Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/58416df31eea8fbc118b4585/80
Foto: N1

Hrvatski sabor u 2016. godini: Evo što ga je obilježilo

Odluka o samoraspuštanju, saborska većina srušila je vlastitu Vladu i premijera, na Markovom su se trgu izmijenila dva saziva...

U Hrvatskom saboru u ovoj su se godini 'vukli potezi' nezabilježeni u četvrt stoljeća modernog hrvatskog parlamentarizma: Sabor je donio odluku o samoraspuštanju, saborska većina srušila je vlastitu Vladu i premijera, na Markovom su se trgu izmijenila dva saziva s tim da je osmi imao najkraći mandat od jedva šest mjeseci.

Sabor je u 2016. ušao sa četiri dana 'staža', njegov osmi saziv konstituiran je 28. prosinca 2015., iz drugog pokušaja, dogovorom relativnog izbornog pobjednika HDZ-ove Domoljubne koalicije i Mosta. U prvom, 3. prosinca konstituiranje je 'propalo', jer Mostov Robert Podolnjak, jedini kandidat za predsjednika Sabora (kojeg je istaknuo SDP)  nije dobio dovoljno glasova, a upravo je izbor predsjednika presudan za konstituiranje.

Do 20. lipnja, kada je donio odluku o svom raspuštanju, Sabor je bio mjesto u kojem se na gotovo dnevnoj razini demonstriralo nepovjerenje između ključnih partnera, odrazilo se to i na radni učinak, u 200-tinjak dana saziva, efektivno se radilo 57 dana, donijeta su 33 zakona.

- Taj saziv Sabora nije učinio ono što smo svi očekivali, a to je da se uistinu provedu prave strukturne reforme, odnosno donesu zakoni koji će ih jamčiti i koji će pokrenuti Hrvatsku mnogo brže nego se pokrenula - 'priznao' je njegov predsjednik akademik Željko Reiner.

Među rijetkim odlukama koje su obilježile taj saziv su donošenje Državnoga proračuna za 2016. i smjena ministra branitelja Mije Crnoje, koji je ministarsku dužnost obnašao jedva tjedan dana.

Pamtit će ga se i po čestom 'pucanju' kvoruma, jednom od signala da u vladajućoj koaliciji stvari ne funkcioniraju kako treba,  nekoliko tjedana za redom u sabornici se ovoga proljeća nije uspjevalo skupiti 76 zastupnika potrebnih za izglasavanje zakona, a ako bi se kojim slučajem i skupili, opozicija bi se pobrinula brzo 'pomrsiti račune' poziciji napuštajući klupe i rušeći kvorum.
"Mislim da bi trebalo zaključati vrata kad gospoda iziđu van", uzviknuo je jednom prilikom šef HDZ-ova Kluba Ivan Šuker revoltiran ponašanjem oporbe.

No, stanjem u sabornici, osim Šukera nisu bili zadovoljni ni  potpredsjednici HDZ-ova kluba Gordan Jandroković i Davorin Mlakar koji su sredinom svibnja, a nakon što Sabor tri tjedna uzastopno nije imao kvoruma, podnjeli ostavke što je upućivalo na ozbiljne potrese u toj stranci.

Paralelno s tim u javnost je odjeknula  afera  'Konzultantica' u koju je bila umiješana Ana Karamarko, supruga tadašnjeg šefa HDZ-a i jednog od potpredsjednika Vlade Tomislava Karamarka ali i njegov dobar prijatelj Jozo Petrović, inače konzultatnt mađarskog MOL-a, strateškog partnera Ine.

Afera se i formalno 'prelila' u Sabor zahtjevom SDP-ovaca zbog nje  Sabor pokrene postupak izglasavanja nepovjerenja Karamarku.

Priča se dodatno zakomplicirala nakon što je HDZ-ov koalicijski partner Most inzistitrao na "zaštiti Hrvatskih nacionalnih interesa u Ini" te kada je postalo razvidno da Most ne želi popustiti i neće pod svaku cijenu braniti Karamarka.

Svjestan toga šef HDZ-a se upušta u akciju "preslagivanja" odnosno osiguravanja saborske  većine bez Mosta kako bi izbjegao glasovanje o povjerenju, a time i sve izvjesnije nove izbore.
Nije međutim mirovao ni HDZ koji se u namjeri da izbjegne saborsku raspravu o Karamarku odlučio na presedan - ruštti vlastitog Tihomira Oreškovića koji je, kao nestranački, na to mjesto došao upravo po HDZ-ovom prijedlogu.

Operacija spašavanja Tomislava Karamarka pokazala se neuspjelom, pa nakon što je u lipnju  saborska većina srušila vlastitog premijera  a time i  Vladu, Sabor je 'samoraspušten' što je značilo nove parlamentarne izbore, druge u samo 10 mjeseci.

Prijevremeni izbori održani su 11. rujna i na njima je HDZ ostvario relativnu pobjedu te ponovno, sa starim koalicijskim partnerom Mostom, formirao vlast.

Šezdesetak od 151 zastupnika koji su odradili kratkotrajni osmi saziv, nije na prijevremenim izborima dobilo povjerenje birača, među njima i saborski veterani Radimir Čačić (NS-Reformisti), Ivan Šuker (HDZ) i Gordana Sobol (SDP).

Novi, 9. saziv konstituiran je 14. listopada, a za njegova predsjednika na prve je dvije godine izabran čelnik Mosta Božo Petrov (37), do sada najmlađi šef hrvatskog parlamenta.
Iako su mnogi bili skeptični oko njegovog izbora i činjenice da nema parlamentarnog iskustva Petrov je na kraju prvog parlamentarnog polugodišta sa zadovoljstvom ocijenio kako je rad Sabora u samo dva mjeseca najbolji unazad zadnjih 10 godina.

- Za sto posto smo povećali rad Sabora od 2007. do danas, - pohvalio se Petrov.

Među zakonima koji su obilježili to dvomjesečno, kratko razdoblje novog saziva nezaobilazan je paket poreznih zakona zahvaljujući kojemu od 1. siječnja kreće porezna reforma.
Veliku buru izazvalo je i donošenje Mostovog zakon o lokalnim izborima koji je u javnosti prepoznat kao 'lex Vlahušić' s obzirom da se po njemu aktualni dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić, nakon dva čitanja i jednog amandmana, neće više moći kandidirati za gradonačelnika.

S novim parlamentom došle su i nove prakse, poput jedenja pizze u Sabornici, a uvrede koje pršte iz saborskih klupa i s govornice gotovo da su postale standard ponašanja. "Lažete! lažete! Lažete!", "Ne zaj...!", "Luđak jedan!", "Dosta je Vaših svinjarija!" tek su neke od uvreda kojima su se međusobno častili zastupnici tijekom protekla dva mjeseca u Saboru.

Facebook komentari

hr Thu Dec 22 2016 07:46:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58add0f0b47398626e8b45d1/80
Foto: HRT

Predsjednik Vlade Plenković s potpredsjednikom EIB-a Scannapiecom

Premijer Andrej Plenković sastao se u Banskim dvorima s potpredsjednikom Europske investicijske banke Dariom Scannapiecom. Razgovarali su o potpori te banke u ostvarivanju ključnih projekata - izgradnje Pelješkog mosta, LNG terminala i novog traka autoceste Macelj-Krapina
Premijer Andrej Plenković sastao se u srijedu u Banskim dvorima s potpredsjednikom Europske investicijske banke (EIB) Dariom Scannapiecom, a razgovarali su o doprinosu EIB-a novom investicijskom ciklusu u Republici Hrvatskoj te o potpori Vladi u ostvarivanju ključnih projekata, izvijestili su iz Vlade.

Kako se navodi u priopćenju iz Vlade, premijer Plenković pozdravio je dosadašnju suradnju s EIB-om, poglavito u realizaciji ciljeva pokretanja gospodarstva, malog i srednjeg poduzetništva, kreiranja radnih mjesta i pokretanja investicija, posebice u sektorima izgradnje infrastrukture, energetike i turizma. Uspješna suradnja očituje se i ukupnim portfeljem koji iznosi pet milijardi eura.

Potpredsjednik Scannapieco naglasio je kako je 2016. bila rekordna po povlačenju sredstava. Želja je EIB-a da i dalje sudjeluje u svim razvojnim inicijativama u Hrvatskoj, navodi se u priopćenju sa sastanka, kojemu su bili nazočni i ministar financija Zdravko Marić te voditelj Ureda EIB-a u Zagrebu Anton Kovačev.

Kako se nadalje ističe, Scannapieco je predstavio i EIB-ovu Inicijativu za izgradnju ekonomske otpornosti (Economic Resilience Initiative) u zemljama pogođenim izbjegličkom krizom.

Europska investicijska banka je financijska institucija Europske unije, sa sjedištem u Luxembourgu, osnovana 1958. godine Rimskim ugovorom. Glavna uloga EIB-a je osiguranje sredstava za kapitalne investicije namijenjene razvoju regija, infrastrukture, poboljšanju konkurentnosti europske industrije, zaštiti okoliša, obnovljivim izvorima energije i slično. Od 1. srpnja 2015. godine djeluje Ured EIB-a u Zagrebu.



Facebook komentari

hr Wed Feb 22 2017 19:46:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/587b78a41eea8f69fa8b462d/80
Foto: HDZ

Ministar Krstičević primio predstavnike Islamske zajednice

Ministar Krstičević rekao je kako je višegodišnja suradnja Oružanih snaga s Islamskom zajednicom u Hrvatskoj prešla granice uobičajene suradnje i prerasla u partnerski i prijateljski odnos, navodi se u priopćenju ministarstva
Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević primio je u srijedu predstavnike Islamske zajednice s muftijom Azizom ef. Hasanovićem na čelu, koji je tom prigodom istaknuo da izvrsna suradnja s MORH-om i Oružanim snagama RH može biti primjer drugim zemljama.

Ministar Krstičević rekao je kako je višegodišnja suradnja Oružanih snaga s Islamskom zajednicom u Hrvatskoj prešla granice uobičajene suradnje i prerasla u partnerski i prijateljski odnos, navodi se u priopćenju ministarstva.

"Svakodnevno dobivamo pohvale o našim vojnicima angažiranim u mirovnim misijama od naših partnera iz NATO-saveza. Tijekom boravka u Afganistanu i osobno sam se uvjerio kako hrvatski vojnici uz svoju profesionalnu dimenziju pokazuju i jednu dozu ljudskosti i razumijevanja za domicilno stanovništvo u Afganistanu. Uz prezentiranje temelja islama, naši vojnici se u džamiji mogu iz prve ruke susresti s izvornim islamom, što je najbolji način da se razbiju neki strahovi ili eventualne predrasude o islamu i islamskoj kulturi", rekao je ministar Krstičević.

Muftija Hasanović istaknuo je kako izvrsna suradnja s MORH-om i Oružanim snagama RH može biti primjer drugim zemljama. "Drago nam je ako smo takvoj pozitivnoj slici o hrvatskom vojniku pridonijeli svojim savjetima", rekao je muftija Aziz ef. Hasanović.

Predavanje o islamskoj kulturi i vjerskim običajima dio je obuke pripadnika Oružanih snaga RH koji idu u operacije potpore miru. Zahvaljujući tom konceptu, prepoznati su u misiji kao kulturološki i vjerski obzirni i tolerantni te svjesni specifičnog okruženja u kojem ispunjavaju svoje zadaće, navodi se u priopćenju.

Facebook komentari

hr Wed Feb 22 2017 19:15:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5842b86c1eea8f07158b4576/80
Foto: Screenshot YouTube

Vrdoljak o izvješću EK: Hrvatska stoji zbog "Titanik Vlade"

Vrdoljak ističe kako Europska komisija u svom izvješću jasno ukazuje da strukturnih reformi nema otkad su na vlasti HDZ i Most
Predsjednik HNS-a i potpredsjednik Hrvatskog sabora Ivan Vrdoljak u srijedu je ocijenio kako Hrvatska stoji zbog neznanja Titanik Vlade, a to je, kaže, u svom izvješću potvrdila i Europska komisija.

- Iako smo ostavili zemlju u snažnom gospodarskom rastu, spremne strategije i projekte, čak je i Europska komisija uvidjela kako nedostaje znanja za donošenje političkih odluka koje bi uvele bolje upravljanje javnim financijama, modernizaciju javne uprave i lakše poslovanje za poduzetnike - naveo je Vrdoljak u priopćenju.

Vrdoljak također ističe kako Europska komisija u svom izvješću jasno ukazuje da strukturnih reformi nema otkad su na vlasti HDZ i Most te da, kako dodaje, Hrvatska zbog bazičnog neznanja i besciljnog lutanja 'Titanik Vlade' stoji na mjestu.

Plastični primjeri nerada 'Titanik Vlade' mogu se, kaže predsjednik HNS-a, vidjeti u zaustavljaju prijeko potrebne kurikularne reforme, zaustavljanju strategije razvoja obrazovanja, neznanja u rješavanju krizne situacije oko cijena struje i plina te potpunog kaosa i razdora unutar vladajuće koalicije oko vraćanja Ine u hrvatske ruke.

Facebook komentari

hr Wed Feb 22 2017 18:28:35 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/549e9c921799423264f22346/80
Foto: Srđan Vrančić / CROPIX

Amnesty International: U Hrvatskoj bujaju nacionalistička retorika i govor mržnje

"Razdoblje političke nestabilnosti potkraj prošle godine i početkom nove bilo je praćeno jačanjem nacionalističke retorike i govora mržnje usmjerenog protiv specifičnih skupina, posebno Srba, izbjeglica i migranata", navodi se u izvješću
Hrvatska i dalje ima problema s diskriminacijom nacionalnih manjina i poštivanjem slobode medija, a izraženija nacionalistička retorika i govor mržnje u vrijeme izbora pridonijeli su jačanju netolerancije i nesigurnosti u zemlji, ocjenjuje Amnesty International u godišnjem izvješću o stanju ljudskih prava u svijetu za 2016./2017.

AI podsjeća da je Hrvatska u siječnju dobila novu vladu desnog centra predvođenu premijerom Andrejem Plenkovićem nakon što je u lipnju prošle godine pala vlada Tihomira Oreškovića.

"Razdoblje političke nestabilnosti potkraj prošle godine i početkom nove bilo je praćeno jačanjem nacionalističke retorike i govora mržnje usmjerenog protiv specifičnih skupina, posebno Srba, izbjeglica i migranata", navodi se u izvješću.

Organizacije civilnog društva zabilježile su porast broja slučajeva u kojima su mediji i javni dužnosnici "oživljavali fašističku ideologiju" iz prošlosti promičući korištenje provokativne ikonografije i općenito potičući na mržnju protiv manjina.

I dok su slučajevi poticanja na diskriminaciju i čak nasilje nad manjinama bili rijetko predmet istrage, sudovi su redovito procesuirali slučajeve kleveta i uvreda, koje su u kaznenom zakonu klasificirane kao ozbiljna kaznena djela. Novinari su bili ranjivi na progon u takvim slučajevima, navodi se u izvješću.

"Nastavile su se i kontinuirane prijetnje slobodi medija i napadi na novinare", upozorava AI.

AI podsjeća da je vlada u ožujku naglo raskinula ugovore gotovo 70 urednika i novinara HRT-a, što je protumačeno kao pokušaj utjecaja na uredničku politiku. Istodobno, vlasti su odlučile ukinuti državne subvencije manjim neprofitnim medijima i neovisnim kulturnim inicijativama, dodatno ugrozivši medijski pluralizam. Hrvatska je pala s 54. na 63. mjesto na indeksu medijskih sloboda u svijetu.

AI također podsjeća da je Haaški sud (ICTY) izrazio zabrinutost zbog ritma i učinkovitosti progona na nacionalnim sudovima zločina počinjenih tijekom Domovinskog rata 1992.-1995.

Zakon koji regulira status civilnih žrtava rata usvojen 2015. omogućio im je lakši pristup reparacijama i ključnim uslugama, ali i dalje postoje izazovi kad je riječ o pristupu svih žrtava pravosuđu, posebno nacionalnih manjina.

"Drugu godinu zaredom, nema napretka u utvrđivanju sudbine 1600 nestalih tijekom rata", ističe AI.

Diskriminacija nacionalnih manjina i Roma u Hrvatskoj je i dalje raširena, upozorava AI. Zakonski okvir za prevenciju diskriminacije pruža odgovarajuću zakonsku zaštitu, ali se premalo primjenjuje u praksi.

UNHCR-a je registrirao da se do kraja 2016. u zemlju vratilo oko 133.000, preko polovice, Srba koji su pobjegli tijekom rata, ali i izrazio zabrinutost zbog problema na koje su naišli prilikom povrata svoje imovine. Broj pripadnika nacionalnih manjina zaposlenih u javnoj službi manji je od nacionalnih ciljeva. Srbi su suočeni sa značajnim preprekama u zapošljavanju u javnom i privatnom sektoru, a pravo korištenja jezika i pisma manjina i dalje se politizira i u nekim gradovima ne provodi, navodi se u izvješću.

Unatoč nastojanjima vlasti da poboljšaju integraciju Roma, oni su i dalje suočeni sa značajnim preprekama kad je riječ o pristupu obrazovanju, zdravstvenoj skrbi, smještaju i zapošljavanju. UNHCR je registrirao 2800 Roma bez stalne ili privremene dozvole boravka. Romi su nailazili na poteškoće prilikom dobivanja osobnih dokumenata što im je ograničilo pristup javnim uslugama.

AI je zadovoljan prihvatom izbjeglica i migranata u Hrvatskoj, navodeći da su UNHCR i povjerenik Vijeća Europe za ljudska prava uvjete u prihvatilištima ocijenili "odgovarajućima".

Upozorava, međutim, da zemlja nema dosljednu dugoročnu politiku njihove integracije u društvo.

Hrvatska je i dalje tranzitna zemlja i tek ograničen broj ljudi zatražio je azil i ostao u zemlji dulje vrijeme. Prošle godine primila je 50 izbjeglica, uključujući 30 Sirijaca iz Turske, u sklopu europske sheme preseljenja izbjeglica iz trećih zemalja, te 10 tražitelja azila iz Grčke i Italije u sklopu sheme premještanja. Do kraja 2017. Hrvatska treba primiti 1600 izbjeglica i tražitelja azila u sklopu tih shema.

U izvješću se napominje da su organizacije za zaštitu ljudskih prava upozorile na manjkavosti u zakonskim propisima o azilu i imigraciji i kritizirale prijedlog zakona o strancima, koji je vlada usvojila u svibnju. Prijedlog zakona uključuje odredbe o kriminalizaciji socijalne i humanitarne pomoći ilegalnim migrantima i zadržava mjere koje nalažu da migranti koji će biti deportirani moraju platiti trošak smještaja i odlaska iz zemlje.


Facebook komentari

hr Wed Feb 22 2017 17:01:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .