Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/56aa94f17d7d3c0a008b5c9a/80

Sindikati u 2017. godini: Porasle plaće javnim i državnim službenicima

U 2017. godini porasle su plaće zaposlenima u javnim i državnim službama za ukupno šest posto, potpisani su kolektivni ugovori za javne i državne službenike na rok od četiri godine, utvrđena je osnovica plaće u visini od 5421,54 kuna, kao i povećanje minimalne plaće za 131 kunu u idućoj godini na 3439,80 kuna bruto.

Temeljnim kolektivnim ugovorom (TKU) za zaposlene u javnim službama ugovorena je osnovica plaće u visini od 5421,54 kune, a naknada za prijevoz povećana je s 0,75 kuna na jednu kunu po prijeđenom kilometru.

Nezadovoljstvo rastom plaća od šest posto

Pregovori o novom TKU-u bili su dugotrajni i teški, održano je 16 višesatnih sastanaka u kojima su se pokušala približiti suprotstavljena stajališta Vlade i sindikata, ministar rada i mirovinskoga sustava Marko Pavić stalno je isticao da je rast plaća ograničen proračunskim smjernicama i fiskalnom odgovornošću. 

Osnovica plaća rasla je tijekom godine u tri navrata po dva posto, ukupno šest posto, čime se nominalno vratila na ugovorenu razinu iz 2009. godine, prije početka ekonomske krize.

Sindikati time nisu bili zadovoljni, a predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić ustvrdio je kako se u stvari radi o zamrzavanju plaća u vrijeme kada sve europske zemlje povećavaju plaće od minimalnih šest do 25 odnosno 30 posto na godišnjoj razini.

Sindikati javnih službi u pregovorima su tražili rast osnovice za 15,2 posto, tvrdeći da su za toliko plaće u javnim službama zaostale za plaćama u privredi u proteklih osam godina, od početka krize.

Zaposleni u državnim službama svojim su Kolektivnim ugovorom također dobili povećanje osnovice na 5421,54 kune i vratili se na razinu pretkrizne 2008. godine. 

Povećanje minimalca, olakšice poslodavcima

Minimalna plaća povećana je za pet posto, odnosno za 131 kunu, od 1. siječnja 2018. godine. Istodobno će poslodavcima koji isplaćuju minimalne plaće u zadnjih 12 mjeseci biti za 50 posto smanjene osnovice za obračun doprinosa.

Sindikati su se tome protivili zbog straha da će to stimulirati poslodavce koji su do sada isplaćivali "minimalac" da to i dalje čine, kao i motivirati one koji to do sada nisu činili da iskoriste tu mogućnost.

Po podacima Državnog zavoda za statistiku, u prvom polugodištu 2017. prosječna neto plaća iznosila je 5960 kuna, što je nominalno više za 4,7 posto, a realno za 3,9 posto u odnosu na drugo polugodište 2016., kada je iznosila  5695 kuna.

Studija Europskog sindikalnog instituta pokazuje da su, prema troškovima života, radnici u 11 država središnje i istočne Europske unije plaćeni čak do 944 eura manje od radnika u Njemačkoj, a razlike u neto mjesečnim plaćama, prilagođene za sastav radne snage i strukturu ekonomije, veće su nego kada se u obzir uzmu samo troškovi života.

No, ti su radnici plaćeni čak i do 1058 eura manje od njemačkih, kada se u obzir uzmu i čimbenici kao što su dob i razina obrazovanja, te sektori i zanimanja radnika. Najslabije su plaćeni radnici u Rumunjskoj, a slijede Bugarska, Mađarska, Latvija i Hrvatska.

Iseljavanje zbog niske cijene rada, nesigurnosti i beznađa

Niska cijena rada, rad na određeno vrijeme i beznađe glavni su problemi s kojima bi se Vlada trebala uhvatiti u koštac želi li zaustaviti trend iseljavanja iz Hrvatske, poručili su predstavnici sindikata s okruglog stola o dostojanstvu posla i plaća, koji je održan u Hrvatskom saboru. 

"Najveći dio ljudi koji iseljavaju iz Hrvatske jasno izražavaju da odlaze zbog niskih primanja, potom zbog nesigurnih oblika rada, a tek na kraju im je obrazloženje da nema dovoljno posla", rekao je predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever.

Hrvatska je 2002., uoči fleksibilizacije Zakona o radu, imala 10 posto zaposlenih u nesigurnim oblicima rada, a EU istodobno 12,4 posto. Hrvatska sada ima 22,2 posto zaposlenih u nesigurnim oblicima rada, a EU samo 14,2 posto, upozorio je Sever.

Tradicionalna blagdanska potrošačka košarica za tročlanu obitelj za Božić i Novu godinu u 2017. iznosila je 2068 kuna, dok je lani iznosila 2000 kuna, pokazali su sindikalni izračuni. 

Matica hrvatskih sindikata kritizirala je preporuke misije MMF-a za oporavak hrvatskog gospodarstva, koje se odnose na povećanje doprinosa za dopunsko zdravstveno osiguranje i povećanje dobi za umirovljenje, promjene na tržištu rada, bolje ciljane socijalne naknade i povećanje učinkovitosti javnih poduzeća.

U Matici ocjenjuju da većina tih mjera nudi "uobičajena rješenja iz konvencionalnih ekonomskih pristupa", pri čemu MMF ne spominje dramatične probleme s kojima se Hrvatska suočava - poput masovnog iseljavanja, demografske depresije, niske zaposlenosti, zaostajanja za drugim europskim zemljama, povećanja nejednakosti i financiranja neproduktivnih slojeva društva, te potkapacitiranost hrvatskih institucija.

U godini izbijanja krize u Agrokoru sindikalci su pozivali odgovorne da učine sve kako bi zaštitili interese Agrokorovih radnika i svih onih koji su vezani uz Agrokor, a politički vrh da zaštiti radna mjesta i nacionalne interese očuvanjem poljoprivredno-prehrambene industrije.

Sindikati protiv privatizacije HEP-a

Predsjednik Hrvatske udruge radničkih sindikata Ozren Matijašević ocijenio je Vladinu najavu privatizacije HEP-a po modelu inicijalne javne ponude radi otkupa vlasničkog udjela MOL-a u Ini "ishitrenom i neprihvatljivom", poručivši kako se u HEP-u ne bi smjele ponoviti pogreške koje su se dogodile u Ini.

Savez samostalnih sindikata Hrvatske usprotivio se ideji vraćanja HZZO-a u Državnu riznicu jer bi se time smanjila dostupnost i kvaliteta zdravstvenih usluga, napravio novi korak ka privatizaciji zdravstva, te izazvala ponovna netransparentnost u zdravstvenom sustavu kojem je najveći dužnik upravo država.

Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika upozorio je da u državnoj upravi postoje radna mjesta s plaćama manjim od minimalne. Radi se pretežito o pomoćno-tehničkim poslovima na kojima rade žene, pa je sindikat zatražio da Vlada kroz korekciju koeficijenata osigura isplatu barem minimalnih plaća.

Sindikati su prosvjedno obilježili 1. svibnja, Međunarodni praznik rada, a središnjega prosvjednog skupa u Slavonskom Brodu, održanoga pod geslom "Vrijeme je za NAŠ oporavak! – Hrvatska treba veće plaće i kvalitetna radna mjesta", zatraženi su od Vlade veće plaće, povećanje minimalca, bolji uvjeti za rad i pravo na dostojanstven život.

Facebook komentari

hr Mon Jan 01 2018 09:52:54 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/57514c0a1e353e31018b45ab/80
Foto: HRT

Međunarodna misija za slobodu medija upozorila na najveće probleme HRT-a

Delegacija upozorava da je HRT izložen ne samo političkim pritiscima već i pritiscima raznih interesnih grupa koje se žele uplitati u uredničke i upravne odluke

Stanje na Hrvatskoj radioteleviziji, porast govora mržnje i nedovršena medijska politika neki su od najvećih problema koje je prilikom drugog posjeta Zagrebu 15. i 16. siječnja uočila Međunarodna misija vodećih organizacija za zaštitu slobode medija, priopćilo je u četvrtak navečer Hrvatsko novinarsko društvo (HND).

Nakon nalaza misije u lipnju 2016., čiji su rezultati dijelom bili nezadovoljavajući, predstavnici Medijske organizacije jugoistočne Europe (SEEMO), Europske federacije novinara (EFJ), Reportera bez granica (RSF), Europskog centra za slobodu tiska i medija (ECPMF), Europske radiodifuzijske unije (EBU) i Udruge europskih novinara (AEJ) uočili su nešto bolju situaciju početkom 2018., navodi delegacija u službenom priopćenju nakon posjeta Hrvatskoj, objavilo je Hrvatsko novinarsko društvo.

Delegacija ističe da konzervativno-liberalna vladajuća koalicija (HDZ–HNS) "u najmanju ruku ima medijske slobode kao pitanje od posebne važnosti za državu članicu EU". No "tu još ima mnogo posla", kazao je Oliver Vujović iz SEEMO-a.

Pauline Adès-Mével iz RSF-a naglasila je da nije dobar znak da delegacija dolazi u posjet jednoj zemlji članici dva puta u dvije godine. "Prema indeksu sloboda medija u svijetu, koji radi RSF, Hrvatska pada otkad se pridružila Europi 2013. i sada je na 74. mjestu pri čemu je pala za 10 mjesta.

Misija navodi da su se na sastancima s predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović, ministricom kulture Ninom Obuljen Koržinek, sindikatima, novinarskim udrugama i profesionalnim organizacijama, novinarima, medijskim stručnjacima i veleposlanicima iskristalizirale kritične točke.

Različiti izvori tvrde da se pristrano izvještavanje i unutrašnja struktura upravljanja na HRT-u, javnom medijskom servisu, nije znatno promijenila od 2016., kaže delegacija, navodeći da su uočili nekoliko problema i nerazriješenih pitanja, ali zbog bolesti Uprave i druge novinarske udruge nisu mogli provjeriti te primjedbe. Iako primjećuje i ohrabrujuće znakove, delegacija upozorava da je HRT izložen ne samo političkim pritiscima već i pritiscima raznih interesnih grupa koje se žele uplitati u uredničke i upravne odluke. Boris Bergant iz EBU-a naglasio je da to pokazuje temeljno nerazumijevanje uloge javnog medijskog servisa u društvu.

Delegacija upozorava i da se povećao utjecaj govora mržnje na društvo. Iako u Saboru nema ekstremnih stanaka, delegacija navodi kako se čini da je javni prostor zatrovan dnevnim verbalnim napadima, pa i na novinare. 

- Prilično smo se čudili da je Agencija za elektroničke medije utvrdila da ni jedan od 30 prijavljenih slučajeva 2017. godine ne spada u govor mržnje. U 2016. je kao takav prepoznat samo jedan slučaj. Hrvatska se zaista mora pozabaviti problemom govora mržnje. - rekla je Sophie Albers Ben Chamo iz ECPMF-a.

Delegacija je pozvala predsjednicu Grabar-Kitarović da iskoristi svoj položaj i da svakako progovori protiv poticanja na napade. 

Delegacija je navela da cijeni rad policije koja je nedavno uhitila više osoba zbog napada na novinare, no, drži da su fizički napadi i prijetnje, posebno online i dalje veliki problem.

U priopćenju se navodi da još nema medijske strategije, te da je ministrica kulture najavila da će njeno ministarstvo prionuti izmjenama medijskog zakonodavstva kao i o Zakona o elektroničkim medijima.

Delgacija smatra da bi strategija trebala uključiti i potpore neprofitnim medijima, kojima su one ukinute za vrijeme prethodnog ministra.

Osim toga, potrebno je razmotriti i pitanje vlasništva medija koje u mnogo slučajeva nije transparentno.

- Poznata osoba, koja nije iz svijeta medija, vlasnik je niza medija. Strane grupacije nepoznatih vlasnika kontroliraju nekoliko regionalnih i lokalnih medija. - rekao je Otmar Lahodynsky iz AEJ-a.

Marijana Camović iz EFJ-a navela je da se uvjeti rada novinara nisu poboljšali, sindikalisti su diskriminirani, a kolektivni ugovori postoje samo u nekoliko medija.


Facebook komentari

hr Fri Jan 19 2018 08:57:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a367dfcb9e03e062b8b4591/80
Foto: Pixabay / Ilustracija

Oblačno s kišom, poslijepodne zahladnjenje

Na Jadranu od 10 do 15 Celzijevih stupnjeva

Bit će umjereno do pretežno oblačno, povremeno s kišom, posebice u drugome dijelu dana, a na kopnu poslijepodne slijedi i postupno zahladnjenje, prognoza je Državnog hidrometeorološkog zavoda za Hrvatsku za petak.

Ponegdje na sjevernom Jadranu i u gorju moguća obilnija kiša.

Poslijepodne i osobito navečer u gorju snijeg, a malo snijega može pasti i u nizinama središnje Hrvatske te u Posavini.

Vjetar slab i umjeren jugozapadni i zapadni, u gorju na udare i jak, u drugome dijelu dana sjeverni.

Na srednjem i južnom Jadranu umjereno i jako jugo, na sjevernom i jugozapadnjak pa prema kraju dana sjeverozapadnjak i bura.

Najviša dnevna temperatura između 6 i 11, a na Jadranu od 10 do 15 Celzijevih stupnjeva.

Facebook komentari

hr Fri Jan 19 2018 08:34:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/53bc1b72179942af05ac68cd/80

Predstavljena prva hrvatska slikovnica o istospolnim obiteljima "Moja dugina obitelj"

Prva hrvatska slikovnica o istospolnim obiteljima "Moja dugina obitelj", koja je nedavno izišla u nakladi Udruga Dugine obitelji, predstavljena je u četvrtak navečer u Francuskom institutu u Zagrebu.

Slikovnica čiji je autor teksta Ivo Šegota, a ilustracija Borna Nikola Žeželj, tiskana je uz financijsku podršku Francuskog veleposlanstva u Zagrebu u nakladi od 500 primjeraka, koji su, kako je rečeno, već razgrabljeni.

Novinarima je podijeljena izjava savjetnika iz Veleposlanstva Francuske u Zagrebu Guillaume Colin koji je kazao: Uvjereni smo da se vrijedi boriti za toleranciju i poštivanje različitosti, koja je u središtu naših zajedničkih europskih vrijednosti. Borba protiv diskriminacije na temelju seksualne orijentacije i rodnog identiteta jedan je od ključnih prioriteta francuske politike zaštite ljudskih prava. Zato je francusko Veleposlanstvo u Zagrebu s ponosom podržalo objavljivanje slikovnice "Moja dugina obitelj".

Iznenadio nas je interes javnosti, pa planiramo i nova izdanja, izjavio je koordinator udruge Daniel Martinović.

Autor Ivo Šegota kazao je da su napravili malu analizu o tome koje dječje slikovnice u Hrvatskoj prikazuju dugine obitelji, te kako su zapazili da nema ni jedne slikovnice koja bi govorila samo o duginim obiteljima na hrvatskom jeziku. Namjera je slikovnicom približiti priču o duginim obiteljima i različitostima u našem društvu svima koji to žele te olakšati roditeljima razgovor s djecom o duginim obiteljima, dodao je.

Prema tumačenju psihologinje Marine Štambuk istraživanja ne podržavaju stereotipe o štetnosti odrastanja djeteta s LGBT roditeljima. Također je ustvrdila da prema znanstvenoj literaturi nema razlike u različitim aspektima mentalnog zdravlja djece koju su odgajale majke lezbijke, gej očevi, biseksualni i heteroseksualni roditelji.

U deskriptivnom istraživanju provedenom u Hrvatskoj 2016., pokazalo se da za optimalan razvoj djeteta veću važnost ima kvaliteta obiteljskih odnosa i procesa, nego sam oblik obitelji, rečeno je na prestavljanju. Kako je dodano, stresori koju djeca iz LGBT obitelji doživljavaju povezani su s razvodom roditelja, kao i kod druge djece razvedenih roditelja, te s nepovoljnom reakcijom, ili očekivanom nepovoljnom reakcijom okoline na njihovu obitelj.

Rečeno je i da obitelj i obiteljske zajednice imaju različite pojavne oblike. Nekad su to mama i tata s djecom, što je najčešći tip obitelji, no postoje i drugačiji tipovi obitelji, npr. jednoroditeljske, kojih je prema zadnjem Popisu stanovništva iz 2011. bilo više od 15 posto. Također, postoje udomiteljske obitelji, obitelji u kojima djed i baka odgajaju dijete, zatim prakse da dijete jedan tjedan živi kod mame a drugi kod tate, te dugine obitelji, rečeno je.

Koordinator udruge Martinović kazao je i da se broj poznatih duginih obitelji širi. Danas je u Zagrebu poznato oko 80 osoba, dok je prije četiri godine, kad je izglasan Zakon o životnom partnerstvu, bilo poznato svega 12 takvih osoba, dodao je.

 Često se radi o jednoroditeljskoj obitelji, većinom s djecom, koje su bile u heteroseksualnom braku. Javljaju se također slične osobe iz Rijeke, Splita, Pule, najčešće kao bi dobili informaciju o svojim pravima i savjet da riješe neke probleme, kazao je Martinović.

Prema različitim istraživanjima, broj osoba LGBT populacije unutar stanovništva kreće se između dva i 10 posto, što bi prema najrestriktivnijim procjenama značilo da u Hrvatskoj ima oko 12 tisuća LGBT osoba. Jedno istraživanju Zagreb Pridea, izvršeno metodom neposrednih razgovora, utvrdilo je u Zagrebu brojku od oko 700 osoba koja pripadaju toj populaciji, kazao je Martinović. Preme njegovom tumačenju to potvrduje da se ljudi boje kazati tko su.

Prema zadnjem popisu stanovništva, samo desetak osoba se izjasnilo da živi u istospolnom partnerstvu, kazao je Martinović.

 Na predstavljanju je također rečeno da je slikovnica Moja dugina obitelj drugačija po tome što ne pothranjuje stereotipe. Iz nje dijete može naučiti kako živi jedna drugačija obitelj, napomenuto je na predstavljanju prve hrvatske slikovnice o istospolnim obiteljima.

Na ulazu u Medijateku Francuskog instituta u Zagrebu postavljeni su zaštitari koji su puštali samo najavljene posjetitelje, pa neki novinari nisu mogli pratiti predstavljanje slikovnice, za što su se iz udruge potom ispričali.  

Facebook komentari

hr Thu Jan 18 2018 21:47:19 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a32951ab9e03e8a268b457c/80
Foto: totalinfo

Brodosplit odbacuje tvrdnje Bulja i Bunjca: U knjizi narudžbi 17 brodova, zaposlenost sljedeće dvije godine...

Brodosplit d.d. odbio je tvrdnje koje su o njemu u četvrtak u Saboru izrekli zastupnici Miro Bulj i Branimir Bunjac, ističući da je po svim pokazateljima već restrukturiran te da u knjizi narudžaba ima 17 brodova novogradnji i mnoge izvanbrodograđevne projekte, što osigurava zaposlenost ove i sljedeće dvije godine

- Nakon nepromišljenih i potpuno netočnih i neistinitih informacija koje su u javnosti iznijeli saborski zastupnici Miro Bulj i Branimir Bunjac na današnjoj sjednici Sabora, Brodosplit je utvrdio da je sve svoje obveze koje proizlaze iz ugovora o prodaji i prijenosu dionica ispunio, što je posljedica vrlo složenih procesa koji su se odradili, a koji mnogima nisu bili jasni niti su ih podržavali", ističe se u popodnevnom priopćenju Brodosplita.

 U cjelokupni proces Brodosplit grupa ušla je sa svim svojim povezanim poduzećima, i to nakon trogodišnjeg postupka odlučivanja o prihvaćanju ponude za kupnju dionica u kojem se "nagomilalo dodatnih 1,5 milijardi kuna potrebe za novim potporama koje ponuditelj za kupnju, DIV grupa, na početku uopće nije tražio".

Za razliku od Brodosplit grupe, '3. maj' je, iako je bio likvidno u gotovo dvije milijarde boljoj situaciji od Brodosplita, u restrukturiranje ušao tako da su prije privatizacije izdvojena neka problematična poduzeća i ostavljena su u portfelju države, kao na primjer 3. maj TIBO, zatim 3. maj MiD.  Nikakvog nenamjenskog trošenja novca nema, što je utvrdila i inspekcija Ministarstva financija. Sva financijska sredstva koja se spominju isplaćena su iz vlastitih sredstava Brodosplita, a ne iz doprinosa države.

Brodosplit je 2016. godinu završio s dobiti u koju nisu uračunate državne potpore (za razliku od, na primjer, '3. maja'), što je vjerojatno jedinstven rezultat u povijesti Brodosplita, ističe se u priopćenju i dodaje da je u Društvu zaposleno više od 2000 ljudi, a kod podizvoditelja i partnera 2500.

 Brodosplit je imao neravnopravan položaj u odnosu prema drugima, što se, među ostalim, vidi u činjenici da je država koncesijsku naknadu za 2011.-2013. u iznosu od 24 milijuna kuna od Brodosplita naplatila ovrhom, unatoč tome što je nastala prije privatizacije, a za što se prodavatelj obvezao da će to obavezu pokriti, stoji u priopćenju.

 U istom tom razdoblju druga su velika brodogradilišta imala po četiri-pet puta manju naknadu za koncesiju. Uz to, još je neriješeno kašnjenje u plaćanju obveznog doprinosa države od 121 milijun kuna, ističe se u priopćenju Brodosplita.

 Saborski klubovi oporbenih Mosta i Živog zida pozvali su u četvrtak u Saboru da se razradi koncept opstanka Brodosplita, a pozivu za spas domaćih brodogradilišta pridružio se i HDZ.  S obzirom na "teško stanje i očitu propast koja slijedi Brodosplitu, ako se nastavi ovakvo upravljanje tvrtkom", Živi zid predlaže da se hitno raskine privatizacijski ugovor, da Vlada protestira jamstva u visini od 50 milijuna kuna, da se utvrdi kaznena odgovornost za sve aktere prije i poslije privatizacije Brodosplita te da se razradi koncept opstanka Brodosplita u suradnji s drugim brodogradilištima u Hrvatskoj.


Facebook komentari

hr Thu Jan 18 2018 18:46:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .