Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/59f86bf1b9e03e92978b45f3/80

Komemoracija Jasni Babić: Cijeli je život podredila samo novinarstvu i otišla je zadovoljna

Istaknuta novinarka Jasna Babić (1957-2017) cijeli svoj život podredila je novinarstvu i otišla je zadovoljna s onim što je učinila, rečeno je u ponedjeljak u Zagrebu na komemoraciji posvećenoj toj članici Hrvatskog novinarskog društva u dupke ispunjenoj Velikoj dvorani Novinarskog doma.

Predsjednik HND-a Saša Leković kazao je da je Jasna Babić novinarka koja je pisala s mnogo strasti bez obzira o kojoj se temi radilo, tko je njezine tekstove objavljivao i pod kojim uvjetima je radila. A često je radila krećući na rubu, pa i u opasnim područjima isprepletenih interesa u kojima je teško razlučiti senzacionalna otkrića od zavodljivih opsjena, kazao je Leković i dodao da likove iz svojih priča nije štedjela, a još manje je štedjela sebe, "na svaki mogući način".

Na svoju korist nije uopće mislila. Čak i kada su je prijatelji prije nekoliko godina upozoravali na prve tada još naoko benigne simptome prve bolesti – nije otišla liječniku nego na teren, misleći samo na novu priču, kazao je Leković i dodao da je Jasna za rad u 1996. dobila Nagradu Marija Jurić Zagorka za istraživačko novinarstvo, te prije nekoliko mjeseci Nagradu za životno djelo Otokar Keršovani za 2016. godinu.

Kako je Jasna bila među novinarima koji svojom profesionalnom misijom smatraju uznemiravanje "loših momaka", godinama je bila bez stalnog novinarskog angažmana unatoč svemu što je napisala. Tada je okupljala oko sebe mlađe kolegice i kolege i nesebično im dijelila savjete, kazao je Leković.

Mnogo je lijepih riječi o Jasni napisano i izrečeno od kada nas je napustila, ali je i s mnogo gorčine nerijetko ponavljano kako je Jasna umrla sama i zaboravljena od svih. Koliko god bila razumljiva emocija to međutim nije točno. Oni koji ostavljaju i zaboravljaju ljude Jasni nisu nedostajali, a onima koji su uvijek bili i ostali uz Jasnu, spominjanje ne treba jer nisu to činili zbog sebe nego zbog nje, zaključio je predsjednik HND-a.

Prvi Jasnin urednik u Danasu krajem osamdesetih, Gojko Marinković, kazao je da su Jasnu primili u Danas jer je imala sve preduvjete za dobrog novinara: izuzetnu znatiželju, strast i znanje, na što je trebalo dograditi zanat i iskustvo.

To se iskustvo razvijalo u vrlo značajnim uvjetima, od prvog "ratnog" zadatka prateći pojave "jogurt revolucije" u Novom Sadu, i od procesu Fikretu Abdiću u Velikoj Kladuši za koje je kazala da je prvi put sudjelovala na političkom suđenju.

Rezultat je Jasnin testament koji je ostavila u dvije knjige. Ona je fizički otišla, a heroji njezinih knjiga i danas se smatraju "uglednim građanima". Ostavila nam je u amanet da se bavimo onim čime se ona bavila i naša je dužnost da govorimo u ime javnosti i tako se odužimo Jasni, kazao je Marinković i zaključio da nije ključni problem ove države BDP, nego pravo i pravosuđe, ono čime se Jasna bavila.

Glavni urednik Nacionala Borislav Jelinić kazao je da je Jasna bila jedan od njegovih mentora od koje je puno naučio, te da je bila jedan od lidera u "novinarskom timu koji je s Nacionalom posijao klicu jednog pozitivno drskog, prepoznatljivog istraživačkog novinarstva".

Imala je prepoznatljiv stil pisanja koji se ne da kopirati. Pisala je vrlo spretno, gradila fabulu svojih tekstova kompozicijski intrigantno, stavljajući je uvijek u pravi društveno-sociološki kontekst, kazao je.

Na nedavnu ponudu da nastavi suradnju kazala je da je ušla u neku fazu sinteze, te da sve ono što se zbivalo prije dvadesetak godina ciklički na društvenoj i političkoj sceni ponavlja, u nešto jeftinijim i predvidljivijim varijantama, kazao je Jelinić i zaključio da je njezina najveća ostavština izvrsnost koja potiče međusobnu solidarnost, o čemu svjedoči veliki posjet komemoraciji u HND-u.

Prijatelj Ladislav Tomičić kazao je da je Jasna bila sretna žena do zadnjeg dana svoga života i da je bila zadovoljna onim što je učinila, te da je bila svjesna da je njezin životni put potpuno zaokružen.

Mediji su nekom neupućenom mogli dati povoda da žali Jasnu Babić, ali nju ne treba žaliti. Njoj bi bilo važno da se kaže da nikoga nije osuđivala, ni redakcije koje su joj dale otkaz, ni ljude s kojima je imala nesuglasice. Bila je zadovoljna, otišla je potpuno zadovoljno, i do samog kraja mogla je sve sama, kazao je Tomičić i dodao: Ako stavimo po strani tugu da čovjek više neće nekoga vidjeti, zahvalan sam što je otišla tako sretna.

Sve što možemo napraviti za svoju kolegicu jest da ostanemo na dobroj strani ove profesije.

Drago mi je da je završila na margini novinarstva s nama, jer se na njoj skupilo jako puno novinara koji vrijede. Jutros smo objavili njezin posljednji intervju koji je dala portalu lupiga.com u povodu nagrade za životno djelo, i taj intervju djeluje kao oproštaj od života i oslikan je samo svijetlim tonovima, zaključio je Tomičić.

Bosiljko Domazet, prijatelj koji je uz Jasnu bio do zadnjeg dana, kazao je da je Jasna ostavila rukopis svoje treće knjige, koji se bavi strašnim događajima iz sredine osamnaestog stoljeća i pročitao neke dijelove.

Novinarka Ana Benačić kazala je da čitanje Jasninih knjiga daje privilegij druženja s njom i nakon smrti.

U zadnjem intervjuu za portal HND-a, Jasna Babić je kazala: Nemam nikakvih frustracija. Moja je zadovoljština što sam neke stvari predvidjela i objavila unaprijed. Nije mi bila ambicija nikoga poslati u zatvor, jer dok su ratni zločinci naši heroji, ne vidim razloga da ijedan od naših utajivača poreza bude u zatvoru.

Jasna Babić, rođena 13. veljače 1957. u Zagrebu, umrla je u dobi od 60 godina u utorak 31, listopada od posljedica teške bolesti. U novinarstvu je bila od sedamdesetih godina prošlog stoljeća i pisala je za brojne časopise od Poleta i Studentskog lista do Večernji lista, Slobodne Dalmacije, Globusa i Nacionala te portala Lupiga.com.

Njezine dvije knjige, „Zagrebačka mafija“ i „Urota Blaškić“ dosežu širi kontekst umrežavanja podzemlja, kriminalaca i predstavnika državnih institucija, obavještajnih službi i pravosuđa, sve do vremena, kada se malo tko to usudio izreći.

U profesionalno novinarstvo ušla je 1987. kao već afirmirana novinarka, a  2017. kad je zaokružila 30 godina novinarskog rada i 60 godina života dobila je nagradu za životno djelo Otokar Keršovani.

Ostat će upamćene njezine riječi koje su citirane na dodjeli nagrade  za životno djelo Otokar Keršovani za 2016. na koju nije mogla doći. "Slobodu nam nitko neće dati, novinari imaju onoliko slobode koliko su je sami napravili. Ni više ni manje. I ne želim uopće da mi Sabor, da mi bilo tko jamči slobodni prostor, jer to znači da mi je darovan. Kad je nešto darovano, kad je sloboda darovana, bila to i sloboda novinarstva - onda se brate mili može i oduzeti. Onaj tko daje taj i uzme".

Facebook komentari

hr Mon Nov 06 2017 14:09:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a5e1615b9e03e654a8b46ce/80
Foto: Facebook

Predsjednica na službenom putu: Grabar-Kitarović putuje u službeni posjet BiH

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović počinje u srijedu trodnevni službeni posjet Bosni i Hercegovini u sklopu kojeg će posjetiti Sarajevo i srednju Bosnu te prvi put Bosansku Posavinu, doznaje se iz Ureda Predsjednice.

To će biti drugi službeni posjet hrvatske predsjednice Bosni i Hercegovini, nakon prvog u ožujku 2015., na samom početku njezina mandata.

Predsjedništvo BiH bilo je u uzvratnom posjetu Hrvatskoj u proljeće 2016., a predsjednica je u međuvremenu bila i u nekoliko radnih posjeta BiH.

Kako se doznaje na Pantovčaku, predsjednica će izraziti snažnu potporu BiH na njezinu putu prema euroatlantskim integracijama i razgovarati o mogućnostima za jačanje gospodarske suradnje između dviju zemalja, a neće bježati niti od otvorenih pitanja.

S obzirom na to da je u BiH u tijeku predizborna kampanja za opće izbore u listopadu, predsjednica će naglasiti važnost očuvanja jednakopravnosti svih triju konstitutivnih naroda u BiH i svih njezinih građana, bez obzira na vjeru i nacionalnu pripadnost, u duhu Daytonskog sporazuma, koji je potpisala i Hrvatska i jedan je od njegovih jamaca.

Svojim posjetom ona želi potaknuti čelnike BiH, Bošnjake i Hrvate, na dijalog i dogovor o ključnim pitanjima i reformama, uključujući izborni zakon, ne ulazeći pritom u bilo kakve pojedinosti mogućih zakonskih rješenja, ističu na Pantovčaku.

Hrvatska ne želi da Hrvati postanu manjina u BiH, zauzima se za provedbu presude Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu u predmetu "Sejdić - Finci", presude Ustavnog suda BiH po Ljubićevoj apelaciji te odluke Ustavnog suda BiH o Mostaru, naglasili su izvori.

Plan posjeta

Službeni posjet BiH predsjednica će početi u srijedu u Sarajevu gdje će biti upriličen svečani doček. Nakon tête-à-tête sastanka s Predsjedništvom BiH slijedi sastanak izaslanstava, a nakon toga se oko 11.30 sati očekuju izjave za novinare, kazali su izvori.

Potom slijedi sastanak s članovima kolegija Doma naroda i Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH nakon čega je predviđen radni ručak s predsjedateljem Vijeća ministara BiH Denisom Zvizdićem.

Predsjednica će se sastati također s vrhbosanskim nadbiskupom, kardinalom Vinkom Puljićem, zatim visokim predstavnikom za BiH Valentinom Inzkom te predstavnicama udruženja "Majke Srebrenice".

Dan će završiti svečanom večerom koju u njezinu čast organizira Predsjedništvo BiH.

Predsjednica će u četvrtak posjetiti srednju Bosnu, uključujući prvi put Tuzlu.

Predsjednica će obići i franjevački samostan u Gučoj Gori, u općini Travnik, sagrađen sredinom 19. stoljeća.

Posjetit će također tvornicu furnira "Palavra" u obližnjoj Novoj Bili koja posluje uspješno već dva desetljeća i planira otvoriti tvornicu u Hrvatskoj, točnije u Sisačko-moslavačkoj županiji.

Posjetit će i tamošnju hrvatsku bolnicu "Dr. fra Mato Nikolić" koja nosi naziv po istaknutom bosanskom franjevcu, humanistu i prvom diplomiranom liječniku iz Bosne i Hercegovine - fra Mati Nikoliću (1776.-1844.).

Predsjednica će potom otići u Vitez gdje će se sastati s hrvatskim načelnicima općina te predsjedateljima Općinskih vijeća Središnje Bosne.

Slijedi posjet Žepču i tamošnjem Katoličkom školskom centru "Don Bosco" te susret s Hrvatima u Usori.

Na kraju dana predsjednica će stići u Tuzlu. Sastat će se s predsjednikom vlade Tuzlanskog kantona i gradonačelnikom Tuzle.

U petak će u Tuzli obići Katolički školski centar "Sv. Franjo" te franjevački samostan i crkvu sv. Petra i Pavla, a susrest će se i s predstavnicima Koordinacije hrvatskih i katoličkih udruga s područja Tuzlanske županije.

Tijekom ovog posjeta BiH predsjednica će prvi put obići Bosansku Posavinu, točnije Orašje i Derventu. Posjetit će tamošnje Hrvate i franjevačke samostane, kazali su izvori.

Facebook komentari

hr Tue Jan 16 2018 16:38:05 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a58a77fb9e03ee5488b4591/80

Butković: Projekt Pelješkog mosta ide dalje

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković izjavio je u utorak da nema nikakvih uvjeta Europske komisije za gradnju Pelješkog mosta i da nema nikakvih zapreka da se on gradi.

U izjavi novinarima Butković je kazao da projekt Pelješkog mosta ide dalje te da je komunikacija s Europskom komisijom stalna, a pogotovo je takva bila u onoj prvoj fazi odobravanja sufinanciranja tog projekta, koja je rezultirala i pozitivnom odlukom EK u lipnju 2017. godine da se u 85-postotnom iznosu sufinancira taj projekt.

"Što se tiče ovih nekih današnjih izjava, ja moram reći da Lovrinović zaista nije dovoljno upućen ili ne zna da je Europska komisija odobrila Hrvatskoj financiranje iznosu od 357 milijuna eura projekta cestovne povezanosti s južnom Dalmacijom, koji ide u četiri faze", rekao je između ostaloga Butković, reagirajući na istup saborskog zastupnika Ivana Lovrinovića oko Pelješkog mosta. Podsjetio je da je ovih dana donijeta odluka o odabiru izvođača radova, a danas su u Hrvatskim cestama otvorene ponude i za natječaj za nadzor radova na Pelješkom mostu.

Zastupnik stranke Promijenimo Hrvatsku (PH) Ivan Lovrinović izrazio je u utorak zabrinutost za realizaciju Pelješkog mosta, navodeći da po njegovim saznanjima Europska komisija traži rješavanje granice na moru između Hrvatske i BiH prije "realizacije gradnje".

"Na temelju ozbiljnih informacija iz samog vrha Vlade, izražavam zabrinutost za realizaciju Pelješkog mosta, jer po našim saznanjima EK pisanim putem zahtijeva rješavanje granice na moru između Hrvatske i BiH prije realizacije gradnje", rekao je Lovrinović na izvanrednoj konferenciji za novinare u Hrvatskom saboru te zatražio da se o svemu očituje premijer Andrej Plenković.

Butković je, pak, podsjetio da je 18. listopada predsjednik Vlade Andrej Plenković uputio pismo Europskoj komisiji i njenom predsjedniku Junckeru o pojedinostima projekta te o njegovoj pripremi i provedbi. Kako je naveo, Plenković je u tom pismu izrazio pravo Republike Hrvatske da gradi most na svom teritoriju u cilju njegova spajanja, a napomenuo je i da komunikacija s Bosnom i Hercegovinom oko tehničkih karakteristika mosta traje još od 2005. godine, kako bi neškodljiv prolaz bio omogućen i kako bi BiH ostvarila svoje pravo. 

Kako je naveo, Plenković se istovremeno sličnim pismom obratio i bosanskohercegovačkim visokim dužnosnicima Denisu Zvizdiću i Vjekoslavu Bevandi. Kada je u pitanju granica s Bosnom i Hercegovinom, Butković naglašava da to je bilateralno pitanje između dviju susjednih i prijateljskih država, koje nema nikakve veze s gradnjom Pelješkoga mosta.

"Preporuka Europske komisije, s čim se Hrvatska i rukovodi sve vrijeme, jest da to rješavamo u prijateljskim i dobrosusjedskim odnosima, što ćemo i dalje činiti", poručio je Butković. 

Kazao je i da nema nikakvih uvjeta iz Europske komisije, ponovivši da je donijeta odluka o financiranju Pelješkog mosta, kao i o odabiru izvođača. 

"Čekamo hoće li biti žalbi, ako ne bude žalbi, brzo će se potpisat ugovor. Danas su u Hrvatskim cestama otvorene ponude za postupak za izbor nadzora za Pelješki most, dakle nema nikakvih zapreka da Hrvatska gradi Pelješki most", rekao je ministar.   

Zamoljen da prokomentira Lovrinovićevu izjavu da je na temelju ozbiljnih informacija iz samog vrha Vlade danas održao izvanrednu press konferenciju, Butković je izjavio:  "Ne mogu vam komentirati o kojim informacijama i sa čime raspolaže gospodin Lovrinović, mogu vam samo reći ono sa čime sam ja upoznat. U resoru Ministarstva mora, prometa i infrastrukture jest Pelješki most i sa svim sam pojedinostima dobro upoznat".

Dodao je da je Europska komisija prilikom donošenja odluke o financiranju Pelješkog mosta provjerila sve. "Ona ne bi donijela odluku da postoji nešto što bi eventualno za takvu odluku bilo problematično", zaključio je Butković.  

Facebook komentari

hr Tue Jan 16 2018 16:37:46 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/593e6175b9e03ef4298b45f0/80

Sabor: Nakon jednomjesečnog odmora, kreće nova sjednica

Nakon jednomjesečnog odmora saborski zastupnici u srijedu se vraćaju u sabornicu, budući da počinje nova, 7. sjednica na kojoj ih čeka više od 100 točaka dnevnog reda.

Nova će sjednica uobičajeno početi Aktualnim prijepodnevom, na kojemu će pitanja premijeru Andreju Plenkoviću i članovima Vlade postaviti 39 zastupnika. Ždrijebom je odlučeno da će prvi pitanje postaviti nezavisni Furio Radin, posljednji SDP-ov Peđa Grbin.

Sabor će u srijedu raspraviti i premijerovo Izvješće o sastancima Europskog vijeća u prošloj godini, dok će se u četvrtak pred zastupnicima naći Vladin Prijedlog zakona o državnoj imovini.

Sedma sjednica potrajat će do kraja ožujka, a u 30-ak plenarnih dana zastupnici će raspraviti brojne zakone, kako one koje je predložila Vlada, tako i oporbene.

Vlada je Saboru poslala Konačan prijedlog zakona o poljoprivrednom zemljištu kojim se ovlast raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u državnom vlasništvu vraća općinama i gradovima, prestaje potreba za funkcioniranjem Agencije za poljoprivredno zemljište te se ona ukida.

Predložila je i izmjene Zakona o poticanju ulaganja, koje će, uz ostalo, omogućiti povoljnije uvjete za ostvarenja potpora za projekte s područja informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT).

Na saborskom dnevnom redu su i brojni oporbeni prijedlozi, među njima i Kluba SDP-a da se po hitnom postupku potvrdi Istanbulska, odnosno Konvencija Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji.

Raspravu čeka i nekoliko desetaka izvješća za 2015. i 2016. godinu koje su, među inima, podnijeli Hrvatska narodna banka, Fina, HANF-a, Državno odvjetništvo, Agencija za elektroničke medije.

Najavljujući novu sjednicu, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković najavio je i izmjene saborskog Poslovnika te donošenje Etičkog kodeksa za zastupnike. "Ideja je da se Poslovnik donese u prvim tjednima zasjedanja, a paralelno da se donese i etički kodeks", kazao je Jandroković početkom siječnja.

Izmjenama Poslovnika naglasak se stavlja na uvođenje reda u traženju stanki, skraćuje vrijeme za replike i povrede Poslovnika. Umjesto sadašnje dvije, replika bi trajala jednu minutu, ne bi se moglo replicirati unutar kluba, o povredi Poslovnika umjesto do jedne minute zastupnici bi govorili do najdulje pola minute.

Kad je riječ o stankama, predstavnik kluba zastupnika mogao bi tražiti da iznese stav kluba o bilo kojoj temi u vremenu od 13,30 do 15 sati, izlaganje mu, kao i do sada, ne bi smjelo prijeći pet minuta, a na njega se ne bi moglo replicirati.

Novom sjednicom Sabor 'otvara' redovitu parlamentarnu sezonu koja traje do 15. srpnja.

Facebook komentari

hr Tue Jan 16 2018 15:09:20 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a5df800b9e03e794e8b459e/80
Foto: Pixabay

Zbog visokih temperatura opasnost od paunovog oka na maslinama

"Provedbom zaštitnih mjera nužno se pridržavati uputa proizvođača rabljenog sredstava za zaštitu bilja!"

Vremenske prilike koje vladaju proteklih dana, s neuobičajeno visokim temperaturama za ovo doba godine, uz povremene oborine, znatno pogoduju zarazi uzročnikom bolesti paunovoga oka (Spilocea oleagina). - piše Antena Zadar

- Zbog toga maslinarima preporučujemo provedbu zaštitnih mjera protiv ove ekonomski najznačajnije bolesti. Najbolje je uporabiti jedan od navedenih raspoloživih pripravaka s dozvolom: Cuprablau-Z ili Difcor ili Nativo 75 WG ili Neoram WG ili Nordox 75 WG. 

Provedbom zaštitnih mjera nužno se pridržavati uputa proizvođača rabljenog sredstava za zaštitu bilja! Upozoravamo na urednu popunu evidencijske liste rabljenih pripravaka, kao i na njihovo prikladno zbrinjavanje nakon uporabe. - stoji u obavijesti savjetodavca Ivana Šimičevića. 



Facebook komentari

hr Tue Jan 16 2018 14:03:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .