Još jednom smo dužni javnost upoznati s konkretnim činjenicama i spriječiti pokušaj, još jedan u nizu, vrgoračkog gradonačelnika Ante Pranića (MOST) da obmane javnost neistinitim priopćenjima. Naime, Hrvatska demokratska zajednica Vrgorac obavijestila je javnost kako vodeći ljudi grada Vrgorca, gradonačelnik, njegov zamjenik i nositeljica liste za Gradsko vijeće ne plaćaju komunalnu naknadu dok u isto vrijeme vrše ovrhe zbog ne plaćanja iste nad stotinama građana Vrgorca. Taj čin smatramo licemjernim i zaslužuje svaku osudu.

U reagiranju na naše priopćenje, gradonačelnik Ante Pranić prilaže 6 uplatnica i tvrdi kako je to dokaz kako njegov otac, kod kojeg stanuje, plaća komunalnu naknadu. Kao prvo, nismo vidjeli, a i nećemo, dokaz kako Mile Herceg, Pranićev zamjenik, i nositeljica liste za Gradsko vijeće, Neda Primorac, plaćaju komunalnu naknadu. Pranić kaže „evo naših uplatnica“, no na uplatnicama vidimo samo ime Mirka Pranića, gradonačelnikova oca, gdje su Mile Herceg i Neda Primorac?

Drugo, na priloženih 6 uplatnica početna godina plaćanja je 2013. Pranić je vješto prešutio činjenicu kako njegov otac s gradom Vrgorcem vodi spor i poziva se na zastaru zbog ne plaćanja komunalne naknade za godine prije 2013. Dok gradonačelnik u isto vrijeme vrši ovrhe nad građanima Vrgorca i zbog dugova od prije više godina.

Kada gradonačelnik Vrgorca istupa u javnosti i zgraža se nad činjenicom kako Grad ima ne naplaćena čak dva milijuna kuna komunalne naknade te osuđuje građane Vrgorca zbog ne plaćanja onda je minimum političke i moralne korektnosti da on i njegovi prvi suradnici plaćaju te iste račune. Nažalost, što je dopušteno Jupiteru, nije dopušteno volu.

Prigodnim okupljanjem u Prapratnici, uređeno je spomen obilježje na mjestu pogibije Mate Juroša, pripadnika Treće imotske bojne, koji je na tom mjestu poginuo 26. travnja 1992. godine.  Ovom prigodom je postavljena i spomen ploča “Imotskih sokolova“, udruge koja skrbi o svim tekovinama Domovinskog rata.

Uređenje su omogućili Grad Imotski, udruga “Imotski sokolovi“ uz podršku poduzetnika Mire Rogića.

Događaju su nazočili gradonačelnik Imotskog Ivan Budalić, koji je i sam kao dragovoljac sudjelovao u Domovinskom ratu; načelnici općina Neum i Ravno; članovi udruge “Imotski sokolovi“ te brojni pripadnici 3. imotske bojne, koja je u Domovinskom ratu sudjelovala u mnogim borbenim aktivnostima, gdje god je to bilo potrebno.

Travanj tako završava s potporom 27,6 posto birača. No, stranka već pet mjeseci ima silaznu putanju. Za HDZ je ovo najlošiji rejting od izbora, a gore su stajali samo u kolovozu 2016 kada su uživali potporu 26,2 posto birača, javlja dnevnik.hr.

Živi zid pak 9. mjesec malo po malo raste i travanj završavaju s potporom od 13,8 posto.

Most u travnju, kao i u mjesecima prije, ima gotovo jedinstvenu potporu, a to je 7,1 posto.

Hrast i Neovisni za Hrvatsku profitirali na Istanbulskoj

Od ostalih stranaka, HSS bilježi potporu 4,6 posto. Milan Bandić za svoju stranku ima potporu od 3 posto, Pametno je na 2,9 posto, IDS je, kao regionalna stranka, na 2,6 posto, a HSU ima potporu od 1,9 posto. Zato HRAST nakon mjeseci s potporom manjom od 1 posto, u travnju kada je napustio i vladajuću koaliciju, uživa potporu od 1,4 posto. Slično je i sa strankom Neovisno za Hrvatsku s potporom od 1,2 posto. HNS je pak na 1 posto i jedan od lošijih rejtinga otkad ta stranka postoji. Promijenimo Hrvatsku je na 1 posto, a ostale stranke imaju manje od 1 posto ili ukupno dobivaju 5,2 posto podrške. Primjerice, GLAS uživa potporu od 0,7 posto, a Reformisti Radimira Čačića 0,5 posto. Neodlučnih je 8,6 posto.

Tko su birači vodećih stranaka?

HDZ-ovi birači su dominatnije osobe starije od 60 godina, točnije, ima ih 33 posto. Tu su i birači s osnovnom školom (36 posto) te birači u Dalmaciji, njih 42 posto.

SDP-ovi birači su više zastupljeniji kod građana starijih od 60 godina (23 posto), s VSS-om (20 posto) te birači u Zagrebu i okolici, njih 25 posto.

Birači Živog Zida iznadzastupljeni su kod građana mlađih do 30 godina (22 posto), u gradu (16 posto), ali i u Istri i Primorju s potporom od 21 posto.

Vladi sve manja potpora

Vlada već 3 mjesec ima sve manju i manju potporu za svoje politike. U ovom trenutku ne odobrava ih 62 posto građana, odobrava njih 26 posto dok ne zna njih 12 posto. 

Koalicija opstaje

Sreća za Plenkovićev kabinet je da većina birača misli kako će vlada odraditi mandat do kraja ili do 2020. To misli njih 71 posto, protivi se njih 19 posto, a ne zna njih 10 posto. Zanimljivo, birači svih stranka većinom misle da će vlada opstati. Osim 88 posto HDZ-ovih, tu je i 71 posto SDP-ovih birača, 75 posto birača Živog zida te 71 posto birača Mosta.

Pesimizam opet raste

Iako je nakratko, prije par mjeseci, zaustavljen rast pesimizma, on već drugi mjesec raste. Sada 70 posto građana misli da zemlja ide u lošem smjeru, a njih 18 posto misli suprotno. Tek 12 posto ne zna.

Napomena: Istraživanje je za Dnevnik Nove TV provela agencija IPSOS između 1. i 20. u mjesecu na uzorku od 988 punoljetnih građana iz cijele Hrvatske. Maksimalna pogreška uzorka iznosi +/- 3,3%, a za rejtinge stranaka +/-3,6%. 

Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić izjavio je nakon gotovo trosatnog sastanka da je glavna tema bila jačanje socijalnog dijaloga, pri čemu je Vlada iskazala spremnost da se ratificira Konvencija 144 Međunarodne organizacije rada, koja predviđa jačanje socijalnog dijaloga, u što će biti usmjerena sredstva iz Europskog socijalnog fonda, piše tportal.

Pavić je pritom najavio kako će za cijeli paket jačanja socijalnog dijaloga biti izdvojeno preko 100 milijuna kuna, čime se želi naglasili važnost socijalnih partnera.

Bilo je govora i o Nacionalnom planu reformi za 2018. godinu, pri čemu su potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić i ministar financija Zdravko Marić predstavili glavne obrise reformi.

‘Dijalog Vlade i socijalnih partnera će se nastaviti i za šest mjeseci imat ćemo novi razgovor. Do tada smo dogovorili konkretne mjere, koje želimo razvijati kako bi ojačali socijalni dijalog i impute od HUP-a i reprezentativnih sindikata uključili u izradu zakonodavnih akata’, rekao je Pavić.

Gordana Deranja iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) ocijenila je da sastanci s premijerom i ministrima osiguravaju ozbiljnost u radu GSV-a i uvažavanju socijalnog dijaloga.

‘Želimo svi zajedno raditi na kvalitetnim zakonima koji će imati brzu implementaciju u gospodarskom i svakom drugom obliku života. Kad se mi usuglasimo, onda će biti manje problema i dilema oko njihove primjene’, rekla je Deranja.

Predsjednik Hrvatske udruge radničkih sindikata Miroslav Hrašćanec izjavio je kako je premijer Plenković pokazao veliku zainteresiranost i volju da se upozna s problemima i mogućnostima poboljšanja tripartitnog socijalnog dijaloga.

‘Spomenuli smo i Nacionalni plan reformi za 2018. koji sindikati na nedavnoj sjednici GSV-a načelno nisu podržali. Dogovorili smo tematske sjednice o najvećim reformama iz Nacionalnog programa, a to su mirovinska i zdravstvena reforma, koje će se još jedom raspraviti na kvalitetniji način’, rekao je Hrašćanec.

Ministar Pavić komentirao je i prosvjed koji su za 30. travnja najavili liječnici iz hitne medicine tražeći beneficirani radni staž, koji će u sklopu mirovinske reforme biti uređen novim zakonom.

Naglasio je kako je za ulazak na listu takvih zanimanja potrebna stručna studija na osnovu koje će Vlada razmotriti zahtjeve za priznavanjem beneficiranog radnog staža. Najavio je da će Vlada poduprijeti zahtjev za beneficiranim radnim stažom stjuardesa.