Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5710cbb40dfb8a2d648b464a/80
Foto: Hina

Broj stradalih od nagaznih mina jako porastao 2015.

Prema godišnjem izvješću ICLB-a, broj žrtava nagaznih mina, improviziranih naprava i mina zaostalih iz rata porastao je 2015. na 6461 poginulih ili ranjenih

Broj žrtava nagaznih mina prošle je godine dosegao desetogodišnji rekord zbog niza oružanih sukoba diljem svijeta, upozorila je u utorak nevladina organizacija.

Međunarodna kampanja za zabranu nagaznih mina (ICLB) za to krivi ratove u Libiji, Siriji, Ukrajini i Jemenu, ali ističe da je broj porastao i zbog boljeg evidentiranja.

Prema godišnjem izvješću ICLB-a, broj žrtava nagaznih mina, improviziranih naprava i mina zaostalih iz rata porastao je 2015. na 6461 poginulih ili ranjenih.

Ukupan broj, među kojima je 1672 poginulih, 75 posto je viši nego u 2015., navodi se u izvješću.

Najviše žrtava, 1310 bilo je u Afganistanu, slijedi Libija s 1004, Jemen s 988, Sirija s 864 i Ukrajina s 589 žrtvava.

Upotreba protupješačkih mina ostala je jako rijetka zahvaljujući tome što ih je zabranio velik broj zemalja.

Prošle godine su ih koristile samo Mijanmar, Sjeverna Koreja i Sirija, države koje nisu potpisale Sporazum o zabrani nagaznih mina iz 1999.



Facebook komentari

hr Tue Nov 22 2016 22:29:53 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/58e4fddab47398ff008b459e/80

Dobavljači "Konzuma" iz BiH još čekaju formalnu odluku o načinu rješavanja naplate dugova

"Konzumovi" dobavljači iz Bosne i Hercegovine još čekaju da vjerovničko vijeće "Agrokora" službeno potvrdi načelni dogovor o isplati njihovih potraživanja, a što je preduvjet za nastavak suradnje i isporuke robe, uključujući trgovine koje bi preuzeo "Mercator", izvijestio je u utorak list "Dnevni avaz".

Miljenko Crnjac, voditelj pregovaračkog tima Udruge poslodavaca Federacije BiH, kojega u utorak citira sarajevski list, rekao je da "Konzumovi" dobavljači u BiH očekuju do kraja mjeseca konačnu riječ vjerovničkog vijeća "Agrokora".

To obuhvaća i planove za dokapitalizaciju tog trgovačkog lanca kako bi se konsolidiralo njegovo poslovanje opterećeno dugovima. 

Strategija privremene uprave "Agrokora" predvođene Antom Ramljakom jest da se nakon povratka brenda "Mercator" na tržište BiH i njegova preuzimanja dijela prodajnih objekata "Konzum BiH" dokapitalizira preko drugih tvrtki-kćeri koncerna koje posluju u susjednoj zemlji, rekao je Crnjac.

Te bi tvrtke svoja potraživanja prema "Konzumu BiH" pretvorile u vlasnički udio. 

"U ovakvom scenariju 'Agrokor' bi morao dokapitalizirati 'Konzum BiH' s još 15 milijuna eura", rekao je Crnjac.

Istaknuo je da bi u tom slučaju nedostajalo novca za potpunu likvidnost "Konzuma BiH" što je pretpostavka da on može izvršavati svoje obveze prema dobavljačima. 

Procjenjuje se da se radi o dodatnih 34 milijuna konvertibilnih maraka odnosno 17,3 milijuna eura duga za isporučene robe. 

Taj bi se problem riješio tako što bi "Konzum BiH" pojedinačno sa svakim dobavljačem potpisao ugovor za iznos dospjela duga koji bi se onda sukcesivno vraćao u razdoblju od četiri godine uz kamatu od 4 posto.

Pregovarački tim dobavljača iz BiH prihvatio je takav prijedlog privremene uprave "Agrokora" jer drže da je to korektno rješenje za krizu „Konzuma".

"Imamo obećanje da će do kraja ovog mjeseca vjerovničko vijeće ("Agrokora") odobriti dogovor. Jednostavnije rečeno, za dugovanja 'Konzuma' prema bosanskohercegovačkim dobavljačima garantirat će tvrtke-kćeri „Agrokora" u BiH kao što su 'Ledo' iz Čitluka ili 'Sarajevski kiseljak'", kazao  je Crnjac.

Facebook komentari

hr Tue Aug 15 2017 16:47:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/595e27d8b9e03e21368b458e/80
Foto: lec.hr

Slovenska policija traži prevaranta koji je "iznajmljivao" nepostojeće apartmane u Hrvatskoj

Slovenska policija potvrdila je u subotu da istražuje slučaj prevarenih slovenskih državljana kojima je nepoznata osoba uzela novac oglasivši "najam" apartmana na hrvatskoj obali, a da takav stan ne postoji doznali su tek kada su došli na lice mjesta i uzalud tražili i kućni broj i apartman.

Policija navodi da je do sada na taj način u oko 30 slučajeva prevareno više od 40 osoba iz Slovenije, a zbog tajnosti predkaznenog postupka o tome ne može reći više.

Sumnja se da je sve prijevare izvela jedna osoba pa se ne može govoriti o masovnoj pojavi, a o slučaju se razmjenjuju i operativne informacije s drugim državama, navode u slovenskoj policiji.

Mediji su o tome nešto pisali prošli mjesec kada se javila žena koja je oglas o najmu apartmana u Malinskoj i Baškoj na Krku pronašla na popularnom portalu za kupnju i prodaju "Bolha". Nepoznatoj osobi u Celju  nakon potpisivanja ugovora o najmu isplatila je 300 eura akontacije. Navodno joj se predstavio kao šogor vlasnika apartmana s kojim je kontaktirala uglavnom preko e-maila te telefonom koji je ugašen pošto je prijevara otkrivena, a policija obaviještena.

U međuvremenu je prevarena žena pokrenula Facebook stranicu kojom poziva i druge prevarene da se jave i iznesu svoje slučajeve jer misli da ih je bilo više desetaka.

Facebook komentari

hr Sat Aug 12 2017 17:40:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/56113dac3ce1f472218b4862/80
Foto: Božidar Vukičević / CROPIX

U Europi najveći porast ropstva zbog ugroženih migranata

Oko 115. 000 migranata i izbjeglica stiglo je u Europu morskim putem dosad u 2017., s tim da je više od 80 posto stiglo u Italiju, prema Međunarodnoj organizaciji za migracije (IOM).

Europska unija zabilježila je u 2017. najveći porast ropstva u odnosu na bilo koju svjetsku regiju, dolaskom više od 100.000 migranata od kojih su mnogi ekstremno ranjivi i izloženi eksploataciji, objavili su analitičari u četvrtak.

Rizik od ropskog rada na farmama, građevinarstvu i drugim područjima porastao je širom regije, s tim da su brojke gore nego 2016. u 20 od 28 članica EU-a, prema godišnjem indeksu ropstva britanske analitičke tvrtke Verisk Maplecroft.

"Migrantska kriza povećala je rizik ropskog rada u tvrtkama širom Europe", rekao je Sam Haynes, viši analitičar koji se bavi ljudskim pravima u Verisk Maplecroftu.

U svijetu je 21 milijun ljudi podvrgnut prisilnom radu, uključujući djecu, u poslovima  vrijednim 150 milijardi američkih dolara na godinu, prema Međunarodnoj organizaciji rada (ILO).

Prema indeksu koji obuhvaća raspon od krijumčarenja ljudi do ropskog rada, kao i zakone i provedbu zakona u 198 zemalja, Rumunjska, Grčka, Italija, Cipar i Bugarska zemlje su s najviše ropskog rada unutar Europske unije.

Sve su bile ključne točke ulaska za migrante u regiji, navodi Verisk Maplecroft.


Facebook komentari

hr Fri Aug 11 2017 18:17:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/598b3576b9e03ec24e8b4797/80
Foto: Facebook/ Podgorički vremeplov

Ronioc ubio morsku kornjaču

Na društvenim mrežama prije dva dana je osvanula fotografija muškarca u ronilačkom odijelu, kako stoji nogom naslonjen na morsku kornjaču, držeći rukom harpun zaboden u predjelu vrata životinje

Kotorski tužitelj Špiro Pavićević  bi trebao odlučiti je li i koje krivično djelo je počinio M.M. (24) iz Kotora, za koga policija sumnja da je ulovio zaštićenu vrstu morske kornjače, saznaje pomorac.net

Ekološka inspekcija će međutim  podnijeti prijavu protiv nepoznate osobe zbog usmrćivanja morske kornjače u Stolivu, kazali su iz Instituta za biologiju mora.

Direktor Instituta Mirko Đurovićrekao je da su po dojavi najprije mislili da je u pitanju nesretan slučaj, ali da  fotografija jasno ukazuje da je životinja ubijena.

„Najoštrije osuđujemo čin koji se dogodio u mjestu Stoliv. Institut za biologiju mora je informirao nadležne organe te se nadamo da će službe poduzeti zakonom propisane mjere i pronaći počinitelja ovog zločina.

Ponovo MOLIMO građane i turiste da shvate da more nije naše prirodno okruženje već okruženje morskih organizama a mi samo njegovi korisnici. Nadamo se da nećemo biti u prilici da svjedočimo i ubuduće ovakvim i sličnim nemilim događajima“ piše u reagiranju iz Instituta za biologiju mora Kotor.


Morske kornjače su, podsjećaju iz Instituta, zaštićene i međunarodnim i propisima u Crnoj Gori i zabranjeno je njihovo hvatanje, uznemiravanje i ubijanje.

Prema Zakonu o zaštiti prirode, predviđene su novčane kazne u iznosu od 2.000 do 40.000 eura.

Facebook komentari

hr Wed Aug 09 2017 18:21:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet

Pročitajte još . . .