Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/59738ad3b9e03e50438b464e/80

'Najavljeni prosvjed motociklista blokadom prometnica je neodgovoran, sebičan i protiv nacionalnih interesa'

Premda je glavni problem sigurnosti motociklista kršenje prometnih propisa, posebice ograničenja brzine, a razmjerna cestarina, u usporedbi s automobilskom, slična kao u većini zemalja EU-a, treba podržati prosvjed motociklista, ali po građanskim standardima, nikako blokadom autocesta!

Prometni sustav vlasništvo je svih građana RH, radi njegove izgradnje i dostizanja standarda EU-a,u najvažnijem dijelu prometne infrastrukture, zadužili smo se za sljedeća pokoljenja. Udvostručenje turističkog prometa u posljednjih deset godina potvrdilo je kako je to bilo (premda je tijekom izgradnje velik dio sredstava završio 'ispod stola') najisplativije gospodarsko i društveno ulaganje u hrvatskoj povijesti. 

Srećom, othrvali smo se namjerama neprocjenjivo štetne tzv. 'monetizacije', a što će i ova turistička sezona, premda se početkom ljeta nije očekivalo, biti rekordna, uvelike možemo zahvaliti kvalitetnom i dobro organiziranom prometu autocestama. Zbog ostalih gospodarskih problema i neracionalnosti u državnom sustavu, upravo nas turistička zarada, generirana autocestama, drži 'iznad vode', omogućuje isplate plaća, mirovina...

Stoga je krajnje neprihvatljivo da bilo koja skupina građana, ma koliko se osjećala zakinutom i ugroženom, neodgovorno i sebično blokira autoceste na štetu drugih i društva u cjelini. Podržavam zahtjeve obezvrijeđenih prosvjetnih i medicinskih djelatnima, ali ne bi bilo ni odgovorno, niti pošteno,, da oni, koji na cestovni sustav imaju pravo kao bilo tko drugi, krenu organizirano blokirati prometnice. 

Ili da se na takvu mjeru odluče umirovljenici, koji su dovedeni na egzistencijski minimum, neki i ispod njega, pa počnu kružiti pješačkim prelazima ili da svojim rashodovanim voznim parkom dođu na naplatne kućice, s vrećicama najsitnijih kovanica, i pet po pet lipa, drhtavim rukama počnu davati novac za najkraću dionicu autoceste na tom pravcu.

Višekratno smo osuđivali metodu prosvjeda (ne utemeljenje) seljaka, taksista, a isto vrijedi i za motocikliste. Neodgovorno je višestruko štetno da bilo tko koristi svoju posebnost, koja mu olakšava blokiranje određenog nacionalnog dobra. Pohvalno je što se motociklisti brinu za vlastite interese, za povećanje sigurnosti, ali tri su stvari u njihovim namjerama jako sporne:

Prvo, ako žele prosvjedovati, najučinkovitije bi bilo da organizirano, najavljeno i poštujući građanske standarde, to naprave na prostoru ispred MMPI-ja, platou ispred zagrebačke 'Kockice', ili na Markovom trgu ispred Vlade, organizirano, poštujući zakonske i građanske norme, ali neka ostave prometnice na miru! Na njih nemaju ni manje, ali ni više prava od drugih.

Drugo: problem sigurnosti tretiraju krajnje površno i tendenciozno, dovodeći u pitanje razloge navođenja. Naime, od 1303. poginulih na hrvatskom asfaltu, tijekom 2015., 2016., 2017. i 2018., na motociklu i mopedu poginulo ih je 229, odnosno 17,6 posto. Uzme li se u obzir njihov udio u obujmu cestovnog prometu, temeljem ukupnog broja prijeđenih kilometara i prevezenih osoba (realno manji od dva posto), egzaktno, statistički proizlazi da je vožnja na motorizirano dvokotaču, ne 10 ili 20  posto, nego 10 ili 20 puta pogibeljnija! 

A za to ni približno nije uzrok u manjkavim sigurnosnim značajkama naših prometnica, nego u svakodnevnom kršenju prometnih propisa. Dobro je poznato, da je praktički svaki motorist, svakodnevno (kad vozi), u brzinskom prekršaju (!), a česte su slalom vožnje, provlačenje između traka. Više smo puta sam iznosili problem zaštitnih ograda, koje su s donje strane previsoke, pa kad motociklist padne i velikom brzinom klizi po asfaltu, može se podvući pod ogradu te ga izmasakrira noseći stupić. 

Tako je, krajem ožujka, na spojnoj dionici autoceste A3 sa zagrebačkom Ljubljanskom avenijom, poginuo policajac na motociklu. Ali, od 229 poginulih motociklista, u protekle četiri godine, samo ih je četiri (4) poginulo na HAC-ovim autocestama! Statistički 1,7 posto. Dakle, to ni približno nije prioritet, treba se fokusirati na poštivanje ograničenju brzine (čl. 53. i čl. 54. Zakona o sigurnosti prometa na cestama), a još više prilagodbi brzine uvjetima na asfaltu, prema čl. 51. st. 1. 

Neka motoristi, kad je sigurnost u pitanju, krenu od sebe. Kad je ograda u pitanju, nužna ulaganja treba temeljiti na statistici, isplativosti i poštivanju propisa. Još više zaštitna ograda ne odgovara tegljačima, svaki je može 'probiti' te praktički nema šanse da ograda, da je i trostruko čvršća, zaustavi zahuktali tegljač, koji je izgubio kontrolu. 

Jasno, to bi se ulaganjem od jedno milijardu eura (ne kuna!) moglo riješiti, ali nikome ne pada na pamet, pa ni u Njemačkoj (tako je 1993., na Autobahnu kod Ingolstadta, poginuo Dražen Petrović) da radi kolosalne ograde na autocesti. 

Naprosto, bilo bi to neracionalno i nerazumno rasipanje resursa. To se rješava striktnom kontrolom brzine (85 km/h), vremena za volanom (8+1 sat dnevno), a sve više i kontrolom korištenja mobitela u vožnju. Jedino što je zbilja za povećanje sigurnosti motociklista nužno da se više, u svrhu signalizacije, ne postavljaju skliske trake od kompozitne plastike. Treba ugrađivati, odnosno zamijeniti ih protukliznim (hrapavim), koje time imaju i bolja vibracijska upozoravajuća svojstva za sve sudionike u prometu. Veliki problem motorista je i pretjecanje među trakama, s desne strane, slalom vožnja. To nije (samo) njihov problem, nego jedan od velikih problema cestovnog prometa.

Treće, kad je cestarina u pitanja, netočna je teza da motocikl upola manje opterećuje prometnicu. Kad je masa u pitanju, za habanje i oštećenje strukture praktički je jednak (realno beznačajan) utjecaj i automobila i motocikala. Autocestu više uništava jedan 40-tonski tegljač nego 30 tisuća automobila (!), pa je praktički svejedno je li u pitanju osobni automobil ili motocikl. 

A kad je trošenje prostornog resursa u pitanju, ako bi motociklisti striktno vozili kao u zapadnim zemljama EU-a, po sredini vozne trake, nikako među njima, motocikl angažira gotovo jednak prostor kao i automobil, jer, uz manje efektivne gabarite, traži veći sigurnosni prostor. 

Dakle, možemo govoriti da je svim građanima cestarina preskupa, ali što bi se desilo da imamo jeftinu cestarinu (ona je i sada 10 do 20 posto niža nego u Italiji, Francuskoj, Španjolskoj..., čijim turističkim standardima težimo), ili jeftine vinjete, tijekom udarnih ljetnih vikenda?! 

Samo 5 ili 10 posto više opterećenja od onih koje smo imali proteklih udarnih vikenda, izazvao bi potpuni zastoj, krkljanac', turisti bi se satima pržili na suncu, kolone bi bile u desecima kilometara, višestruke štete bile bi nesagledive.

Ali, u osnovi podržavam prosvjed motociklista, na kojem treba prvenstveno ukazati na važnost poštivanja prometnih propisa, posebice ograničenja brzine i pozivam ih da se, na zakonit, organiziran i građanski način okupe na trgu ispred 'Kockice' ili na Markovom trgu, a autoceste i ostale prometnice neka puste na miru! 

One su 'krvotok' društva, omogućuju nam turistički i gospodarski prihod, služe svima. Zbog toga je i posebna odgovornost na policiji, da učinkovito spriječi bilo koga da zloupotrebljava prometnu infrastrukturu, radi partikularnih interesa, na štetu nacionalnih...

hr Wed Aug 28 2019 16:52:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5e5516d329111c0c4d8b4715/80
Foto: Youtube

Đikić o koronavirusu: "Smrtnost je dva posto, posljedicama bolesti uglavnom podliježu stariji"

Svaki virus ima svoj ciklus trajanja. Kad se pojavi, oboli mnogo ljudi, no s vremenom sam nestane. - kazao je...

Ugledni hrvatski znanstvenik, član Američke akademije znanosti i umjetnosti, Ivan Đikić smatra da se svijetom proširila prevelika panika zbog novog korona virusa i da svi zaboravljaju kako gripa godišnje uzme 65.000 života. Ona dođe i sama nestane. - pišu 24sata

- Ovaj virus je sličan influenca virusu s kakvim se čovječanstvo susreće svake godine. Kod gripe je smrtnost jedan posto i samo je lani uzela 65.000 života. Kod korone se pokazalo za sada da je smrtnost dva posto te posljedicama bolesti uglavnom podliježu stariji i ljudi slabijeg imunološkog sustava. Ne smije se toliko paničariti - smatra znanstvenik Đikić.

Svaki virus ima svoj ciklus trajanja

Dodaje da znanstvenici diljem svijeta rade na lijeku, no ističe da ga neće biti barem još šest mjeseci. Unatoč tome, dodaje, SARS i MERS su bili puno opasniji i nije se toliko paničarilo.

- Svaki virus ima svoj ciklus trajanja. Kad se pojavi, oboli mnogo ljudi, no s vremenom sam nestane. Koliko će trajati, ovisi o broju ljudi koji su ga preboljeli i koji se mogu inficirati. Tako će biti i s korona virusom - dodaje Đikić.

Smatra da se pretjeruje i kad se spominje mjera zatvaranje državnih granica jer to dodatno sije strah.

- Reakcije mi se čine uistinu pretjeranima, osobito kad znamo koje je vrijeme inkubacije i kako virus reagira. Novih informacija o lijeku još nema, no kad se lijek otkrije, onda će vakcinacija biti najbolji način za buduće sprečavanje širenja virusa. Do tada treba sabrano gledati na cijelu situaciju - poručuje Đikić.

Dok se čeka lijek, može se reći da ni jedan virus do sada nije ovako ujedinio znanstvenike diljem svijeta. Reuters je objavio kako su do sada napravljene 153 studije, uključujući epidemiološke radove, genetske analize i klinička izvješća. Svi ti radovi baziraju se na ispitivanju svih aspekata bolesti. U njima je sudjelovalo 675 istraživača diljem svijeta.

Kod starijih od 80 smrtnost je čak 14,8 posto

Usporedbe radi, prilikom izbijanja SARS-a 2003. trebalo im je godina i pol da objave upola manje znanstvenih studija.

Kod korone znanstvenici su u vrlo kratkom roku uspjeli laboratorijski izolirati virus što im je omogućilo da počnu testirati lijekove, a poznato je i kako virus podnose dobne skupine.

Naime, kineski Centar za kontrolu i prevenciju bolesti objavio je u časopisu Epidemiologija da se rizik od smrti značajno povećava sa starijom dobi.

Kod ljudi starijih od 80 godina smrtnost je čak 14,8%, za ljude od 70 do 79 godina je 8%, a za 60 i 69 je 3,6%, za 50 do 59 godina je 1,3%, od 40 do 49 - 0,4%, od 10 do 39 - 0,2%, a za djecu mlađu od 10 godina nema ni jednog smrtnog slučaja. - pišu 24sata

hr Tue Feb 25 2020 13:45:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5dece3c929111c8c208b4573/80
Foto: MORH/Hrvoje Jelavić

MORH poziva vojne obveznike na upis u vojnu evidenciju

Upis u vojnu evidenciju obvezan je sukladno Zakonu o obrani za sve hrvatske državljane – muške osobe koje u kalendarskoj godini navršavaju 18 godina, a imaju prebivalište na području Republike Hrvatske

Ministarstvo obrane Republike Hrvatske poziva sve muške osobe, hrvatske državljane rođene 2002. godine i starijih godišta, a koji dosad nisu upisani, da se radi uvođenja u vojnu evidenciju jave u područni odsjek za poslove obrane prema mjestu prebivališta.

Riječ je o zakonskoj obvezi redovitog godišnjeg upisa u vojnu evidenciju.

Naime, upis u vojnu evidenciju obvezan je sukladno Zakonu o obrani za sve hrvatske državljane – muške osobe koje u kalendarskoj godini navršavaju 18 godina, a imaju prebivalište na području Republike Hrvatske.

Na poziv za upis u vojnu evidenciju obvezni su se odazvati i hrvatski državljani koji borave u inozemstvu, a uvođenje u vojnu evidenciju mogu provesti putem diplomatske misije ili konzularnog ureda Republike Hrvatske u državi u kojoj borave.

Ovisno o mjestu prebivališta i zakazanom terminu, upisi u evidenciju obavljaju se u odsjecima za poslove obrane, a prilikom dolaska pozvane osobe obvezne su predočiti osobnu iskaznicu ili domovnicu te OIB.

Svi pozvani, bez obzira jesu li dobili pojedinačni poziv ili ne, dužni su odazvati se, a eventualnu spriječenost trebaju javiti Područnom odsjeku za poslove obrane osobno ili preko roditelja ili članova uže obitelji.

hr Tue Feb 25 2020 13:31:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ccb3cf829111ca3698b4627/80
Foto: Dalmacija News

Kiša i jak vjetar: Stiže nam promjena vremena!

Negdje će padati i snijeg...
Veljača će imati proljetnu masku - posebice zbog iznadprosječno visoke temperature zraka. Pritom neće "hladan vjetar poljem piriti", nego će vjetrovito biti zbog južine. I još do večeri uglavnom suho. - prognozira HRT-ov Zoran Vakula

No, promjena stiže u srijedu! Relativno kratkotrajna, ali itekako zamjetna - i po kiši, ponegdje i snijegu, promjenljivom i gdjekad jakom vjetru, te padu temperature, koja će u većini Hrvatske još niža biti u stabilniji četvrtak, kao i u ponovno promjenljiviji i ne suhi petak, te vjerojatno još i u subotu ujutro.

Već tijekom subote je velika vjerojatnost novog jačanja južine i zatopljenja, u nedjelju i kiše...

Prije te nove južine valja još jednom upozoriti na jutarnje temperaturne "minuse" od četvrtka do subote, izraženije u gorskom području. No, i u nekim nizinama bi vjerojatni mraz mogao naštetiti nezaštićenim biljkama, osobito u subotu. - prognoza je Vakule. 

hr Tue Feb 25 2020 12:53:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5e511bc829111c9a458b472b/80
Foto: Pixabay

Koronavirus potvrđen u Hrvatskoj!: "Muškarac pokazuje blaže znakove bolesti"

Riječ je o mlađem čovjeku, nalazi se u Klinici za infektivne bolesti u Zagrebu

Prvi slučaj koronevirusa u Hrvatskoj potvrđen je u Zagrebu. Naime, radi se o mlađem muškarcu hrvatskog državljanstva koji je boravio u Milanu. 

Mladić se nalazi u Klinici za infektivne bolesti u Zagrebu, izoliran je te se nalazi u dobrom stanju. - kazao je premijer Andrej Plenković.

Ministar zdravstva, Vili Beroš izjavio je kako muškarac pokazuje blaže znakove bolesti. 

- Hrvatski državljanin je boravio u Milanu od 19. do 21. veljače. Dobro se osjeća, pokazuje blaže znakove bolesti te pouzimamo mjere opreza. 

Sada slijedi kontaktiranje osobe koji su sa zaraženim muškarcem imali kontakta te ćemo za njih organizirati karantenu. Riječ je o bolesti koja je slična gripi i ne očekuju se veće komplikacije od onih u slučajevima gripe. - kazao je. 

Također, kazao je kako još nisu gotovi nalazi devet radnika iz Italije koji se nalaze u KBC Rijeka. 

hr Tue Feb 25 2020 12:44:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .