Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/585934dc1eea8fb5738b4593/80
Foto: Rade Popadić

I povremeno konzumiranje alkohola u trudnoći opasno za fetus

Psihijatri upozoravaju da raspolažu dokazima po kojima su djeca koja su tijekom majčine trudnoće bila izložena i vrlo malim količinama alkohola, podložnija razvoju problematičnog ponašanja u kasnijim životnim fazama

Neke trudnice i dalje vjeruju da je potpuno bezopasno za vrijeme trudnoći povremeno popiti čašu alkoholnog pića, no sve je više dokaza o tome da čak i tako mala količina može ostaviti posljedice na fetus. 

Članovi njemačke Udruge terapeuta za dječju i adolescentsku psihijatriju i psihoterapiju kažu da takva djeca češće upadaju u probleme jer ne uspijevaju razlučiti kakve su negativne posljedice njihova ponašanja za okolinu i za njih same.

Ističu da su skup stanja poznat kao fetalni alkoholni spektar poremećaja (FASD) i najopasniji oblik FASD-a poznat kao fetalni alkoholni sindrom (FAS) u nekim zemljama najčešći uzroci raznih oblika urođenog invaliditeta. 

Hoće li dijete biti rođeno hendikepirano ne ovisi samo o količini alkohola što ga trudnica konzumira za vrijeme trudnoće, već i o individualnoj toleranciji na alkohol i majke i djeteta. Upravo zbog toga u nekim je slučajevima samo čaša pjenušca ili piva u trudnoći dovoljna da negativno utječe na razvoj fetusa.

Kod neke djece malformacije koje se povezuju s FASD-om su vidljive: mala veličina glave, niska tjelesna težina, abnormalan izgled lica, izbočina između nosa i gornje usne (naziva se philtrum), loša koordinacija pokreta, hiperaktivno ponašanje, slabo pamćenje, teškoće pri učenju, zečja usna, srčane mane, nizak kvocjent inteligencije, nemogućnost fokusiranja, problemi s dojenjem i spavanjem, problemi s vidom, sluhom, bubrezima, kostima, kašnjenje u razvoju govorno-jezičnih sposobnosti.

Često su takva djeca nekritična i ne znaju prepoznati opasnost, zbog čega nerijetko postaju počinitelji ili žrtve zločina, upozoravaju psihijatri te dodaju da, ukoliko dijete nema vidljivih malformacija posljedice FASD-a često prođu nezamijećene i nedijagnosticirane. Drugim riječima, nisu samo fizičke karakteristike posljedice FASD-a. Kod 40 posto djece uočene su i funkcionalne abnormalnosti. Poremećaji centralnog nervnog sistema najčešći su problem kod djece, a takvi poremećaji utječu na učenje, ponašanje, govor ili mentalne funkcije. 

Da bi se takva djeca zaštitila od problema sa zakonom ili potencijalnog spolnog zlostavljanja važno im je što prije osigurati psihološku pomoć, kažu psihoterapeuti.

Bihevioralna terapija omogućit će im da se uspješno nose s oscilacijama u raspoloženju, impulzivnim reakcijama, ali i da se sami zaštite od potencijalnog zlostavljanja. Terapeutske vježbe i govorna terapija također su učinkoviti. 

Kod takve djece roditelji često trebaju pomoć i u zreloj životnoj dobi, a mnogi među njima vrlo teško dulje vrijeme zadrže radno mjesto. 

 

Facebook komentari

hr Tue Dec 20 2016 14:45:24 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a679877b9e03e4b528b4795/80

Znanstvenici rekonstruirali lice djevojčice stare 9000 godina

Otkad je posljednji put netko pogledao u Zorino lice prošlo je 9000 godina, ali sada tu grčku tinejdžericu možemo ponovo vidjeti nakon što su znanstvenici rekonstruirali njezino lice da bi pokazali kako su izgledali ljudi u Mezolitiku, oko 7000 godina prije Krista, prenosi Reuters

Otkrivena 1933. u pećini Theopetra, u središnjoj Grčkoj, djevojčica je nazvana Avgi (grčko ime za zoru), jer je živjela u praskozorju civilizacije.

Vjeruje se da je Zora, na temelju kostiju i zuba, stara između 15 i 18 godina. Ima izbačenu čeljust uslijed, kako se vjeruje, žvakanja životinjske kože kako bi se pretvorila u meku kožu, što je bila česta praksa ljudi tog doba i namrgođen izraz lica.

Na pitanje zašto izgleda ljuto, profesor ortodoncije Manolis Papagrikorakis, koji je napravio silikonsku rekonstrukciju lica prema glinenom odljevu njezine glave, našalio se.

- Za nju nije moguće ne biti ljuta u tom vremenu. - kazao je.

Moguće je da je Zora bila anemična i patila od skorbuta, a dokazi također upućuju na probleme sa zglobovima i kukovima, zbog čega joj je bilo otežano hodanje i koji su pridonijeli njezinoj smrti, kazali su znanstvenici.

Pećina Theopatra nalazi se u području Tesalije i prvi puta je bila nastanjena prije 100.000 godina. U njoj je pronađeno oruđe iz Paleolitika, Mezolitika i Neolitika, kao i keramika iz Neolitika.

Zora je izložena u muzeju Acropolis u Ateni.


Facebook komentari

hr Tue Jan 23 2018 21:18:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/58c0fc94b473988eac8b45a2/80
Foto: Pixabay

Znanstvenici rade na mutiranom virusu gripe koji bi mogao rezultirati učinkovitijim cjepivom

Američki su znanstvenici u laboratoriju uzgojili mutirani virus gripe, koji bi mogao rezultirati proizvodnjom puno učinovitijeg cjepiva protiv ove opasne infekcije, objavljeno je u stručnome časopisu Science.

Iako su testiranja obavljena na laboratorijskim životinjama, a testiranje na ljudima još je daleko, znanstvenici smatraju da je riječ o obećavajućem prvom koraku u borbi za učinkovitije sprečavanje širenja gripe. 

Svjetska zdravstvena organizacija gripu smatra velikim zdravstvenim problemom na globalnoj razini jer se virusom u sezoni zarazi oko pet milijuna ljudi, a od njezinih posljedica umre 650.000. 

"Zbog sposobnosti mutacije virusa i raznih vrsta sezonskog virusa gripe svake je godine potrebno proizvesti novo cjepivo. Upravo zato učinkovitost cjepiva varira između 30 i 60 posto po sezoni", rekao je jedan od autora studije Ren Sun, profesor molekularne biologije i medicinske farmakologije na fakultetu David Geffen School of Medicine Sveučilišta u Kaliforniji. "Ranije pandemije i epidemije ptičje gripe upućuju na potrebu razvoja novih vrsta cjepiva koje će nas učinkovitije zaštititi."

Da bi stvorili mutageni agens znanstvenici su sekvencionirali genom više virusa gripe i identificirali one gene koji im omogućuju da preskoče prvu liniju obrane organizma od virusa. 

"Poznato je da virusi gripe uspijevaju zaobići imunosni sustav, zbog čega znanstvenici rade na virusu koji je vrlo osjetljiv na jedan od primarnih imunološih mehanizama obrane organizma", stoji u izvješću američkih znanstvenika. 

"Mutirani virus uspijeva prekočiti prvu liniju obrane organizma, funkciju interferona tipa 1(IFN-1), a ovaj 'naš' uzgojeni virus gripe 'kod laboratorijskih je miševa izazvao snažan imunosni odgovor' i životinje se nisu razboljele", stoji u izvješću. 

"Ovo bi mogao biti korak prema stvaranju cjepiva univerzalnog tipa protiv gripe", kazao je jedan od autora studije John Teijaro s kalifornijskog Scripps Research Institutea dodavši da je potrebno provesti dodatna istraživanja kako bi se proizvelo učinkovito cjepivo za ljude na bazi rezultata ovog istraživanja. 

Facebook komentari

hr Fri Jan 19 2018 15:09:26 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a3182adb9e03ead258b4588/80
Foto: Pixabay / Ilustracija

WHO potvrdio: Medicinska marihuana nema štetnih posljedica na zdravlje

Tvrtka Leafly, koja je postala najveći svjetski izvor informacija o medicinskoj marihuani, objasnila je da CBD za razliku od THC-a nije psihoaktivni sastojak te ima potencijal za primjenu u liječenju mnogih stanja i bolesti
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) potvrdila je da medicinska marihuana nema štetnih posljedica na zdravlje. Nakon godina nagađanja o mogućim nuspojavama, WHO je objavio da aktivni kanabinoid CBD u medicinskoj marihuani ne utječe štetno na zdravlje, već je pogodan za liječenje epilepsije i u palijativnoj skrbi. 

CBD nije ni opasan, niti izaziva ovisnost, naveo je WHO u novom izvješću u srijedu, u kojem stoji: 

"Povećan je interes američkih saveznih država za upotrebu kanabisa u medicinske svrhe, uključujući palijativnu njegu. Kao odgovor na to povećanje interesa, WHO je u posljednjih nekoliko godina skupio snažnije dokaze o medicinskoj upotrebi i nuspojavama kanabisa i njegovih sastojaka". "Novi dokazi prikupljeni ispitivanjima na životinjama i ljudima pokazuju da upotreba kanabisa ima terapeutski učinak na epileptične napadaje i povezana stanja". 

Potencijal za liječenje mnogih bolesti, uključujući depresiju i ovisnost 

Raul Elizalde, otac iz Meksika koji se borio za legalizaciju medicinske marihuane kako bi pomogao kćeri koja doživljava stotine napadaja svaki dan, oduševljen je ovim vijestima: 

- Presretan sam što se vodeći svjetski zdravstveni stručnjaci slažu da CBD ima terapijski učinak na različita medicinska stanja. - izjavio je Elizalde za Mail Online. 

Tvrtka Leafly, koja je postala najveći svjetski izvor informacija o medicinskoj marihuani, objasnila je da CBD za razliku od THC-a nije psihoaktivni sastojak te ima potencijal za primjenu u liječenju mnogih stanja i bolesti. 

- Postoje dokazi da bi CBD mogao imati neuroprotektivna, protuupalna i analgetička svojstva te potencijalnu terapeutsku vrijednost u liječenju poremećaja kao što su depresija, tjeskoba i ovisnost. - navodi Leafly. - prenosi Index

Facebook komentari

hr Wed Dec 13 2017 21:10:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a1d545cb9e03e89108b45ec/80
Foto: Sveučilište u Zadru

Na Dugom otoku pronađena paleolitička Venera!

Nalazište Vlakno omanja je pećina smještena po sredini Dugog otoka. Veliki ulaz s pogledom na otok Ravu i manja zaštićena galerija otvorena prema sunčanoj strani, uz izvor vode koji se u prošlosti nalazio u blizini, učinili su je idealnim mjestom za boravak manjih zajednica još od duboke prapovijesti

Istražujući pećinu Vlakno na Dugom otoku, koja zbog bogatstva nalaza već niz godina privlači pažnju znanstvene javnosti, arheolozi su u sloju starom 15 tisuća godina otkrili paleolitičku Veneru, jedinstven nalaz za Hrvatsku, ali rijedak i za europske pojmove.

Među dosadašnjim nalazima pronađenima na Dugom otoku su i ostaci "najstarijega Dalmatinca", nazvanoga Šime, a u ovoj su arheološkoj kampanji istraživači, uz različite nalaze standardne za nalazišta toga vremena, iskopali i dva vrlo rijetka koštana harpuna te paleolitičku Veneru pa je tako Dugi otok nakon Šime dobio i svoju Lili, kako su je istraživači nazvali, potvrdio je Hini doc. dr. sc. Dario Vujević s Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru.

Nalazište Vlakno omanja je pećina smještena po sredini Dugog otoka. Veliki ulaz s pogledom na otok Ravu i manja zaštićena galerija otvorena prema sunčanoj strani, uz izvor vode koji se u prošlosti nalazio u blizini, učinili su je idealnim mjestom za boravak manjih zajednica još od duboke prapovijesti.  

Iz istog razloga privukla je i istraživače s Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru, najprije pokojnog profesora Zdenka Brusića, a kasnije i njegove mlađe kolege Darija Vujevića i Matu Paricu.

Uz pomoć stručne ekipe u kojoj su se izmjenjivali studenti arheologije i znanstvenici s različitih europskih institucija, do danas je u pećini provedeno petnaestak istraživačkih kampanja u kojima je dosegnuta dubina od pet metara, s kulturnim slojevima koji se u kontinuitetu mogu pratiti sve do 19.500 godina starosti.

To je pećinu Vlakno smjestilo u krug malobrojnih nalazišta šireg jadranskog područja na kojem je moguće pratiti razvoj posljednjih faza starijeg kamenog doba i njegov postupni prelazak u kulturno razdoblje mezolitika.

- Nova istraživanja na svjetlo dana iznijela su niz nalaza gotovo jedinstvenih na ovom prostoru koji pokazuju da će pećina Vlakno još dugo imati važnu ulogu u tumačenju ponašanja ranih prapovijesnih zajednica. Trenutačno je fokus istraživanja usmjeren na slojeve iz razdoblja gornjeg paleolitika, na vrijeme neposredno prije velike vulkanske erupcije na Flegrejskim poljima u Napuljskom zaljevu koja se dogodila prije 14.900 godina, a koja je svoj trag na ovim prostorima ostavila u vidu desetak centimetara debelog sloja vulkanskog pepela nataloženog u pećini. - objašnjava Vujević.

Vrijeme je to, dodaje, neposredno nakon vrhunca posljednjeg ledenog doba, najhladnijeg razdoblja u novijoj klimatskoj povijesti, kada je cijeli Jadran izgledao drukčije nego danas. Zbog zadržavanja vode u ledenjacima na sjevernom dijelu hemisfere, morska razina pala je za više od 100 metara. Jadransko more bilo je svedeno na poluzatvoreni bazen, dok je sjeverni dio današnjeg mora bila prostrana dolina rijeke Po, kaže Vujević.

- Pećina se nalazila visoko iznad okolnog prostora, a cijeli Dugi otok imao je oblik grebena visokog od 100 do 400 metara iznad tadašnjih dolina. Unatoč hladnim uvjetima ledenog doba, prostrani krajolik okružen planinskim lancima Alpa i Dinarida i natapan vodom rijeke Po, predstavljao je zaštićenu zonu i pogodno područje kako za biljke i životinje, tako i za paleolitičke zajednice lovaca-skupljača. - ističe.

Mnogobrojni nalazi kostiju krupnih životinja, poput jelena, divljeg konja i divljeg goveda upućuju na to da je u starijem kamenom dobu lov bio glavni izvor prehrane stanovnika pećine Vlakno. O lovnim vještinama paleolitičkih stanovnika pećine, osim ostataka njihova ulova, svjedoče i brojni ostaci oružja za lov i oruđa za obradu ulovljenog plijena. To su  uspješni lovci koji koriste kako male projektile tako i velike kremene šiljke koji su pronađeni među tisućama komada kremenih izrađevina.

Koštani harpuni - najstariji primjerci ove vrste oruđa na širem jadranskom području

Posebno mjesto u lovnom inventaru tih zajednica zauzimaju dva koštana harpuna, koja predstavljaju izniman nalaz. U južnoj i jugoistočnoj Europi harpuni su izrazito rijetki sve do mezolitika. Kod nas su pronađeni na lokalitetu Šandalja II kod Pule (10.800 godina prije sadašnjosti), a iz razdoblja kraja gornjeg paleolitika potječu i harpuni iz mlađih faza lokaliteta Badanj kod Stoca u BiH (od 12.500 do 10.500 godina prije sadašnjosti). Uz rijetkost ovakvih nalaza, starost harpuna iz Vlakna od 15.000 godina čini ih i najstarijim primjercima ove vrste oruđa na širem jadranskom području.

- Iako prvenstveno usmjerene na lov, paleolitičke zajednice nisu zanemarivale niti druge vidove života. Osobni ukrasi prate nalaze utilitarnog karaktera, a Vlakno se i u toj domeni ističe po broju i vrsti nalaza. I dok su u mezolitičkim slojevima glavni ukras predstavljali probušeni morski puževi, sada među nalazima ove vrste dominiraju probušeni zubi jelena te probušene školjke čaške, pa se može reći da stanovnici Vlakna prate trendove toga vremena. Nije tu riječ o modi, nego su osobni ukrasi tada bili odraz simbolizma koji je zajednički brojnim populacijama lovaca-skupljača. - otkriva Vujević.

U cijeloj paleti nalaza koji, osim estetskog vjerojatno imaju i izrazito simboličko značenje, posebno mjesto zauzima pronalazak antropomorfnog privjeska, dodaje. Iako nije sačuvan u cijelosti, sasvim je jasno da je riječ o stiliziranom prikazu ljudskog lika dodatno ukrašenog različitim šrafurama.

Lili - jedinstven nalaz

- Premda bez istaknutih obilježja kao kod poznatog primjerka iz Willendorfa u Austriji, predmeti ove vrste gotovo se isključivo opisuju kao ženski likovi i spadaju u kategoriju tzv. paleolitičkih Venera. Primjerci stiliziranih antropomorfnih privjesaka mogu se naći na drugim nalazištima iz ovog razdoblja kao što su, primjerice, Dolni Vestonice u Češkoj ili Mal'ta u Rusiji, a ukrasi, tj. šrafure koje ispunjavaju površinu privjeska neodoljivo podsjećaju na slične gravure s lokaliteta Predmosti u Češkoj. Vrijednost ovog nalaza može se sagledati u činjenici da su u Hrvatskoj, tek na lokalitetu Vela spila na otoku Korčuli, pronađeni ulomci životinjskih figura, čime smo i mi došli na popis zemalja u kojima su pronađeni tragovi paleolitičke umjetnosti. - kaže Vujević.

No, Venera iz pećine Vlakno, napominje, jedinstvena je jer prvi put imamo i prikaz ljudskog lika. A jedinstven nalaz zahtijevao je i ime.

- Nazvana je Lili u čast kolege koji već godinama aktivno sudjeluje u istraživanjima pećine. Sada je na konzervaciji, nakon čega joj slijedi znanstvena obrada, a poslije predstavljanja nije isključeno da njezin lik u budućnosti dobije širi značaj i postane jedan od prepoznatljivih suvenira Dugog otoka. - najavljuje istraživač Dario Vujević s Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru.

Arheološka istraživanja pećine Vlakno ne bi bila moguća bez financiranja u sklopu projekta UIP-2014-09-1545 Hrvatske zaklade za znanost, ali i bez svestrane podrške Ministarstva kulture, Sveučilišta u Zadru i Općine Sali.

Facebook komentari

hr Tue Nov 28 2017 13:20:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost

Pročitajte još . . .