Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5618c7ba3bb0d9af2f8b4662/80

Čak 71 posto nezaposlenih Hrvata smatra da je za dobivanje posla važna veza

Istraživanje je pokazalo da Hrvati najviše smatraju da je za dobivanje posla potrebna veza, a slijede ih ispitanici iz BiH (64 posto), dok to isto smatra tek 38 posto ispitanika iz Srbije

Za državu najviše žele raditi Hrvati i Srbi, zaposleni Hrvati u ovoj godini ne očekuju ni povišicu niti napredovanje, praksa neproduljivanja ugovora na određeno vrijeme najpopularnija je u Hrvatskoj, a čak 71 posto nezaposlenih hrvatskih ispitanika smatra da je za dobivanje posla važna veza, pokazalo je istraživanje portala MojPosao, čiji je cilj bio utvrditi sličnosti i razlike tržišta rada u Srbiji, Hrvatskoj i BiH.

U istraživanju koje je portal MojPosao proveo za vrijeme trajanja 7. regionalnih Virtualnih dana karijera i znanja, od 19. do 26. listopada, u suradnji s vodećim portalima za oglašavanje poslova u Bosni i Hercegovini (Posao.ba) i Srbiji (Infostud.com), sudjelovalo je više od 2300 ispitanika. Najviše ispitanika bilo je iz Srbije (60 posto), a slijede Hrvatska (31 posto) i BiH (9 posto).

Većina ne očekuje povišicu

Od ispitanika iz Hrvatske 51 posto je zaposlenih, 35 posto nezaposlenih, dok se 14 posto ispitanika još školuje.

Do kraja godine većina ispitanika ne očekuje niti povišicu (61 posto) niti napredovanje (68 posto). Ove godine povišicu je već dobilo 11 posto ispitanika, a napredovalo je njih sedam posto. Povišicu u najvećoj mjeri očekuju ispitanici iz Srbije (23 posto), te petina ispitanika iz BiH i Hrvatske (po 20 posto). 

Trećina ispitanika (34 posto) planira promjenu posla u ovoj godini, a četvrtina (24 posto) posao planira promijeniti samo ako će na to biti prisiljeni. Kao i prošlih godina, posao najviše namjeravaju promijeniti ispitanici iz Srbije, a najmanje oni iz BiH. 

Većina ispitanika ne boji se za svoje radno mjesto (61 posto), a trećina ih strepi za sigurnost radnog mjesta (32 posto), iako je takvih ispitanika znatno manje nego prošle godine. 

Država kao poslodavac popularna u Hrvatskoj i Srbiji

Kada bi mogli birati idealnog poslodavca, najviše ispitanika, kao i prošlih godina, izabralo bi stranog vlasnika (31 posto). Njih 30 posto najradije bi radili za sebe, dok bi čak 19 posto radilo za državu. Država kao poslodavac popularna je u Hrvatskoj i Srbiji, dok ispitanici iz BiH ne preferiraju tu opciju.

Polovica zaposlenih ispitanika (53 posto), kao i prošle godine, izdvaja iskustvo kao najvažniji element za dobivanje posla. Znanja, vještine, pa i vezu navelo je 47 posto ispitanika. Važnost preporuke prepoznalo je svega 30 posto ispitanika, a 23 posto smatra da je za dobivanje posla važan završen fakultet. 

Trećina nezaposlenih ispitanika (34 posto) u Hrvatskoj su bez posla jer im nije produžen ugovor, dok četvrtina (21 posto) nije pronašla posao nakon završetka školovanja. Bez posla je uslijed gospodarske krize ostalo 15 posto ispitanika, a 8 posto je odlučilo potražiti bolju priliku. 

Praksa neproduljivanja ugovora na određeno najpopularnija je u Hrvatskoj, gdje je 34 posto ispitanika to navelo kao razlog nezaposlenosti, dok je isto navelo 22 posto ispitanika iz Srbije i 27 posto iz BiH.

Čak 71 posto nezaposlenih smatra da je za dobivanje posla važna veza

Od kada su nezaposleni, četvrtina ispitanika (25 posto) javila se na prosječno 20 natječaja za posao, a njih 25 posto javilo se na do deset natječaja. Na više od 100 natječaja javilo se 19 posto ispitanika, dok se 9 posto nije javilo niti na jedan natječaj za posao. 

Čak 71 posto nezaposlenih ispitanika smatra da je za dobivanje posla prvenstveno važna veza, što je porast u odnosu na lani kada je to izjavilo 67 posto. Isto to smatra 47 posto zaposlenih ispitanika i 51 posto onih koji se još školuju.

Istraživanje je pokazalo da Hrvati najviše smatraju da je za dobivanje posla potrebna veza, a slijede ih ispitanici iz BiH (64 posto), dok to isto smatra tek 38 posto ispitanika iz Srbije.

Najviše ispitanika koji se školuju (32 posto) očekuje da će posao naći u roku jednog do tri mjeseca, a 26 posto da će posao pronaći u roku tri do šest mjeseci nakon završetka školovanja. Da će posao tražiti pola godine do godine dana smatra 7 posto ispitanika, a da će posao tražiti više od godine dana smatra 18 posto ispitanika.

Facebook komentari

hr Tue Nov 15 2016 13:01:21 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/584814771eea8f9d2e8b4579/80
Foto: Twitter

Predsjednica dobila karte za Trumpovu inauguraciju, ali nije željela ići?

Jeffory Blackard, američki investitor za nekretnine navodno je glavna veza pri dogovaranju sastanaka s ljudima bliskim Trumpu

Prašina oko posjeta predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović SAD-u još se nije slegla, a sada se javio i američki biznismen koji joj je, kako kaže, bio glavna veza pri dogovaranju sastanaka.

Jeffory Blackard, američki investitor za nekretnine, kaže da je iznenađen medijskim izvještavanjem o Kolindinom posjetu, o kojem javnost nije mogla saznati gotovo ništa, ako ne računamo fotografije sa senatorom Marcom Rubiom, potpredsjednikom Atlantskog vijeća Damonom Wilsonom - i njeno javljanje uživo ispred Bijele kuće - prenosi Index

Kako izvještava Balkan Insight, Blackard je objasnio da ga je hrvatski konzul Siniša Grgić u prosincu zamolio da im "pomogne dogovoriti sastanke s ljudima bliskima Donaldu Trumpu". Naime, hrvatski diplomati "nisu imali mnogo kontakata s ljudima bliskima Trumpu pošto nitko nije vjerovao da će dobiti izbore".

Kolinda se susrela "s moćnim tipovima bliskim Trumpu"

- Konzul mi je dao listu ljudi s kojima bi se predsjednica htjela sastati i dogodilo se da su neki od tih ljudi moji bliski prijatelji - rekao je Blackard i dodao: 

- Ljudi s kojima se susrela su moćni tipovi i bliski Trumpu... Uvjeravam vas da nijedan državni poglavar nije imao takvu prednost s novom Trumpovom administracijom - hvali se Blackard.

Blackard je navodno dogovorio Kolindin susret sa senatorom  Rubiom, koji se i sam kandidirao za predsjednika ali je izgubio od Trumpa, i senatorom Ronom Johnsonom, ravnateljem Senatskog povjerenstva za Europu i regionalnu sigurnosnu suradnju.

Sastanak u četiri oka sa Santorumom

- Kolinda je prezentirala odlične komunikacijske vještine. Svi smo mnogo naučili o vašoj zemlji koju nitko od nas nije poznavao. Johnson je čak obećao poseban sastanak (povjerenstva) o Hrvatskoj - tvrdi Blackard, koji je i sam prisustvovao sastancima.

Objasnio je da su na sastancima raspravljali o situaciji u hrvatskom susjedstvu i načinu da se u Hrvatsku privuku poslovi i investicije, "za što su spomenuti političari pokazali zanimanje".

Osim njih, Kolinda je imala sastanak u četiri oka s bivšim senatorom Rickom Santorumom, kazao je Blackard. Santorum se i sam neuspješno kandidirao za predsjednika 2012. i 2016. godine, a Blackard je podržavao njegovu kandidaturu.

Odbila karte za inauguraciju da bi idući posjet bio produktivniji?

Kolinda je čak dobila i karte za jučerašnju Trumpovu inauguraciju, ali je odlučila da neće ići - kako bi njen sljedeći posjet "mogao biti još produktivniji", sad kad je Trump predsjednik, dao je prilično neobično objašnjenje Blackard.

Afera sa Kolindinim, manje-više tajnim posjetom dobila je novu epizodu kad je u medije procurila depeša iz hrvatskog veleposlanstva u Washingtonu, s imenima ljudi s kojima se susrela i temama sastanaka, a koji se podudaraju s Blackardovim tvrdnjama. Premijer Andrej Plenković čak je najavio i pokretanje istrage zbog curenja depeše, čime je ova priča postala još bizarnija.

Inače, ovaj 59-godišnji izvršni direktor tvrtke za dizajn i razvoj nekretnina Blackard Global prvi put se povezao s Hrvatskom pri posjetu Supetru na Braču u ranim 2000-ima. Upravo on stoji iza poznatog projekta izgradnje replike Supetra u Mckinneyu, Teksas, nazvanom "Adriatica". Čak je dobio i originalno zvono crkve u Supetru od zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, s kojim se susreo 2015. godine.

Iza Blackarda je i neuspjeli projekt izgradnje golf-terena u blizini Zadra 2006. godine, a sada surađuje s našim poduzetnikom Vicencom Blagaićem pri gradnji odmarališta s golf-terenom na Pelješcu. Cijeli članak pogledajte ovdje

Facebook komentari

hr Sat Jan 21 2017 14:15:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/586a0bad1eea8fe0af8b46d6/80
Foto: Pixabay

Novi Pravilnik o specijalizacijama doktora medicine: Ministar zdravstva smatra da je pravilnik pravičan, ali ne i idealan

Novi Pravilnik o specijalizacijama zamjenjuje onaj iz srpnja prošle godine, koji je izazvao velike prijepore unutar struke jer je omogućio liječnicima da se nakon specijalizacije ne vrate u zdravstvenu ustanovu odraditi vrijeme provedeno na specijalizaciji te da za to plate minimalnu odštetu

Na snagu je stupio novi Pravilnik o specijalizacijama doktora medicine, koji je donijelo Ministarstvo zdravstva, s kompromisnim rješenjem po kojem su liječnici obvezni nakon završene specijalizacije vratiti se raditi u zdravstvenu ustanovu koja im je financirala specijalističko usavršavanje, ali i otići iz ustanove uz manju odštetu u slučaju ranijeg prekida ugovora, koje neće morati sami plaćati.

Izmijenjeni Pravilnik o specijalističkom usavršavanju doktora medicine propisuje obvezu da se liječnik mora vratiti na rad u ustanovu koja je financirala njegovu plaću dok je bio na specijalizaciji, ali da ta obveza rada ne može biti dulja od vremena trajanja specijalizacije.

U slučaju ranijeg raskida ugovora o radu, za koje će liječnik morati dobiti i odobrenje Ministarstva zdravstva, bolnica ili dom zdravlja u koju liječnik prelazi morat će platiti odštetu ustanovi iz koje prelazi, pri čemu maksimalni iznos odštete za godine provedene na specijalizaciji iznosi 30.000 eura. 

Liječnik će iznos odštete morati platiti sam ako ugovor raskine zbog prelaska u privatnu ustanovu ili zbog odlaska na rad u inozemstvo.

Ministar Kujundžić: Novi pravilnik pravičan, iako ne i idealan

Ministar zdravstva Milan Kujundžić smatra da je novi pravilnik pravičan, iako ne i idealan. Ocijenio je kako pravilnik ne sputava mlade liječnike u razvoju karijere, pa i u odlasku, a s druge strane daje određenu sigurnost županijama, kao vlasnicima zdravstvenih ustanova na svom području, da će kroz odštetu moći pokriti financijski i ljudski deficit.

Novi Pravilnik o specijalizacijama zamjenjuje onaj iz srpnja prošle godine, koji je izazvao velike prijepore unutar struke jer je omogućio liječnicima da se nakon specijalizacije ne vrate u zdravstvenu ustanovu odraditi vrijeme provedeno na specijalizaciji te da za to plate minimalnu odštetu.

Kritičari pravilnika tvrdili su kako su na taj način mnoge manje bolnice dovedene u opasnost da ostanu bez liječnika, dok su se specijalizanti žalili da su bili izloženi lihvarskim ugovorima, koji su trajali duže od vremena provedenog na specijalizaciji, a za raniji raskid ugovora morali plaćati i do 1,2 milijuna kuna odštete.

Facebook komentari

hr Sat Jan 21 2017 12:54:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5847da411eea8fe62b8b4585/80
Foto: Facebook

Grmoja: Bulj je čovjek koji ima stav, dok su drugi krali on je istresao VBR na četnike

Možete mu uzeti imunitet ali dostojanstvo ne možete - poručio je
Nikola Grmoja, saborski zastupnik MOST-a stao je u obranu svog kolege Mira Bulja putem Facebook profila napisavši kako "hrabro ustaje u borni za nacionalne interese". 

- Dok su neki potkradali javne tvrtke, Miro Bulj je uzeo VBR i istresao cijelo punjenje na četnike na Opsjenjaku i više nikad nisu mogli ugroziti branu Peruča. I danas, kad hrabro ustaje u borbi za nacionalne interese nekima to smeta - napisao je Grmoja.

Zatim se nadovezao drugom objavom: 

- Miro Bulj nije glumac. To je čovjek koji ima svoj stav. Za razliku od svih onih koji su šutjeli i kimali glavom na mnoge nepravilnosti i propuste u našoj političkoj povijesti. Možete mu uzeti imunitet ali dostojanstvo ne možete - poručio je. 


Facebook komentari

hr Sat Jan 21 2017 12:24:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/588339241eea8f91148b4647/80
Foto: Hrvatska pošta

Bjeloglavi sup na markama Hrvatske pošte

To prigodno izdanje Hrvatske pošte sadrži četiri poštanske marke, a svakoj je nominalna vrijednost 4,60 kuna. Marke su izdane u zajedničkom arku od 16 maraka, a izdana je i prigodna omotnica prvog dana

Hrvatska pošta, u suradnji sa Svjetskom organizacijom za zaštitu prirode (World Wildlife Fund – WWF), izdat će četiri prigodne poštanske marke s motivom bjeloglavog supa u različitim pozama, a ta će serija poštanskih maraka u optjecaj biti puštena u ponedjeljak, 23. siječnja.

Autor ovog prigodnog izdanja je Borut Benčina, akademski slikar grafičar iz Zagreba, a autor fotografije je Hrvoje Grgić, fotograf iz Zagreba, izvijestili su iz Hrvatske pošte.

Naklada serije Bjeloglavi sup iznosi 200 000 primjeraka po motivu.

To prigodno izdanje Hrvatske pošte sadrži četiri poštanske marke, a svakoj je nominalna vrijednost 4,60 kuna. Marke su izdane u zajedničkom arku od 16 maraka, a izdana je i prigodna omotnica prvog dana (FDC).

Bjeloglavi sup (Gyps fulvus) spada u ptice grabljivice iako se hrani strvinom i gotovo nikada ne napada živi plijen. Važna je karika ekosustava, jer čisti prirodu i tako sprječava širenje zaraza. Jedna je od najfascinantnijih i najvećih ptica koje lete, raspona krila do 2,80 m i težine do 14 kg. U letu gotovo ne maše krilima, već jedri na zračnim strujama, ponekad brzinom većom od 160 km/h. Bjeloglavi sup leti na jako velikim visinama.

Pred stotinjak godina bjeloglavi supovi naseljavali su većinu Hrvatske, a danas su preživjeli samo na Kvarneru, gdje se gnijezde na okomitim stijenama. Kad prvi otkrije strvinu, bjeloglavi sup počinje kružiti, što je znak ostalima da mu se pridruže. Već u listopadu započinju svadbeni letovi, krilo tik uz krilo. Ženka u siječnju polaže jedno jaje u gnijezdo na litici. Mali se sup izvali nakon 52 do 54 dana tijekom kojih se i mužjak i ženka smjenjuju u inkubaciji. Na prvi let mladi se sup ohrabri nakon gotovo četiri mjeseca, a zatim je još jedan do dva mjeseca ovisan o roditeljima, koje prati u potrazi za hranom. Nakon osamostaljenja napušta matičnu koloniju. S navršenih pet godina života supovi koji prežive nedaće dalekih lutanja vraćaju se na Kvarner, pronalaze partnera i s njim trajno ostaju živjeti na kvarnerskim otocima.

Bjeloglavi sup je ugrožena, strogo zaštićena vrsta. U nas ih je preostalo manje od 100 parova. U prirodi bjeloglavi supovi žive do 30 godina, a u zatočeništvu su, u dobrim uvjetima, neki doživjeli 60 godina. U Hrvatskoj zaštitu supova provodi udruga Grifon u suradnji s Ornitološkom postajom Rijeka, HAZU.

Prigodni žig prvog dana bit će u uporabi 23. i 24. siječnja u Poštanskom uredu 10101 Zagreb, Jurišićeva 13. Sva izdanja poštanskih maraka mogu se kupiti i putem internetske trgovine Hrvatske pošte www.epostshop.hr

Facebook komentari

hr Sat Jan 21 2017 11:34:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .