Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5342fae41799426006efee39/80
Foto: Boris Kovačev / CROPIX

Picula traži bržu isplatu i više sredstava za Fond EU

Svih 13 amandmana koje je zastupnik Picula uložio kao izvjestitelj u sjeni, usvojeno je u sklopu Izvješća o Fondu - ocjeni stanja nakon zadnje reforme u 2014. godini. Među njima je i onaj kojim Picula upozorava na sporu isplatu odobrenih sredstava

Zastupnik Tonino Picula zatražio je da Fond solidarnosti Europske unije poveća stopu plaćanja akontacije s trenutnih 10% kako bi se pokrio veći udio u ukupnom trošku šteta koje nastaju zbog elementarnih nepogoda, tijekom rasprave o ocjeni Fonda za solidarnost večeras u Bruxellesu. Zastupnik je na Izvješću o Fondu radio kao izvjestitelj u sjeni Odbora za regionalni razvoj (REGI).

“Trenutno se pokriva svega 2 do 5% ukupne štete zbog čega treba pojačati financijski instrument. Tako ćemo zaista iskazati solidarnost i zajamčiti brzu pomoć građanima pogođenim velikim elementarnim nepogodama – moramo izbjeći stituacije kada se žrtve osjećaju napušteno u dugom razdoblju dok čekaju uplatu sredstava iz Fonda”, istaknuo je.

„Nakon reformi i dalje mora proći minimalno 8 do 10 tjedana prije nego se novci isplate korisnicima jer dopuštenje moraju dati i Vijeće i Europski parlament. U praksi je taj rok i duži. Novac za poplave koje su pogodile Hrvatsku i ostale zemlje u regiji u svibnju 2014. odobren je od Komisije u listopadu, a potvrđen u EP-u tek u prosincu iste godine – dakle, nakon punih 7 mjeseci od nepogoda“.

Podsjećamo, Picula je lani u srpnju zatražio hitnu pomoć za požare na Korčuli i Pelješcu od Corine Cretu – povjerenice za regionalni razvoj u čijoj je nadležnosti upravljanje Fonda za solidarnost. Upozorio je tada da je uveden poseban prag od 1% regionalnog BDP-a za najudaljenije regije gdje otoci svakako spadaju.

Fond solidarnosti EU osnovan je nakon tragičnih poplava 2002. godine zbog pružanja financijske potpore državama članicama i pristupnicama EU nakon velikih prirodnih katastrofa. Od tada do kraja srpnja prošle godine, odobreno je i isplaćeno ukupno 3.8 milijardi EUR-a na temelju 72 zahtjeva iz 24 zemlje članice i ne-članice.  

“Ovo izvješće, ali i Rezolucija o posljedicama katastrofalnih potresa u Italiji, predstavljaju dobar set prijedloga za pomoć stradalim građanima jer poboljšavaju rješenja Europske komisije. To se odnosi na trajanje isplate pomoći, mjere prevencije, provedbu EX-ante uvjeta u kohezijskoj politici, sinkronizaciju postojećih  instrumenata EU, transparentnost u trošenju dodijeljenih sredstava i suradnju izmedu različitih razina odlučivanja”, zaključio je Picula i pozvao zastupnike da usvoje Izvješće. Glasovanje Europskog parlamenta o Izvješću predviđeno je sutra, 1. prosinca.





Facebook komentari

hr Wed Nov 30 2016 21:00:06 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a1414c9b9e03e6c088b4594/80
Foto: Šibenski portal

Novi Zakon o šumama motivira na palež? Na zgarištima bi se mogli početi graditi apartmani

Novi zakon više ne spominje privođenje novoj kulturi, što bi značilo sadnju druge vrste šume ili nekakav poljoprivredni uzgoj, već samo mogućnost prenamjene zemljišta

Hoće li ovogodišnja zgarišta diljem Šibensko-kninske županije za sedam godina postati gradilišta apartmana ovisit će o konačnoj verziji Zakona o šumama čije izmjene upravo dorađuju u Ministarstvu poljoprivrede. Po jednoj od odredbi u nacrtu zakona zemljište na kojem su bile šume moglo bi u prenamjenu pet godina nakon požara, dok je u aktualnom zakon propisano da se opožarene površine šuma ne mogu privesti drugoj kulturi pet godina od opožarenja. - piše Šibenski portal

Novi zakon više ne spominje privođenje novoj kulturi, što bi značilo sadnju druge vrste šume ili nekakav poljoprivredni uzgoj, već samo mogućnost prenamjene zemljišta pa se otvara mogućnost da zgarišta šuma polako postanu građevinska područja.

To bi značilo da bi kroz pet godina na području Šibensko-kninske županije, na kojima je ovoga ljeta izgorjelo poprilično hektara šume i šumskog zemljišta, moglo niknuti nešto drugo, primjerice apartmani. Jasno, samo pod uvjetom da lokalne i županijska uprava odrade izmjene prostornih planova kojima bi to omogućile.

– Na takvu odredbu iz Šibensko-kninske županije reagirali smo na javnom savjetovanju o Nacrtu prijedloga zakona o šumama. Naš je prijedlog bio kako bi, radi zaštite šuma i šumskih zemljišta od zloupotreba nakon šumskih požara rok za prenamjenu trebao iznositi najmanje deset godina. Ta primjedba je samo djelomično usvojena, rekla je Sanja Slavica Matešić, pročelnica Upravnog odjela za zaštitu okoliša i komunalne poslove.

- Kako je u stručnom radnom povjerenstvu bilo glasova za pet godina i za deset godina, a općenito smatramo da je 10 godina previše zbog blokiranja eventualnih planiranja egzistencijalno važnih projekata za lokalnu zajednicu, pri čemu je pet godina minimalno, odredili smo se za sedam godina. - navodi se u odgovoru na primjedbu Šibensko-kninske županije.

 I Udruga privatnih šumovlasnika Gorski kotar je u javnoj raspravi upozorila da bi se postavljanjem roka od najmanje deset godina smanjila mogućnost namjernog izazivanja šumskih požara u priobalnom području, dok su na moguće zlouporabe upozorili i iz dalmatinskog ogranka Hrvatskog šumarskog društva.

Među primjedbama značajne su i one koje kažu kako u priobalju i na otocima zakonom treba definirati hitno pošumljavanje nakon požara radi erozije tla, zaštite resursa pitke vode i prirodnog filtriranja, odnosno kako prenamjene zemljišta uopće ne smije biti.

Sama ideja zakonodavca otvara sumnju kako se izmjene Zakona o šumama u tom dijelu rade s ciljem pogodovanja nekome tko želi takvu prenamjenu šumskog u građevinsko zemljište, a nepristajanje na barem destogodišnju odgodu takve mogućnost još osnažuje dojam kako se ne želi destimulirati one koji bi podmetanjem požara htjeli u kratkom roku postojeću šumu na nekoj atraktivnoj lokaciji pretvoriti u gradilište.

Lokalne uprave i njihove prostorne planove nacrtom zakona zaobilazi se odredbom da se u hrvatskim šumskim predjelima grade kampovi, golf igrališta i ostali sportsko-rekreacijski objekti ukoliko ih Vlada proglasi strateškim projektom, bez obzira imaju li gradovi neke druge planove. To bi značilo da, ako Ministarstvo državne imovine procijeni da je u nekom dijelu šume strateški važno graditi golf teren, neće biti važno što su neka općina ili grad baš tamo planirali napraviti drugi, za njihove građane, važniji objekt. - piše Šibenski portal

Facebook komentari

hr Tue Nov 21 2017 13:24:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a019486b9e03eed9e8b45a3/80
Foto: Screenshot / YouTube

Prodanović: Todorić podnudio mogućnost da ga ispitaju britanski istražitelji

Istraga protiv Todorića i njegovih suosumnjičenika u ponedjeljak je postala pravomoćna jer je sudac istrage zagrebačkog Županijskog suda odbacio žalbe obrane na odluku o pokretanju istrage koju je tužiteljstvo donijelo još 18. listopada

Odvjetnik Ivice Todorića, Čedo Prodanović, izjavio je u utorak da je Todorić ponudio mogućnost da ga ispitaju britanski istražitelji.

- On je ponudio takvu mogućnost, vidjet ćemo dali se to može realizirati. - kazao je Prodanović na novinarsko pitanje hoće li Todorić, umjesto u Hrvatskoj, o sumnjama u slučaju Agrokor dati iskaz britanskim pravosudnim tijelima. Dodao je da nema saznanja da bi li Todorić mogao biti ispitan putem video veze.

Istraga protiv Todorića i njegovih suosumnjičenika u ponedjeljak je postala pravomoćna jer je sudac istrage zagrebačkog Županijskog suda odbacio žalbe obrane na odluku o pokretanju istrage koju je tužiteljstvo donijelo još 18. listopada.

Uz Todorića i njegove sinove Antu i Ivana istragom u slučaju Agrokor su obuhvaćeni i Alojzije Pandžić, Damir Kuštrak, Hrvoje Balent, Ivica Crnjac, Olivio Discordia, Marijan Alagušić, Sanja Hrstić, Mislav Galić, Tomislav Lučić, Piruška Canjuga, Ljerka Puljić i Ivica Sertić. Svi su bili članovi uprave ili nadzornog odbora u Agrokoru, dok su Discordia i Hrstić zaposlenici revizorske kuće Baker Tilly koja je radila revizorska izvješća za Agrokor.

Ukupnoj šteti uz Todorićevu navodnu "nepripadnu imovinsku korist" od milijardu i 142 milijuna kuna državno odvjetništvo pribraja i dodatnih 320 milijuna kuna pribavljenih za "jednu pravnu osobu" krivotvorenjem isprava i nezakonitim vođenjem poslovnih knjiga.

Nakon što je istraga postala pravomoćna obrana osumnjičenih ima pravo uvida u spis i njegova kopiranja. "Time i faktički možemo ući u analizu kako bi vidjeli o čemu se radi, a do rješenja o pravomoćnosti to nismo mogli učiniti", kazao je odvjetnik Piruške Canjuge Anto Nobilo.

Dodao je da državno odvjetništvo ima prednost pred obranom. "Znači mi sad moramo što prije obaviti kopiranje opsežnog spisa i moramo u to uroniti da stignemo DORH s činjenicama"; kazao je Nobilo.

Facebook komentari

hr Tue Nov 21 2017 12:49:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/57736886d84d64744b8b46a3/80
Foto: D.N.

"Situacija je dramatična, demografski problemi postaju pitanje nacionalne sigurnosti"

Stjepan Šterc, profesor na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (PMF), kazao je kako demografska politika postaje ključno pitanje budućnosti

Problem raseljavanja stanovništva iz Hrvatske i iz Bosne i Hercegovine poprimio je dramatične razmjere i postao pitanjem nacionalne sigurnosti, upozorio je u utorak hrvatski demograf Stjepan Šterc istaknuvši kako je posebice ugrožen opstanak Hrvata koji žive u BiH jer bi se njihov broj u toj zemlji u idućih deset godina mogao smanjiti čak za trećinu.

Šterc, profesor na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (PMF), kazao je u intervjuu za bosanskohercegovački portal Slobodna Bosna kako demografska politika postaje ključno pitanje budućnosti i razvitka obje države.

- Način upravljanja u ovim prostorima i državama je i najveći krivac pojave suvremenog egzodusa, potpuno zanemarujući u provođenju izvršne vlasti funkcionalnost demografskog i gospodarskog razvitka. Mogli bi takav način upravljanja nazvati političkom okupacijom u kojoj nema praktički ničeg ozbiljnijeg vezanog za struku, logiku, znanost te projiciranje i modeliranje budućnosti. - kazao je Šterc dodajući kako je jasno da političari svojim odlukama i postupcima izravno utječu na odlazak ljudi.

Iako je Štercov plan izlaska iz demografske krize, koji je nastao kao dio izbornog programa predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, usvojen u hrvatskim tijelima vlasti, on drži kako to ipak nije učinjeno sukladno njegovim programskim načelima i koncepcijama.

Demografska problematika, kazao je Šterc, nije shvaćena kao strateško razvojno pitanje pa su posljedice nastavak svih negativnih trendova i pokazatelja do razine na kojoj se već ugrožavaju osnovni sustavi u zemlji.

- Razlog? Politička sebičnost, interesna povezivanja, financijsko-gospodarski pristup bez vrednovanja ljudskog potencijala i još puno toga. Moj je prijedlog bio vladin ured na čijem bi čelu bio podpredsjednik vlade kako bi izravno mogao politički usmjeravati stratešku revitalizacijsku politiku, jasna procjena što je u proračunu manje bitno od demografskog opstanka, apsolutna zaštita žena u trudnoći i na porodiljskom (radno pravo, ekonomska i financijska sigurnost i sl.), povezivanje s iseljeništvom. Sadašnji su postupci samo dio socijalne politike i ništa više. - konstatirao je Šterc.

Demografska kretanja osobito pogubna po Hrvate u BiH

Komentirajući demografske probleme u BiH Šterc je upozorio kako ta zemlja iz godine u godinu bilježi sve veći pad prirodnog prirasta staovništva. Razlika između broja rođenih i umrlih u 2015. godini tako je bila oko pet i pol tisuća, a u 2016. godini ta brojka je već između devet i deset tisuća.

Procjena je kako bi prirodni gubitak hrvatske populacije u BiH u narednih deset godina mogao iznositi oko 40 tisuća osoba.

Uz prirodni pad od oko dvije i pol tisuće stanovnika hrvatske nacionalnosti, na godišnjoj razini treba uračunati oko deset tisuća onih koji će svake godine trajno napustiti tu zemlju.

To bi značilo kako bi broj Hrvata u BiH, kojih je prema posljednjem popisu stanovništva iz 2013. bilo 544 tisuće, odnosno 15,4 posto ukupnog stanovništva te zemlje, za deset godina mogao biti smanjen za 125 tisuća.

To je dramatičnih 31.3 posto sadašnje populacije, analize su na koje ukazuje Šterc.

Sve to izravno će ugroziti sustav radne snage, mirovinski, zdravstveni te obrazovni sustav.

- Problem zaista postaje pitanje nacionalne ili državne sigurnosti, odnosno jednostavnije rečeno opstanka. Tko to na vrijeme shvati sva će svoja politička djelovanja usmjeriti nacionalnim interesima i očuvanju najvećeg potencijala u svim društvima i prostorima. Ljudskog. - zaključio je Šterc.

Facebook komentari

hr Tue Nov 21 2017 12:18:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a13fc41b9e03e8d088b4578/80
Foto: Antena Zadar

Dvije ribe ubojice ulovljene u zadarskoj gradskoj luci

Kao razlog njene sve veće rasprostranjenosti navode se klimatske promjene, odnosno porast temperatura, kao i smanjeni broj njenih prirodnih neprijatelja

Zadarski ribolovci ulovili su jutros dvije ribe strijelke u zadarskoj gradskoj luci. O strijelke se do sada malo znalo, ali u posljednje vrijeme njena pojava izaziva interes javnosti jer se nalazi na glasu kao riba ubojica. - piše Antena Zadar

Svojim predatorskim ponašanjem predstavlja ozbiljnu prijetnju za cijeli ribarski sektor. Strijelka je u autohtona vrsta u Jadranu, koja je ranije najčešće obitavala u južnom djelu. Posljednjih nekoliko godina proširila se na istočni dio Jadrana i povećala se njena brojnost. Zabilježeni su i ulovljeni primjerci u Istri, što do sada nije bio slučaj. 

Njeno širenje i brojnost sve više zabrinjava ribare jer im ova agresivna vrsta uništava ulov. Strijelka ne lovi samo da utaži glad, nego i nakon toga nastavlja s napadom na plijen. Zbog toga ostavlja katastrofalne posljedice na jata riba koja napada. Omiljene mete napada su srdele, inćuni, cipli, lignje. Ribare osobito zabrinjava njen predatorski odnos prema srdeli i inćuni koji čine osnovu naše ribolovne industrije, kako u riboprerađivačkoj industriji tako i uzgoju tuna.

Kao razlog njene sve veće rasprostranjenosti navode se klimatske promjene, odnosno porast temperatura, kao i smanjeni broj njenih prirodnih neprijatelja. - piše Antena Zadar

Facebook komentari

hr Tue Nov 21 2017 11:14:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .