Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/587b78a41eea8f69fa8b462d/80
Foto: HDZ

Ministar Krstičević izvijestio svoje kolege iz NATO-a o povećanju obrambenog proračuna

Ministar Krstičević je rekao da je razgovorao s novim američkim ministrom obrane

Potpredsjednik hrvatske vlade i ministar obrane Damir Krstičević upoznao je u srijedu u Bruxellesu svoje kolege iz NATO-a o povećanju izdvajanja za obranu u ovogodišnjem proračunu na sastanku na kojem je američki ministar obrane James Mattis pozvao sve saveznike da povećaju vojne proračune ako ne žele da Sjedinjene Države smanje svoj angažman.

"Izvijestio samo svoje kolege da je ova hrvatska vlada napravila ogroman korak, da smo povećali obrambeni proračun za devet posto. To je za nas velika odluka. Nadam se i vjerujem da će hrvatska vlada i u narednim godinama povećavati obrambeni proračun jer smatramo da ulaganje u obranu predstavlja ulaganje u našu sigurnost i prosperitet svih država članica", rekao je Krstičević, koji sudjeluje na dvodnevnom sastanku ministara obrane zemalja članica NATO-a.

Novi američki ministar obrane Mattis pozvao je sve saveznike da više izdvajaju za obranu.
"Amerika će poštovati svoje obveze, ali ako vaše države ne žele da Amerika smanji svoj angažman u NATO-u, svaka prijestolnica mora pokazati veću potporu našoj zajedničkoj obrani", rekao je Mattis na zatvorenom sastanku, prema pripremljenim bilješkama s kojima su upoznati novinari.

"Amerika se ne može brinuti za budućnost vaše djece više nego što se vi brinete", dodao je Mattis. "Dužan sam vam jasno reći o političkoj realnosti u Sjedinjenim Državama i prenijeti zahtjeve naših građana o ravnopranom doprinosu", rekao je američki ministar obrane.

Saveznici su 2014. godine zacrtali cilj da u sljedećih deset godina podignu izdvajanje za obranu na 2 posto BDP-a, a trenutačno samo pet od 28 zemalja članica (Sjedinjene Države, Velika Britanija, Grčka, Estonija i Poljska) troše najmanje 2 posto svog BDP-a na obranu. Nakon šest godina uzastopnog smanjivanja obrambenog proračuna, u hrvatskom ovogodišnjem proračunu planirano je povećenja izdvajanja za obranu koje bi trebao iznositi 1,23 posto BDP-a.
S dolaskom nove američke administracije zahtjevi za većim izdvajanjem za obranu postali su intenzivniji.

Ministar Krstičević je rekao da je razgovorao s novim američkim ministrom obrane.
"Pozdravio sam ministra Mattisa i čestitao mu. Vi znate da je on umirovljeni general, a ja samo isto završio ratnu školu američke vojske. Srdačno smo se pozdravili i razgovarali. Mislim da će biti prilike da što skorije i formalnije razgovaramo s generalom Mattisom u interesu i Hrvatske i Sjedinjenih Država. SAD je za nas strateški partner u području obrane i sigurnosti i vrlo je bitna ta komunikacija na ministarskoj razini", rekao je Krstičević, dodajući da mu je ministar Mattis rekao kako iznimno cijeni Hrvatsku vojsku.

Glavna tema sastanka, osim vojnih proračuna, bila je borba protiv terorizma i uloga NATO-a u tome. Ministri su se dogovorili o uspostavi regionalnog središta u zapovjedništvu Saveza u Napulju, koji bi prikupljao i analizirao informacije o kriznim žarištima u sjevernoj Africi i Bliskom istoku.

"Što se tiče borbe protiv terorizma, svi smo se složili u raspravama da NATO može i mora učiniti više posebno u pogledu prikupljanja i analize podataka, tako da smo dogovorili formiranje regionalnog središta za analizu svih podataka povezanih s terorističkim prijetnjama", rekao je Krstičević.



hr Wed Feb 15 2017 20:05:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a9d0a0d2af47fd2228b45d2/80

Broj blokiranih građana nešto je smanjen, ali raste iznos koji duguju

Na godišnjoj razini broj građana s blokiranim računima smanjen je za 1,7 posto, ali je iznos njihova dugovanja porastao za 3,3 posto

Poslovni subjekti duguju pak 12,8 milijardi kuna, a blokirano ih je nešto manje od 24 tisuće.

Krajem ožujka ove godine bili su blokirani računi 325 tisuća građana, koji ukupno duguju 43,4 milijarde kuna. U blokadi su bili i računi nešto manje od 24 tisuće poslovnih subjekata, s dugovanjima u iznosu od 12,8 milijardi kuna, pokazuju najnoviji podaci Fine. - piše Dnevnik

U odnosu na stanje godinu dana ranije, riječ je o smanjenju broja blokiranih za 4.789 poslovnih subjekata (16,6 %) i smanjenju prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje, u iznosu od 4,55 milijardi kuna (26,2 %).

Najveći broj građana ima dug prema teleoperaterima, njih nešto manje od 160.000. Ukupni dug građana (43,4 milijarde kuna) za 0,6 % je veći u odnosu na prethodni mjesec. Najveći dio duga, u iznosu od 17,9 milijardi kuna, odnosio se na dug građana prema bankama kao vjerovnicima (41,4 %), a prema cijelom financijskom sektoru (bankama, štedionicama, kreditnim unijama, leasing i factoring društvima, osiguravajućim društvima, tvrtkama čija je djelatnost kartično poslovanje), dug je iznosio 21,0 milijardu kuna ili 48,5 %.

Na godišnjoj razini broj građana s blokiranim računima smanjen je za 1,7 posto, ali je iznos njihova dugovanja porastao za 3,3 posto.

Dug građana koji su blokirani za dug veći od milijun kuna (udio u broju blokiranih građana 1,5 %), iznosi ukupno 22,3 milijarde kuna (udio u ukupnome dugu građana 51,4 %), objavila je Fina. - prenosi Dnevnik

hr Wed Apr 25 2018 09:52:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58fd94ecb473980e4c8b45a5/80

Danas iznadprosječno toplo, u četvrtak promjena vremena

Većinom slabo jugo i jugozapadnjak puhat će i u većem dijelu Dalmacije
Nastavlja se iznadprosječno toplo razdoblje, pri čemu u srijedu ponovno diljem Hrvatske stabilnije i sunčanije, a od četvrtka su na kopnu ponovno mogući pljuskovi.

Podjednako iznadprosječno toplo bit će i u središnjoj Hrvatskoj, te također pretežno sunčano, ujutro uz rijeke uz mogućnost mjestimice kratkotrajne magle. Zapuhat će ponedgje umjeren jugozapadni vjetar, na sjeverozapadu moguće i jači. - piše HRT

U gorju i na sjevernom Jadranu će sunčano vrijeme ponegdje pratiti slab do umjeren dnevni razvoj oblaka, a ujutro moguće i magla po kotlinama, ponajprije Like. Vjetar  slab do umjeren jugozapadni, na sjevernom Jadranu i jugo, uz većinom malo valovito more. Temperatura zraka ujutro od 7 do 10 °C, uz more 11 do 14 °C, a poslijepodne 23 do 26 °C, u gorju 20 do 23 °C.

Većinom slabo jugo i jugozapadnjak puhat će i u većem dijelu Dalmacije, gdje će također biti sunčano. U Dalmatinskoj zagori, ponajprije iza Biokova, poslijepodne se očekuje dnevni razvoj oblaka uz mogućnost lokalnog pljuska i grmljavine. Najniža jutarnja temperatura u unutrašnjosti od 9 do 12 °C, uz more 13 do 16 °C, a najviša od 22 do 26 °C.

Pretežno sunčano bit će i na jugu Hrvatske, gdje su u noći i ujutro mjestimice mogući niski oblaci i magla. Vjetar slab, more mirno, a najviša dnevna temperatura između 22 i 25 °C.

Od četvrtak opet nestabilnije, ali i dalje toplo

U četvrtak na kopnu porast naoblake, te uglavnom u drugom dijelu dana mjestimice kiša, pa i u obliku pljuskova, uz mogućnost grmljavine. Zapuhat će umjeren sjeveroistočni i sjeverni vjetar pa će se temperatura malo sniziti. U petak još malo svježije, a i oblačnije, no uglavnom suho. U subotu djelomice sunčano i danju toplije, uz mogućnost ponekog poslijepodnevnog pljuska.

Na Jadranu se i idućih dana nastavlja većinom sunčano i toplo vrijeme, a uz slab vjetar na južnom Jadranu do petka postoji mogućnost pojave niskih oblaka i magle. Na sjevernom i srednjem Jadranu slabo i umjereno jugo i jugozapadnjak u petak će okrenuti na buru, podno Velebitra ujutro i jaku. U subotu povremeno umjerena naoblaka, a zapuhat će umjereno jugo. 
hr Wed Apr 25 2018 08:20:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ae01c132af47fa0968b456d/80
Foto: Pixabay

Diplome iz BIH i Srbije više neće vrijediti u Hrvatskoj

Ta bi informacija mogla zagorčati život mnogim studentima iz Hrvatske...
Diplome stečene u BiH i Srbiji u Hrvatskoj se više neće priznavati, osim ako nije riječ o visokoškolskim programima koji su prošli relevantno međunarodno vrednovanje. Tumačenje je to koje je dala Agencija za znanost i visoko obrazovanje Glasu Slavonije nakon što im je Ivica Katavić, dekan Visoke škole za ekonomiju, poduzetništvo i upravljanje “Nikola Šubić Zrinski” iz Zagreba, koja od sljedeće akademske godine otvara dislocirani studij u Županji, otkrio kako “postoje velike indicije da se diplome stečene u Srbiji i BiH više neće moći nostrificirati u Hrvatskoj”. - piše Večernji list

Kriteriji za priznavanje

Ta bi informacija mogla zagorčati život mnogim studentima iz Hrvatske koji, što zbog blizine fakulteta u pograničnim područjima, što zbog nižih troškova, studiraju u dvjema susjednim zemljama, no iz Agencije objašnjavaju kako je za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija potrebno ispuniti određene kriterije. Za visokoškolske programe ključna je vjerodostojnost nadležnih akreditacijskog tijela, koja moraju proći relevantno međunarodno vrednovanje. Takvo vrednovanje usklađeno je sa smjernicama Lisabonske konvencije i jamstvo je da akreditirana visoka učilišta doista ispunjavaju standarde kvalitete i da njihove diplome jamče osposobljenost za tržište rada, no ni jedna nadležna agencija za osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju u BiH i Srbiji nije ga prošla. 

Ipak, to ne znači da Hrvatska ubuduće neće priznavati ni jednu visokoškolsku kvalifikaciju iz te dvije zemlje. Tako Sveučilište u Mostaru, koje je sa svojim dislociranim studijima, primjerice onim u Orašju, vrlo zanimljivo studentima iz pograničnih područja, neće imati problema s priznavanjem kvalifikacija. Kako bi potvrdilo kvalitetu svojih studijskih programa, to je sveučilište prošlo međunarodnu reakreditaciju, koju je provela hrvatska Agencija, koja ima međunarodnu akreditaciju.

 U Agenciji je pokušano provjeriti postoje li i druga učilišta u BiH i Srbiji koja ispunjavaju taj kriterij i koliki broj studenata obuhvaćaju studijski programi čije se diplome u Hrvatskoj neće moći nostrificirati, no do zaključenja ovog izdanja odgovor nismo dobili. Cijeli problem jučer su kratko komentirali ministrica obrazovanja Blaženka Divjak i koordinator Ekspertne radne skupine za reformu obrazovanja Radovan Fuchs, a iz njihovih se izjava da iščitati tek kako je riječ o propisima te kako se sustav mora urediti.

Divjak: Uređujemo sustav

 – Ne znam detalje u vezi s tim. Važno je razumjeti da uređujemo sustav, priznajemo i nostrificiramo diplome iz sustava koji su uređeni. Tako, gdje to nema, zna biti problematična situacija – kazala je ministrica Divjak. Fuchs je pak problem “locirao” u zanimanjima koja su regulirana posebnim direktivama EU, posebno onima u području zdravstva. - piše Večernji list
hr Wed Apr 25 2018 08:11:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5adf86912af47f658c8b47f0/80
Foto: HGSS

Počinje akcija „Očistimo zajedno stazu Sv Ciprijana“

Cilj akcije je podizanje svijesti o stvaranju i odlaganju otpada te važnosti očuvanja okoliša

Hrvatska gorska služba spašavanja – Stanica Split organizator je ekološke akcije „Očistimo zajedno stazu sv. Ciprijana“ koja je za taj projekt dobila financijsku podršku Ininog programa „Zeleni pojas“.

Ekološka akcija sastoji se od nekoliko faza podizanja svijesti lokalnog stanovništva o stvaranju i odlaganju otpada, a glavna aktivnost je uređenje staze sv. Ciprijana koja prolazi kroz nelegalno odlagalište otpada blizu crkve Sv Ciprijana u Gatima.

Cilj akcije je podizanje svijesti o stvaranju i odlaganju otpada te važnosti očuvanja okoliša kroz okupljanje što većeg broja mjerodavnih institucija i volontera u čišćenju dijela područja od krupnoga i sitnog otpada (guma, olupina, bijele tehnike…) kroz koji prolazi tematska staza sv. Ciprijana. Akcija će se održati 26.04.2018. u vremenu od 08.00 – 16.00 sati.

U akciju će se, uz volontere HGSS-a stanice Split, uključiti Čistoća d.o.o. Split, Hrvatske šume d.o.o., Grad Omiš, TZ Grada Omiša, DIP CZ- odsjek Split, Javna ustanova „More i krš“, PEU Gata, Peovica d.o.o., DVD Gata, DVD Omiš, DVD Kučiće, Turistička agencija „Adriatic.hr“, PD Imber, PD Perun, PU Dinaridi, PK Gojzerice, NEIR d.o.o., Udruga B-4 i Srednja škola „Braća Radić“ Kaštel Štafilić.

Staza Sv Ciprijana je zapravo put kojim su nekada ljudi iz Gata i Ostrvica, sa svojim mazgama i tovarima, dolazili u Omiš. Početak sraze je pored crkve Sv Ciprijana koja je sagrađena oko 1750. Od crkve do spoja sa stazom Leopolda Mandića ima 2,5 km, na početku borove šume počinje markirana pješačka staza koja vodi kroz nelegalno odlagalište otpada što ne pruža niti malo lijep prizor turistima i posjetiteljima. Otpad se nalazi na površini oko 1 km 2 (auto gume, građevinski materijal, bijela tehnika, namještaj, plastična ambalaža…). Ovo smetlište, uz neugodan smrad, predstavlja i potencijalnu opasnost od nastanka požara, a naročito zbog toga što se nalazi u staroj šumi bijelog i crnog bora.

hr Tue Apr 24 2018 21:34:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .