Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/58616a6d1eea8f9a968b45a6/80
Foto: Jakov Kalajžić

"Božićne kućice" u Zadvarju postale apsolutni hit: Kako je malo mjesto "zasjenilo" velike gradove

U bogatoj foto galeriji možete se uvjeriti u sjajnu atmosferu koja vlada na zadvarskim "Božićnim kućicama"

Ako je nekoga put posljednja dva vikenda kojim slučajem odveo u Zadvarje, inače općinu sa svega 289 stanovnika, mogao se uvjeriti u istinitost stihova "kad' se male ruke slože, sve se može, sve se može...". Naime, nekolicina entuzijasta uključenih u rad udruge "Športsko društvo Duare" odlučila je ovom malom mjestu podariti "Božićne kućice". Radi se o događaju kreiranom po uzoru na slična zimska društvena događanja drugdje po Dalmaciji i ostatku zemlje, no sa zavidnom dozom originalnosti i topline kakvu ljudi iz ovog kraja jednostavno posjeduju.

Ova je vrijedna ekipa volontera pokazala i dokazala da se sjajan društveni događaj može organizirati za "nula kuna", uz gotovo nikakvu medijsku popraćenost ili promidžbu i da projekt Božićnih kućica ne mora nužno biti vezan uz veće gradove ili obalni dio zemlje.

Božićne kućice u Zadvarju svojim su posjetiteljima ponudili piće i hranu po pristupačnim cijenama, a kvaliteta onoga što se može kušati, uvjerili smo se i sami, na zavidnom je nivou. Posjetitelji uživaju u domaćoj pop i rock glazbi, a istočnjačkim melosima kao i njihovim domaćim "wannabe" inačicama ovdje je "ulaz" strogo zabranjen. Druženje uz glazbu, dobru spizu i piće traje duboko u noć.

Cijeli događaj organizira se ispred vatrogasnog doma u centru mjesta. Iako se površinom ne može uspoređivati sa sličnim događajima iz Splita ili drugih gradova, usuđujemo se zaključiti da posebnim ambijentom, posjećenošću i atmosferom "Božićne kućice" u Zadvarju konkuriraju za top događaj ovog tipa u Dalmaciji.

"Posjetitelji se uvijek vraćaju"

Marko Pejković, član udruge "Športsko društvu Duare" kazao nam je da se božićne kućice u Zadvarju organiziraju već drugu godinu zaredom.

- Ideja se rodila prije nekoliko godina. Sve je krenulo sa "Zadvarskom večeri" koja je postala tradicionalna. 2011. godine nas nekoliko se organiziralo, željeli smo podići selo na jednu višu razinu i organizirali smo svake druge subote u kolovozu "Zadvarsku noć". Na njoj je sve bilo besplatno.

Sve je to pokrenula udruga "Športsko društvo Duare", u suradnji s Općinom. Sada već postoji nekoliko sekcija, osnovali smo mušku klapu, pokrenuli "Zadvarsku noć", "Božićne kućice", imamo malonogometnu ekipu.

Što se tiče Božićnih kućica, ove godine smo otišli korak naprijed. Doveli smo i tamburaše da nam uveličaju ovaj zimski događaj. Na otvaranju su pjevale "Garavuše" iz Kutjeva koje su oduševile sve posjetitelje. Prema reakcijama ljudi, događaj je potpuno uspio jer ljudi vjeruju namjerama i članovima naše udruge. Ljude smo mogli privući s promotivnim cijenama. Svi uključeni u organizaciju rade besplatno. Atmosfera je sjajna, posjetitelji se zabavljaju, nema ekscesa, i ljudi se rado vraćaju. Dolaze nam ljudi iz Zadvarja, ali i i okolnih mjesta, te prijatelji našeg mjesta. Organizirati događaj ovog tipa na početku zime bio je pun pogodak.

U ponedjeljak navečer završnim partyjem zatvaramo "kućice" do sljedeće godine - kazao nam je Pejković.

"Zagora vapi za ovakvim događajima"

Među posjetiteljima naišli smo i na Ivana Krželja, najmlađeg načelnika neke općine u Hrvatskoj. Nije krio zadovoljstvo atmosferom:

- Jako sam zadovoljan. Božićne kućice u Zadvarju pokrenula je zadvarska mladost, a posjećenost ovog događaja pokazuje koliko on napreduje i koliko znači za naš kraj.

Pokazali ste da kućice mogu uspjeti i ako nemaju "pogled" na more?

- Tako je. Treba vratiti život u Zagoru, a ovo je samo jedan dokaz da su ovdašnji ljudi željni ovakvih događanja. Poručujem mladim ljudima iz drugih krajeva da se ne boje i pokušaju isto ili slično kao mi u Zadvarju. Uspjet će sigurno jer nedostaje takvih događanja. Nedostaje društvenih događanja u cijeloj Zagori pa su ovakvi projekti, uz malo znanja i dobre volje, "osuđeni" na uspjeh.

Načelnika smo pitali kakva se društvena događanja planiraju sljedeće godine.

- Na ljeto se događa većina manifestacija. Svakako bih tu izdvojio "Zadvarski šušur", a 1. srpnja organiziramo našu prvu smotru klapa. To će se svake godine održavati prve subote u srpnju.

Zadvarje je ove godine dobilo svoju prvu klapu. Radi se o muškoj klapi Duare (stari naziv za Zadvarje i znači vrata). Voditelj klape je tridesetšestogodišnji profesor glazbe i pjevač Marijo Krnić, a na naše šaljivo pitanje hoće li se klapa naći u sukobu interesa ako nastupi na Festivalu dalmatinskih klapa u Omišu, pošto je Marijo Krnić član stručnog žirija, načelnik Krželj je kratko odgovorio:

- Mario je tu mogućnost odmah odbacio (smijeh). Oni se već spremaju osvojiti prvo mjesto na večeri debitanata.

Ova mlada klapa uljepšala je Božićnu večer svim posjetiteljima acapella izvedbom nekoliko božićnih natjepva, kao i izvornih klapskih pjesama.





Facebook komentari

hr Mon Dec 26 2016 20:11:17 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a33a39ab9e03eb0278b4574/80
Foto: Igor Jakšić i Robert Pleško

Otvorena 12. Splitska.tiramola

U Galeriji fotografije Fotokluba Split sinoć je otvorena 12. izložba mladih fotografa „Splitska.tiramola“.

Organizator izložbe je Udruga za promociju kulture mladih 'Splitski portal', koja je na raspisani natječaj primila preko sto prijava autora mlađih od 30 godina s fotografijama koje su snimljene u Splitu i nisu starije od dvije godine. Postav ovogodišnje izložbe birao je mladi splitski fotograf Matija Prajo, a odabrao je 113 fotografija od 65 autora.

Po prvi put priliku da se predstave javnosti dobili su i najmlađi fotografi, pa van konkurencije na "Maloj.tiramoli" možete pogledati radove učenika (5. do 8. razreda) fotoskupine OŠ Mejaši pod vodstvom prof. Zore Čatipović.

 Prisutnima su se prigodnim riječima obratilli Maja Prgomet u ime Fotokluba Split i u ime organizatora Udruge za promociju kulture mladih Splitski portal, te Andro Krstulović Opara, gradonačelnik grada Splita koji je otvorio izložbu i tako nastavio tradiciju koju su započeli Zvonimir Puljić i Ivan Kuret, a koja je, nažalost, nakon njih bila prekinuta.

„Imajte pravo oko, iskreni pogled, budite iskrena slika našeg grada koja pokazuje zašto je lijep i vrijedan. Budite i dalje uz svoj fotoaparat, budite kritični, ali se bavite umjetnošću jer to je važno.“, poručio je mladim fotografima gradonačelnik. 

I ove godine izložba, koja će biti otvorena do 29. prosinca, ima humanitarni karakter, jer će se gotovo sve fotografije koje su odabrane za postav izložbe prodavati na velikom buvljaku "A di si ti?!" udruge MoSt ispred HNK (16. prosinca 2017.), a koji 17. godinu za redom za cilj ima prikupiti pomoć za najugroženije skupine naših sugrađana.

Popis autora:

Marko Stjepanović
Marija Bratić
Roko Birimiša
Martina Novak
Mateja Gabrić
Alojzija Peronja
Antonella Radanović
Andrea Topić
Anja Miličić
Brigita Rafanelli
Dora Ćurak
Duje Bonačić
Marija Pralija
Eddy Meštrović
Elizabeta Pavić
Elizabeta Ružić
Pave Pilić
Goran Leš
Greta Vuković
Ivan Armanda
Ivan Gudić
Ivan Rajčić
Karlo Jakić
Katarina Baković
Karlo Lozo
Kristina Delić
Krešo Štulina
Kristina Soldić
Luka Eterović
Lucija Kalinić
Marita Bulimbašić
Marin Gudelj
Marija Jozić
Maja Katičić
Martina Melvan
Marko Samodol
Mia Erceg
Milan Šabić
Miroslav Lelas
Alen Marić
Mirna Vukorepa
Nela Botić 
Paula Srdanović
Pavla Vukšić
Petra Jelavić Mitrović
Petra Kakić
Luka Mladinić
Martina Deronja
Stella Matulić
Talia Roje
Tea Petra Božinovski
Tea Polić
Tina Božan
Tina Štambuk
Tina Ljubenkov
Toma Kezić
Zvonimir Terze
Valentina Kegalj
Vanda Trifunović
Zvonimira Michieli Tomić
Zvonimir Ćapin
Noemi Bažon
Lovre Lovrinčević
Nikola Brizić
Bartolomeo Diaz

Popis autora na "Maloj.tiramoli":

Anđela Jurčević
Ana Lovrinčević
Borna Lulić
Bruno Laković
Bruno Liović
Marija Bagarić
Ena Radoš
Karla Žeravica
Klara Liović
Laura Bošnjak
Luka Šain
Marta Didić
Ruža Juko
Lara Debeljak

Facebook komentari

hr Fri Dec 15 2017 11:30:56 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a339668b9e03eac278b4576/80

"Šugavko", božićno drvce u Rimu, ima više pratitelja nego grančica

Uspoređuju ga s četkom za čišćenje zahoda i zovu ga "šugavko". Tako Rimljanima izgleda gradsko božićno drvce, postavljeno prije neki dan na Piazzi Veneziji.

Radi se 21 metara visokoj smreki dopremljenoj u Rim s Dolomita koja je odmah izazvala val kritika jer izgleda jadno, naročito u usporedbi s blještavim i raskošnim drvcima postavljenim u Milanu, talijanskoj modnoj i financijskoj prijestolnici. 

"Drvo je živa tuga", kaže rimski taksist Emanuele. "Milanezi imaju puno ljepše. Oni imaju 'love' pa imaju i prekrasno drvce. Sve je bolje u Milanu", ogorčen je. 

Vječni suparnik Vječnom Gradu, Milano uživa u financijskoj renesansi potaknutoj milijunima koji su se slili u grad za Svjetsku izložbu 2015.. Tako je postavio 30 metara visoku smreku ispred svoje znamenite srednjovjekovne katedrale i raskošno je uresio. 

Ali nije to sve. Milano je postavio golema božićna stabla i ispred drugih gradskih znamenitosti, poput trgovačke arkade Vittorija Emanuela II. ili operne kuće La Scale. Troškove pokrivaju privatni sponzori, poput televizije Sky.

Suprotno, rimski "spelacchio" predmet je ismijavanja na društvenim mrežama i ima već i svoj Twitter račun ukrašen porukama "imam više pratitelja nego grančica". 

"Šugavko savršeno predstavlja današnji Rim: tužan, nedostatan, usamljen", piše u komentaru  Corriere della Sera.

Za rimsku božićnu smreku navodno je plaćeno 50.000 eura, bez javnog natječaja, a to je gotovo triput više nego lani, tvrde rimski građanski aktivisti. 

Ovo je druga godina zaredom da je gradonačelnica Virginia Raggi pod žestokim kritikama zbog izbora božićnih dekoracija jer ni prošlogodišnje drvce nije bilo bajno. 

Raggi tvrdi da nevoljeno gradsko drvce zapravo ispunjava najviše ekološke standarde i okićeno je "jednostavno i sofisticirano". 

Njezina stranka, Pet zvijezda, u međuvremenu je priopćila da u gradu ima i većih briga od izgleda božićne jelke. 

Raggi je uvjerljivo pobijedila na izborima 2015., ali od tada se neuspješno bori s endemskim rimskim problemima poput sakupljanja otpada i katastrofalnog gradskog prijevoza. 

Nedavno istraživanje kvalitete života u talijanskim gradovima poslovnog dnevnika Il Sole 24 Ore pokazalo je da Vječnom Gradu ne ide baš dobro. Tek je na 24. mjestu, što je 11. mjesta niže nego lani. 

A dodatna sol na rimskoj rani odličan je plasman Milana u istom istraživanju. 


Facebook komentari

hr Fri Dec 15 2017 11:03:08 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/585e49d11eea8f03898b45ac/80

Opasnost za ljude sklone alergijama: Božićno drvce može biti puno plijesni

Za ljude sklone alergijama blagdani mogu biti opasno razdoblje jer božićna drvca te ukrasi mogu skrivati plijesni i druge tvari koje izazivaju iritacije dišnih putova

Iako se alergije najčešće javljaju u proljeće i jesen, blagdani mogu donijeti neugodnosti ako ste skloni tim tegobama. Simboli blagdana - poput božićnih dekoracija, snažnog mirisa svijeća ili božićnog drvca – mogu pokrenuti neugodne alergijske reakcije. Tako s neodoljivim mirisom božićnog bora u dom možemo unijeti i plijesni, pišu 24 sata.

Većina posječenih borova skladišti se barem dva tjedna prije prodaje, često u vlažnim prostorima, što potiče rast spora. Kad ga unesemo u topao dom, plijesan nezaustavljivo raste. Upravo ona može biti krivac za kožne osipe ako ste ga dirali ili za kihanje i začepljen nos ako dugo boravite u prostoriji u kojoj je bor. Sokovi i smola sadrže i druge tvari koje mogu iritirati sluznicu poput terpena. 

Kako biste izbjegli neželjene reakcije, nosite rukavice i duge rukave kad prenosite i namještate drvce. Ako možete, prije nego što ga unesete u prostor, “istuširajte” ga i pustite ga da se osuši, primjerice, u garaži.

Držite drvce u kući što kraće moguće, dovoljan je period od Badnjaka do Sveta Tri Kralja. Redovito provjetravajte prostorije u kojima stoji okićeni bor kako bi se ustajali zrak izmijenio sa svježim. 

Razina vlage neka bude što niža. 

Ako ne bolujete od alergije, ni vi ni vaši ukućani, ne trebate se zabrinjavati, reakcija na božićno drvce vjerojatno neće biti. 

Još 1970. dr. Derek M. Wyse je objavio studiju "Alergija na božićno drvce: plijesan i pelud - studija" u časopisu Canadian Medical Association. 

Otkrio je da se kod otprilike 7 posto alergičara simptomi pogoršaju kada im je božićno drvce u kući. No kad je proučavao drvca ud omovima otkrio je da se vrste plijesni uvelike razlikuju. 

U međuvremenu je bilo još istraživanja na tu temu, no najopširnije je bilo ono iz 2011. kada je tim stručnjaka iz New Yorka analizirao 28 komada božićnih drvca. Otkrili su 53 različite vrste plijesni, a 70 posto njih bile su potencijalno štetne. 

Ukrasi, lampice i vjenčići tijekom godine obično su negdje na mračnoj polici te ondje skupljaju prašinu, a katkad se i na njima može stvoriti plijesan. Stoga prije negoli objesite svoje ukrasne vrpce, vijence i kuglice, prebrišite ih vlažnom krpom, a to ponovite i u siječnju prije nego što ih pospremite. Ako je moguće, tad ih zatvorite u plastičnu kutiju s poklopcem u koju neće ulaziti zrak i pospremite na suho mjesto.

Osvježivači zraka, mirisne svijeće i umjetni snijeg u spreju sadrže kemikalije koje iritiraju dišni i živčani sustav. 

Facebook komentari

hr Fri Dec 15 2017 09:22:58 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a32c80bb9e03e10258b463f/80
Foto: Coolinarika

Neodoljivi čokoladni raspucanci: Jednostavna poslastica kojom ćete osvojiti goste

Osvojite na prvu svoje goste – neki će vas tražiti još, a neki recept

Što bi bili blagdani bez čokoladnih i mirisnih keksa, bez đumbira i čokolade? Samo slobodni dani! Zato još danas ispecite ove mirisne, čokoladne raspucance i u blagdane uplovite spremni. Osvojite na prvu svoje goste – neki će vas tražiti još, a neki recept.

Tako opako mirišu na cimet, nestvarno su čokoladni i opasno peckavi od đumbira. Baš za hladne zimske dane. Jednostavni su za pripremu, kratko se peku, a još brže nestaju. Jeste li za?

Sastojci (za oko 30-35 keksića):

170 g tamne čokolade
115 g maslaca
2 jaja
100 g glatkog brašna
125 g šećera (smeđi ili bijeli)
20 g gorkog kakaa
1 žličica praška za pecivo
1 i pol žličica đumbira u prahu
1 žličica cimeta
1 žličica ekstrakta vanilije
prstohvat soli
šećer u prahu za valjanje

Priprema:

1. U zdjeli pomiješajte suhe sastojke (prosijte): brašno, prašak za pecivo, kakao, cimet, đumbir u prahu i prstohvat soli.

2. Na pari zajedno otopite čokoladu i maslac. Ostavite 10 minuta da se ohladi pa u to dodajte šećer i dobro izmiješajte. 

3. Potom u čokoladnu smjesu dodajte jedno po jedno jaje, dobro miješajući (metlicom, ne treba vam mikser) te ekstrakt vanilije. Na kraju malo po malo dodajte suhe sastojke (pod 1) i sve dobro izmiješajte.

4. Smjesu stavite u hladnjak na najmanje 2 sata (može i preko noći) da se lijepo stegne.

5. Žličicom (ili žlicom za sladoled) vadite smjesu i valjajte je u kuglice veličine oraha.

6. Kuglice uvaljajte u šećer u prahu pa stavljajte na pleh koji ste prekrili papirom za pečenje. Ne trebate ih pritiskati, ali pripazite da je razmak između kuglica barem 4-5 cm jer će se kuglice u pečenju raširiti.

7. Pecite u prethodno zagrijanoj pećnici na 180°C (na ventilator po mogućnosti) oko 10-12 minuta. Pustite da se prvo malo ohlade pa tek onda vadite iz pleha i stavljajte na rešetku da se potpuno ohlade.

8. Čuvajte u kutijama s poklopcem od 7 do 10 dana. - piše punkufer.hr

Facebook komentari

hr Thu Dec 14 2017 19:47:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .