Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/574c0422aae0e3b7088b458d/80
Foto: Goran Mehkek / CROPIX

Maras: Porezna reforma dovodi u pitanje projekte malih i srednjih poduzetnika financiranih preko HBOR-a

Najavljenu poreznu reformu različito gledaju predstavnici hrvatskih političkih stranaka

Saborski zastpunik SDP-a Gordan Maras raspravu o poslovanju Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) u prošloj godini iskoristio je u srijedu kako bi upozorio da će poreznom reformom HDZ-a i Mosta doći u pitanje mnogi projekti pogotovo malih i srednjih poduzetnika financiranih preko HBOR-a.

- Ono što veseli (u izvješću HBOR-a) je porast kredita malim i srednjim poduzetnicima, a ono što je posebno naglašeno je ulaganje u turizam. To se vidi i iz izvješća gdje od pet-šest projekata koje su istaknuli i s kojima se najviše hvale i ponose čak četiri su vezana direktno za turizam. Ako radite poslovni plan na narednih 10-15 godina i odjednom preko noći bez konzultacije sa zainteresiranom javnošću, političkom voljom dignete jednoj grani 12 posto trošak sa 13 na 25 posto ti planovi više ne vrijede - ustvrdio je Maras.

Njegov stranački kolega i ministar financija u SDP-ovoj vladi Boris Lalovac upozorio je kako je Europska komisija stavila poslovanje HBOR-a u sustav deficita i javnog duga u trenutku.

Sve to se, kaže događa kada HBOR postaje ozbiljan konkurent privatnim poslovnim bankama.

- Europska komisija stavila je dodatni monitoring nad HBOR. Postavlja se pitanje zašto? Da li su određene poslovne banke išle tužiti da se financiranje države financira dijelom putem HBOR-a? I to u trenutku kada HBOR sada postaje ozbiljan konkurent nekim poslovnim bankama i kamatnim stopama od dva do četiri posto uzima im bankama dio kolača - rekao je Lalovac. Zapitao se i hoće li se tako ograničiti poslovanje HBOR-a koji potpomaže ona područja gdje su tržišni mehanizmi zakazali, rekao je.

Ivan Lovrinović u ime Kluba Promijenimo Hrvatsku i SNAGA poručio je kako HBOR treba postati razvojna banka s profesionalnom upravom, eliminacijom političkog čimbenike, uvođenjem nezavisnih stručnjaka u nadzorne odbore, smanjiti nadzorni odbor te drastično smanjiti politički utjecaj.

- Toga ima sada previše i u prethodnom razdoblju. Također, treba definirati nadležnost Državnog ureda za reviziju nad poslovanjem HBOR-a svake godine, definirati kriterije dodjele kredita za poticanje izvoza te javno objavljivati sektore, poduzeća, iznose, dakle kredita koji su odobreni od strane HBOR-a te izvještavati Hrvatski sabor o poslovanju HBOR-a - poručio je Lovrinović.

I 'Mostov' ministar gospodarstva Tomislav Panenić založio se za smanjenje političkog utjecaja i veću profesionalizaciju. - Protivimo se prekomjernom političkom utjecaju na banku jer ako uzmem podatak, evo ja se nadam da je ispravan da je 13. travnja HBOR imamo 2,1 milijardu kuna dospjelih a ne naplaćenih kredita. I ono što je interesantno puno njih može se i povezuje se upravo sa političarima. Ja bi naveo samo pet koji se tamo navode koji duguju petinu toga cijeloga iznosa, gotovo 400 milijuna kuna Puris 93 milijuna kuna još od 2005., pa imamo IMPULSCOMMERCE 112 milijuna 2005., Farma Jelas 47 milijuna 2005., Našice cement, Eurocable - nabrajao je taj 'Mostov' bivši ministar gospodarstva.

Stevo Culej (HDZ) poručio je kako je HBOR bio "šparkasica" za određene ljude. Podsjetio je kako je jedna dnevna novina otkrila da je samo dva mjeseca od preuzimanja vlasti Zorana Milanovića , tvrtka supruge njegovog brata brata Krešimira dobila 250.000 kredita od HBOR-a "Tvrtka je osnovana u travnju 20111. a nepunu godinu kasnije dobila je kredit s 4,4 posto kamate na rok otplate 7 godina i 9 mjeseci. Što bi za ovakve kamate dao neki hrvatski poduzetnik", pitao je Culej.

Za SDSS-ovog Milorada Pupovca podaci iz izvješća su "u najvećoj mjeri ohrabrujući". "Govore da je banka bilo kreditiranjem, bilo osiguravanjem izvoznih potraživanja i izdavanjem garancija podržala 2.589 projekata hrvatskih gospodarstvenika i osigurala ukupno 12 milijardi 400 milijuna kuna u odnosu na 2014. godinu HBOR je podržao 127 posto više projekata s dvostruko većim iznosom nego što je to bilo u odnosu na 2014. Pozdravljamo i politiku smanjenja kamatnih stopa. Dakle privremene mjere sniženja kamatne stope sa za jedan postotni bod, za nove investicije sasvim sigurno djeluju ili mogu djelovati ili djelovale su stimulativno", rekao je Pupovac.

Po izvješću HBOR-a za 2015. kreditiranjem, osiguranjem izvoznih potraživanja i izdavanjem garancija ta je banka podržala 2.589 projekata hrvatskih gospodarstvenika u ukupnom iznosu 12,4 milijarde kuna čime je, u odnosu na 2014., podržano 127 posto više projekata s dvostruko većim iznosom. Tijekom 2015. HBOR je zabilježio povećanje kreditne aktivnost te je odobreno 2.285 kredita u ukupnom iznosu od 7,8 milijardi kuna. Od toga se 7,3 milijarde odnosi na novoodobrene kredite što je dvostruko više nego 2014. Broj odobrenih kredita je 2,5 puta veći od onih odobrenih 2014. i najveći je u dosadašnjem poslovanju HBOR-a.

Raspravu o izvješću HBOR-a za prošlu godinu iskoristio je Ivan Pernar (Živi Zid) kako bi prozvao SDP-ovu vlast zbog davanja kredita EPH Holdingu odnosno Ninoslavu Paviću.

"Kredit u iznosu od 11,5 milijuna kuna dan je EPH-u sa hipotekom na njihovu zgradu u Odranskoj. To je bila 7. hipoteka na istu zgradu. Gospodo iz SDP-a, 7. hipoteka, a bilo je jasno da Ninoslav Pavić, odnosno EPH neće biti u stanju vratiti niti prvi kredit Hypo banci. Što će reći da oni koji su davali kredit iz HBOR-a EPH Holdingu znali su da taj kredit neće biti vraćen. Postavlja se pitanje zašto nitko nije zato išao u zatvor? Odgovor je u tome što su hvalili lik i djelo Slavka Linića i što su podržavali vašu vlast iako je bilo jasno da se odluke koje se donose, donose krive. I to je jedna velika sramota", obrušio se Pernar.

SDP-ov Boris Lalovac međutim ustvrdio je kako za to "prvi puta čuje".

- Ja prvi put čujem za ovu informaciju i svakako bi je trebali uputiti upravi i zatražiti detaljne informacije ukoliko smatrate da je bilo nešto mimo procedure odobravanu od strane HBOR-a - rekao je.

Branka Juričev Martinčev (HDZ) istaknula je kako HBOR treba još više poticati nova ulaganja, omogućiti što veće i kvalitetnije povlačenje sredstava posebno iz EU fondova, omogućiti i poboljšati likvidnost poduzetnika kako bi time sačuvala i otvorila što više novih radnih mjesta.

Facebook komentari

hr Wed Nov 09 2016 16:56:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/583591bd1eea8f70e18b4573/80
Foto: Screenshot HRT

Orepić: Ljudi iz manjih sredina znaju bolje riješiti životne probleme

Ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić u nedjelju prijepodne otvorio je 800 metara dugu rekonstruiranu prometnicu u Ulici Antuna Mihanovića u Murskom Središću

Projekt rekonstrukcije financiran je sredstvima Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa. Ukupna vrijednost projekta je 1,24 milijuna kuna. Iz Programa su odobrena bespovratna sredstava u iznosu 1,05 milijuna kuna, dok je ostatak osigurao Grad Mursko Središće iz vlastitog proračuna.

Ministar Orepić je, otvarajući prometnicu, rekao kako se novci građana koji su javno dobro ugrađuju u novo javno dobro što je jedan siguran i kvalitetan put kako treba koristiti naša zajednička sredstva.

- To posebno vrijedi za male sredine, iz kakve i ja dolazim, jer ti ljudi imaju bolji refleks za rješavanje životnih problema nego u onim većima - naglasio je Orepić dodavši kako si ljudi iz manjih sredina znaju pomoći.

Podsjetio je kako je MUP kroz program Nacionalne sigurnosti cestovnog prometa rekonstruirao 34 opasna mjesta na državnim, županijskim i lokalnim prometnicama od čega čak 5 u Međimurskoj županiji.

Govoreći o tome kako to ne čudi jer je Međimurje najgušće naseljena hrvatska županija i prometno najpovezanija s Europom, istaknuo je kako je kroz 10 međimurskih graničnih prijelaza s dvije zemlje Europske unije samo ove godine prošlo 8,5 milijuna putnika.

- Upravo u Međimurju, odnosno najsjevernijem hrvatskom gradu Murskom Središću putnici usvajaju prve dojmove o našoj zemlji i zato ovaj grad mora imati ovakvu infrastrukturu - rekao je Orepić te dodao kako ceste u gradu uz Muru moraju doprinijeti percepciji cijele Republike Hrvatske.

Gradonačelnik Murskog Središća Dražen Srpak rekao je kako je ovo odličan dar gradu poznatom po rudarenju na Dan nebeske zaštitnice rudara Svete Barbare jer nakon 30 godina vožnje po 'grabama' sada se građani mogu voziti po novoj cesti.

Gradonačelnik Srpak upoznao je ministra Orepića i s problematikom oko pojačanog kamionskog prijevoza kroz Mursko Središće koji je nakon ulaska naše zemlje u EU porastao za više od 80 posto. Čelni čovjek najsjevernijeg hrvatskog grada kazao je kako postoje dvije mogućnosti; prva je zabrana tranzitnog kamionskog prometa, a druga izgradnja nove brze ceste prema Čakovcu i novog mosta sa Slovencima na Muri.

Ministar unutrašnji poslova obećao je pomoć i u rješavanju tog prometnog problema.

Facebook komentari

hr Sun Dec 04 2016 13:06:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5843fdc81eea8fcf198b4583/80
Foto: N1

Milan Kujundžić: Nisam zaratio s liječnicima

Gost Točke na tjedan N1 bio je ministar zdravstva Milan Kujundžić.
Liječnici specijalisti, specijalizanti i stažisti u subotu su prosvjedovali pred Ministarstvom, tvrde da ih sustav veže robovlasničkim ugovorima za ustanove u kojima rade.

- Moj stav je da mladi ljudi u demokratskoj zemlji imaju pravo izraziti svoje nezadovljstvo. Sam skup podržavam, kao i bilo koji. On je legalan i legitiman. Njegov sadržaj, jednim dijelom su u pravu, gdje je bilo u ranim pravilnicima takvih ugovora koji su bili krajnje nepovoljni prema liječnicima. Bilo koji ravnatelj je mogao staviti bilo kakve uvjete. S druge strane, očekivati ono što danas mladi očekuju, apsolutnu slobodu, da oni koji im daju specijalizaciju ništa ne potražuju... Treba uvažiti i drugu stranu koja je uplatila edukaciju. Novim pravilnikom predlažem 250.000 kuna odštete za liječnika koji napusti specijalizaciju, ili ode iz ustanove odmah nakon nje.

Koliki je trošak specijalizacije?

- Bruto plaće pet godina, što je nekih 800.000 kuna i još 50.000 drugih troškova. Ali pri tome uistinu treba imati u vidu što govore ti ljudi, da se oni itekako narade. Ne možemo reći da su išli samo u školu. Radili su jako teško i po danu i po noći. Dobar dio tih novaca koji su potrošeni, oni su svojim radom otplatili. Ali s druge strane moramo čuvati pacijente, zdravlje, sustav.

Koliko bolnica u Hrvatskoj ima taj problem da im specijalizanti bježe?

- Grubo govoreći sve, čak i velike bolnice. Ozbiljno je sustav u ovome trenutku ugrožen odlaskom mladih ljudi.

Spomenuli ste drastičan primjer, da u  Dubrovniku nedostaje ginekologa.

- Možemo tako i kao primjer navesti Sisak, Bjelovar... Neki odjeli su pred zatvaranjem, nema tko raditi.

Hoćete li povući prijedlog zbog kojeg ste zaratili s liječnicima?

- Nisam zaratio, ovo je dijalog i vjerujem da ćemo naći kompromis. Apsolutna sloboda jedne strane ugrožava drugu. Mislim da je ovo pravedan model.

Spremni ste na kompromis kada je riječ o visini odštete, ali ne i ukinuti tu odštetu?

- Treba sačuvati sustav. Narod se mora osjećati sigurno neovisno živi li na Trgu bana Jelačić u Zagrebu ili u nekom selu u Zagori. Vjerujem da većina mladih ljudi razumije o čemu govorim.

Kažete da je u njih uloženo, da trebaju vratiti. Njihova je paralela da država ulaže u druge struke poput nastavnika, a nitko nema odštetu kad odlazi iz državne službe?

- Ta usporedba je bila za obrazovanje do završetka fakulteta. Specijalizacija je nakon završenog fakulteta. To je proces koji se ne može uspoređivati.

Uz ovaj vrući krumpir dočeko vasa je i veliki dug zdravstva. Koliki je on?

- Ukupni dugovi su jako veliki, a taj broj se kreće oko četiri milijarde, s tim da postoje neki preneseni dugovi. Visoka razina medicine košta. Hrvatska u prosjeku izdvaja 750 eura po glavi stanovnika, susjedna Slovenija 1500, a zapadno od Slovenije po glavi stanovnika je od tri do šest tisuća. S količinom novca koju sad imamo ćemo se teško moći nositi bez daljnjeg zaduživanja.

Facebook komentari

hr Sun Dec 04 2016 12:50:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5843f45f1eea8f9f188b45bd/80
Foto: Facebook

U samo dva mjeseca 222 ljudi u Hrvatskoj imalo salmonelozu

U zagrebačkoj je Klinici za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” od 10. listopada bilo hospitalizirano 13 ljudi zaraženih salmonelom, troje djece i deset odraslih.

Tog je datuma od salmonele preminuo petogodišnji Marko Vidović, a slučaj je šokirao cijelu Hrvatsku. U akciju su odmah krenule inspekcije i otkrile tone zdravstveno neispravnog mesa, zaražena jaja i previsoke doze pesticida u povrću na tržnicama.

Unatoč tome, Služba za epidemiologiju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo poručila je da se na razini Hrvatske broj oboljelih od salmoneloze u listopadu i studenom ove godine više nego prepolovio u odnosu na isto razdoblje 2014. godine. Tada je bilo 437 prijava oboljelih, 2015. godine u tom je razdoblju prijavljeno 387 ljudi, a ove ih je godine oboljelo 222. Isto tako, tijekom 2014. godine oboljelo je 1247 ljudi, 2015. godine bilo ih je 1486, a do 28. 11. 2016. godine 1130, pišu 24 sata.

Facebook komentari

hr Sun Dec 04 2016 12:32:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5843e2e91eea8f98188b458b/80
Foto: ezadar

Preminuo Iži Maršan, tvorac moderne zadarske košarke

Izidor Iži Maršan, kojeg se s pravom smatra utemeljiteljem moderne zadarske košarke, preminuo je jučer u 91. godini života u rodnome Zadru, gradu kojem je podario sport kojeg se već generacijama religiozno rati, od Jazina pa sve do Višnjika.

Košarkom se "zarazio" davne 1938. godine kada je kao trinaestogodišnjak po prvi put zaigrao na gradskom natjecanju osnovnoškolaca.

Nakon okončanja II. svjetskog rata, u kojem je i sam sudjelovao, 1946. pridružio se Fiskulturnom društvu Zadar, odakle je ponikao i Košarkaški klub Zadar, te je iste sezone postao prvak Jugoslavije. Samo dvije godine kasnije postao je kapetan i trener zadarske momčadi, te je u finalu državnog prvenstva sa samo pola koša izgubio od Crvene Zvezde nakon čega su uslijedili veliki neredi što je bio zapravo i početak vruće atmosfere legendarnih Jazina.

Iste je godine u košarkaške vode uveo Pina Giergiu, uz pokojnog Krešu Ćosića najvećeg igrača kojeg je Zadar ikad imao, čime je Zadru osigurao neizbrisivo mjesto u povijesti hrvatske i europske košarke.

Nakon niza nesretnih okolnosti, život ga je odveo u Italiju, a godinama kasnije i u daleku Australiju, gdje je dugo radio kao trener te se samo povremeno vraćao u Zadar. Za trajno preseljenje u rodni grad odlučio se 2009. godine te je u svojim Arbanasima doživio duboku starost. Preminuo je u 91. godini života, prenosi ezadar.


Facebook komentari

hr Sun Dec 04 2016 10:34:36 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .