Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5c0652760e4938c1378b4598/80

Za srce se jedu orasi, za mišiće lješnjaci, a za oštar um bademi

Prava mjera: Zbog visokog broja kalorija koje sadrže ne preporučuju se ljudima koji se lako debljaju pa je idealno pojesti šaku na dan - to je sasvim dovoljno da srce i mozak bolje rade
Zbog svoje hranjivosti i nutritivne vrijednosti, orašasti plodovi trebali bi biti dio svakodnevne prehrane jer su jedan od najbolji izvora  biljnih proteina, omege  i mikrominerala, kaže nutricionistica Olja Martinić za 24sata.hr. Dodaje kako su u vrijeme kad je prehrana bila ograničena orašasti plodovi bili jamstvo unosa dostatne energije, dok danas, zbog visokih kalorija koje sadržavaju, ipak treba imati granicu.

Na to posebno trebaju paziti ljudi koji imaju problema s održavanjem tjelesne mase te im se lako hvataju kilogrami - upozorava. 

- Dakle, otprilike šaku oraha preselite u zdjelicu koju možete držati uz sebe tijekom dana, a vrećicu sklonite, kako ne biste izgubili mjeru. 

Umjerena količina orašastih plodova vrlo je poželjna kao međuobrok za učenike i studente, jer su omega masne kiseline kojima obiluju vrlo zdrave za mozak i pamćenje. Sportašima, vojnicima i planinarima preporučuju se, pak, kao obrok u posebnim uvjetima, primjerice kad su na teškom terenu ili su u pokretu tijekom loših vremenskih uvjeta, dodaje. 

- Orašasti plodovi mogu biti lagani međuobrok i za ljude koji su na dijeti, no pritom opet treba voditi računa o mjeri - ne preporučuje se više od 5 do 10 komada oraha, lješnjaka ili sličnih plodova - kaže Martinić. 

Ipak, ljudi koji su skloni alergijskim reakcijama trebaju biti na oprezu, jer mogu razviti alergiju na orašaste plodove, dok se kod onih koji boluju od divertikuloze (najčešće su to muškarci stariji od 60) ili ulceroznog kolitisa, kao i ljudima na nekoj specifičnoj dijeti, najčešće savjetuje da ih izbace iz prehrane ili značajno smanje njihov unos, piše 24sata.hr.

- Treba biti vrlo oprezan i kod skladištenja orašastih plodova jer ih vrlo brzo  pronađu nametnici, a u njima vrlo brzo bujaju i plijesni. Dakle, svakako ih treba čuvati u posudi s poklopcem - ističe nutricionistica Martinić. 

Dodaje da su joj osobno nadraži bademi, dok lješnjake priprema isključivo prepržene u pećnici. 

- Brazilski oraščići prijaju, pak, kad trebam brzo utažiti osjećaj gladi - kaže sugovornica te dodaje da orašaste plodove u prehranu možemo uvrstiti i kroz konzumaciju takozvanih biljnih mlijeka i alternativnih brašna koja se od njih proizvode.

Bademi 

Dobar su izvor vitamina E, koji je jedan od najsnažnijih antioksidansa. Blagotvorno djeluju na zdravlje kostiju, poboljšavaju memoriju i smanjuju rizik od Alzheimerove bolesti. 

Orasi 

Sadrže najviše alfa linolenske kiseline, koja je oblik omega-3 nezasićenih masnih kiselina, te su odlični za očuvanje zdravlja srca i pravilan rad mozga. 

Kikiriki 

Obiluje mononezasićenim masnim kiselinama, masnoćama koje pozitivno utječu na zdravlje srca i kardiovaskularnog sustava, te cinkom, mineralom koji je važan za zdravlje rast i razvoj. 

Brazilski oraščići 

Odličan su izvor selena, minerala koji djeluje protuupalno i štiti od kardiovaskularnih bolesti. Dovoljno je pojesti oraščić na dan kako bismo osigurali dnevnu potrebu za selenom.

Lješnjaci 

Dobar su izvor minerala, poput magnezija i fosfora, koji djeluju na opuštanje mišića i gradnju kostiju, te bakra i mangana, koji su odgovorni za zdrave kosti. Najbolji su prženi, bez dodatka soli. 



hr Wed Sep 11 2019 18:30:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5dd2b81629111c95f38b4594/80

Istraživanje je pokazalo: Skoro pet sati dnevno Hrvati provode na mobitelu

Mobitel najviše koriste mladi od 18 do 29 godina dok ga ipak manje koriste oni stariji

Istraživanje Masterindex koje je za Mastercard provela agencija Improve, pokazalo je da su hrvatski građani u prosjeku gotovo pet sati dnevno na mobitelu, da bi ih 67 posto njime plaćalo račune, dok je 82 posto zadovoljno aktualnom razinom digitalizacije.

Online istraživanje Masterindex o navikama korištenja financijskih usluga u Hrvatskoj te stavu prema platnim karticama provedeno je u listopadu na uzorku od tisuću korisnika bankarskih usluga u Hrvatskoj u dobi od 18 do 55 godina.

Istraživanje je pokazalo da gotovo svi koristimo mobitele i to prosječno 4,7 sati dnevno, a uz sve za što nam služe koristili bismo ih i za plaćanja. Općenito najviše koristimo pametne telefone i online chat (84 posto), zatim elektroničku poštu (82 posto), mogućnost online kupnje (81 posto), internetsko pretraživanje (79 posto), društvene mreže (74 posto) te internetsko ili mobilno bankarstvo (64 posto).

Po pitanju razine digitalizacije u zemlji najkritičniji su mladi koji prvenstveno žele vidjeti veće pomake na području obrazovanja, zdravstva i javnog prijevoza. S druge strane, stariji ispitanici bi to voljeli vidjeti u javnoj upravi, zdravstvu, telekomunikacijama i automobilima.

Mobitel najviše koriste mladi od 18 do 29 godina, i to u prosjeku pet i pol sati dnevno, dok ga ipak manje koriste oni stariji.

hr Mon Nov 18 2019 16:24:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5dd26c0329111cb4ef8b463a/80

Severina oduševila u Splitu: Bio je to najprodavaniji koncert u Splitu ikada

Na koncert u Split iz Sarajeva je došao čak i Dino Merlin

Spektakularno otvaranje Severinine velike regionalne turneje 'The Magic Tour', započelo je baš onako kako i samo ime kaže – magično. Dva i pol sata čistog glazbeno-vizualnog užitka, kako za publiku, tako i za Severinu, rasprodana Spaladium Arena i dva sata prije početka koncerta blokiran promet ulicama oko nje, na najbolji mogući način opisuju ono što se događalo u subotu navečer u Splitu.

Na tu situaciju se tijekom koncerta osvrnula i sama Severina i to tijekom izvođenja pjesme 'Grad bez ljudi'':

- Da li je večeras Split grad bez ljudi? Da li su večeras baš svi ovdje u Areni? – nakon čega se začuo gromoglasni pljesak i vrisak, što je značilo da su se svi prisutni složili sa Severinom. A među prisutnima je bio i Dino Merlin, koji je došao čak i Sarajeva, baš kao i na prošlu Severininu turneju, te Doris Dragović, koja je stigla i prije koncerta, kako bi pozdravila i podržala Severinu.

Zanimljiva situacija odvijala se i ispred Spaladiuma, gdje su se zatekli svi oni koji nisu uspjeli doći do svojih ulaznica. No, zahvaljujući najboljem ozvučenju na ovim prostorima, nesmetano su mogli uživati u najvećim Severininim hitovima i izvan dvorane. Osim sjajnog ozvučenja, produkcija je uključivala isto takvu rasvjetu, scenu, režiju, kostime, plesače, gudače, bend i naravno - Severinu, koja je blistala.

- Znate, ja sam samo na svim licima vidjela osmjeh i da se svi vesele… I da, vidjela sam sreću, stvarnu, iskrenu, bez filtera… E, tako je bilo na ovom koncertu. Neopisiva sreća publike i svih nas na bini, bili smo kao neka djeca željni zabave i dobro smo se proveli, vladala je neka konstantna sreća. Kao roditelji doveli djecu, pa postali djeca. Mislim da nitko u dvorani nije sjedio. Jedna velika ljubav u zraku ljudi željnih lijepih trenutaka. Predivna energija, zahvaljujem svima koji su sudjelovali u ovoj bajci. Kreativi, bendu, dizajnerima kostima na prelijepim kostimima, plesačima, gudačima, tehnici, organizaciji, svima koji su vrijedno radili dva mjeseca. Vidimo se u Beogradu i jedva čekam tu magičnu noć! – izjavila je Severina, na koju su posebno ponosni njeni Splićani, koji su komentirali kako u Splitu nikada nije održan ovakav koncert, zbog čega ni ne čudi da je upravo ovo najprodavaniji koncert u Splitu ikada, s preko 12 tisuća prodanih ulaznica.


hr Mon Nov 18 2019 11:17:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5dd1b21429111cfaed8b466c/80
Foto: Pixabay

Ako hodamo bosi tijelo će bolje funkcionirati, a imunitet jačati

Evo naznaka iz nekoliko studija koje su pokazale da bi češće hodanje bosih nogu moglo biti korisno za ukupno zdravlje organizma. Riješite se čukljeva, boli, stresa i povežite duh s prirodom

Oko 63 do 72 posto ljudi nosi loše cipele, pokazuje istraživanje iz 2018. godine, a postoje i dokazi da je puno benefita od bosonogog hodanja, piše Bright Side.

Čukljevi su rijetki
Dok hodate bosi, dopuštate svojim stopalima da budu u prirodnom i opuštenom položaju i ne moraju se prilagođavati obliku cipele, koji je nerijetko uzrok čukljeva i krivog položaja stopala.

Mišići su snažnij
Puno cipela ima jako čvrstu potporu zbog kojih se osjećate ugodnije dok hodate. No, jastučići i povišenja mogu učiniti da prestanete koristiti određene mišićne skupine, koje su važne za snagu nogu i cijelog tijela, kaže dr. Bruce Pinker, kirurg za stopala.

Svjesniji ste okoliša
To je posebno važno za bebe i djecu u razvoju. Ako im dopustite da hodaju bosa, to potiče njihov senzorni razvoj. 

Poboljšava san
Kad hodate bosi, to vas povezuje s prirodom i zemljom. Dokazano je da to poboljšava san kod ljudi koji povremeno imaju problema sa spavanjem.

Ublažava stres
Povezivanje sa zemljom tako da hodate bosi pomaže i smanjenju količine stresa, pokazala je studija. Zanimljivo je da su svi ispitanici nakon što su hodali bosi iskazali značajno smanjenje stresa.

Podiže razinu energije
Dodir s prirodom može potaknuti i probuditi energetske tokove te pridonijeti tome da budete bolje volje i raspoloženja.

Obnavlja prirodni obrazac hoda
Ako hodate bosonogi, obnovit ćete prirodni pokret stopala pri dodiru sa zemljom, koji cipele značajno mijenjaju.

Popravlja ravnotežu
Kad je riječ o uspostavljanju ravnoteže, bosi ćete to puno bolje uspjeti nego s cipelama koje imaju dobra pojačanja za stopala.

Popravlja položaj koljena i kukova
Cipele mijenjaju prirodni položaj tijela, zbog podignute pete, pogotovo ako je riječ o cipelama s visokim petama.

Smanjuje bol i upale
Dodir sa zemljom potiče punjenje baterija prirodnom energijom, olakšava hod i dovodi do toga da se stopala u prirodnom položaju opuštaju i osjećaju manje otpora.

Jača imunitet
Ljudi koji često hodaju bosi rjeđe osjećaju bol i imaju snažniji imunitet, pokazala je jedna studija.

Smanjuje rizik od infarkta
Uzemljenje potiče proizvodnju crvenih krvnih stanica, te smanjuje gustoću krvi, uslijed čega pada rizik od začepljenja krvnih žila ugrušcima koji mogu dovesti do infarkta.

Popravlja ukupno funkcioniranje tijela
Postoje indicije da bosonogo hodanje popravlja rad živčanog sustava, protok krvi i rad niza organa, što pridonosi boljem funkcioniranju cijelog organizma. - pišu 24sata

hr Sun Nov 17 2019 21:48:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5dd185c229111c5cee8b4615/80
Foto: Pixabay

"Pravilo četiri znaka Stop smanjilo bi rizik nesreća u raskrižjima"

Prometni stručnjak Željko Marušić iznio je prijedlog kako bi se smanjile nesreće na raskrižjima

Od ukupno pola milijuna prometnih znakova na našim cestama barem ih je sto tisuća suvišnih. Istodobno nedostaju tisuće znakova i oznaka koje bi trebale upozoravati vozače na opasna mjesta. Stoga je temeljita revizija prometne signalizacije jedan od prioriteta u cilju povećanje sigurnosti na cestama. Znakovi na cesti su poput soli u jelu, ne smije ih biti ni previše, niti premalo.

Višak izaziva suprotan efekt, jer otežava razlikovanje bitnog od nebitnoga. Posebice se to odnosi na brzinu, jer je to ionako 'pokriveno' Zakonom o sigurnosti prometa na cestama, članak 51., stavak 1:

Vozač je dužan brzinu kretanja vozila prilagoditi osobinama i stanju ceste, vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta te gustoći prometa tako da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom koju, u konkretnim uvjetima, može predvidjeti... 

Problem je što ga policija dosljedno ne provodi, odnosno ne sankcionira vozače koji ga krše, voze prebrzo na skliskom, pri lošoj vidljivosti, pred nepreglednim zavojem... Kad se vozači naviknu da ima nepotrebnih znakova, često ignoriraju ovo temeljno pravilo. 

Kad ne bi bilo znakova, a policija bi dosljedno sankcionirala vozače prema čl. 51 st. 1, vozači bi prirodno propuštali vozila s desne strane, a oni koji nailaze s prvenstvom prolaza, ne bi komforno i bezbrižno ulazili u raskrižje. 

No raskrižja je 'druga pjesma' i tu nedostaje prometnih znakova, često istodobnih i na oba prometna pravca. Puno bi pomoglo uvođenje pravila ‘4 znaka Stop’, vrlo čestog u SAD-u. Logika je jednostavna: obavezu zaustavljanja imaju vozači na obje prometnice koje se križaju, pa za nesreću trebaju oba pogriješiti, ne samo jedan, kao kod nas.

Negativni efekti ove mjere? Na glavnom prometnom pravcu smanjila bi se protočnost, ali samo lokalno, jer bi, mjereno ne dužoj dionici, imala efekt korisnog prigušivača prometnog toka, koji bi smanjio mogućnosti sljedećih gužvi. Usto, smanjenje rizika nesreća i pogibeljnosti apsolutni je prioritet!

hr Sun Nov 17 2019 18:39:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .