Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/586671f81eea8f86a98b45ab/80
Foto: D.N.

Za 10 projekata udruga za prilagodbu udžbenika za slijepe i slabovidne osobe više od 750 tisuća kuna

Udruge su se obvezale da će osigurati prilagodbu i izradu udžbenika i literature na Brailleovu pismu u tiskanom izdanju i digitalnom obliku kao i uvećani tisak sadržajno istovjetne onima na crnome tisku za potrebe slijepih i slabovidnih učenika osnovnih i srednjih škola, kao i studenata na visokoškolskim ustanovama

 Deset projekata prilagodbe i izrade udžbenika te literature za slijepe i slabovidne učenike i studente na Brailleovu pismu u tekućoj školskoj i akademskoj godini financirat će se iz Državnoga proračuna za 2016. s više od 750 tisuća kuna, a novac će biti raspoređen na pet udruga koje su se javile na javni poziv, istaknuto je u petak u Ministarstvu znanosti i obrazovanja gdje su uručeni ugovori o financiranju tih projekata.

Na prigodnoj svečanosti ugovore je predstavnicima udruga uručio ministar znanosti i obrazovanja Pavo Barišić i istaknuo kako time Ministarstvo želi osigurati slijepim i slabovidnim učenicima i studentima učinkovito i ravnopravno sudjelovanje u odgojno-obrazovnom procesu na načelima prihvaćanja različitosti učenika, poštivanju različitih osobitosti razvoja učenika, osiguravanju uvjeta i potpore za optimalan razvoj učenika i izjednačavanju mogućnosti za postizanje najvećega mogućeg stupnja obrazovanja. Ugovori su sačinjeni u dva primjerka - u crnom tisku i na Brailleovu pismu. 

Novac je dodijeljen udrugama koje su svoje projekte prijavile na javni poziv koji je uputilo mjerodavno ministarstvo, a odluka o dodjeli sredstava donesena je na temelju stručne procjene i ocjene stručnog povjerenstva koje je vrednovalo projektne prijedloge udruga. 

Za deset projekta pet udruga dobilo ukupno 753.522,83 kune 

Iz Državnoga proračuna Republike Hrvatske za 2016. osigurane su ukupno 753.522,83 kune za deset projekata koje je prijavilo pet  udruga - Hrvatski savez slijepih Zagreb, Hrvatska udruga slijepih i slabovidnih Čakovec, Udruženje za unapređivanje obrazovanja slijepih i slabovidnih osoba Zagreb, Centar za istraživanje, edukaciju i primjenu novih znanja Up2date i Udruga za promicanje kvalitetnog obrazovanja mladih s invaliditetom "Zamisli".

Kako je istaknuto, udruge su se obvezale da će osigurati prilagodbu i izradu udžbenika i literature na Brailleovu pismu u tiskanom izdanju i digitalnom obliku kao i uvećani tisak sadržajno istovjetne onima na crnome tisku za potrebe slijepih i slabovidnih učenika osnovnih i srednjih škola, kao i studenata na visokoškolskim ustanovama.

Udžbenici i literatura namijenjeni su za 28 slijepih i slabovidnih učenika u osnovnim školama kojima će se prilagoditi i izdati 30 udžbenika i 19 radnih bilježnica, za devet slijepih i slabovidnih učenika u gimnazijama i strukovnim školama kojima će se u elektronskom obliku prilagoditi 46 udžbenika, dok će se za 28 studenata oštećena vida prilagoditi velik broj naslova obvezne literature u digitalnom obliku.

Ne smije se dopustiti da braica izumre

Predsjednica Udruge za promicanje kvalitetnog obrazovanja mladih s invaliditetom "Zamisli" Svjetlana Marijon ustvrdila je kako se ne smije dopustiti da braica (pismo slijepih i slabovidnih osoba) izumre već treba poticati njezinu održivost.

Marijon je podsjetila kako je to druga godina da se proračunskim novcem financiraju projekti prilagodbe i izrade udžbenika te literature za slijepe i slabovidne učenike i studente na Brailleovu pismu. Istaknula je kako iz perspektive udruge "Zamisli" može reći da su uručeni ugovori dobar temelj za uspostavu suranje s obrazovnim ustanovama. Objasnila je kako udruga "Zamisli" nije napisala projekt samo da bi se prijavila na natječaj već su dobili suglasnost korisnika i partnerskih institucija.

Marijon je ukazala na potrebu da se uvede standard za digitalizaciju, odnosno da se propiše što to znači crni tisak prebaciti u digitalni oblik kako bi bio dostupan slijepima i slabovidnima te kako bismo, dodala je, mogli znati radimo ili dobro ili ne.       

Facebook komentari

hr Fri Dec 30 2016 15:49:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5919ea7db9e03ee30d8b45b2/80

Župan Blaženko Boban pao dok je brao masline, završio u bolnici s dva slomljena rebra

Danas ga neće biti na sjednici Županijske skupštine koja se održava u Domu za starije na Zenti

Blaženko Boban, splitsko-dalmatinski župan, teško se ozlijedio u padu u svom masliniku u subotu. Isprva Boban nije mislio da je nešto ozbiljno, čak je potegao i na Brač na dodjelu nagrada na svjetskom prvenstvu u branju maslina, no bolovi su bili neizdrživi pa se u nedjelju javio u bolnicu. Primio ga je dr. Mišo Krstičević, SDP-ov gradonačelnik Ploča. - piše Index.hr

- Odličan čovjek i stručnjak. - kazao je Boban koji je zadržan na liječenju u splitskoj bolnici.

- Pao sam dok sam brao masline i u padu sam nezgodno zakačio jednu granu. Pod velikim bolovima sam se zaputio na Brač, a onda sam se javio u bolnicu gdje su mi otkrili kako su slomljena dva rebra. - otkrio je splitski župan.

Danas ga neće biti na sjednici Županijske skupštine koja se održava u Domu za starije na Zenti, nekoliko stotina metara od bolnice. - piše Index

Facebook komentari

hr Mon Oct 23 2017 10:01:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58e1df08b47398680f8b45ef/80

Oblačno s povremenom kišom, u Dalmaciji lokalni pljuskovi s grmljavinom

Najviša dnevna temperatura između 7 i 13, a na Jadranu od 13 do 18 Celzijevih stupnjeva

 Umjereno i pretežno oblačno s povremenom kišom, a u Dalmaciji i lokalnim pljuskovima s grmljavinom, prognoza je Državnog hidrometeorološkog zavoda za Hrvatsku za danas, 23. listopada.

U prvom dijelu dana ponajprije u istočnim i južnim predjelima može biti obilnije kiše, a u najvišem gorju susnježice i snijega.

Vjetar većinom umjeren sjeveroistočni i sjeverni. Na Jadranu umjerena i jaka, ponegdje i olujna bura te sjeverozapadnjak, a samo još ujutro na jugu jugo i jugozapadnjak.

Najviša dnevna temperatura između 7 i 13, a na Jadranu od 13 do 18 Celzijevih stupnjeva.

Facebook komentari

hr Mon Oct 23 2017 08:38:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/59ed8c9ab9e03e9a888b4722/80
Foto: D.N.

Voda iz izvora rijeke Žrnovnice ponovno crna

Poznati gradski aktivist dr. Joško Kalilić poslao nam je fotografije snimljene jutros

Obilna kiša koja je noćas pala na području Žrnovnice ponovno je isprala velike količine crnog zgareža koji je očito ušao u pukotine brda Mosora i pocrnio vodu na izvoru rijeke Žrnovnice. 

- Preporučio bih onim sugrađanima Korešnice koji imaju sekundarnu vodovodnu mrežu za zalijevanje polja koja se crpi pumpama iz podzemlja od oko 2o m da koriste ovu vodu koja nije za piće ali je bar bistra za pranje robe, suđa, povrća itd.

Vodu za piće treba i dalje koristiti iz rezervoara u Korešnici i u centru Žrnovnice koju doprema Javna ustanova Vodovod i kanalizacija. Na priloženim fotografijama vidi se razlika boje vode iz izvora Žrnovnice i podzemne vode iz sekundarne vodovodne mreže za zalijevanje polja u Korešnici. - kazao je Kalilić.

Facebook komentari

hr Mon Oct 23 2017 08:33:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58b9970eb473984a9b8b457b/80
Foto: Wikipedija

Simptomi nizozemske bolesti u turizmu bit će sve izraženiji

Pitanje udjela turističkog sektora u BDP-u jedno je od najvažnijih pitanja hrvatskog gospodarstva. Turizam predstavlja izvor velikog deviznog priljeva, zapošljava velik broj radne snage, o njemu ovisi i lokalna infrastruktura te investicije.
Prema većini relevantnih podataka udio deviznog prihoda od turizma u hrvatskom BDP-u prelazi 18 posto, što nas uz Maltu i Cipar čini državama s najvećim udjelom deviznih priljeva od turizma u BDP-u od svih zemalja Europske unije.  Po svim procjenama taj udio će kod nas dodatno rasti. Velike turističke zemlje poput Španjolske, Italije i Francuske imaju udjele manje od 5 posto.

Hrvatska također predvodi i po pokazateljima direktnog i ukupnog udjela turizma u BDP-u te zaposlenosti. Prema podacima Svjetskog putničkog i turističkog odbora, izravni udio turizma u našem BDP-u za 2016. iznosio je 10,7 posto, a ukupni udio 24,7 posto. Direktni udio u zaposlenosti iznosio je 10 posto, a ukupno 23,4 posto. Samo Crna Gora i Grčka imaju veće udjele od Hrvatske u pojedinim segmentima.  

Paradoks hrvatskog turizma

Tema presnažnog sektora turizma u našoj ekonomiji jedna je od najbitnijih rasprava koje se vode kod nas. Ekonomski analitičari i turistički djelatnici često spominju da je poprilično opasno ovisiti o jednom sektoru koji je poprilično volatilan i osjetljiv na razne prirodne nepogode i sigurnosnu situaciju.  U hrvatskom gospodarstvu postoji paradoks prejake snage turizma u odnosu na ostale sektore, a s druge strane Hrvatska nije ni približno iskoristila svoje turističke kapacitete, tako da se kroz državne turističke strategije planira u sljedećih nekoliko godina znatno povećati prihode od turizma (14 milijardi eura cilj za nekoliko godina).

Naši kapaciteti ni približno nisu dobro iskorišteni

Stručnjaci iz područja turizma često upozoravaju kako Hrvatska ne koristi dovoljno svoje turističke kapacitete. Na hrvatskoj obali postoji velik broj bivših vojnih i radničkih odmarališta koja nisu iskorištena, velika većina prometa odvija se u nekoliko jadranskih županija u dva udarna mjeseca što označava veliku sezonalnost. Postoji i cijeli niz raznih tipova turizma koji još nisu dovoljni razvijeni poput zdravstvenog, kongresnog, ruralnog. 

Opasnosti velikog udjela turizma u BDP-u i njegovu volatilnost za Direktno je komentirao ekonomski analitičar Ivica Brkljača.

"Veliki udio turizma u prvom redu govori da smo previše ovisni o turizmu", kroz šalu kaže Brkljača te nastavlja: "Možemo već govoriti i o elementima nizozemske bolesti jer turizam čini sve veći dio BDP-a. U tom kontekstu možemo govoriti o negativnom efektu jer su zbog njegove konkurentnosti ostale gospodarske grane manje konkurentne. Da nema ovako snažnih deviznih priljeva od turizma, kuna bi bila osjetno slabija a uvoz bi tada bio skuplji. Poljoprivreda i industrijska proizvodnja bili bi konkurentniji te paralelno izvoz međunarodno razmjenjivih dobara viši".

Brkljača kaže da zbog tih činjenica ne trebamo na bilo koji način sprječavati daljnji razvoj turizma, jer bi to bilo suludo. "Igraš s kartama koje imaš, a mi imamo odlične karte. Samo treba biti svjestan opasnosti i onda voditi javnu politiku koja će ublažavati negativne efekte, a ne ih pojačavati".

Država treba smanjivati poreze i voditi politiku suficita

"Simptomi nizozemske bolesti postajat će sve izraženiji i zato je ključno da država ne dolijeva ulje na vatru dodatnim zaduživanjem (naročito u inozemstvu). Umjesto proračunskog deficita,  moramo voditi politiku suficita (ili barem nultog deficita) i paralelno snižavati poreze ostalim dijelovima gospodarstva da postaju konkurentniji. Ovo je možda i jedini način da RH spriječi negativne efekte rasta turizma", rekao nam je ekonomski analitičar.

Brkljača je istaknuo:  "Zanimljivo je da bi ovakva racionalna i odgovorna državna politika paralelno omogućavala da ako se nešto i dogodi turizmu (teroristički napadi) ima prostora za aktivniju politiku jer pad prihoda ne bi stvorio visoke deficite i rast javnog duga pa da država mora voditi mora voditi politiku štednje. Dakle, racionalna i odgovorna politika bila bi anticiklička fiskalna politika".


Utjecaj turizma proteže se na cijelo društvo

Država treba paziti kakvu će ekonomsku politiku voditi jer predstavlja veliki izvor deviznih priljeva,  puni u velikoj mjeri proračun, zapošljava velik broj radne snage, a i ima veliki utjecaj na cijelo društvo i na politiku. Poznato je kako su se zbog deviza ostvarenih u turizmu stalno prepirale republičke i savezne vlasti u socijalizmu te kako je to pitanje bilo jedno od glavnih pokretača Hrvatskog proljeća.


Brkljača dodaje kako turizam utječe i na radnu snagu i na društvo tako da stvara rentijerski mentalitet koji koči produktivnost stanovništva, ali i povećava prihode kućanstva  što je dobro za one koji imaju svoje nekretnine i blagotvorno djeluje na socijalni mir jer ljudima omogućava popunjavanje kućnih budžeta bez da ih država "dere" (porezi privatnim iznajmljivačima zbilja su mizerni u odnosu na druge djelatnosti). 


Turizam je stabilniji nego što se misli

Volatilnost turizma jedna je od najbitnijih stvari kod utjecaja turizma na ekonomiju. Brkljača smatra kako je volatilnost u velikoj mjeri mit jer se turizam pokazao kao poprilično stabilan, što se može i dokazati brojem porasta turista u doba krize.


"U doba najveće svjetske financijske i gospodarske krize, hrvatski turizam je zabilježio samo jednu godinu pada (i to vrlo blagog ) noćenja turista. Ovo razbija mit o tome kako 'jedno kišno ljeto vodi Hrvatsku u bankrot'. Naravno, treba naglašavati da nije dobro što turizam čini  BDP-a i sve negativne aspekte toga, ali da je to volatilan sektor, sasvim je promašena teza", napomenuo je naš sugovornik.

Brkljača smatra kako se naša situacija 90-ih ne može uspoređivati s eventualnim terorističkim napadom: "Naravno da neki ekstremni događaji mogu naglo smanjiti prihode od turizma. Mi smo doživjeli ono najekstremnije – dugogodišnji rat na ovim prostorima – koji je doslovno satrao turizam i trebalo je proći dva desetljeća da dostignemo razine na kojima smo bili" te je na kraju zaključio: "Manje ekstremno bi bio recimo neki pojedinačni teroristički napad u RH. Naravno da bi to negativno utjecalo na prihode od turizma i zato nije dobro da petinu gospodarstva čini sektor koji snažno cijeni sigurnost destinacije. No vidjeli smo na primjeru Španjolske i Francuske, koji su imali višestruke terorističke napade u zadnjih 10-ak godina, da im nije uništilo turizam. Dogodi se kratkotrajni negativni efekt, ali već u srednjem roku turizam obara nove rekorde jer je to grana koja globalno konstantno raste", javlja direktno.hr

Facebook komentari

hr Sun Oct 22 2017 19:36:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .