Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5361211e179942ea1c9c903e/80

Znanstvenici napravili uređaj kojim se preko čovjekovog daha dijagnosticira više tipova bolesti

U novije vrijeme, više znanstvenih timova razvilo je uređaje za analizu daha, ali je većina njih namijenjena otkrivanju samo jednog tipa bolesti, poput primjerice raka

Moderna tehnologija toliko je uznapredovala da su znanstvenici nedavno u časopisu "ACS Nano" uspjeli identificirati specifičan otisak zadaha za svaku od bolesti koje se inače mogu dijagnosticirati na temelju čovjekovog zadaha. Koristeći to otkriće, znanstvenici su dizajnirali uređaj koji uzima uzorke daha i dijagnosticira više tipova bolesti, ukoliko prepozna njihov jedinstven otisak u dahu pacijenta - prenosi Dnevnik.hr.

Što zapravo sve sadrži čovjekov dah? U čovjekovom dahu ima dušika, ugljičnog dioksida te kisika, no tu su i male količine više od stotinu drugih vrlo nestabilnih kemijskih komponenata. Relativna količina tih supstanci u čovjekom dahu ovisi o trenutnom stanju njegovog zdravlja.

Još u doba stare Grčke, Hipokrat je svojim studentima znao govoriti da mirišu zadah svojih pacijenata kako bi otkrili znakove bolesti, poput šećerne bolesti koja stvara slatkast miris zadaha.

U novije vrijeme, više znanstvenih timova razvilo je uređaje za analizu daha, ali je većina njih namijenjena otkrivanju samo jednog tipa bolesti, poput primjerice raka.

Hossam Haick i njegov znanstveni tim iz 14 kliničkih odjela diljem svijeta žele napraviti "dahomjer" koji bi mogao razaznati više tipova bolesti. Stoga su napravili mrežu nanosenzora za otkrivanje pojedinačnih supstanci u tisućama uzoraka daha zdravih ili oboljelih ispitanika. Njihov dahomjer može razaznati između 17 različitih tipova bolesti, uključujući rak bubrega ili Parkinsonovu bolest.

Rezultate uzete dahomjerom analizira se tehnikom umjetne inteligencije te se nakon toga postavlja dijagnoza. Za identificiranje pojedinih komponenti daha, Haick i njegov tim koristili su takozvanu masovnu spektrometriju.

Otkrili su da svaka bolest proizvodi jedinstven i vrlo nestabilan kemijski otisak daha, koji se bazira na različitim udjelima 13 supstanci. Njihovo istraživanje pokazalo je da prisutnost jedne bolesti kod pacijenta neće spriječiti dahomjer u otkrivanju drugih bolesti kod istog pacijenta.

Riječ je o uređaju koji je prijenosan, jeftin i možda ono najvažnije - neinvazivan za pacijenta.

Facebook komentari

hr Wed Dec 28 2016 17:03:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5368f6bf179942e730868d4d/80
Foto: D.N.

HAZU u petak obilježava 400. obljetnicu smrti Fausta Vrančića

Na dan Vrančićeve smrti 20. siječnja u 11 sati u Knjižnici HAZU održat će se edukativna multimedijalna radionica "Faust Vrančić – Upoznajmo hrvatsku znanstvenu baštinu". Riječ je o nastavku događanja kojima je HAZU 2016. sudjelovala u obilježavanju 400. obljetnice Vrančićeva djela "Novi strojevi"

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti prigodnim će programima u petak, 20. siječnja obilježiti 400. godišnjicu smrti hrvatskoga polihistora, izumitelja, leksikografa, diplomata i biskupa Fausta Vrančića.

- Faust Vrančić jedna je od najistaknutijih osoba cjelokupne hrvatske kulturne i znanstvene povijesti, pravi renesansni čovjek koji se ostvarivao u različitim područjima i čiji nam život i djelo i danas mogu biti nadahnuće. Poput Ruđera Boškovića i Nikole Tesle, i Vrančić je bio veliki vizionar, čovjek ispred svoga vremena - rekao je u povodu 400. obljetnice Vrančićeve smrti predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić.

Vrančić nam daje primjer, dodao je, kako se humanističke i tehničke znanosti mogu skladno povezivati i prožimati s ciljem izgradnje boljeg i naprednijeg svijeta.

- Bio je jedan od onih hrvatskih humanista koji su na različite načine pridonosili kulturnom i znanstvenom razvoju Europe, a istovremeno i afirmaciji hrvatskog jezika i kulture. Iako je veći dio života, kao i mnogi hrvatski znanstvenici, proveo izvan Hrvatske, kao pravi domoljub trajno je ostao povezano s njom - istaknuo je Kusić.

- U današnje vrijeme ubrzanog tehnološkog napretka Vrančić nam šalje poruku koliko je važno biti u toku sa suvremenim znanstvenim i tehničkim dostignućima, ne zaboravljajući istovremeno niti osnovne vrednote na kojima počiva ljudska civilizacija - zaključio je predsjednik HAZU.

Na dan Vrančićeve smrti 20. siječnja u 11 sati u Knjižnici HAZU održat će se edukativna multimedijalna radionica "Faust Vrančić – Upoznajmo hrvatsku znanstvenu baštinu". Riječ je o nastavku događanja kojima je HAZU 2016. sudjelovala u obilježavanju 400. obljetnice Vrančićeva djela "Novi strojevi".

Projekt "Upoznajmo hrvatsku znanstvenu baštinu", čija je voditeljica dr. sc. Marijana Borić iz Zavoda za povijest i filozofiju znanosti HAZU osmišljen je radi afirmacije hrvatskoga znanstvenog nasljeđa, a u sklopu projekta aktivnosti se održavaju i izvan Hrvatske kako bi se naglasila univerzalnost znanstvene baštine.

U sklopu obilježavanja obljetnice Marijana Borić će 2. veljače u Knjižnici HAZU održati predavanje "Faust Vrančić – 400. godina poslije".

Faust Vrančić rodio se u Šibeniku 1. siječnja 1551. Na njegov je život osobito je utjecao stric Antun Vrančić, ostrogonski nadbiskup koji mu je omogućio studij u Padovi i Veneciji. Ondje je Vrančić pokazao iznimno zanimanje za filozofiju, fiziku i matematiku.

Nakon studija, vratio se u Šibenik 1571., ali je ubrzo ponovno otišao stricu u Ugarsku, gdje se bavio znanstvenim radom. Bio je u službi rimsko-njemačkog cara i hrvatskog kralja Rudolfa II. na njegovom dvoru u Pragu i bio jedan od najutjecajnijih ljudi tadašnje Europe. Bio je naslovni biskup Csanáda u Transilvaniji, a posljednjih desetak godina života potpuno je napustio svjetovni život, pristupio je redu svetog Pavla u Rimu te se posvetio pisanju djela.

Faust Vrančić dao je značajan doprinos različitim područjima te je napisao više djela trajne vrijednosti. Među njima se posebno ističu petojezični leksikon "Dictionarium" (Venecija, 1595.), prvi cjeloviti hrvatski rječnik, u koji je uvrstio "dalmatinski" (hrvatski) jezik u društvo "pet najizvrsnijih europskih jezika". Rječnik sadrži oko 3800 hrvatskih riječi.

Najpoznatije Vrančićevo djelo su "Machinae novae" (Venecija, 1615./1616.), kapitalno djelo renesansne tehnike u kojem kroz svoje vizionarske projekte anticipira daljnji razvoj tehnike. Pojedini izumi koji su prvi put zaživjeli u tiskanom obliku upravo u ovom njegovu djelu koriste se i danas: padobran, most od metala, most ovješen o lance i žičara, modificirani u skladu sa suvremenim razvojem tehnike.

Napisao je i knjižicu na hrvatskom jeziku "Život nikoliko izabranih divic" (1606.), o 12 ranokršćanskih mučenica, a posvetio ju je benediktinkama samostana svetog Spasa u Šibeniku.

Faust Vrančić umro je 20. siječnja 1617. u Veneciji, te je prema vlastitoj želji prenesen i pokopan u crkvi svete Marije u Prvić Luci gdje mu je do danas sačuvan grob. Od 1992. ime Fausta Vrančića nosi Državna nagrada tehničke kulture.



Facebook komentari

hr Thu Jan 19 2017 16:36:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/587f9f9d1eea8f670c8b459a/80
Foto: Pixabay

Svjetske temperature 2016. probile novi rekord treću godinu zaredom

NASA je objavila gotovo identične podatke, a britanski Meteorološki ured i Sveučilište East Anglia, koji također prate globalne temperature za UN, proglasili su 2016. najtoplijom godinom do sada
Svjetske temperature dostigle su 2016. rekordne visine treću godinu zaredom, približivši se dopuštenom pragu za globalno zagrijavanje, objavili su u srijedu američki znanstvenici.

Podaci su objavljeni dva dana prije inauguracije novog američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji dovodi u pitanje znanstvene tvrdnje da je klimatske promjene izazvao čovjek.

Prosječne temperature na kopnu i temperature oceana 2016. bile su 0,94 stupnjeva Celzijevih više od prosjeka za 20. stoljeće od 13,9 stupnjeva Celzijevih, po podacima Nacionalne uprave za oceane i atmosferu (NOAA).

NASA je objavila gotovo identične podatke, a britanski Meteorološki ured i Sveučilište East Anglia, koji također prate globalne temperature za UN, proglasili su 2016. najtoplijom godinom do sada.

"Ne očekujemo rekordne godine svaku godinu, ali postojeći trend dugoročnog zatopljavanja je jasan", rekao je Gavin Schmidt, direktor NASA-ina Goddardova instituta za svemirska istraživanja.

Daljnji porast prosječne globalne temperature ove se godine ne očekuje jer je El Nino popustio, iako se nastavlja nakupljanje CO2 u atmosferi.

Piers Forster, stručnjak za klimu Sveučilišta u Leedsu, rekao je da će ova godina vjerojatno biti hladnija. "Ipak, ako se ne dogodi neka velika vulkanska erupcija, očekujem da će rekord ponovno biti probijen za nekoliko godina", rekao je.

Facebook komentari

hr Wed Jan 18 2017 18:03:24 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/587c9e281eea8fdaff8b4594/80

Antacidi u trudnoći možda povezani s astmom u djece

Ustanovili su da su lijekovi za žgaravicu povezani s 46-postotnim povećanjem rizika za astmu u djece

Uzimanje lijekova za žgaravicu u trudnoći možda povećava rizik od razvoja astme u djece, piše New York Times.

Znanstvenici iz Škotske i Finske analizirali su podatke osam ranije provedenih studija u koju je bilo uključeno čak 1,6 milijuna pacijenata. Rezultate su objavili u časopisu Journal of Allergy and Clinical Immunology. 

Ustanovili su da su lijekovi za žgaravicu povezani s 46-postotnim povećanjem rizika za astmu u djece. 

Razlog te povezanosti nije  u potpunosti razjašnjen, ali neke studije provedene na životinjama upućuju na to da se antacidi možda prenose u probavni trakt, ostavljajući neke prehrambene alergene neprobavljenima, a oni se onda prenose na plod. 

No budući da ni u jednoj od navedenih studija u obzir nisu uzeti ostali faktori koji mogu utjecati na pojavu astme, autori priznaju da nisu dokazali da upravo antacidi utječu na razvoj te bolesti. 

"Želučani refluks je čest u trudnoći", kaže dr. Aziz Sheikh, profesor na sveučilištu u Edinburghu i jedan od autora studije. "Kod većine žena na refluks se može utjecati promjenom životnog stila ili prehrane". 

Potrebno je provesti dodatna istraživanja kako bi se objasnila čvršća veza između antacida i astme, no dotad znanstvenici savjetuju da se, ako je već nužno koristiti lijekove za žgaravicu u trudnoći, uzimaju umjerene količine. 

Facebook komentari

hr Mon Jan 16 2017 11:20:07 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/587ba1fd1eea8f09fc8b45c1/80
Foto: Pixabay

Slijepo crijevo nije beskorisno: Važan je imunosni organ

Za razliku od umnjaka od kojih i danas možemo imati više štete i boli nego koristi, ljudski crvuljak je, čini se, puno više od nepotrebne 'tempirane bombe' u abdomenu

Jedna od prvih stvari koju naučite na satu biologije u školi je da ljudski organizam ima brojne zakržljale organe - crvuljak ili slijepo crijevo, trticu, umnjak - koji su nam u evoluciji prestali biti od koristi jer smo se prilagodili novome načinu života, no američki znanstvenici nedavno su potvrdili raniju pretpostavku po kojoj slijepo crijevo i nije tako beskorisno kako smo vjerovali, piše Huffington Post. 

Za razliku od umnjaka od kojih i danas možemo imati više štete i boli nego koristi, ljudski crvuljak je, čini se, puno više od nepotrebne 'tempirane bombe' u abdomenu.

Štoviše, nova studija pokazala je da služi za obavljanje vrlo važne biološke funkcije. Apendiks, crvuljak ili slijepo crijevo nenametljivo pomaže u tome da se pod kontrolom održi imunosni sustav. 

Funkcionalnost apendiksa dugo je zbunjivala znanstvenike. Charles Darwin vjerovao je da je riječ o atavizmu iz prošlosti kada je našim precima služio za probavljanje biljne hrane. Ta se pretpostavka kasnije nametnula kao vodeća hipoteza. 

No studija čiji su rezultati objavljeni prošli tjedan upućuje na to da slijepo crijevo nema nikakve veze s probavom, već je važan sekundarni imunosni organ, odnosno 'skladište' crijevnih bakterija koje potiču obranu organizma od raznih bolesti. 

Još 2007. grupa znanstvenika iznijela je pretpostavku po kojoj crvuljak možda služi kao 'skladište' dobrih bakterija, a danas dr. Heather Smith s američkog sveučilišta Midwestern u Arizoni ima više dokaza koje iznesenoj pretpostavci idu u prilog. Ono pomaže u obnovi crijevne flore nakon bolesti poput dizenterije i kolere.

Dr. Smith je istaknula da se u njemu nalaze rezerve dobrih bakterija koje čekaju svoj trenutak da uđu u digestivni trakt i popune mjesta koja su upražnjena zbog bolesti. S kolegama je proučila 533 vrste sisavaca iz životinjskoga svijeta, provjeravajući imaju li apendiks. Ustanovili su da kod onih životinja kod kojih se taj organ razvio, kasnije gotovo nikad nije u potpunosti ni nestao, što je, po njihovu mišljenju snažan argument koji upućuje na to da je svrhovit. 

Detaljnije studije pokazale su da su životinje s crvuljkom imale veću prosječnu koncentraciju urođenih limfoidnih stanica ili limfocita u tkivu koje organizam štite od infekcija. 

A što je s očuvanjem imuniteta kod onih kojima je slijepo crijevo operativnim zahvatom uklonjeno?

"Ne brinite", kazala je dr. Smith za Time. "To samo znači da će vam trebati nešto više vremena da se oporavite nakon što ste oboljeli."

Crvoliki izdanak, crvuljak je dio crijeva koji nalikuje prstu na rukavici i odvaja se od debelog crijeva na mjestu neposredno iza tankog crijeva koje se naziva slijepo crijevo.



Facebook komentari

hr Sun Jan 15 2017 17:26:48 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost

Pročitajte još . . .