Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/574c0422aae0e3b7088b458d/80
Foto: Goran Mehkek / CROPIX

Maras: Porezna reforma dovodi u pitanje projekte malih i srednjih poduzetnika financiranih preko HBOR-a

Najavljenu poreznu reformu različito gledaju predstavnici hrvatskih političkih stranaka

Saborski zastpunik SDP-a Gordan Maras raspravu o poslovanju Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) u prošloj godini iskoristio je u srijedu kako bi upozorio da će poreznom reformom HDZ-a i Mosta doći u pitanje mnogi projekti pogotovo malih i srednjih poduzetnika financiranih preko HBOR-a.

- Ono što veseli (u izvješću HBOR-a) je porast kredita malim i srednjim poduzetnicima, a ono što je posebno naglašeno je ulaganje u turizam. To se vidi i iz izvješća gdje od pet-šest projekata koje su istaknuli i s kojima se najviše hvale i ponose čak četiri su vezana direktno za turizam. Ako radite poslovni plan na narednih 10-15 godina i odjednom preko noći bez konzultacije sa zainteresiranom javnošću, političkom voljom dignete jednoj grani 12 posto trošak sa 13 na 25 posto ti planovi više ne vrijede - ustvrdio je Maras.

Njegov stranački kolega i ministar financija u SDP-ovoj vladi Boris Lalovac upozorio je kako je Europska komisija stavila poslovanje HBOR-a u sustav deficita i javnog duga u trenutku.

Sve to se, kaže događa kada HBOR postaje ozbiljan konkurent privatnim poslovnim bankama.

- Europska komisija stavila je dodatni monitoring nad HBOR. Postavlja se pitanje zašto? Da li su određene poslovne banke išle tužiti da se financiranje države financira dijelom putem HBOR-a? I to u trenutku kada HBOR sada postaje ozbiljan konkurent nekim poslovnim bankama i kamatnim stopama od dva do četiri posto uzima im bankama dio kolača - rekao je Lalovac. Zapitao se i hoće li se tako ograničiti poslovanje HBOR-a koji potpomaže ona područja gdje su tržišni mehanizmi zakazali, rekao je.

Ivan Lovrinović u ime Kluba Promijenimo Hrvatsku i SNAGA poručio je kako HBOR treba postati razvojna banka s profesionalnom upravom, eliminacijom političkog čimbenike, uvođenjem nezavisnih stručnjaka u nadzorne odbore, smanjiti nadzorni odbor te drastično smanjiti politički utjecaj.

- Toga ima sada previše i u prethodnom razdoblju. Također, treba definirati nadležnost Državnog ureda za reviziju nad poslovanjem HBOR-a svake godine, definirati kriterije dodjele kredita za poticanje izvoza te javno objavljivati sektore, poduzeća, iznose, dakle kredita koji su odobreni od strane HBOR-a te izvještavati Hrvatski sabor o poslovanju HBOR-a - poručio je Lovrinović.

I 'Mostov' ministar gospodarstva Tomislav Panenić založio se za smanjenje političkog utjecaja i veću profesionalizaciju. - Protivimo se prekomjernom političkom utjecaju na banku jer ako uzmem podatak, evo ja se nadam da je ispravan da je 13. travnja HBOR imamo 2,1 milijardu kuna dospjelih a ne naplaćenih kredita. I ono što je interesantno puno njih može se i povezuje se upravo sa političarima. Ja bi naveo samo pet koji se tamo navode koji duguju petinu toga cijeloga iznosa, gotovo 400 milijuna kuna Puris 93 milijuna kuna još od 2005., pa imamo IMPULSCOMMERCE 112 milijuna 2005., Farma Jelas 47 milijuna 2005., Našice cement, Eurocable - nabrajao je taj 'Mostov' bivši ministar gospodarstva.

Stevo Culej (HDZ) poručio je kako je HBOR bio "šparkasica" za određene ljude. Podsjetio je kako je jedna dnevna novina otkrila da je samo dva mjeseca od preuzimanja vlasti Zorana Milanovića , tvrtka supruge njegovog brata brata Krešimira dobila 250.000 kredita od HBOR-a "Tvrtka je osnovana u travnju 20111. a nepunu godinu kasnije dobila je kredit s 4,4 posto kamate na rok otplate 7 godina i 9 mjeseci. Što bi za ovakve kamate dao neki hrvatski poduzetnik", pitao je Culej.

Za SDSS-ovog Milorada Pupovca podaci iz izvješća su "u najvećoj mjeri ohrabrujući". "Govore da je banka bilo kreditiranjem, bilo osiguravanjem izvoznih potraživanja i izdavanjem garancija podržala 2.589 projekata hrvatskih gospodarstvenika i osigurala ukupno 12 milijardi 400 milijuna kuna u odnosu na 2014. godinu HBOR je podržao 127 posto više projekata s dvostruko većim iznosom nego što je to bilo u odnosu na 2014. Pozdravljamo i politiku smanjenja kamatnih stopa. Dakle privremene mjere sniženja kamatne stope sa za jedan postotni bod, za nove investicije sasvim sigurno djeluju ili mogu djelovati ili djelovale su stimulativno", rekao je Pupovac.

Po izvješću HBOR-a za 2015. kreditiranjem, osiguranjem izvoznih potraživanja i izdavanjem garancija ta je banka podržala 2.589 projekata hrvatskih gospodarstvenika u ukupnom iznosu 12,4 milijarde kuna čime je, u odnosu na 2014., podržano 127 posto više projekata s dvostruko većim iznosom. Tijekom 2015. HBOR je zabilježio povećanje kreditne aktivnost te je odobreno 2.285 kredita u ukupnom iznosu od 7,8 milijardi kuna. Od toga se 7,3 milijarde odnosi na novoodobrene kredite što je dvostruko više nego 2014. Broj odobrenih kredita je 2,5 puta veći od onih odobrenih 2014. i najveći je u dosadašnjem poslovanju HBOR-a.

Raspravu o izvješću HBOR-a za prošlu godinu iskoristio je Ivan Pernar (Živi Zid) kako bi prozvao SDP-ovu vlast zbog davanja kredita EPH Holdingu odnosno Ninoslavu Paviću.

"Kredit u iznosu od 11,5 milijuna kuna dan je EPH-u sa hipotekom na njihovu zgradu u Odranskoj. To je bila 7. hipoteka na istu zgradu. Gospodo iz SDP-a, 7. hipoteka, a bilo je jasno da Ninoslav Pavić, odnosno EPH neće biti u stanju vratiti niti prvi kredit Hypo banci. Što će reći da oni koji su davali kredit iz HBOR-a EPH Holdingu znali su da taj kredit neće biti vraćen. Postavlja se pitanje zašto nitko nije zato išao u zatvor? Odgovor je u tome što su hvalili lik i djelo Slavka Linića i što su podržavali vašu vlast iako je bilo jasno da se odluke koje se donose, donose krive. I to je jedna velika sramota", obrušio se Pernar.

SDP-ov Boris Lalovac međutim ustvrdio je kako za to "prvi puta čuje".

- Ja prvi put čujem za ovu informaciju i svakako bi je trebali uputiti upravi i zatražiti detaljne informacije ukoliko smatrate da je bilo nešto mimo procedure odobravanu od strane HBOR-a - rekao je.

Branka Juričev Martinčev (HDZ) istaknula je kako HBOR treba još više poticati nova ulaganja, omogućiti što veće i kvalitetnije povlačenje sredstava posebno iz EU fondova, omogućiti i poboljšati likvidnost poduzetnika kako bi time sačuvala i otvorila što više novih radnih mjesta.

Facebook komentari

hr Wed Nov 09 2016 16:56:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/583db1621eea8f6b048b45bb/80
Foto: Screenshot / YouTube

Cappelli: Hoteli Plat u Župi dubrovačkoj važan investicijski projekt

Hoteli Plat, investitora Hoteli Plat d.d., su jedan od 10 turističkih projekata koji se nalaze na listi investicijskih projekata Republike Hrvatske

 Ministar turizma Gari Cappelli u nedjelju je u sklopu službenog posjeta Dubrovačko-neretvanskoj županiji, sudjelovao na predstavljanju projekta obnove Hotela Plat, nakon čega je obilašao Hotele Plat u Općini Župa dubrovačka, koji bi Vlada RH uskoro trebala proglasiti i strateškim investicijskim projektom.

 Hoteli Plat, investitora Hoteli Plat d.d., su jedan od 10 turističkih projekata koji se nalaze na listi investicijskih projekata Republike Hrvatske. Za dva projekta s navedene liste - autokamp Puna Nova i Hotel Park u Rovinju, hrvatska Vlada je 2016. godine već donijela odluku o proglašenju projekata strateškima. 

 Ministar Cappelli je prilikom obilaska Hotela Plat istaknuo važnost investicija za turizam, posebice kada je riječ o smještajnim objektima visoke kategorije koji Hrvatskoj nedostaju, a itekako su potrebni jer imaju najbolju popunjenost tijekom godine, što je ključno za cjelogodišnje zapošljavanje.

 Osim toga, hoteli visoke kategorije podižu sveukupnu konkurentnost destinacije, ali i cijele Hrvatske jer turistima pružaju visoku razinu usluge i ponude. 

- Posebno mi je drago da obilazimo još jednu investiciju koja će biti vrlo važna za lokalni, ali i turizam cijele Hrvatske. Ova je investicija vrlo važna i zato jer je tvrtka Plat d.d. od tvrtke pred stečajem postala tvrtka koja je pronašla investitora te će uskoro cijeli projekt biti proglašen strateški za turizam Republike Hrvatske - rekao je ministar turizma Cappelli.

 Naglasio je kako je interes Vlade RH da se ovaj projekt realizira u što je moguće kraćem roku i da novo obnovljeni Hotel Plat nastavi primati goste kao hotel visoke kategorije.

 Dubrovačko-neretvanska županija trenutno u hotelskim kapacitetima raspolaže sa 22 tisuće kreveta, što je tek oko 25 posto ukupnih kapacitete, a  nakana je da se taj udio poveća, posebice u segmentu hotela s 4 i 5 zvjezdica, dodao je Cappelli.

 Projekt Hoteli Plat vrijedan 428 milijuna kuna

 Trenutno u Hotelu Plat posluje jedan hotel i sedam samostalnih vila, kategorije 3 zvijezdice s ukupno 236 smještajnih jedinica, dok su ostali objekti (hotel i paviljoni) izvan funkcije jer su devastirani u srpsko-crnogorskoj agresiji tijekom Domovinskog rata.

 Projektom Investitor planira kompletno obnoviti sve postojeće smještajne kapacitete, i one koji su trenutno u funkciji i one izvan funkcije. Navedeni projekt ukupne vrijednosti 428 milijuna kuna odnosi se na rekonstrukciju hotelskog kompleksa Hoteli Plat u hotelski resort s 5 zvijezdica, kapaciteta od oko 550 smještajnih jedinica uz otvaranje više od 400 radnih mjesta, dok se završetak projekta planira za turističku sezonu 2019. godine. 

- Nakon završetka planiranog investicijskog ciklusa vrijednog više od 428 milijuna kuna u rekonstrukciju i izgradnju novih kapaciteta, hoteli Plat na tržištu će zasjati pod TUI-jevim najluksuznijim i najprestižnijim brandom SENSATORI, što će za hrvatsku  turističku ponudu značiti dodatnu kvalitetu i još višu razinu usluge - istaknuo je Pero Matić, direktor Hotela Plat d.d.

 TUI Group, dodao je, "jedna je od vodećih svjetskih turističkih grupacija koja godišnje opslužuje više od 30 milijuna klijenata na preko 30 baznih tržišta.  Poslovni model Karisma Hotels Adriatic dodatno ističe i vrijedna suradnja temeljem dugogodišnjih ugovora s TUI Grupom, koji garantira visoku zauzetost kapaciteta i dodatnu uspješnost poslovanja, a što će uz ovaj luksuzan brand zasigurno doprinijeti podizanju standarda hotela Plat, ali i hotelskih standarda u Republici Hrvatskoj u cijelosti. Jednak tako sve navedeno osigurat će veću popunjenost te stvoriti uvjete za stvarni produžetak sezone“, rekao je direktor Hotela Plat d.d. Matić.

 Privatizacija društva Hoteli Plat d.d. provedena je u lipnju 2015. godine, prodajom većinskog paketa dionica u vlasništvu Republike Hrvatske trgovačkom društvu KHA četiri d.o.o.

Facebook komentari

hr Sun Feb 19 2017 12:44:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58694f271eea8f00b28b45b0/80
Foto: Pixabay

Splitsko-dalmatinska županija druga s najviše rođene djece u prošloj godini

Najviše brakova sklopljeno je u Zagrebu, njih 3727, zatim u Splitsko-dalmatinskoj županiji (2350)
Lani je u maticu rođenih upisano 36.372 djece, najviše ih je rođeno u Zagrebu, najpopularnije ime za djevojčice bilo je Mia, a za dječake Luka, navodi se u statističkom prikazu Ministarstva uprave za prošlu godinu, objavljenom na njihovim internetskim stranicama. - piše klokanica.hr

Od 36.372 upisanih u maticu rođenih, 18.474 je novorođenih dječaka i 17.898 djevojčica. Najviše djece rođeno je u gradu Zagrebu, njih 11.630, potom u Splitsko-dalmatinskoj županiji (4200), a potom u Primorsko-goranskoj (2548), te u Osječko-baranjskoj (2383).

Najpopularnija imena koja su roditelji davali dječacima bilo je Luka (906), a slijede David, Ivan, Jakov, Marko, Petar, Matej, Filip, Leon i Ivano. Najviše curica dobilo je ime Mia (611), a slijede Lucija, Ema, Petra, Sara, Lana, Ana, Nika, Marta i Iva, navodi se u podacima Ministarstva uprave. U maticu vjenčanih upisano je 20.544 brakova sklopljenih u Hrvatskoj, od čega je 10.979 sklopljeno pred službenikom vjerske zajednice, dok ih je 9565 sklopljeno pred matičarom.

U 13 županija više je bilo vjerskih brakova pri čemu prednjači Splitsko-dalmatinska sa 1454 vjerska naspram 896 građanska braka. U preostalih osam županija više je mladenaca sklapalo građanske brakove nego vjerske, a predvode ih Primorsko-goranska (691 : 522), Istarska (592 : 421) i Grad Zagreb (1912 građanska naspram 1815 vjerska).

Brak je sklopilo 18.671 hrvatskih državljana, 479 stranaca, a mješovitih brakova (hrvatski državljanin i stranac) sklopljeno je 1394. Najviše brakova sklopljeno je u Zagrebu, njih 3727, zatim u Splitsko-dalmatinskoj županiji (2350).  Najviše brakova stranaca sklopljeno je u Dubrovniku (207). Životno partnerstvo sklopilo je ukupno 66 parova istog spola, najviše u Zagrebu - 39 te Istarskoj županiji - osam. U maticu umrlih u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca upisane su 52.034 osobe, od čega 25.717 muškog spola i 26.317 ženskog spola. - piše klokanica.hr


Facebook komentari

hr Sun Feb 19 2017 11:42:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/583bf52d1eea8f72fd8b4569/80
Foto: Rade Popadić

HAK: Jaka bura otežava promet

Večeras će trajekt na liniji Split- Vis isploviti iz luke Split u 19,30 (umjesto 19 sati)

 Na Jadranskoj magistrali (DC8) između Karlobaga i Svete Marije Magdalene promet je zabranjen za I. skupinu vozila - autobuse na kat, vozila s kamp prikolicama i motocikle. Na autocesti A1 između južnog dijela tunela Sveti Rok i mosta Maslenica vozi se uz ograničenje brzine od 80 km sat zbog jakih, bočnih udara bure, izvijestio je u nedjelju Hrvatski autoklub (HAK).

 Magla smanjuje vidljivost mjestimice u unutrašnjosti, a ima je i na autocestama: A3 Bregana-Lipovac između Nove Gradiške i Lipovca te na A5 Osijek-Sredanci.

 Zimski su uvjeti, zabrana je prometa za kamione s prikolicama i tegljače s poluprikolicama dok ostala vozila moraju imati zimsku opremu, na cestama u Lici i dijelu  Zadarske županije: DC42 u mjestu Poljanak, DC218 GP Užljebić-Dobroselo-Mazin-Bruvno, ŽC5169 Bjelopolje-Donji Lapac.

Kolnici su mokri ili vlažni i skliski u Lici, Gorskom kotaru te dijelu središnje Hrvatske, Dalmacije i Slavonije.

 Ugaženog snijega ima mjestimice na cestama u Lici. Mogući su odroni zemlje i kamenja duž Jadranske (DC8) i Ličke (DC1) magistrale te na ostalim cestama u gorju. 

 Na izlaznom kraku čvora Rujevica u smjeru GP Rupa, zbog rekonstrukcije raskrižja na državnoj cesti D427- čvor Rujevica (riječka obilaznica), vozi se usporeno suženim kolnikom.

 Danas se održava biciklistička utrka Grand prix Laguna Poreč sa startom u 11 sati na slijedećoj relaciji: Funtana-Poreč-Žbandaj-Baderna-Tićan-Vižinada-Ponte Porton-Bužinija-Novigrad-Dajla-Umag-Juricani-Buje-Krasica-Ponte Porton-skretanje za Motovun-Karojba-Katun Trviški-Kičer-Tinjan-Baderna-vrh Limskog kanala-Vrsar-Funtana-Zelena laguna.

 Vozače se upozorava da poštuju privremenu regulaciju prometa, upute organizatora i prometne policije te koriste obilazne pravce.

  Na graničnim prijelazima nema dužih čekanja

 Zbog radova na graničnom prijelazu Županja, u oba se smjera povremeno vozi usporeno, a teretna vozila dodatno otežavaju protočnost putničkog prometa.

 Radovi su i na graničnom prijelazu Slavonski Brod, smanjen je broj ulaza i izlaza, pa se savjetuje korištenje susjednih graničnih  prijelaza.

Trajekti i katamarani plove prema redu plovidbe.

Večeras će trajekt na liniji Split- Vis isploviti iz luke Split u 19,30 (umjesto 19 sati).

Facebook komentari

hr Sun Feb 19 2017 10:04:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58335be41eea8f70da8b4599/80
Foto: FB

Tolušić:Uskoro uspostava i zaštita poštenih trgovačkih praksi kojima se štite svi sudionici u lancu opskrbe hranom

Namjera je suzbiti i sankcionirati sustavne pojave pojedinih oblika izrazito nepoštenih praksi, rekao je ministar

Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić najavljuje da bi prijedlog zakona o zabrani nepoštene trgovačke prakse u lancu opskrbe hranom trebao biti poslan Vladi u prvom tromjesečju.

Kako je istaknuo za Hinu, on bi uravnoteženim odnosom i fer raspodjelom dohotka od prodaje poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, trebao povećati udio dohotka koji će ostvariti hrvatski proizvođači hrane.

Cilj - uspostava i zaštita poštenih trgovačkih praksi

Cilj i svrha donošenja tog zakona, istaknuo je Tolušić, jest osiguranje, uspostava i zaštita poštenih trgovačkih praksi kojima se štite svi sudionici u lancu opskrbe hranom, a očekivana posljedica uređenih odnosa jest, kako tvrdi, znatno povećanje konkurentnosti poljoprivredno-prehrambeno-prerađivačkog sektora u cjelini.

Zakonom će se utvrditi nepoštene trgovačke prakse u lancu opskrbe hranom, čijim se nametanjem iskorištava znatna tržišna snaga otkupljivača i/ili prerađivača ili trgovca u odnosu prema njihovim dobavljačima. Namjera je suzbiti i sankcionirati sustavne pojave pojedinih oblika izrazito nepoštenih praksi, rekao je ministar.

Neke od njih su nepropisno ili nepošteno prebacivanje troškova ili poduzetničkih rizika na drugu stranu; zahtijevanje naknade za usluge koje nisu pružene ili koje su pružene iako nisu ugovorene; jednostrane izmjene ugovorenih uvjeta te raskid ugovora s dobavljačima bez ili uz neprimjereno kratak otkazni rok.

Po Tolušićevim riječima, u javnoj raspravi o prijedlogu zakona pristigle su mnoge primjedbe, od načelnih do izravnih sugestija kako preformulirati neke odredbe te se razmatraju sve pristigle primjedbe.

Mnogi primjeri nepoštene trgovačke prakse

Tolušić je rekao da se člancima 11. i 12. zakona mogu prepoznati mnogi primjeri nepoštene trgovačke prakse u bilo u kojem dijelu lanca opskrbe.

Takve prakse se temelje na iskorištavanju znatne tržišne snage, a izražene su kroz izravno ili neizravno nametanje obveza dobavljačima. To su, primjerice, zahtijevanje financiranja naplata naknade radi proširenja prodajne mreže trgovca, preuređenja prodajnih mjesta i skladišnih kapaciteta trgovca, proširenja distributivne mreže te naplata naknade za usluge koje nisu pružene ili koje su pružene iako nisu ugovorene, prebacivanje uobičajenog rizika poslovanja trgovca na dobavljače i naplata naknade za kazne izrečene trgovcu.

Onemogućiti prodaju proizvoda ispod nabavne cijene s PDV-om

Zasebno područje su cijene i utvrđivanje dampinga, istaknuo je Tolušić, dodavši da znatan dio zakona ima zadaću onemogućiti nametanje prodaje proizvoda ispod nabavne cijene s PDV-om.

- Sklopljeni ugovor između sudionika u lancu opskrbe hranom mora sadržavati i odredbe o nabavnoj cijeni proizvoda i/ili načinu formiranja nabavne cijene. Kako bi se zaštitilo krajnjeg potrošača, a time i trgovca, obvezni pisani ugovori moraju sadržavati i odredbe o kvaliteti i vrsti prehrambenoga ili poljoprivrednog proizvoda koji se isporučuje otkupljivaču i/ili prerađivaču te trgovcu. Isto tako, tim se ugovorima moraju definirati pošteni i transparentni uvjeti i rokovi plaćanja između dionika u lancu opskrbe hranom - istaknuo je Tolušić.

Petir: U EU različiti zakonodavni pristupi

Zastupnica u Europskom parlamentu i članica u Odboru za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta Marijana Petir istaknula je za Hinu da su članice odabrale različite zakonodavne pristupe za suzbijanje zloporabe gospodarskih neravnoteža.

Neke od njih, primjerice Njemačka i Austrija, imaju općenite pravne propise kojima se zahtijeva ocjenjivanje na temelju pojedinačnih slučajeva o tome postoji li znatna gospodarska neravnoteža između dvaju tržišnih subjekata i je li jači subjekt zloupotrijebio položaj kako bi slabijoj strani nametnuo nepoštene uvjete.

Druge, poput Češke, Slovačke i Mađarske, odabrale su uvođenje detaljnijeg zakonodavstva, koje se odnosi posebno na nepoštene trgovačke prakse. Neki od tih zakona sadržavaju opširne popise praksi koje se smatraju nepoštenima i nezakonitima - tzv. "crne liste".

Petir smatra da Hrvatska treba donijeti detaljni zakon o suzbijanju nepoštene trgovačke prakse u lancu opskrbe u kojem bi se, osim toga, trebao definirati i udio domaćih hrvatskih proizvoda koji bi se obvezno trebao naći na policama supermarketa.

- Zalažem se za donošenje EU legislative za suzbijanje nepoštene trgovačke prakse kako bi se zaštitilo poljoprivrednike kao najslabiju kariku u lancu opskrbe hranom, ali i potrošače koji moraju biti sigurni da ne kupuju 'mačka u vreći - istaknula je Petir.

Rekla je kako se dosad pokazalo da dobrovoljni pristup rješavanju tog problema u državama članicama koje su ga uvele nije dao željene rezultate, osim u Belgiji, čime se potvrdila potreba za regulatornim mjerama i djelotvornom neovisnom provedbom.

Petir je rekla da je Vijeće EU 12. prosinca 2016. prihvatilo zaključke o jačanju položaja poljoprivrednika u lancu opskrbe hranom i rješavanju problema nepoštenih trgovačkih praksi, kojima se predlažu rješenja koja bi Europska komisija i članice mogle uspostaviti kako bi zajamčile i ravnomjerniju raspodjelu rizika u lancu opskrbe, povećano ugovaranje te transparentnost tržišta i poboljšano upravljanje rizicima.

Istaknuta je važnost osiguravanja jednakih uvjeta za sve uključene u lanac opskrbe hranom koji bi se mogli postići zajedničkim europskim zakonodavnim okvirom, istaknula je Petir.

U supermarketima minimalno 50 posto domaćih proizvoda

Osim Danske i Švedske, sve ostale članice imaju zakonodavstvo koje regulira područje nepoštenih trgovačkih praksi.

Tako je, istaknula je Petir, u Poljskoj sredinom prosinca 2016. parlament prihvatio Zakon o suzbijanju nelojalnog korištenja ugovorne prednosti u trgovini poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima, a odnosi se na uvođenje administrativnih novčanih kazni za korištenje nepoštenih ugovornih prednosti.

Španjolska ima poseban zakon koji se odnosi na nepoštene trgovačke prakse u lancu opskrbe hranom koji je stupio na snagu u siječnju 2014. te je otad nadopunjavan. Njegovim donošenjem uspostavljena je Agencija za informacije i kontrolu hrane i Observatorij za kontrolu lanaca opskrbe hranom.

Litva je 2009. donijela zakon o zabrani nepoštene trgovačke prakse kojim se osigurava ravnoteža između dobavljača i velikih trgovaca. U Latviji je od početka 2016. na snagu stupio zakon koji se odnosi i na nepoštenu trgovačku praksu u lancu opskrbe hranom kako bi se ograničila kupovna moć trgovaca nad dobavljačima te uravnotežilo interese dobavljača i trgovaca u maloprodaji.

U Sloveniji je 1. ožujka 2015. imenovana pučka pravobraniteljica za odnose u lancima opskrbe hranom, koja obavještava slovensku Agenciju za zaštitu tržišnog natjecanja o bilo kakvoj nezakonitoj praksi u lancu opskrbe hranom.

Petir je istaknula da su u Mađarskoj na snazi čak dva zakonska akta koja reguliraju pitanja vezana za ugovorni odnos između proizvođača i kupca.

U Rumunjskoj je 2016. izmijenjen zakon s naglaskom na uvođenje zabrane plaćanja od strane davatelja usluga trgovcima. Uvedeni su rokovi plaćanja za trgovce koji ne mogu biti duži od 30 dana u cjelini, a za svježu hranu najviše 7 dana.

Ujedno, Mađarska i Rumunjska uvele su pravilo, prva dogovorom, a druga zakonom, da na policama njihovih supermarketa mora biti minimalno 50 posto domaćih proizvoda, za što se zalaže i Petir.

Facebook komentari

hr Sun Feb 19 2017 08:15:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .