Chevrolet kabrio Bel Air iz 1957. koji je pripadao rock legendi Bruceu Springsteenu, a njegove fanove asocira na glazbenikov treći album "Born to Run", ponudit će se na dražbi te se očekuje da će biti prodan za nekoliko stotina tisuća dolara. 

Veliki Springsteenov fan Michael Crane za Reuters je kazao da je pjevačev 'Chevy' prvi u nizu predmeta što ih već godinama pasionirano skuplja, objasnivši da se želi malo odmaknuti od svoje dugogodišnje 'ljubavne afere' s Bossom. 

- Njegov sam obožavatelj od sedme godine života. Upoznao sam ga dok je imao taj automobil i to je bilo božanstveno. No sad bih želio krenuti drugim smjerom u životu te baklju želim predati nekome tko će u automobilu uživati poput mene i tko će ga voziti - kazao je Crane (46).  

Bossov obožavatelj, koji je poput svojeg idola iz New Jerseya, automobil prodaje putem eBaya. Dražba završava u ponedjeljak, a u četvrtak poslijepodne najviša ponuda iznosila je 200.100 dolara, što je puno manje nego što je Crane očekivao. Springsteen je automobil spomenuo u svojoj knjizi "Pjesme" izdanoj 1998., a njegova fotografija nalazi se na omotu knjige. 

Crane, koji se bavi razvojem projekata i prodajom nekretnina, Bossovu je memorabiliju počeo je skupljati 2006. Prikupio je veliku kolekciju rukom pisanih tekstova pjesama, gitara, postera i osobnih predmeta čija je vrijednost preko sedam milijuna dolara. 

Objasnio je da prodaje cijelu kolekciju jer počinje s novim neprofitnim projektom u sklopu kojega prikuplja novce za siročad. 

Novo vrijeme donijelo nam je nove trendove. Svakodnevno pratimo društvene mreže, objave, lajkamo slike ili dijelimo videozapise iz noćnih izlazaka. Svaka mlada osoba voli izaći iz kuće i zabaviti se, posebno vikendom. U klubovima pronalaze slobodu, opuštanje, alkohol i naravno turbofolk.

Fenomen turbofolk glazbe pojavio se još za vremena Jugoslavije i karakteristična je muzika balkanskog područja. U jednoj zanimljivoj knjizi ˝Balkan: od geografije do fantazije˝ autorica se dotaknula i ove teme, što znači da je ona aktualna i neistražena. Spominje da je turbofolk populistički kulturni model koji se razvio u Srbiji, a u Hrvatskoj postaje popularan 80-ih godina. Prva predstavnica bila je Lepa Brena koja je istinska zvijezda balkanskih prostora.

Kakve su to ikone turbofolk kulture i kakav oni uzor predstavljaju za mlade? U knjizi se navodi da su ženske pjevačice atraktivne s naglašenim seksipilom, otimačice muškaraca, ali ostaju u tradicionalnim okvirima balkanskog društva. Ipak, to im je zanimanje i atraktivnim izgledom moraju privući mase u klub dok su danju one ˝obične˝ žene koje kuhaju, čuvaju djecu i provode vrijeme u užem krugu obitelji. Muške ikone više su prikazane kao muškarci puni poroka, skloni varanju i mijenjanju žena i ˝bacanju˝ novaca na piće.

Ipak, postavlja se pitanje što turbofolk može ponuditi mladima i zašto je njegova zastupljenost sve veća? To je pitanje o kojem bi se moglo raspravljati, ali realno kako stvari stoje razlozi su banalni. Kad biste postavili pitanje slušaš li turbofolk i koji je razlog tome, sigurna sam da većina ne bi priznala da to sluša, a oni koji bi rekli obrazložili bi svoj odgovor da je to danas u modi ili zato što većina sluša pa moram i ja. Većina njih još javno ne priznaje sklonost prema turbofolku, ali zasigurno u klubu znaju one najstarije hitove. Turbofolk glazba je čista komercijalnost, a njena publika je heterogena i nema dobnog, rodnog, društvenog pravila u kategoriziranju. 

Ne znam zašto se ljudi srame toga, ako ih ta glazba opušta i zabavlja? Nije potrebno biti licemjeran. Nikome neće naštetiti što voli turbofolk zvukove. Istina je da je društvo nametnulo ovaj trend i većina se mladih moralo konformirati s tim, ali klubovi su i dalje dupkom puni.

Zaključak dovodi do sljedećeg, ljudi trebaju slušati ono što vole i žele. Na kraju krajeva to se može potkrijepiti izrekom ˝De degustibus non est disputandum˝ ili ˝O ukusima se ne raspravlja˝. Teško primjenjivo na današnje vrijeme jer se previše toga komentira, ali svatko je na kraju jedinka za sebe i ima svoja načela.

Goran Bregović, poznati kompozitor ovih prostora koji u svojim skladbama dosta pretendira na zvuk folka, jednom je rekao zanimljivu činjenicu: ˝Dolazim iz kulture gdje se muzika stvara da bi se uz nešto moglo piti˝.

Upravo to, oslikava balkanske stereotipove koje možemo pronaći u folk glazbi. Ona je postala dio mainstream kulture i zbog toga ne treba biti licemjeran naspram tome. To je glazba koja je karakteristična za Balkan i očigledno ima više smisla i uspjeha među mladim generacijama. Nemojte biti skeptični prema tome, već pogledajmo realnosti u oči jer ipak je glazba ono što povezuje i razveseljava ljude, makar se radilo o turbofolku.