Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5cbec3ec29111c12588b457b/80
Foto: Facebook "Navijači Hajduka Ruda"

Oni su ponos Rude: Josip i Mateo spasili su djevojčicu od utapanja

Herojski čin dječaka Matea i hrabrog Josipa oduševio je cijelu Cetinsku krajinu...

Uskrsni je ponedjeljak u Rudi, naselju pokraj Otoka dalmatinskog, ostao u sjeni herojskog djela mještanina Josipa Crljena. 

Naime, prava drama događala se tog ponedjeljka u Rudi, kroz koju teče istoimena rijeka, na predjelu Gaz oko 18:30 sati. Ništa nije slutilo na to da se poslijepodnevni obiteljski provod za malo ne pretvori u pravu tragediju. Heroji, koji su učinili da to ne bude tako, su dječak Mateo i Josip.

Upravo je Mateo Tadić naslutio da nešto nije u redu, brzo je shvatio kako se 13-ogodišnja djevojčica utapa u hladnoj i nabujaloj rudi, dotrčao 50-tak metara do starijih osoba i prepričao prizor koji je vidio. Beskompromisno tada nastupa Josip Crljen Jack. Josip je dotrčao do rijeke, skočio u nju i izvukao nesretnu djevojčicu na sigurno.

- Sve se dogodilo vrlo brzo. Mateo je dotrčao do nas, u restoran u blizini gdje smo slavili krštenje djeteta od moga kuma. Rekao nam je da se u rijeci utapa djevojčica i odmah smo potrčali prema tamo. Čim smo došli i vidjeli djevojčicu koja je bila malo iznad, malo ispod površine nisam dvojio niti sekunde i odmah sam, u odjeći, skočio u rijeku kako bi je izvukao. Iskreno, nisam svjestan kako sam uspio s obzirom da je voda bila zelena pa sam u jednom trenutku izgubio uopće gdje je djevojčica. Srećom, uz Božju pomoć i snagu, uspio sam je nekako uhvatiti za kosu i izvući na sigurno uz pomoć drugih koji su priskočili.
Cijelo jutro imam mnogo poziva, ali jednostavno ne mogu odgovoriti jer mi je, kada sam skočio, i mobitel ostao u džepu pa je "otkazao poslušnost". Glavno da je djevojčica dobro, vidio sam je i poslije i sve je u redu - rekao je Josip za DalmacijaNews.

Vijest je prvu objavila Facebook stranica "Navijači Hajduka Ruda" jer su i Mateo i Josip strastveni ljubitelji splitske bile boje, a objavu je odmah zasuo veliki broj komentara podrške i zahvale na činu hrabre dvojice.

Zna Josip, kaže nam, kako se na tom predjelu teško boriti s virovima:
- Iako je tu bilo i do 150 ljudi nitko se nije usudio skočiti jer su struje tu jako nezgodne. Doslovce, što se ti više boriš to te voda više privlači. Spojilo se tu puno čimbenika. Bile su tu i dvije doktorice pa su odmah priskočile i dale umjetno disanje djevojčici koja je već problijedila. Još jedanput ponavaljam, hvala Bogu da je sve završilo kako treba - zaključuje hrabri Josip Crljen.

Herojsko djelo dvojice mještana Rude dobiva još više na težini činjenicom kako je upravo na tom dijelu već ranije bilo sličnih intervencija, a jedna je, 2007. godine, završila nesretno kada je, usprkos brzoj reakciji sinjske hitne pomoći, maleni trogodišnji dječak preminuo. 

hr Tue Apr 23 2019 10:26:20 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b0c11712af47fa3028b470e/80

Od iduće godine bez štapića za uši, plastičnih vrećica i slamki

Plastični pribor za jelo, tanjuri, slamke, štapići za miješanje napitaka, držači za balone, spremnici za hranu i čaše od stiropora samo su neki od proizvoda koje će Hrvatska zabraniti već 2020.

Ministarstvo zaštite okoliša novim Zakonom o održivom gospodarenju otpadom, koji planira donijeti u drugom kvartalu 2020., onemogućit će stavljanje na tržište dijela jednokratnih plastičnih proizvoda, ekskluzivno doznajemo.

Na popisu su štapići za uši, pribor za jelo, tanjuri, slamke, štapići za miješanje napitaka, držači za balone, spremnici za hranu, napitke i čaše od stiropora i proizvodi od oksorazgradive plastike koja se kasnije raspada u okom nevidljivu mikroplastiku. Popis proizvoda može biti i proširen, ovisno o rezultatima mjera za smanjenje potrošnje kao što su vrećice.

Naime, 1. siječnja 2019. počela je primjena mjera smanjenja potrošnje laganih i vrlo laganih vrećica te su proizvođači i prodavatelji obvezni dostaviti podatke Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost o količini stavljenih vrećica na tržište. U svibnju 2020. imat ćemo i rezultate provedbe ovih mjera kao što su obvezna naplata laganih vrećica i edukacija građana. Rok koji je EU dala za zabranu ovih proizvoda je 3. srpnja 2021.

Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, koja se protivi ovakvoj zabrani, u industriji plastike i gume lani je radilo 8200 radnika u 700 tvrtki. Proizvodnja se od 1990. do prošle godine povećala za 50%. Prije dvije godine izvezli smo plastike koja vrijedi 437 milijuna dolara. Također, na stranicama HGK objavili su podatak da je analiza europskoga udruženja PlasticsEurope pokazala da, ako bi ukinuli plastičnu ambalažu kod hrane, težina pakiranja bi se učetverostručila, potrošnja energije porasla bi 50 posto, bilo bi 60 posto više otpada i dvostruko više emisije stakleničkih plinova, pišu 24sata.

hr Mon Sep 23 2019 10:01:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d886c8429111c688f8b4580/80

Zbog milijun kuna duga veledrogeriji Medika: Ovršena Opća bolnica u Kninu

Uskoro bi se isto moglo dogoditi i bolnicama u Dubrovniku, Vinkovcima i Sisku, odnosno svima onima čije najstarije fakture nisu plaćene tri godine

Općoj bolnici u Kninu upravo je ovršen račun zbog duga od oko milijun kuna veledrogeriji Medika. Ova je veteranska bolnica zapravo prva “žrtva” tužbi koje su veledrogerije prije dva mjeseca najavile, a onda i uputile sudovima, ne bi li naplatile oko 2,6 milijardi duga za već davno isporučene, a neplaćene lijekove.

Uz kninsku bolnicu uskoro bi se isto moglo dogoditi i bolnicama u Dubrovniku, Vinkovcima i Sisku, odnosno svima onima čije najstarije fakture nisu plaćene gotovo tri godine. Spomenuta veledrogerija tužila je za naplatu duga inače čak dvadesetak bolnica, odnosno one koje fakture nisu platile više od godinu dana.

Premda u Mediki nisu bili raspoloženi za izjave, ravnateljica OB-a Knin dr. Kristina Bitunjac potvrdila je za Jutarnji list blokadu bolničkog računa, ali kaže da su financijski problemi već dugo ogromni i teško se rješavaju postojećim limitom.

- U stalnom smo kontaktu sa županijom koja nam, srećom, izlazi u susret kad treba riješiti financijske probleme, a nadam se da će tako biti i ovoga puta. Teško funkcioniramo jer su limiti nedostatni i nepromijenjeni premda su, primjerice, plaće povećane već ranije 9 posto, a sada od rujna još 7 posto. Sve to moramo podmiriti, a onda dobavljači ostaju prikraćeni, premda s pravom traže naplatu onoga što su isporučili - kaže dr. Bitunjac. Dodaje da se nada da će se i za ovaj problem s financijama ipak naći izlaz.

No, kninska bolnica nije jedina u financijskoj dubiozi zbog lijekova jer, primjerice, OB Dubrovnik duguje samo jednoj veledrogeriji više od 54 milijuna kuna, a najstarija faktura u ladici je već 1090 dana. Vinkovačka bolnica duguje 26 milijuna, a neke račune nije platila 1104 dana. Rekorderi u neplaćanju su i OB Varaždin, Pula, Sisak, Koprivnica...

hr Mon Sep 23 2019 08:56:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/56491920b118e1a01d8b483b/80

Prvi dan jeseni okupan kišom: Tijekom cijelog tjedna bit će promjenjivo

Na pitanje kako izgleda pravi jesenski dan većina će odgovoriti tmuran, siv, oblačan i kišan, a upravo takav, školski početak jeseni je pred nama
Novo godišnje doba, donosi nam novu promjenu vremena. Prevladavat će oblačno s povremenom kišom, lokalno i obilnijom.

Na moru će uz to puhati i umjereno i jako jugo. Uz južinu će osjetno porasti jutarnja temperatura, tako da nam tijekom jutra više neće biti hladno.
U Dalmaciji oblačno s kišom ili pljuskovima, lokalno i izraženijim nevremenom. Puhat će umjereno do jako jugo, a temperatura do najviše 25 stupnjeva. Vrijeme nije za kupanje, ali more je i dalje dosta toplo.

Tijekom utorka će se razvedravati, ali će već u srijedu poslijepodne ponovno biti oblačnije s kišom. Puhat će uglavnom umjeren sjeverozapadnjak, uz obalu bura. Sredinom tjedna opet jugo. Tako da će prvi jesenski tjedan protjecati u nestabilnom vremenu.

hr Mon Sep 23 2019 07:04:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c8ce3c829111c26048b471e/80

Katastrofalna matura ispraznila studije: U Splitu ostalo 700 slobodnih mjesta na fakultetima

Na Sveučilištu u Splitu najviše slobodnih mjesta za jesen, ukupno 130, ostalo je na izvanrednom stručnom studiju kineziologije

Nikad gori rezultati državne mature i na ljetnome i na jesenskom roku ove godine, dugogodišnji demografski problemi, prevelik zalogaj koji si zadaju fakulteti kada su u pitanju upisne kvote – sve se to, čini se, odrazilo i na popunjavanje upisnih mjesta na fakultetima u novoj 2019./2020. akademskoj godini.

Statistika je gotovo pa šokantna: nakon provedenog ovogodišnjeg jesenskog upisnog roka, a time i svih upisa za novu akademsku godinu, na našim je visokim učilištima (privatnima i javnima ukupno) nepopunjeno ostalo gotovo 12 tisuća predviđenih upisnih mjesta!

To je više od trećine istaknute upisne kvote za novu akademsku godinu, jer podaci Središnjeg prijavnog ureda Agencije za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) pokazuju kako je u ljetnome roku bilo istaknuto oko 42 tisuće slobodnih upisnih mjesta (računajući i kvote za strance te državljane EU-a).

Katastrofalna matura

U ljetnom roku, dijelom i zbog katastrofalnih rezultata državne mature, pravo na upis studija ostvarilo je više od 24 tisuće maturanata i drugih kandidata. Kako bilo, za jesen je preostalo nevjerojatnih gotovo 17 tisuća slobodnih mjesta (na svim visokim učilištima, privatnima i javnima, uključujući i kvote za strance) što je, kažu u AZVO-u, za 20 posto više nego u jesenskom roku 2018. godine.

Jesenski rok nije ni približno mogao popuniti apetite visokoškolskih ustanova, pravo na upis ostvarilo je tek 5211 kandidata, tako da je na kraju ukupan broj upisanih studenata u novoj akademskoj 2019./2020. godini oko 30 tisuća, dakle, nešto manje od 12 tisuća upisnih mjesta ostalo je zjapiti prazno. I to možemo shvatiti uvjetno, jer službena statistika zasad nema podataka jesu li se svi brucoši od njih 5211 koji su stekli to pravo u jesenskome roku doista i upisali na fakultete.

Samo na osam javnih sveučilišta, prema toj statistici, nakon završenoga ljetnog i jesenskog upisnog roka ukupno je ostalo nepopunjeno oko šest i pol tisuća mjesta (na Sveučilištu u Zagrebu gotovo tri tisuće, u Splitu oko 700, u Zadru 478, Dubrovniku 254 itd.). Ništa bolje stanje nije ni na javnim veleučilištima i javnim visokim školama, a osobito u privatnom sektoru – u privatnim visokim školama, primjerice, za jesen na preostala 1903 slobodna mjesta, pravo upisa steklo je tek 112 kandidata, na privatnim sveučilištima od 456 raspoloživih mjesta pravo upisa ostvarilo je samo 50 brucoša, a uvjete za upis na 805 slobodnih "jesenskih" mjesta na privatnim veleučilištima ispunila su tek 162 kandidata.

Prazni studiji

Za jesenski je rok, brojčano gledano, najviše mjesta ostalo na izvanrednom stručnom studiju Poslovne ekonomije na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu, čak 318, ali pravo upisa steklo je svega 87 kandidata. U Zagrebu je velike muke s popunjavanjem mjesta bilo i na redovitom studiju prometa na Fakultetu prometnih znanosti gdje je za jesen ostalo čak 206 slobodnih mjesta, a samo je 30 kandidata ostvarilo pravo na upis, na dvopredmetnoj indologiji na Filozofskom fakultetu od 56 preostalih slobodnih mjesta popunjena su svega dva, a na studiju teološko-religijske znanosti na Katoličko-bogoslovnom fakultetu od 66 slobodnih mjesta tek jedno.

Na Sveučilištu u Splitu najviše slobodnih mjesta za jesen, ukupno 130, ostalo je na izvanrednom stručnom studiju kineziologije, ali uvjete za upis ispunilo je 58 kandidata, dok je na izvanrednom studiju prava od 95 preostalih mjesta za jesen uvjete zadovoljilo svega šest budućih brucoša. Od redovitih studija u Splitu loša je situacija na studiju strojarstva na FESB-u gdje je pravo upisa na preostalo 51 mjesto steklo svega osam kandidata, na studij fizike od 29 slobodnih mjesta svega šest, a studij mediteranske poljoprivrede od 28 slobodnih mjesta tek četiri kandidata.

U Zadru je, primjerice, na dvopredmetnoj filozofiji od 38 slobodnih mjesta u jesenskome roku pravo upisa ostvarilo samo pet budućih studenata, a brojna prazna mjesta ostat će i na redovnom studiju hrvatskog jezika i književnosti jer se na 34 preostala mjesta za jesen moglo upisati tek devet brucoša, piše Slobodna Dalmacija.

hr Mon Sep 23 2019 06:53:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .