Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5d9838f429111c8fa38b4568/80
Foto: HTZ

Dani hrvatskog turizma: Susret turističkih djelatnika i predstavnika Vlade

Veliku pozornost trećeg dana ovog skupa privukao je susret turističkih djelatnika s predstavnicima Vlade RH

Ovogodišnji Dani hrvatskog turizma koji se održavaju u Slavoniji okupili su više od 1.000 sudionika koji su već imali priliku vidjeti brojne čari i ponude koje Slavonija nudi, niz radionica u sklopu održavanja Dana hrvatskog turizma te raznolik popratni sadržaj. Veliku pozornost trećeg dana ovog skupa privukao je susret turističkih djelatnika s predstavnicima Vlade RH. 

Zamišljen kao interaktivna rasprava predstavnika Vlade i turističkih djelatnika, na ovom susretu razgovaralo se o različitim temama poput daljnjeg povezivanja turističke i poljoprivredne djelatnosti, primjene novih turističkih zakona te planovima donošenja zakona povezanih s turističkom djelatnošću, prvenstveno Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu. 

Okruglim stolom moderirao je poznati televizijski voditelj Damir Smrtić, a uz ministra turizma Garija Cappellija na okruglom stolu sudjelovali su i potpredsjednik Vlade RH i ministar financija Zdravko Marić, ministrica poljoprivrede Marija Vučković, ministar državne imovine Mario Banožić, ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović i glavni državni inspektor Andrija Mikulić. 

Ministri su se u uvodnom izlaganju osvrnuli na dosadašnje rezultate ove turističke godine istaknuvši odlične rezultate vezane uz turistički promet, financijske pokazatelje, kvalitetan rad turističkih djelatnika i odličnu suradnju javnog i privatnog sektora u osiguravanju radne snage u sektoru turizma i ugostiteljstva. Ministar Marić istaknuo je kako se efekti ovogodišnje turističke sezone vide u državnom proračunu te kako možemo biti zadovoljni učinjenim. 

Do kraja tekuće godine bit će stvoreni zakonodavni uvjeti za uvođenje CRO kartice koja će u okviru posljednje porezne reforme krenuti s primjenom u 2020. godini. Ministrica Vučković prezentirala je mjere i poticaje iz resora ministarstva poljoprivrede te je istaknula kako se od ukupnog broja financiranih projekata veliki dio odnosi na projekte iz kontinentalne Hrvatske. 

Kada je riječ o inspekcijskim nadzorima, glavni državni inspektor Mikulić iznio je rezultate 15 ovosezonskih koordiniranih akcija državnog inspektorata u kojima su po prvi puta inspektori za različite djelatnosti zajednički obilazili ugostiteljske i druge objekte te tako omogućili smanjenje pritiska na gospodarstvenike u najdinamičnijem dijelu godine. 

Ovu interaktivnu raspravu između predstavnika Vlade i turističkih djelatnika ministar Cappelli zaključio je zahvalom svim turističkim djelatnicima ali i svim kolegama u Vladi koji su sinergijskim međusektorskim djelovanjem omogućili velike zakonodavne i administrativne pomake kakvih u turističkom sektoru nije bilo u posljednjih 20 godina.

Prethodno susretu turističkih djelatnika s predstavnicima Vlade, održao se Hrvatski turistički forum u organizaciji Hrvatske gospodarske komore „Financiranje održivog razvoja u turizmu“ na kojem se govorilo o mogućnostima razvoja turizma na kontinentu, javnom financiranju projekata, upravljanju kvalitetom te izazovima koje sa sobom nosi kontinuirani rast turističkog prometa u svijetu. Na forumu su uz državnog tajnika iz Ministarstva turizma Franu Matušića sudjelovali i direktorica Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u RH Victoria Zinchuk, voditelj ureda Zagreb Europske investicijske banke (EIB) Anton Kovačev, predsjednica Udruženja hotelijera pri HGK Josipa Jutt, predsjednik Odbora za gospodarstvo Udruženja banaka pri HGK te iz Instituta za turizam Ivo Kunst. Sudionici foruma naglasili su važnost stvaranja kvalitetnih proizvoda i unaprjeđenje postojećih kao jednog od alata osiguravanja održivog razvoja turizma. 

Državni tajnik Frano Matušić u razgovoru je istaknuo važnost razvoja posebnih oblika turizma kao što su kulturni, zdravstveni i gastroturizam koji privlače goste tijekom čitave godine, a izuzetno su važni za razvoj turizma na kontinentu. Državni tajnik Matušić istaknuo je također kako ova Vlada stavlja veliki naglasak i na financijske mogućnosti europskih fondova te kako bi sljedeći europski višegodišnji financijski okvir trebao proširiti mogućnosti za održivi razvoj turizam kao i druge projekte vezane uz turizam direktno i indirektno kao što je valorizacija kulturne baštine. Svi sudionici složili su se kako je u razvoju turizma te definiraju budućih smjernica razvoja ključna suradnja dionika u javnom i privatnom sektoru kako bi se osiguralo stvaranje kompatibilnih ponuda i popratne infrastrukture.

hr Sat Oct 05 2019 08:33:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ec1a1376f2ab8e42d8b4618/80

U Hrvatskoj 300.000 turista, svaki dan ih je 30.000 više

Hrvatska je tijekom 30 lipanjskih dana ugostila nešto više od 890.000 turista, odnosno trećinu u odnosu na rezultate lanjskog lipnja

Polovicom svibnja svi koji su procjenjivali da bi se lipanjske turističke brojke mogle približiti prvom milijunu gostiju nazivali su se optimistima. Danas znamo da su to bili realisti. Hrvatska je, naime, tijekom 30 lipanjskih dana ugostila nešto više od 890.000 turista, odnosno trećinu u odnosu na rezultate lanjskog lipnja. 

U šestom je mjesecu unatoč negativnom publicitetu oko turnira u Zadru i, na koncu konca, novom valu korone, ostvareno i gotovo 4,8 milijuna noćenja. Vlasnici kuća i apartmana za odmor jesu otvorili sezonu, ali 74 posto noćenja u tom je mjesecu ipak ostvareno u privatnom smještaju (32%), kampovima (25%), hotelima (11%) i nautičkom čarteru (4%), tako da na nekomercijalni smještaj otpada tek 22 posto turističkih noćenja. Nijemci su i uz činjenicu da im je režim putovanja u inozemstvo liberaliziran tek sredinom lipnja uspjeli zauzeti svoju tradicionalnu poziciju najbrojnijih turista u Hrvatskoj. - piše Večernji list.

Tijekom lipnja svaki treći gost bio je iz Njemačke, a slijede Slovenci, Austrijanci i Česi. Svaki peti gost u lipnju, pak, bio je Hrvat, dok je trećina svih lipanjskih noćenja ostvarena u Istri. Što južnije, to su brojke manje, a vodeće su destinacije bile Rovinj, Vir, Medulin, Mali Lošinj i Umag. Trenutačno se u Hrvatskoj odmara oko 303.000 gostiju.

- S obzirom na okolnosti, možemo biti zadovoljni. Od počeka godine, inače, u Hrvatskoj je boravilo 1,6 milijuna gostiju i važno je napomenuti da nismo imali nijedan slučaj zaraženog turista. Tijekom ljeta i dalje ponajviše računamo na goste iz Njemačke, Slovenije, Austrije, Češke, Poljske, Mađarske i Slovačke, a očekujemo i rast udjela domaćeg tržišta u ukupnim rezultatima. Sve skupa, vjerujemo da ćemo do kraja 2020. ostvariti najmanje trećinu prošlogodišnjeg rekordnog rezultata. Tijekom srpnja i kolovoza s prometovanjem kreću i brojne aviolinije, pozitivne turističke trendove očekujemo u cijeloj Hrvatskoj s naglaskom na destinacije srednje i južne Dalmacije. 

Najviše letova prema hrvatskim destinacijama najavljeno je s tržišta Njemačke, Beneluxa i Francuske, ali bit ćemo vrlo dobro povezani i s Velikom Britanijom, Poljskom i Češkom. Optimizam temeljimo i na dobrim povratnim informacijama najvećih partnera kao što su TUI, easyJet, Jet2, ID Riva, a pozdravljamo i željezničku liniju češkog RegioJeta koji od danas na dnevnoj bazi prometuje s gostima iz Slovačke i Češke na relaciji Prag-Brno-Bratislava-Ljubljana-Rijeka. Samo kroz prvih 10 dana prodano je više od 30.000 karata, a gosti stižu i autobusnim linijama koje dolaze svaki vikend, posebno iz Češke i Slovačke - kaže direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić.

Da potražnja za ljetovanjem u Hrvatskoj raste iz dana u dan, potvrđuju i u Hrvatskoj udruzi turizma, koja okuplja najveće hotelske kompanije. Kažu da se broj turista u zemlji kontinuirano povećava za oko 30.000 dnevno. Samo preko MUP-ove stranice EnterCroatia.hr, pak, dolazak je najavilo više od milijun stranaca. Na Jadranu su trenutačno otvorena 644 hotela i 344 kampa u kojima je boravak nikad komotniji jer su mnogi smanjili broj gostiju koje primaju kako bi povećali sigurnost. Samo je, recimo, najveći Valamar svojim smještajnim objektima smanjio kapacitete 20 posto. Sav trud domaćina itekako se vidi i vrednuje. Cijeli članak pogledajte ovdje

hr Thu Jul 02 2020 09:31:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5e70780a29111cc7818b4571/80
Foto: Pixabay

Od ponoći bi mogle ponovno porasti cijene goriva

Od ponoći bi mogle ponovno porasti cijene goriva, neslužbeno se doznaje.

Kako neslužbeno doznaje portal cijenegoriva.info, spremnik od 50 litara benzina mogao bi biti skuplji za 7 kuna.

Isto tako, spomenuti portal javlja da bi prosječni spremnik dizela mogao poskupiti za 5 kuna, dok bi prosječni spremnik LPG-a mogao poskupiti za 3,5 kuna.

hr Mon Jun 22 2020 19:40:30 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/532fe764179942c11b7b23f5/80

Evo kako će sutra raditi trgovine...

Većina trgovina radit će kao i nedjeljom.
Neke će trgovine raditi od 8-21, neki skraćeno, dok će neke u potpunosti biti zatvorene. 

Interspar će raditi od 8 do 18 sati. Lidl od 8 do 21 sat. Konzum ili od 7 do 15 ili od 8 do 16 sati, ovisno o prodavaonicama. Plodine će raditi od 7 do 22. 

Pevex je na Internet stranicama obavijestio korisnike kako će 22. lipnja raditi po redovnom radnom vremenu, od 7.30 do 20.30 sati.

Bauhaus još uvijek nije objavio radno vrijeme prodavaonica u ponedjeljak. 

Radno vrijeme Tommy-a ovisi o poslovnicama, a većina poslovnica Studenca radit će do 21 ili do 22 h.

City Center one radi prema redovnom radnom vremenu, od 9 do 21 sat. Prema redovnom radnom vremenu rade i Mall of Split i Joker.


hr Sun Jun 21 2020 21:52:21 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5eedb529daf72d90088b4579/80
Foto: Pixabay

Dug bolnica prema veledrogerijama premašio 3,5 milijardi kuna: Isrpljena mogućnost kreditiranja

Mogući drugi val korona epidemije otvara pitanje sigurnosti i kontinuiteta opskrbe
Dug hrvatskih bolnica prema veledrogerijama za isporučene lijekove i medicinske proizvode, premašio je 3,5 milijardi kuna s zabrinjavajućim trendom rasta obveza u travnju i svibnju unatoč smanjenom obujmu rada bolnica u tom razdoblju.

Iz HUP-Koordinacije veledrogerija upozoravaju da je dospjeli dug bolnica u travnju narastao za dodatnih 123,7 milijuna kuna, a u svibnju za čak 204,8 milijuna kuna, što je neodrživ trend rasta nelikvidnosti koji je iscrpio kreditne limite veledrogerija kod banaka i ugrožava normalnu opskrbu lijekova i medicinskih proizvoda.

Uz rast novog duga, raste i iznos dospjelih dugovanja. Ukupan dospjeli dug bolnica stariji od 180 dana prema članicama HUP-Koordinacije veledrogerija na kraju svibnja premašio je 1,1 milijardu kuna, a dospjeli dug stariji od 300 dana je porastao na gotovo 390 milijuna kuna.

- Veledrogerije se maksimalno trude osigurati redovitu opskrbu zdravstvenog sustava lijekovima i medicinskim proizvodima koja, dosad, niti u jednom trenutku nije došla u pitanje. No, stalna i sve veća kašnjenja plaćanja zdravstvenih ustanova koja povećavaju i ovako veliki problem nelikvidnosti zabrinjavaju i iscrpljuju naše mogućnosti. Najave mogućeg drugog vala, te već prisutnih najava povećanja broja zaraženih upućuje na krajnje neizvjesnu jesen, a dugovi dramatično rastu. Veledrogerije ne bi željele blokirati bolnice, pa još jednom apeliramo na Vladu i jedinice lokalne samouprave kao vlasnike zdravstvenih ustanova da zaustave ovaj abnormalni rast duga koji će nas sve odvesti u propast. Molimo ih i ovim putem javno da što prije započnu sa sustavnim rješavanjem ovog problema koji bi stabilizirao opskrbu lijekovima i medicinskim proizvodima, ali i osigurao početak smanjivanja ukupnog dugovanja”, izjavila je Diana Percač, predsjednica HUP-Koordinacije veledrogerija.

Iz HUP-Koordinacija veledrogerija, uvažavajući mjere Vlade za smanjenje negativnog efekta pandemije koronavirusa na gospodarstvo, traže hitnu uplatu od najmanje 600 milijuna kuna bolnicama za plaćanje dospjelih dugova dobavljačima lijekova kao i osiguranje dodatnih 200 milijuna kuna mjesečno za povećanje bolničkih limita kako bi se zaustavio daljnji rast dugovanja.
hr Sat Jun 20 2020 09:05:33 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis

Pročitajte još . . .