Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/574c0422aae0e3b7088b458d/80
Foto: Goran Mehkek / CROPIX

Maras: Porezna reforma dovodi u pitanje projekte malih i srednjih poduzetnika financiranih preko HBOR-a

Najavljenu poreznu reformu različito gledaju predstavnici hrvatskih političkih stranaka

Saborski zastpunik SDP-a Gordan Maras raspravu o poslovanju Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) u prošloj godini iskoristio je u srijedu kako bi upozorio da će poreznom reformom HDZ-a i Mosta doći u pitanje mnogi projekti pogotovo malih i srednjih poduzetnika financiranih preko HBOR-a.

- Ono što veseli (u izvješću HBOR-a) je porast kredita malim i srednjim poduzetnicima, a ono što je posebno naglašeno je ulaganje u turizam. To se vidi i iz izvješća gdje od pet-šest projekata koje su istaknuli i s kojima se najviše hvale i ponose čak četiri su vezana direktno za turizam. Ako radite poslovni plan na narednih 10-15 godina i odjednom preko noći bez konzultacije sa zainteresiranom javnošću, političkom voljom dignete jednoj grani 12 posto trošak sa 13 na 25 posto ti planovi više ne vrijede - ustvrdio je Maras.

Njegov stranački kolega i ministar financija u SDP-ovoj vladi Boris Lalovac upozorio je kako je Europska komisija stavila poslovanje HBOR-a u sustav deficita i javnog duga u trenutku.

Sve to se, kaže događa kada HBOR postaje ozbiljan konkurent privatnim poslovnim bankama.

- Europska komisija stavila je dodatni monitoring nad HBOR. Postavlja se pitanje zašto? Da li su određene poslovne banke išle tužiti da se financiranje države financira dijelom putem HBOR-a? I to u trenutku kada HBOR sada postaje ozbiljan konkurent nekim poslovnim bankama i kamatnim stopama od dva do četiri posto uzima im bankama dio kolača - rekao je Lalovac. Zapitao se i hoće li se tako ograničiti poslovanje HBOR-a koji potpomaže ona područja gdje su tržišni mehanizmi zakazali, rekao je.

Ivan Lovrinović u ime Kluba Promijenimo Hrvatsku i SNAGA poručio je kako HBOR treba postati razvojna banka s profesionalnom upravom, eliminacijom političkog čimbenike, uvođenjem nezavisnih stručnjaka u nadzorne odbore, smanjiti nadzorni odbor te drastično smanjiti politički utjecaj.

- Toga ima sada previše i u prethodnom razdoblju. Također, treba definirati nadležnost Državnog ureda za reviziju nad poslovanjem HBOR-a svake godine, definirati kriterije dodjele kredita za poticanje izvoza te javno objavljivati sektore, poduzeća, iznose, dakle kredita koji su odobreni od strane HBOR-a te izvještavati Hrvatski sabor o poslovanju HBOR-a - poručio je Lovrinović.

I 'Mostov' ministar gospodarstva Tomislav Panenić založio se za smanjenje političkog utjecaja i veću profesionalizaciju. - Protivimo se prekomjernom političkom utjecaju na banku jer ako uzmem podatak, evo ja se nadam da je ispravan da je 13. travnja HBOR imamo 2,1 milijardu kuna dospjelih a ne naplaćenih kredita. I ono što je interesantno puno njih može se i povezuje se upravo sa političarima. Ja bi naveo samo pet koji se tamo navode koji duguju petinu toga cijeloga iznosa, gotovo 400 milijuna kuna Puris 93 milijuna kuna još od 2005., pa imamo IMPULSCOMMERCE 112 milijuna 2005., Farma Jelas 47 milijuna 2005., Našice cement, Eurocable - nabrajao je taj 'Mostov' bivši ministar gospodarstva.

Stevo Culej (HDZ) poručio je kako je HBOR bio "šparkasica" za određene ljude. Podsjetio je kako je jedna dnevna novina otkrila da je samo dva mjeseca od preuzimanja vlasti Zorana Milanovića , tvrtka supruge njegovog brata brata Krešimira dobila 250.000 kredita od HBOR-a "Tvrtka je osnovana u travnju 20111. a nepunu godinu kasnije dobila je kredit s 4,4 posto kamate na rok otplate 7 godina i 9 mjeseci. Što bi za ovakve kamate dao neki hrvatski poduzetnik", pitao je Culej.

Za SDSS-ovog Milorada Pupovca podaci iz izvješća su "u najvećoj mjeri ohrabrujući". "Govore da je banka bilo kreditiranjem, bilo osiguravanjem izvoznih potraživanja i izdavanjem garancija podržala 2.589 projekata hrvatskih gospodarstvenika i osigurala ukupno 12 milijardi 400 milijuna kuna u odnosu na 2014. godinu HBOR je podržao 127 posto više projekata s dvostruko većim iznosom nego što je to bilo u odnosu na 2014. Pozdravljamo i politiku smanjenja kamatnih stopa. Dakle privremene mjere sniženja kamatne stope sa za jedan postotni bod, za nove investicije sasvim sigurno djeluju ili mogu djelovati ili djelovale su stimulativno", rekao je Pupovac.

Po izvješću HBOR-a za 2015. kreditiranjem, osiguranjem izvoznih potraživanja i izdavanjem garancija ta je banka podržala 2.589 projekata hrvatskih gospodarstvenika u ukupnom iznosu 12,4 milijarde kuna čime je, u odnosu na 2014., podržano 127 posto više projekata s dvostruko većim iznosom. Tijekom 2015. HBOR je zabilježio povećanje kreditne aktivnost te je odobreno 2.285 kredita u ukupnom iznosu od 7,8 milijardi kuna. Od toga se 7,3 milijarde odnosi na novoodobrene kredite što je dvostruko više nego 2014. Broj odobrenih kredita je 2,5 puta veći od onih odobrenih 2014. i najveći je u dosadašnjem poslovanju HBOR-a.

Raspravu o izvješću HBOR-a za prošlu godinu iskoristio je Ivan Pernar (Živi Zid) kako bi prozvao SDP-ovu vlast zbog davanja kredita EPH Holdingu odnosno Ninoslavu Paviću.

"Kredit u iznosu od 11,5 milijuna kuna dan je EPH-u sa hipotekom na njihovu zgradu u Odranskoj. To je bila 7. hipoteka na istu zgradu. Gospodo iz SDP-a, 7. hipoteka, a bilo je jasno da Ninoslav Pavić, odnosno EPH neće biti u stanju vratiti niti prvi kredit Hypo banci. Što će reći da oni koji su davali kredit iz HBOR-a EPH Holdingu znali su da taj kredit neće biti vraćen. Postavlja se pitanje zašto nitko nije zato išao u zatvor? Odgovor je u tome što su hvalili lik i djelo Slavka Linića i što su podržavali vašu vlast iako je bilo jasno da se odluke koje se donose, donose krive. I to je jedna velika sramota", obrušio se Pernar.

SDP-ov Boris Lalovac međutim ustvrdio je kako za to "prvi puta čuje".

- Ja prvi put čujem za ovu informaciju i svakako bi je trebali uputiti upravi i zatražiti detaljne informacije ukoliko smatrate da je bilo nešto mimo procedure odobravanu od strane HBOR-a - rekao je.

Branka Juričev Martinčev (HDZ) istaknula je kako HBOR treba još više poticati nova ulaganja, omogućiti što veće i kvalitetnije povlačenje sredstava posebno iz EU fondova, omogućiti i poboljšati likvidnost poduzetnika kako bi time sačuvala i otvorila što više novih radnih mjesta.

Facebook komentari

hr Wed Nov 09 2016 16:56:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a1414c9b9e03e6c088b4594/80
Foto: Šibenski portal

Novi Zakon o šumama motivira na palež? Na zgarištima bi se mogli početi graditi apartmani

Novi zakon više ne spominje privođenje novoj kulturi, što bi značilo sadnju druge vrste šume ili nekakav poljoprivredni uzgoj, već samo mogućnost prenamjene zemljišta

Hoće li ovogodišnja zgarišta diljem Šibensko-kninske županije za sedam godina postati gradilišta apartmana ovisit će o konačnoj verziji Zakona o šumama čije izmjene upravo dorađuju u Ministarstvu poljoprivrede. Po jednoj od odredbi u nacrtu zakona zemljište na kojem su bile šume moglo bi u prenamjenu pet godina nakon požara, dok je u aktualnom zakon propisano da se opožarene površine šuma ne mogu privesti drugoj kulturi pet godina od opožarenja. - piše Šibenski portal

Novi zakon više ne spominje privođenje novoj kulturi, što bi značilo sadnju druge vrste šume ili nekakav poljoprivredni uzgoj, već samo mogućnost prenamjene zemljišta pa se otvara mogućnost da zgarišta šuma polako postanu građevinska područja.

To bi značilo da bi kroz pet godina na području Šibensko-kninske županije, na kojima je ovoga ljeta izgorjelo poprilično hektara šume i šumskog zemljišta, moglo niknuti nešto drugo, primjerice apartmani. Jasno, samo pod uvjetom da lokalne i županijska uprava odrade izmjene prostornih planova kojima bi to omogućile.

– Na takvu odredbu iz Šibensko-kninske županije reagirali smo na javnom savjetovanju o Nacrtu prijedloga zakona o šumama. Naš je prijedlog bio kako bi, radi zaštite šuma i šumskih zemljišta od zloupotreba nakon šumskih požara rok za prenamjenu trebao iznositi najmanje deset godina. Ta primjedba je samo djelomično usvojena, rekla je Sanja Slavica Matešić, pročelnica Upravnog odjela za zaštitu okoliša i komunalne poslove.

- Kako je u stručnom radnom povjerenstvu bilo glasova za pet godina i za deset godina, a općenito smatramo da je 10 godina previše zbog blokiranja eventualnih planiranja egzistencijalno važnih projekata za lokalnu zajednicu, pri čemu je pet godina minimalno, odredili smo se za sedam godina. - navodi se u odgovoru na primjedbu Šibensko-kninske županije.

 I Udruga privatnih šumovlasnika Gorski kotar je u javnoj raspravi upozorila da bi se postavljanjem roka od najmanje deset godina smanjila mogućnost namjernog izazivanja šumskih požara u priobalnom području, dok su na moguće zlouporabe upozorili i iz dalmatinskog ogranka Hrvatskog šumarskog društva.

Među primjedbama značajne su i one koje kažu kako u priobalju i na otocima zakonom treba definirati hitno pošumljavanje nakon požara radi erozije tla, zaštite resursa pitke vode i prirodnog filtriranja, odnosno kako prenamjene zemljišta uopće ne smije biti.

Sama ideja zakonodavca otvara sumnju kako se izmjene Zakona o šumama u tom dijelu rade s ciljem pogodovanja nekome tko želi takvu prenamjenu šumskog u građevinsko zemljište, a nepristajanje na barem destogodišnju odgodu takve mogućnost još osnažuje dojam kako se ne želi destimulirati one koji bi podmetanjem požara htjeli u kratkom roku postojeću šumu na nekoj atraktivnoj lokaciji pretvoriti u gradilište.

Lokalne uprave i njihove prostorne planove nacrtom zakona zaobilazi se odredbom da se u hrvatskim šumskim predjelima grade kampovi, golf igrališta i ostali sportsko-rekreacijski objekti ukoliko ih Vlada proglasi strateškim projektom, bez obzira imaju li gradovi neke druge planove. To bi značilo da, ako Ministarstvo državne imovine procijeni da je u nekom dijelu šume strateški važno graditi golf teren, neće biti važno što su neka općina ili grad baš tamo planirali napraviti drugi, za njihove građane, važniji objekt. - piše Šibenski portal

Facebook komentari

hr Tue Nov 21 2017 13:24:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a019486b9e03eed9e8b45a3/80
Foto: Screenshot / YouTube

Prodanović: Todorić podnudio mogućnost da ga ispitaju britanski istražitelji

Istraga protiv Todorića i njegovih suosumnjičenika u ponedjeljak je postala pravomoćna jer je sudac istrage zagrebačkog Županijskog suda odbacio žalbe obrane na odluku o pokretanju istrage koju je tužiteljstvo donijelo još 18. listopada

Odvjetnik Ivice Todorića, Čedo Prodanović, izjavio je u utorak da je Todorić ponudio mogućnost da ga ispitaju britanski istražitelji.

- On je ponudio takvu mogućnost, vidjet ćemo dali se to može realizirati. - kazao je Prodanović na novinarsko pitanje hoće li Todorić, umjesto u Hrvatskoj, o sumnjama u slučaju Agrokor dati iskaz britanskim pravosudnim tijelima. Dodao je da nema saznanja da bi li Todorić mogao biti ispitan putem video veze.

Istraga protiv Todorića i njegovih suosumnjičenika u ponedjeljak je postala pravomoćna jer je sudac istrage zagrebačkog Županijskog suda odbacio žalbe obrane na odluku o pokretanju istrage koju je tužiteljstvo donijelo još 18. listopada.

Uz Todorića i njegove sinove Antu i Ivana istragom u slučaju Agrokor su obuhvaćeni i Alojzije Pandžić, Damir Kuštrak, Hrvoje Balent, Ivica Crnjac, Olivio Discordia, Marijan Alagušić, Sanja Hrstić, Mislav Galić, Tomislav Lučić, Piruška Canjuga, Ljerka Puljić i Ivica Sertić. Svi su bili članovi uprave ili nadzornog odbora u Agrokoru, dok su Discordia i Hrstić zaposlenici revizorske kuće Baker Tilly koja je radila revizorska izvješća za Agrokor.

Ukupnoj šteti uz Todorićevu navodnu "nepripadnu imovinsku korist" od milijardu i 142 milijuna kuna državno odvjetništvo pribraja i dodatnih 320 milijuna kuna pribavljenih za "jednu pravnu osobu" krivotvorenjem isprava i nezakonitim vođenjem poslovnih knjiga.

Nakon što je istraga postala pravomoćna obrana osumnjičenih ima pravo uvida u spis i njegova kopiranja. "Time i faktički možemo ući u analizu kako bi vidjeli o čemu se radi, a do rješenja o pravomoćnosti to nismo mogli učiniti", kazao je odvjetnik Piruške Canjuge Anto Nobilo.

Dodao je da državno odvjetništvo ima prednost pred obranom. "Znači mi sad moramo što prije obaviti kopiranje opsežnog spisa i moramo u to uroniti da stignemo DORH s činjenicama"; kazao je Nobilo.

Facebook komentari

hr Tue Nov 21 2017 12:49:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/57736886d84d64744b8b46a3/80
Foto: D.N.

"Situacija je dramatična, demografski problemi postaju pitanje nacionalne sigurnosti"

Stjepan Šterc, profesor na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (PMF), kazao je kako demografska politika postaje ključno pitanje budućnosti

Problem raseljavanja stanovništva iz Hrvatske i iz Bosne i Hercegovine poprimio je dramatične razmjere i postao pitanjem nacionalne sigurnosti, upozorio je u utorak hrvatski demograf Stjepan Šterc istaknuvši kako je posebice ugrožen opstanak Hrvata koji žive u BiH jer bi se njihov broj u toj zemlji u idućih deset godina mogao smanjiti čak za trećinu.

Šterc, profesor na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (PMF), kazao je u intervjuu za bosanskohercegovački portal Slobodna Bosna kako demografska politika postaje ključno pitanje budućnosti i razvitka obje države.

- Način upravljanja u ovim prostorima i državama je i najveći krivac pojave suvremenog egzodusa, potpuno zanemarujući u provođenju izvršne vlasti funkcionalnost demografskog i gospodarskog razvitka. Mogli bi takav način upravljanja nazvati političkom okupacijom u kojoj nema praktički ničeg ozbiljnijeg vezanog za struku, logiku, znanost te projiciranje i modeliranje budućnosti. - kazao je Šterc dodajući kako je jasno da političari svojim odlukama i postupcima izravno utječu na odlazak ljudi.

Iako je Štercov plan izlaska iz demografske krize, koji je nastao kao dio izbornog programa predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, usvojen u hrvatskim tijelima vlasti, on drži kako to ipak nije učinjeno sukladno njegovim programskim načelima i koncepcijama.

Demografska problematika, kazao je Šterc, nije shvaćena kao strateško razvojno pitanje pa su posljedice nastavak svih negativnih trendova i pokazatelja do razine na kojoj se već ugrožavaju osnovni sustavi u zemlji.

- Razlog? Politička sebičnost, interesna povezivanja, financijsko-gospodarski pristup bez vrednovanja ljudskog potencijala i još puno toga. Moj je prijedlog bio vladin ured na čijem bi čelu bio podpredsjednik vlade kako bi izravno mogao politički usmjeravati stratešku revitalizacijsku politiku, jasna procjena što je u proračunu manje bitno od demografskog opstanka, apsolutna zaštita žena u trudnoći i na porodiljskom (radno pravo, ekonomska i financijska sigurnost i sl.), povezivanje s iseljeništvom. Sadašnji su postupci samo dio socijalne politike i ništa više. - konstatirao je Šterc.

Demografska kretanja osobito pogubna po Hrvate u BiH

Komentirajući demografske probleme u BiH Šterc je upozorio kako ta zemlja iz godine u godinu bilježi sve veći pad prirodnog prirasta staovništva. Razlika između broja rođenih i umrlih u 2015. godini tako je bila oko pet i pol tisuća, a u 2016. godini ta brojka je već između devet i deset tisuća.

Procjena je kako bi prirodni gubitak hrvatske populacije u BiH u narednih deset godina mogao iznositi oko 40 tisuća osoba.

Uz prirodni pad od oko dvije i pol tisuće stanovnika hrvatske nacionalnosti, na godišnjoj razini treba uračunati oko deset tisuća onih koji će svake godine trajno napustiti tu zemlju.

To bi značilo kako bi broj Hrvata u BiH, kojih je prema posljednjem popisu stanovništva iz 2013. bilo 544 tisuće, odnosno 15,4 posto ukupnog stanovništva te zemlje, za deset godina mogao biti smanjen za 125 tisuća.

To je dramatičnih 31.3 posto sadašnje populacije, analize su na koje ukazuje Šterc.

Sve to izravno će ugroziti sustav radne snage, mirovinski, zdravstveni te obrazovni sustav.

- Problem zaista postaje pitanje nacionalne ili državne sigurnosti, odnosno jednostavnije rečeno opstanka. Tko to na vrijeme shvati sva će svoja politička djelovanja usmjeriti nacionalnim interesima i očuvanju najvećeg potencijala u svim društvima i prostorima. Ljudskog. - zaključio je Šterc.

Facebook komentari

hr Tue Nov 21 2017 12:18:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a13fc41b9e03e8d088b4578/80
Foto: Antena Zadar

Dvije ribe ubojice ulovljene u zadarskoj gradskoj luci

Kao razlog njene sve veće rasprostranjenosti navode se klimatske promjene, odnosno porast temperatura, kao i smanjeni broj njenih prirodnih neprijatelja

Zadarski ribolovci ulovili su jutros dvije ribe strijelke u zadarskoj gradskoj luci. O strijelke se do sada malo znalo, ali u posljednje vrijeme njena pojava izaziva interes javnosti jer se nalazi na glasu kao riba ubojica. - piše Antena Zadar

Svojim predatorskim ponašanjem predstavlja ozbiljnu prijetnju za cijeli ribarski sektor. Strijelka je u autohtona vrsta u Jadranu, koja je ranije najčešće obitavala u južnom djelu. Posljednjih nekoliko godina proširila se na istočni dio Jadrana i povećala se njena brojnost. Zabilježeni su i ulovljeni primjerci u Istri, što do sada nije bio slučaj. 

Njeno širenje i brojnost sve više zabrinjava ribare jer im ova agresivna vrsta uništava ulov. Strijelka ne lovi samo da utaži glad, nego i nakon toga nastavlja s napadom na plijen. Zbog toga ostavlja katastrofalne posljedice na jata riba koja napada. Omiljene mete napada su srdele, inćuni, cipli, lignje. Ribare osobito zabrinjava njen predatorski odnos prema srdeli i inćuni koji čine osnovu naše ribolovne industrije, kako u riboprerađivačkoj industriji tako i uzgoju tuna.

Kao razlog njene sve veće rasprostranjenosti navode se klimatske promjene, odnosno porast temperatura, kao i smanjeni broj njenih prirodnih neprijatelja. - piše Antena Zadar

Facebook komentari

hr Tue Nov 21 2017 11:14:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .