Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/58416df31eea8fbc118b4585/80
Foto: N1

Hrvatski sabor u 2016. godini: Evo što ga je obilježilo

Odluka o samoraspuštanju, saborska većina srušila je vlastitu Vladu i premijera, na Markovom su se trgu izmijenila dva saziva...

U Hrvatskom saboru u ovoj su se godini 'vukli potezi' nezabilježeni u četvrt stoljeća modernog hrvatskog parlamentarizma: Sabor je donio odluku o samoraspuštanju, saborska većina srušila je vlastitu Vladu i premijera, na Markovom su se trgu izmijenila dva saziva s tim da je osmi imao najkraći mandat od jedva šest mjeseci.

Sabor je u 2016. ušao sa četiri dana 'staža', njegov osmi saziv konstituiran je 28. prosinca 2015., iz drugog pokušaja, dogovorom relativnog izbornog pobjednika HDZ-ove Domoljubne koalicije i Mosta. U prvom, 3. prosinca konstituiranje je 'propalo', jer Mostov Robert Podolnjak, jedini kandidat za predsjednika Sabora (kojeg je istaknuo SDP)  nije dobio dovoljno glasova, a upravo je izbor predsjednika presudan za konstituiranje.

Do 20. lipnja, kada je donio odluku o svom raspuštanju, Sabor je bio mjesto u kojem se na gotovo dnevnoj razini demonstriralo nepovjerenje između ključnih partnera, odrazilo se to i na radni učinak, u 200-tinjak dana saziva, efektivno se radilo 57 dana, donijeta su 33 zakona.

- Taj saziv Sabora nije učinio ono što smo svi očekivali, a to je da se uistinu provedu prave strukturne reforme, odnosno donesu zakoni koji će ih jamčiti i koji će pokrenuti Hrvatsku mnogo brže nego se pokrenula - 'priznao' je njegov predsjednik akademik Željko Reiner.

Među rijetkim odlukama koje su obilježile taj saziv su donošenje Državnoga proračuna za 2016. i smjena ministra branitelja Mije Crnoje, koji je ministarsku dužnost obnašao jedva tjedan dana.

Pamtit će ga se i po čestom 'pucanju' kvoruma, jednom od signala da u vladajućoj koaliciji stvari ne funkcioniraju kako treba,  nekoliko tjedana za redom u sabornici se ovoga proljeća nije uspjevalo skupiti 76 zastupnika potrebnih za izglasavanje zakona, a ako bi se kojim slučajem i skupili, opozicija bi se pobrinula brzo 'pomrsiti račune' poziciji napuštajući klupe i rušeći kvorum.
"Mislim da bi trebalo zaključati vrata kad gospoda iziđu van", uzviknuo je jednom prilikom šef HDZ-ova Kluba Ivan Šuker revoltiran ponašanjem oporbe.

No, stanjem u sabornici, osim Šukera nisu bili zadovoljni ni  potpredsjednici HDZ-ova kluba Gordan Jandroković i Davorin Mlakar koji su sredinom svibnja, a nakon što Sabor tri tjedna uzastopno nije imao kvoruma, podnjeli ostavke što je upućivalo na ozbiljne potrese u toj stranci.

Paralelno s tim u javnost je odjeknula  afera  'Konzultantica' u koju je bila umiješana Ana Karamarko, supruga tadašnjeg šefa HDZ-a i jednog od potpredsjednika Vlade Tomislava Karamarka ali i njegov dobar prijatelj Jozo Petrović, inače konzultatnt mađarskog MOL-a, strateškog partnera Ine.

Afera se i formalno 'prelila' u Sabor zahtjevom SDP-ovaca zbog nje  Sabor pokrene postupak izglasavanja nepovjerenja Karamarku.

Priča se dodatno zakomplicirala nakon što je HDZ-ov koalicijski partner Most inzistitrao na "zaštiti Hrvatskih nacionalnih interesa u Ini" te kada je postalo razvidno da Most ne želi popustiti i neće pod svaku cijenu braniti Karamarka.

Svjestan toga šef HDZ-a se upušta u akciju "preslagivanja" odnosno osiguravanja saborske  većine bez Mosta kako bi izbjegao glasovanje o povjerenju, a time i sve izvjesnije nove izbore.
Nije međutim mirovao ni HDZ koji se u namjeri da izbjegne saborsku raspravu o Karamarku odlučio na presedan - ruštti vlastitog Tihomira Oreškovića koji je, kao nestranački, na to mjesto došao upravo po HDZ-ovom prijedlogu.

Operacija spašavanja Tomislava Karamarka pokazala se neuspjelom, pa nakon što je u lipnju  saborska većina srušila vlastitog premijera  a time i  Vladu, Sabor je 'samoraspušten' što je značilo nove parlamentarne izbore, druge u samo 10 mjeseci.

Prijevremeni izbori održani su 11. rujna i na njima je HDZ ostvario relativnu pobjedu te ponovno, sa starim koalicijskim partnerom Mostom, formirao vlast.

Šezdesetak od 151 zastupnika koji su odradili kratkotrajni osmi saziv, nije na prijevremenim izborima dobilo povjerenje birača, među njima i saborski veterani Radimir Čačić (NS-Reformisti), Ivan Šuker (HDZ) i Gordana Sobol (SDP).

Novi, 9. saziv konstituiran je 14. listopada, a za njegova predsjednika na prve je dvije godine izabran čelnik Mosta Božo Petrov (37), do sada najmlađi šef hrvatskog parlamenta.
Iako su mnogi bili skeptični oko njegovog izbora i činjenice da nema parlamentarnog iskustva Petrov je na kraju prvog parlamentarnog polugodišta sa zadovoljstvom ocijenio kako je rad Sabora u samo dva mjeseca najbolji unazad zadnjih 10 godina.

- Za sto posto smo povećali rad Sabora od 2007. do danas, - pohvalio se Petrov.

Među zakonima koji su obilježili to dvomjesečno, kratko razdoblje novog saziva nezaobilazan je paket poreznih zakona zahvaljujući kojemu od 1. siječnja kreće porezna reforma.
Veliku buru izazvalo je i donošenje Mostovog zakon o lokalnim izborima koji je u javnosti prepoznat kao 'lex Vlahušić' s obzirom da se po njemu aktualni dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić, nakon dva čitanja i jednog amandmana, neće više moći kandidirati za gradonačelnika.

S novim parlamentom došle su i nove prakse, poput jedenja pizze u Sabornici, a uvrede koje pršte iz saborskih klupa i s govornice gotovo da su postale standard ponašanja. "Lažete! lažete! Lažete!", "Ne zaj...!", "Luđak jedan!", "Dosta je Vaših svinjarija!" tek su neke od uvreda kojima su se međusobno častili zastupnici tijekom protekla dva mjeseca u Saboru.

Facebook komentari

hr Thu Dec 22 2016 07:46:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58d77d89b47398cfd78b456d/80
Foto: Pixabay

Prestaje obaveza paljenja kratkih svjetala

Moguće su gužve i zastoji, posebice u jutarnjim i poslijepodnevnim satima, pa vozače pozivamo na strpljenje i pojačan oprez

Prema Uredbi o ljetnom računanju vremena, u nedjelju prestaje obaveza paljenja kratkih svjetala tijekom dana, osim u uvjetima smanjene vidljivosti, no, iz Hrvatskog autokluba (HAK) podsjećaju da vozači mopeda i motocikla tijekom cijele godine moraju voziti s uključenim svjetlima.

Na većini cesta vozi se bez posebnih ograničenja, osim na dionicama gdje traju radovi.

Moguće su gužve i zastoji, posebice u jutarnjim i poslijepodnevnim satima, pa vozače pozivamo na strpljenje i pojačan oprez.

Na graničnim prijelazima nema dužih čekanja.

Trajekti i katamarani plove prema redu plovidbe.

Facebook komentari

hr Sun Mar 26 2017 09:37:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58b66e36b473982a8f8b4603/80
Foto: Insure Courier

Pogoršanje vremena: Oblačno, na Jadranu pljuskovi

Najviša temperatura uglavnom od 8 do 13, a na Jadranu te u unutrašnjosti Istre i Dalmacije od 14 do 18 stupnjeva Celzijusovih

Bit će umjereno do pretežno oblačno, a kiše, pljuskova i grmljavine bit će uglavnom na Jadranu, u gorju te u unutrašnjosti Dalmacije, izvijestio je u nedjelju ujutro Državni hidrometeorološki zavod Hrvatske (DHMZ).

Poslijepodne sa sjevera postupno razvedravanje. Zapuhat će umjeren i jak sjeveroistočnjak, na Jadranu umjeren sjeverozapadnjak, a od sredine dana na sjevernom dijelu okrenut će na jaku, na udare i olujnu buru, koja će se do kraja dana proširiti duž cijele obale. Najviša temperatura uglavnom od 8 do 13, a na Jadranu te u unutrašnjosti Istre i Dalmacije od 14 do 18 stupnjeva Celzijusovih. 

Facebook komentari

hr Sun Mar 26 2017 09:34:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58d7691ab47398ecd68b458d/80
Foto: D.N.

Kandidat za gradonačelnika Ivan Budalić predstavio se članovima Temeljnoga ogranka Imotski

Budali je rekao kako čvrsto stoji iza tvrdnje da uspjeh u gospodarstvu u Imotskom nije iluzija
HDZ-ov kandidat za gradonačelnika Imotskoga Ivan Budalić na predstavljanju članovima Temeljnog ogranka Imotski kazao je kako je motivaciju za kandidaturu dobio kroz mlade ljude.

- Moja je obaveza da ne razočaram vas, ali i svoje suborce i obitelj. Svjestan sam obima posla koji je pred svima nama, ali sam uvjeren kako možemo uspjeti, . rekao je Budalić, dodavši kako čvrsto stoji iza tvrdnje da uspjeh u gospodarstvu u Imotskom nije iluzija.

- Pozivam Imoćane da se vrate vlastitom gospodarskom angažmanu i da pokreću vlastite gospodarske subjekte, a na nama je da ih usmjerimo prema fondovima i institucijama, bilo na lokalnoj ili nekoj drugoj razini, kako bi se što bolje infiltrirali i održali u poduzetničkom svijetu.- kazao je. "

- Vjerujem u sve vas, a za sebe jamčim da ću raditi pošteno, marljivo i do kraja. - zaključio je.

Milan Zdilar, kandidat za dogradonačelnika, u svom predstavljanju istaknuo je da su povratak u Imotski i borba za budućnost mladih činjenice koje ga motiviraju za bavljenje politikom.

- Hvala Bogu da sam imao priliku vratiti se u svoj rodni grad, u kojemu su moja obitelj i prijatelji. Duboko sam uvjeren da su mladi pokretačka snaga koja može dovesti do modernizacije Imotskoga. - kazao je Zdilar i dodao kako mu je posebno zadovoljstvo jer je njegovu kandidaturu predložila Mladež HDZ-a Imotski.

Aktualni gradonačelnik i predsjednik Gradskoga odbora HDZ-a Imotski podsjetio je kako je Budalićevu kandidaturu pozdravio i sam predsjednik Vlade Republike Hrvatske i HDZ-a Andrej Plenković.

- Budalić ima i potporu ministara i zato ne smijemo propustiti priliku izići na izbore 21. svibnja i podržati našega kandidata i njegovu viziju razvoja Imotskoga. - rekao je.

Predsjednik Temeljnoga ogranka Imotski Predrag Patrlj također je pozvao prisutne da u što većem broju iziđu na birališta.

- Time moramo pokazati kako je HDZ najveća i najorganiziranija politička stranka u našemu gradu. Pozivam vas da poruke s ovoga skupa prenesete svima onima koji nisu večeras ovdje, a rezultat naše komunikacije s vama bit će prepoznat 21. svibnja kada ćemo pobijediti na lokalnim izborima. - zaključio je Patrlj.

Facebook komentari

hr Sun Mar 26 2017 09:09:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58d6e2cbb47398afd48b4603/80
Foto: Hrvatski studiji

Što se događa s Hrvatskim studijima, je li politika uplela prste?

Rektor Boras rekao je da studenti i profesori nemaju razloga za brigu o budućnosti te da će svi koji već studiraju filozofiju na Hrvatskim studijima moći mirno završiti studij
Ovih dana jedna od aktualnijih tema su događanja na Hrvatskim studijima. Sve započinje kada je Senat Sveučilišta u Zagrebu odlučio ukinuti upisnu kvotu za studente filozofije za akademsku godinu 2017./2018. Za ovu godinu predviđena kvota je 0, a inače je iznosila 15 studenata po godini.

U službenom priopćenju navodi se da je ova odluka donesena kako bi ˝pripremanje ovakvog studijskog programa na Sveučilištu bilo utrostručavanje takvog studija na Sveučilištu”. Rektor Boras rekao je da studenti i profesori nemaju razloga za brigu o budućnosti te da će svi koji već studiraju filozofiju na Hrvatskim studijima moći mirno završiti studij. Studentima tu vijest nisu radosno prihvatili već su odlučili preuzeti stvar u svoje ruke. Inicijativa ˝Studenti govore˝ zajedno je s ostalim studentima odlučila je krenuti u blokadu nastave i preuzela je organizaciju cijelog prosvjeda.

Uz snažne zvižduke, transparente i bubnjeve studenti su prosvjedovali o odluci i tražili ostavku pročelnika Grčića. Prekidali su nastavu te pozivali ostale studente da im se pridruže. Jedan od studenata Hrvatskih studijama ukratko je opisao što se događalo i svoje viđenje situacije: ˝Ukidanjem filozofije na Hrvatskim studijima izigrano je povjerenje profesora i studenata. Studenti su pokušavali na mirne načine doći do odgovora, ali nije bilo moguće pa su se odlučili na blokadu. Nekolicina profesora ih je podržala pa su i oni počeli štrajkati. Blokada je započela u utorak i za sada je prošlo sve bez incidenata, ali se nastavlja i dalje, a studenti Hrvatskih studija neće imati nastavu do daljnjeg˝.

Politika uplela prste?

Kao i svaka nenada i neočekivana odluka, uvijek se nagađa postoji li neka pozadina ovakve situacije. Do sada je najaktualnija priča oko ministra znanosti i obrazovanja Pave Barišića. Naime, četvorica profesora s odsjeka filozofije prijavili su sadašnjeg ministra za plagiranje  Odbor za etiku znanosti i visokom obrazovanju pa se nagađa da je riječ o osveti. Važno je istaknuti da su na odjelu filozofije najcitiraniji i jedni od najkvalitetnijih filozofa Hrvatske.

 Nitko ne zna razlog zašto se baš filozofija na Hrvatskim studijima odlučila ukinuti. Rektor Boras rekao je da ovaj odjel nema perspektivu. Sada se filozofija može upisati na dva zagrebačka fakulteta, a to su Filozofski fakultet i fakultet Družbe Isusove. 

Nakon punih 20 godina odjel filozofije službeno je ugašen. Postavlja se pitanje čeka li Hrvatske studije novi udar ili je za sada s filozofijom dovoljno. Studenti i dalje pozivaju na blokadu i ostaju u svom zajedništvu s podrškom ostalih studenata zagrebačkog sveučilišta. Najveća ironija ovog slučaja je što su upravu Hrvatski studiji ocjenjeni kao najbolje ocjenjeno društveno-humanističko učilište Hrvatskoj, a nemaju ni status fakulteta. 

Facebook komentari

hr Sun Mar 26 2017 08:15:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .