Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/583ef8d11eea8f14058b46b6/80
Foto: D.N.

Očekuje se usporavanje rasta BDP-a u prvom tromjesečju na 3,1 posto

Zahvaljujući ponajviše snažnom rastu osobne potrošnje i izvoza, većina makroekonomista procjenjuje da je hrvatsko gospodarstvo u prvom tromjesečju poraslo više od 3 posto na godišnjoj razini, ali sporije nego u prethodnom kvartalu.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavit će idućega tjedna prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda (BDP) u prvom ovogodišnjem tromjesečju, a osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjuje u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 3,1 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Njihove procjene rasta kreću se u vrlo širokom rasponu od 2,3 do 4,2 posto.

Bit će to već deseto tromjesečje zaredom kako BDP raste, ali sporije nego u prethodnom, kada je gospodarstvo poraslo 3,4 posto na godišnjoj razini, najviše još od prvog kvartala predrecesijske 2008. godine.

Nastavljen snažan rast potrošnje

Makroekonomisti u anketi Hine navode da se rast gospodarstva ponajviše zahvaljuje jačanju osobne potrošnje, najveće sastavnice BDP-a.

"Osobna potrošnja podršku pronalazi u poreznom rasterećenju dohotka, rastu plaća, stabilizaciji na tržištu rada i nižim troškovima financiranja", navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

Promet u trgovini na malo na godišnjoj razini raste već 31 mjesec zaredom, što nije zabilježeno od kada DZS vodi te podatke.

Pritom je u prvom tromjesečju maloprodaja porasla 5,4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, nešto brže u odnosu na 4,6 posto u prethodnom kvartalu.

To se, među ostalim, zahvaljuje poboljšanjima na tržištu rada i rastu plaća nakon poreznih promjena početkom godine.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama iznosila je za ožujak 6.022 kune, što je na godišnjoj razini nominalno više za 5,2 posto ili za 300 kuna.

Robni izvoz skočio više od 20 posto

Pozitivno će na BDP utjecati i snažan rast izvoza, što se ponajviše zahvaljuje rastu gospodarstva Europske unije, najvećeg hrvatskog vanjskotrgovinskog partnera.

Prema podacima DZS-a, robni izvoz skočio je u prva tri mjeseca ove godine 21,1 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, na 24,9 milijardi kuna. Uvoz je istodobno porastao 11,33 posto, na 37,93 milijardi kuna.

Zahvaljujući bržem rastu izvoza od uvoza, smanjen je negativni saldo robne razmjene u odnosu na prva tri lanjska mjeseca, i to za 476 milijuna kuna, na 13,03 milijarde. Pritom je pokrivenost uvoza izvozom povećana s lanjskih 60,3 na 65,6 posto.

"Nastavljeni su pozitivni trendovi u kretanju robnog izvoza, pa i salda vanjskotrgovinske bilance, ali je razlika u vrijednosti izvoza i uvoza, sudeći prema prvim procjenama, manje poticala rast nego početkom prošle godine", navodi jedan od makroekonomista.

Zabrinjava usporavanje rasta industrijske proizvodnje

I dok potrošnja i izvoz potiču rast BDP-a, pozitivan utjecaj industrijske proizvodnje bit će slabiji jer se njezin rast usporava.

U prva tri mjeseca ove godine proizvodnja je porasla samo 2 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. To predstavlja oštro usporavanje, s obzirom da je u prethodnom kvartalu industrijska proizvodnja skočila gotovo 8 posto na godišnjoj razini.

Pritom je u ožujku proizvodnja stagnirala na godišnjoj razini, čime je prekinut njezin trend neprestanog rasta koji je trajao 25 mjeseci.

"Nešto niži rast nego u prvom kvartalu prošle godine, kada je BDP porastao 2,7 posto, očekujemo pretežno zbog osjetnog usporavanja rasta industrijske proizvodnje", navodi jedan od makroekonomista.

Očekuje se i nastavak rasta investicija, sedmi kvartal zaredom, no sporije nego u prethodnom tromjesečju kada su bruto investicije u fiksni kapital porasle za 4,6 posto na godišnjoj razini.

"Očekuje se vidljivije usporavanje dinamike rasta kapitalnih investicija u odnosu na prethodno razdoblje", navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

Koliko će kriza u Agrokoru utjecati na BDP?

S obzirom na kretanja najvažnijih gospodarskih pokazatelja u prva tri mjeseca ove godine, većina makroekonomista zadržala je svoje procjene rasta BDP-a u cijeloj ovoj godini nepromijenjene.

Prema najnovijoj anketi Hine, osam makroekonomista procjenjuje u prosjeku da bi rast gospodarstva u 2017. mogao iznositi 3,1 posto, a toliko su očekivali i prije tri mjeseca.

Pritom se njihove procjene rasta kreću u rasponu od 2,7 do 3,5 posto.

Makroekonomisti kažu da zasad ne smanjuju procjene rasta gospodarstva, ali da će kriza u Agrokoru, najvećem domaćem koncernu koji je pod pritiskom dugova bankama i dobavljačima od oko 40 milijardi kuna, sasvim sigurno utjecati na rast BDP-a u ovoj godini.

Poručuju da je utjecaj restrukturiranja Agrokora, čija prodaja čini oko 15 posto BDP-a i koji ima poslovne veze s gotovo 2.000 tvrtki, na cjelokupno gospodarstvo trenutačno vrlo teško procijeniti zbog nedostatka pouzdanih podataka te načina i brzine provođenja restrukturiranja.

"Rizik Agrokora prvenstveno vidim na strani izostanka planiranih investicija kompanija pogođenih krizom te na strani osobne potrošnje u slučaju da dođe do smanjenja broja zaposlenih u tim kompanijama", navodi se u anketi Hine.

No, makroekonomisti smatraju i da ima niz pozitivnih faktora koji će ublažiti negativan utjecaj Agrokora, kao što su očekivana rekordna turistička sezona, rast robnog izvoza, snažnije financiranje iz EU fondova i izravna strana ulaganja, kao i fiskalno popuštanje.

EK među prvima smanjila procjene

Među prvima je nedavno na rizik od Agrokora reagirala Europska komisija, koja je u proljetnim prognozama smanjila procjenu rasta hrvatskog BDP-a u ovoj godini s prethodnih 3,1 na 2,9 posto.

"Ekonomski oporavak trebao bi ostati snažan i široko utemeljen. Problemi s kojima se suočava najveća hrvatska privatna tvrtka utjecat će na rast, ali realni BDP bi trebao rasti za solidnih 2,9 posto ove godine i blago usporiti kasnije", navodi u prognozama Komisije.

Hrvatska narodna banka (HNB) procjenjuje, pak, da će rast BDP-a u ovoj godini iznositi oko 3 posto, no također upozorava na rizik od Agrokora.

"Ne očekujemo da će negativni utjecaj Agrokora na rast BDP-a biti značajan nego vrlo ograničen, ali je teško reći koliki. Ocjenjujemo da bi to moglo biti između 0,3 i 0,4 posto BDP-a, ovisno o tome kako će se odvijati restrukturiranje", kazao je nedavno guverner HNB-a Boris Vujčić.

Vlada je, pak, proračun za ovu godinu temeljila na procjeni rasta gospodarstva od 3,2 posto.

"Trenutna makroekonomska očekivanja izložena su više negativnim rizicima uvelike povezanim s posljedicama restrukturiranja najveće hrvatske kompanije. Osobito izazovnim vidimo četvrto tromjesečje", navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

Facebook komentari

hr Sun May 28 2017 09:48:02 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58e4fddab47398ff008b459e/80

U sljedećih mjesec dana zatvorit će se 27 trgovina Konzum

Dio radnika koji rade u tim trgovinama bit će prebačeno u druge trgovine poput onih na obali, s obzirom na to da za njih postoji potreba zbog sezone, a postoji mogućnost da će u slučaju ako te trgovine budu dane u najam drugim tvrtkama, zaposlenici biti “prebačeni” u ta poduzeća

U sljedećih mjesec dana zatvorit će se 27 trgovina Konzuma, otkrila je Zlatica Štulić, predsjednica Sindikata trgovine, prema informaciji koju je dobila od Radničkog vijeća te tvrtke, a radit će se većinom o manjim trgovinama s najviše pet zaposlenika. - piše jutranji.hr

Kako je otkrila Štulić, dio radnika koji rade u tim trgovinama bit će prebačeno u druge trgovine poput onih na obali, s obzirom na to da za njih postoji potreba zbog sezone, a postoji mogućnost da će u slučaju ako te trgovine budu dane u najam drugim tvrtkama, zaposlenici biti “prebačeni” u ta poduzeća.

Kolektivni ugovor

Sukladno kolektivnom ugovoru, nastavlja predsjednica tog sindikata, radnici bi se prilikom zatvaranja trgovina trebali zbrinuti, s obzirom na to da prema ugovoru postoji otkazni rok, kao i pravo na otpremninu. Štulić ističe kako su u Sindikatu svjesni toga da se radi o izvanrednoj situaciji, no da se zasad normalno radi.

Ističe da nema informaciju koliko bi se trgovina prilikom procesa restrukturiranja zatvorilo, no Slavko Ledić, predsjednik Uprave Konzuma, u srijedu je najavio da bi se brojka mogla kretati između 80 i 100. Pritom je Ante Ramljak, izvanredni povjerenik za Agrokor, izjavio da će uz smanjenje neprofitabilnih trgovina, istovremeno raditi na otvaranju novih, tako da je moguće da se i u njima zaposli dio radnika. Dio zaposlenika stekao je i uvjete za mirovinu, naglasila je Štulić i dodala kako su sindikalni povjerenici u stalnom kontaktu s upravom Konzuma koja ih obavještava o daljnjim koracima. S Ramljakom su se, pak, našli na sastanku i on ih je informirao o koracima “snimanja” prometa u Konzumu kako bi se mogla stvoriti operativna dobit. Cijeli članak pogledajte ovdje.

Facebook komentari

hr Sat Jun 24 2017 10:08:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58f4ac4bb473980f338b456e/80
Foto: Screenshot / YouTube

Petrina prijeti prijavom zbog oduzimanja vatrogasne cisterne Primoštenu usred sezone

Oduzimati Primoštenu vatrogasnu cisternu u srcu turističke sezone radi opskrbe vodom u općini Ervenik bezobrazno je i besmisleno, i bude li nam cisterna oduzeta podignut ću kaznenu prijavu protiv odgovornih jer dovode u opasnost živote ljudi i imovinu, poručuje primoštenski načelnik Stipe Petrina u dopisu Ravnateljstvu za robne zalihe nakon što mu je Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta naložilo da cisternu preda drugoj općini.

Ministarstvo je općini Primošten naložilo da najkasnije do petka preda višenamjensku autocisternu za prijevoz pitke vode na privremeno korištenje općini Ervenik, no Dobrovoljno vatrogasno društvo (DVD) Primošten i Petrina tome su se suprotstavili. 

"Pred početak nove protupožarne sezone već imamo nekoliko intervencija, manjak ljudi, ali herojski se mučimo, a onda nam je stigla obavijest da nam cisterna ide u Ervenik radi prijevoza vode. Ostali smo zgroženi i zatečeni što u sezoni ostajemo bez najbitnijeg vozila. Sigurnost 15.000 gostiju i domaćina više neće biti ista - raspolagat ćemo sa svega 42 litre vode po kvadratnom kilometru odnosno s kap po metru", priopćili su putem facebooka iz DVD-a dodajući kako se radi o političkoj odluci "jer je to sigurno kupovanje glasova vladajuće stranke ili u Saboru ili u Županijskoj skupštini".

Primoštenski vatrogasci najavljuju da su zbog cisterne spremni i prosvjedovati. "Unatoč zakletvi i profesiji oglušit ćemo se na neke stvari i događaje izvan općine Primošten. Sve članove i ljude dobre volje pozivamo na potporu", poručili su iz DVD-a Primošten koji je cisternu dobio prije dvije godine, nakon što je prethodna cisterna prije 10 godina izgorjela u požaru.

U nalogu za primopredaju cisterne, Ravnateljstvo za robne zalihe poziva se na ugovor potpisan s općinom Primošten i traži da cisterna bude u Erveniku do kraja rujna, ali Petrina tvrdi da je nalog u suprotnosti s ugovorom o smještaju, čuvanju, održavanju i korištenju te cisterne.

"Nemam osobno ništa protiv općine Ervenik i njenih žitelja, ali problemi te općine ne rješavaju se u lipnju oduzimanjem cisterne koju je na korištenje tijekom četiri godine dobio Primošten", ističe Petrina.

U Primoštenu podsjećaju kako je pitanje o slučaju cisterna ovoga tjedna u Saboru postavio premijeru Andreju Plenkoviću i zastupnik SDP-a Ranko Ostojić kojeg je zanimalo zašto je DVD-u Primošten prestalo pravo korištenja cisterne i je li takvim činom u jeku protupožarne sezone ugrožena sigurnost stanovnika i turista.


Facebook komentari

hr Fri Jun 23 2017 12:36:32 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/594cec27b9e03e802f8b45f0/80

Splitski gradonačelnik primio konzulicu Republike Mađarske

Splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara susreo se u petak ujutro s mađarskom konzulicom Enikő Tuska i počasnim mađarskim konzulom u Splitu Ivom Staničićem.

Povod sastanku je  otvaranje privremenog konzulata Republike Mađarske u Splitu tijekom ljetnih mjeseci zbog velikog broja mađarskih turista, ali je gradonačelnik Krstulović Opara naglasio i važnost dobrih, ali i korektnih gospodarskih odnosa Hrvatske i Mađarske, a posebno u svjetlu preuzimanja „Splitske banke“ od strane mađarske „OTP banke“.

„Očekujem se da će sjedište „Splitske banke“ ostati u Splitu. Što se mene kao gradonačelnika tiče, nikakvo preseljenje sjedišta ne dolazi u obzir. Također, očekujem da najavljena racionalizacija radnih mjesta u  „Splitskoj banci“ neće rezultirati gubitkom radnih mjesta u toj banci u kojoj rade mnogi moji sugrađani. Upravo kroz tu prizmu mjerit ću kvalitetu naših odnosa“, poručio je gradonačelnik Krstulović Opara.

Konzulica Tuska
zahvalila je gradonačelniku na dobrodošlici, te izrazila važnost dobre suradnje sa splitskom gradskom upravom tijekom turističke sezone. Počasni konzul Staničić naveo je kako privremeni konzulat pruža sve oblike administrativne pomoći mađarskim državljanima u Split i Dalmaciji.

Podsjetimo, odlukom Vlada Republike Hrvatske i Republike Mađarske iz siječnja 2006. definirano je da se tijekom turističke sezone osigura stalna (24 sata dnevno) i profesionalna konzularna pomoć mađarskim turistima na području četiri dalmatinske županije (Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska). Tako  i ove godine u Splitu djeluje mađarsko konzularno predstavništvo u razdoblju od 15. lipnja 2017. do 15. rujna 2017.

Facebook komentari

hr Fri Jun 23 2017 12:25:16 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/594cc083b9e03e48308b458c/80

Govori s područja mjesta Milne na otoku Braču proglašeni nematerijalnim kulturnim dobrom Republike Hrvatske

Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, odnosno Uprava za zaštitu kulturne baštine, ovih je dana donijelo rješenje kojim se potvrđuje da govori milnarskoga područja imaju svojstvo nematerijalnoga kulturnoga dobra. Pod time se misli na mjesne govore Milne, Ložišća i Bobovišća – dakle, govore pojedinih naselja koji su danas u sastavu Općine Milna.

Centar za kulturu Milna prošle je godine pokrenuo postupak da se mjesni govori s milnarskoga područja zaštite i uvrste u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, a na inicijativu i znanstvenu pomoć dr. sc. Filipa Galovića, hrvatskoga filologa/dijelektologa.

U kratkome nam je razgovoru dr. sc. Filip Galović, profesor s Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta u Zagrebu, gdje predaje jezične i druge predmete, kazao da je veoma važno što je Ministarstvo kulture prepoznalo vrijednost i bogatstvo mjesnih govora Milne, Ložišća i Bobovišća. Naime, svi su ovi govori specifični na svoj način. Riječ je o govorima koji su čakavski te pripadaju južnočakavskomu dijalektu. Govor je Milne ponajviše osobit po fenomenu cakavizma, koji je svojstven i govorima Supetra i Sutivana, no ondje se danas zadržao u znatno manjem razmjeru (stariji Milnarani govore covik, cisto, cuvat, dakle nema glasa /č/; s druge strane, stariji govornici i danas imaju umekšane glasove /š/ i /ž/, primjerice šuša, požanjot, šparanjat i sl.), ali taj govor sadrži i druge bitne dijalektološke značajke. Govori Ložišća i Bobovišća jesu arhaičniji govori, posebice u pogledu akcenta, te čuvaju brojne čakavske osobine koje su nestale u drugim čakavskim govorima.Dr. sc. Filip Galović ističe da su danas ovi govori ugroženi s brojnih strana i već su u njima (posebice kod mlađega, pa i srednjega naraštaja) registrirane promjene kojima su različiti uzroci – nov i moderan način života, migracije, depopulacija, utjecaj splitskoga govora, utjecaj govora medija, utjecaj standardnoga jezika i niza drugih čimbenika – stoga prvo valja razviti svijest o značaju mjesnih govora ovih prostora i osnažiti njihov ugled te na razne načine krenuti u njihovo njegovanje i održavanje.

Ovaj čin zaštite od Ministarstva kulture ne znači samo priznanje, već i obvezu, pa su nositelji dobra dužni provoditi određene mjere zaštite ovih govora na razne načine, kako stoji u naputku Ministarstva kulture, odnosno lokalna i šira zajednica moraju učiniti sve moguće da se njeguje, očuva i prenosi jezično blago milnarskoga područja. Uvjereni smo da će se udruge koje djeluju na milnarskome prostoru, ali i svaki pojedini „fetivi“ Milnaranin, Ložišćanin i Bobovišćanin zapitati o vrijednosti svojega mjesnoga govora te na razne načine pripomoći u njegovanju i očuvanju ovoga zaista dragocjenoga blaga.

Mjesni su govori, kako kaže profesor Galović, neraskidivim dijelom hrvatske kulture i identiteta, stoga je važno o njima skrbiti te osvijestiti da su neprocjenjiva vrijednost koju je potrebito očuvati i prenijeti na mlađegeneracije jer se kroz njih prenosi tradicija, običaji i brojni drugi vidovi nematerijalne kulturne baštine.

Facebook komentari

hr Fri Jun 23 2017 10:06:26 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .