Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/59f86bf1b9e03e92978b45f3/80

Komemoracija Jasni Babić: Cijeli je život podredila samo novinarstvu i otišla je zadovoljna

Istaknuta novinarka Jasna Babić (1957-2017) cijeli svoj život podredila je novinarstvu i otišla je zadovoljna s onim što je učinila, rečeno je u ponedjeljak u Zagrebu na komemoraciji posvećenoj toj članici Hrvatskog novinarskog društva u dupke ispunjenoj Velikoj dvorani Novinarskog doma.

Predsjednik HND-a Saša Leković kazao je da je Jasna Babić novinarka koja je pisala s mnogo strasti bez obzira o kojoj se temi radilo, tko je njezine tekstove objavljivao i pod kojim uvjetima je radila. A često je radila krećući na rubu, pa i u opasnim područjima isprepletenih interesa u kojima je teško razlučiti senzacionalna otkrića od zavodljivih opsjena, kazao je Leković i dodao da likove iz svojih priča nije štedjela, a još manje je štedjela sebe, "na svaki mogući način".

Na svoju korist nije uopće mislila. Čak i kada su je prijatelji prije nekoliko godina upozoravali na prve tada još naoko benigne simptome prve bolesti – nije otišla liječniku nego na teren, misleći samo na novu priču, kazao je Leković i dodao da je Jasna za rad u 1996. dobila Nagradu Marija Jurić Zagorka za istraživačko novinarstvo, te prije nekoliko mjeseci Nagradu za životno djelo Otokar Keršovani za 2016. godinu.

Kako je Jasna bila među novinarima koji svojom profesionalnom misijom smatraju uznemiravanje "loših momaka", godinama je bila bez stalnog novinarskog angažmana unatoč svemu što je napisala. Tada je okupljala oko sebe mlađe kolegice i kolege i nesebično im dijelila savjete, kazao je Leković.

Mnogo je lijepih riječi o Jasni napisano i izrečeno od kada nas je napustila, ali je i s mnogo gorčine nerijetko ponavljano kako je Jasna umrla sama i zaboravljena od svih. Koliko god bila razumljiva emocija to međutim nije točno. Oni koji ostavljaju i zaboravljaju ljude Jasni nisu nedostajali, a onima koji su uvijek bili i ostali uz Jasnu, spominjanje ne treba jer nisu to činili zbog sebe nego zbog nje, zaključio je predsjednik HND-a.

Prvi Jasnin urednik u Danasu krajem osamdesetih, Gojko Marinković, kazao je da su Jasnu primili u Danas jer je imala sve preduvjete za dobrog novinara: izuzetnu znatiželju, strast i znanje, na što je trebalo dograditi zanat i iskustvo.

To se iskustvo razvijalo u vrlo značajnim uvjetima, od prvog "ratnog" zadatka prateći pojave "jogurt revolucije" u Novom Sadu, i od procesu Fikretu Abdiću u Velikoj Kladuši za koje je kazala da je prvi put sudjelovala na političkom suđenju.

Rezultat je Jasnin testament koji je ostavila u dvije knjige. Ona je fizički otišla, a heroji njezinih knjiga i danas se smatraju "uglednim građanima". Ostavila nam je u amanet da se bavimo onim čime se ona bavila i naša je dužnost da govorimo u ime javnosti i tako se odužimo Jasni, kazao je Marinković i zaključio da nije ključni problem ove države BDP, nego pravo i pravosuđe, ono čime se Jasna bavila.

Glavni urednik Nacionala Borislav Jelinić kazao je da je Jasna bila jedan od njegovih mentora od koje je puno naučio, te da je bila jedan od lidera u "novinarskom timu koji je s Nacionalom posijao klicu jednog pozitivno drskog, prepoznatljivog istraživačkog novinarstva".

Imala je prepoznatljiv stil pisanja koji se ne da kopirati. Pisala je vrlo spretno, gradila fabulu svojih tekstova kompozicijski intrigantno, stavljajući je uvijek u pravi društveno-sociološki kontekst, kazao je.

Na nedavnu ponudu da nastavi suradnju kazala je da je ušla u neku fazu sinteze, te da sve ono što se zbivalo prije dvadesetak godina ciklički na društvenoj i političkoj sceni ponavlja, u nešto jeftinijim i predvidljivijim varijantama, kazao je Jelinić i zaključio da je njezina najveća ostavština izvrsnost koja potiče međusobnu solidarnost, o čemu svjedoči veliki posjet komemoraciji u HND-u.

Prijatelj Ladislav Tomičić kazao je da je Jasna bila sretna žena do zadnjeg dana svoga života i da je bila zadovoljna onim što je učinila, te da je bila svjesna da je njezin životni put potpuno zaokružen.

Mediji su nekom neupućenom mogli dati povoda da žali Jasnu Babić, ali nju ne treba žaliti. Njoj bi bilo važno da se kaže da nikoga nije osuđivala, ni redakcije koje su joj dale otkaz, ni ljude s kojima je imala nesuglasice. Bila je zadovoljna, otišla je potpuno zadovoljno, i do samog kraja mogla je sve sama, kazao je Tomičić i dodao: Ako stavimo po strani tugu da čovjek više neće nekoga vidjeti, zahvalan sam što je otišla tako sretna.

Sve što možemo napraviti za svoju kolegicu jest da ostanemo na dobroj strani ove profesije.

Drago mi je da je završila na margini novinarstva s nama, jer se na njoj skupilo jako puno novinara koji vrijede. Jutros smo objavili njezin posljednji intervju koji je dala portalu lupiga.com u povodu nagrade za životno djelo, i taj intervju djeluje kao oproštaj od života i oslikan je samo svijetlim tonovima, zaključio je Tomičić.

Bosiljko Domazet, prijatelj koji je uz Jasnu bio do zadnjeg dana, kazao je da je Jasna ostavila rukopis svoje treće knjige, koji se bavi strašnim događajima iz sredine osamnaestog stoljeća i pročitao neke dijelove.

Novinarka Ana Benačić kazala je da čitanje Jasninih knjiga daje privilegij druženja s njom i nakon smrti.

U zadnjem intervjuu za portal HND-a, Jasna Babić je kazala: Nemam nikakvih frustracija. Moja je zadovoljština što sam neke stvari predvidjela i objavila unaprijed. Nije mi bila ambicija nikoga poslati u zatvor, jer dok su ratni zločinci naši heroji, ne vidim razloga da ijedan od naših utajivača poreza bude u zatvoru.

Jasna Babić, rođena 13. veljače 1957. u Zagrebu, umrla je u dobi od 60 godina u utorak 31, listopada od posljedica teške bolesti. U novinarstvu je bila od sedamdesetih godina prošlog stoljeća i pisala je za brojne časopise od Poleta i Studentskog lista do Večernji lista, Slobodne Dalmacije, Globusa i Nacionala te portala Lupiga.com.

Njezine dvije knjige, „Zagrebačka mafija“ i „Urota Blaškić“ dosežu širi kontekst umrežavanja podzemlja, kriminalaca i predstavnika državnih institucija, obavještajnih službi i pravosuđa, sve do vremena, kada se malo tko to usudio izreći.

U profesionalno novinarstvo ušla je 1987. kao već afirmirana novinarka, a  2017. kad je zaokružila 30 godina novinarskog rada i 60 godina života dobila je nagradu za životno djelo Otokar Keršovani.

Ostat će upamćene njezine riječi koje su citirane na dodjeli nagrade  za životno djelo Otokar Keršovani za 2016. na koju nije mogla doći. "Slobodu nam nitko neće dati, novinari imaju onoliko slobode koliko su je sami napravili. Ni više ni manje. I ne želim uopće da mi Sabor, da mi bilo tko jamči slobodni prostor, jer to znači da mi je darovan. Kad je nešto darovano, kad je sloboda darovana, bila to i sloboda novinarstva - onda se brate mili može i oduzeti. Onaj tko daje taj i uzme".

hr Mon Nov 06 2017 14:09:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ba2654ccb557a7ba58b4975/80
Foto: Pixabay

„I tebe se pita!“: Trogirke i Trogirani sljedeći tjedan glasaju za svoje projekte u proračunu za 2019.

Od 22. do 29. listopada održat će se osam javnih tribina po mjesnim odborima u Trogiru gdje će građani moći glasati za projekte koje su prijavili u sklopu participativnog budžetiranja
Čak 293 prijedloga građana pristigla su u Grad Trogir u sklopu akcije „I tebe se pita!“. Radi se o participativnom budžetiranju, projektu koji je Trogir započeo kao prvi grad u Dalmaciji, a koji podrazumijeva davanje građanima na raspolaganje jednog dijela proračuna, tako da sami predlažu i sami glasaju o projektima koje žele realizirati u svojim kvartovima.

Grad Trogir iz proračuna za 2019. u ove svrhe namijenio je 1,2 milijuna kuna. Trogirke i Trogirani pokazali su velik interes da pridonesu uređenijem i ljepšem gradu kroz male komunalne projekte kao što su uređenje zelenih površina, popravljanje prometnica koje su u nadležnosti grada, opremanje igrališta, postavljanje rasvjete i prometne signalizacije, sanacije divljih deponija i slično – odnosno, predlaganjem investicija koje njima “život znače“, poboljšavaju im svakodnevicu i kvalitetu života.

- Odaziv je premašio sva naša očekivanja, kako građana tako i medija. Veseli me činjenica što gotovo da nema stanovnika Trogira koji nije čuo za „I tebe se pita!“, a pohvale za projekt stižu nam iz cijele Hrvatske. Zadnja dva tjedna evaluirali smo pristigle ideje i od ponedjeljka, a sljedeći tjedan kreću tribine po mjesnim odborima gdje će svi koji dođu imati priliku dignuti ruku i dati glas projektu ili projektima koje smatraju prioritetima. Oni s najviše glasova bit će uvršteni u proračun za 2019. – rekao je gradonačelnik Ante Bilić.

Tribine će se održati po sljedećem rasporedu:
1. MJESNI ODBOR TRAVARICA - PONEDJELJAK 22. LISTOPADA, 18 SATI, VATROGASNI DOM
2. MJESNI ODBOR ČIOVO - UTORAK, 23. LISTOPADA, 18 SATI, KUD KVADRILJA
3. MJESNI ODBOR ARBANIJA - SRIJEDA, 24. LISTOPADA, 17 SATI, HOTEL SV. KRIŽ
4. MJESNI ODBOR ŽEDNO/MASTRINKA - SRIJEDA, 24. LISTOPADA, 19 SATI, DOM ŽEDNO
5. MJESNI ODBOR PLANO - ČETVRTAK, 25. LISTOPADA, 18 SATI, MJESNI ODBOR
6. MJESNI ODBOR DRVENIK VELI - NEDJELJA, 28. LISTOPADA, 12 SATI, MJESNI ODBOR
7. MJESNI ODBOR DRVENIK MALI - NEDJELJA, 28. LISTOPADA, 15 SATI, MJESNI ODBOR
8. MJESNI ODBOR GRAD - PONEDJELJAK, 29. LISTOPADA, 18 SATI, GRADSKA VIJEĆNICA 

- Kada bude održana i zadnja tribina, objavit ćemo sve odabrane projekte koje ćemo, naravno, i realizirati u 2019. godini. Participativno budžetiranje jako je transparentan procesi način kako možemo ostvariti bolju komunikaciju i suradnju s građanima što vjerujem da smo i uspjeli - zaključio je trogirski gradonačelnik.
hr Fri Oct 19 2018 14:20:23 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b1f99b92af47fb5278b467f/80

Opća bolnica Zadar raspisala natječaj za više djelatnika: od spremačica do specijalista

Opća bolnica Zadar raspisala natječaj za više djelatnika: u radni odnos se prima više osoba za različite odjele, od spremačica do specijalista.

Traži se jedan prvostupnik sestrinstva, fizioterapije, potom tri spremačice, pomoćni radnik, liječnik specijalist vaskularne kirurgije, pedijatar, te specijalist ginekologije.

Kandidati s kojima će se obaviti razgovor biti će obaviješteni putem elektronske pošte.

Obavijest kandidatima o rezultatima natječaja bit će objavljeni na web-stranici bolnice, piše ezadar.hr

hr Fri Oct 19 2018 11:24:41 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5bc98f060e49386c098b45e3/80

“Zajedno više možemo“: Sajam mogućnosti na splitskoj Rivi

Policijska uprava splitsko-dalmatinska u suradnji s Gradom Splitom provodi preventivni projekt „Zajedno više možemo“.
Navedeni program aktivno se provodi od 2011. godine, a sastoji se od više komponenti, usmjerenih na prevenciju zlouporabe droga i alkohola te drugih sredstava ovisnosti, prevenciju vandalizma i vršnjačkog nasilja, kao i ostalih asocijalnih ponašanja mladih.

U subotu, 20. listopada 2018. s početkom u 10 sati na splitskoj Rivi održati će se druga komponenta spomenutog preventivnog projekta, pod nazivom „Sajam mogućnosti“, gdje će učenicima biti predstavljeni programi raznih kulturno-umjetničkih društava i sportskih klubova, kako bi se upoznali s njihovim radom i za sebe odabrali aktivnost kojom bi ispunili svoje slobodno vrijeme.

Osim policijskih službenika s opremom i tehnikom, kao i službenim psom za detekciju eksploziva, na sajmu će svoj rad prezentirati i pripadnici Hrvatske gorske službe spašavanja.
hr Fri Oct 19 2018 10:00:19 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a9fce2c2af47f75268b45e9/80
Foto: Pixabay

Svako drugo dijete ne zna plivati: Crveni križ traži vraćanje obuke neplivača u hrvatske škole

Svaki drugi učenik razredne nastave u Hrvatskoj ne zna plivati. Na alarmantne podatke upozorava Crveni križ koji od reforme obrazovanja traži i vraćanje obuke neplivača u hrvatske škole.

U tijeku je obuka na vukovarskom plivalištu, a u dva tjedna njihove će devetogodišnjaci postati plivači. Projekt Grada i Crvenog križa obuhvatio je učenike drugih i trećih razreda vukovarskih osnovnih škola.

No, nemaju svi učenici u Hrvatskoj jednaku priliku naučiti plivati. Obuka neplivača 2010. godine izbrisana je iz Državnog pedagoškog standarda. Umjesto obaveze, u praksi je postala tek mogućnost prepuštena školama, lokalnim zajednicama, te volji i financijskim mogućnostima roditelja. - Može se reći da je prosjek u Hrvatskoj oko 50 posto obučenosti djece tehnikama plivanja'', naglašava Marko Đukić iz Crveonog križa Osječko-baranjske županije.

Crveni križ i Hrvatski savez sportske rekreacije "Sport za sve" zbog toga traže da se obuka neplivača vrati kao pedagoški standard. - Jedno je hrvatski, zato je i sam naziv, hrvatski pedagoški standard, to je dokument od nacionalne vrijednosti, a jedno su programi određenih predmeta u školi'', ističe Vladimir Findak iz Hrvatskog saveza sportske rekreacije ''Sport za sve''.

Iz Ministarstva obrazovanja za Dnevnik Nove TV potvrdili su da razmišljaju o tome.

Koliko je u pojedinim dijelovima zemlje neplivača pokazuje i vukovarski primjer. Voditelj Odjela sporta i rekreacije Dalibor Bičanić ističe kako je među testiranom djecom bilo 80 posto neplivača. A učenje plivanja oblik je spašavanja života, piše dnevnik.hr

hr Fri Oct 19 2018 08:43:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .