Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/561ba1323bb0d9af2f8b48f7/80
Foto: Goran Mehkek / CROPIX

Sud odlučio; Koliko smo platili Gotovininu obranu zauvijek ostaje tajna!

Riječ je o ugovoru koji je Vlada RH s američkim odvjetnicima sklopila u ljeto 2011. godine kako bi osigurala pravnu i lobističku pomoć generalima nakon prvostupanjske osuđujuće presude.

Ustavni sud odbio je tužbu kojom je GONG tražio objavu ugovora Vlade RH i američke odvjetničke kuće Patton Boggs LLP za zastupanje hrvatskih generala Ante Gotovine i Mladena Markača pred sudom u Haagu. Odluku je donijelo vijeće Ustavnog suda u punom sastavu, ali četvero sudaca – Mato Arlović, Goran Selanec, Andrej Abramović i Lovorka Kušan ogradilo se od stava većine, koja je zaključila kako ovaj ugovor, potpisan još 2011. godine, i dalje mora ostati tajnim. Iznijeli su iznimno kritička izdvojena mišljenja, zamjerivši većini svojih kolega što podržavaju skrivanje informacija od građana. To, smatraju, potkopava smisao demokracije i pravo građana da nadziru svoje predstavnike.

Riječ je o ugovoru koji je Vlada RH s američkim odvjetnicima sklopila u ljeto 2011. godine kako bi osigurala pravnu i lobističku pomoć generalima nakon prvostupanjske osuđujuće presude. Potpisao ga je tadašnji ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, a odlukom tadašnje Vlade na njega je stavljena oznaka tajnosti. Kao povjerljiv, ugovor nije objavljen, no GONG je u srpnju 2013. zatražio njegove preslike, piše Telegram.

Vlada je zahtjev udruge odbila, napisavši kako se radi o tajnom dokumentu čija bi objava mogla ugroziti vitalne interese Republike Hrvatske, posebno one međunarodne, budući da je u pitanju ugovor s inozemnom tvrtkom. Međutim, povjerenica za informiranje u travnju 2014. godine poništava to rješenje Vlade RH. Nalaže joj da GONG-u dostavi presliku ugovora, te da s njega skine oznaku tajnosti.

Iako je ugovor svega nekoliko dana nakon što je potpisan objavljen u internetskoj stranici Ministarstva pravosuđa SAD, sukladno američkom Zakonu o registraciji stranih zastupnika, Vlada RH oglušila se na taj nalog povjerenice za informiranje. Protiv njezine odluke pokrenula je postupak na Visokom upravnom sudu RH – i dobila presudu u svoju korist. Taj sud zaključio je kako povjerenica može samo kontrolirati proceduru prema kojoj se uskraćuje pristup određenoj informaciji, bez da ocjenjuje je li sadržaj tajnog dokumenta doista opravdano klasificiran. I zato je njezina odluka poništena.

“Povjerenica je kao jedini javni interes u ovom slučaju navela pravo javnosti da sazna cijenu koju je neko tijelo javne vlasti platilo”, naveo je Visoki upravni sud u presudi. Inače, prema ugovoru, kako stoji na stranici američkog Ministarstva pravosuđa, Hrvatska se obvezala odvjetničkoj kući Patton Boggs LLP plaćati 60 tisuća dolara mjesečno, najmanje godinu dana, a po potrebi i više. Dakle isplaćeno je najmanje 4,5 milijuna kuna. Uz to, ugovorom su američki odvjetnici dobili i pravo nadoknade ostalih mogućih troškova koji bi se pojavili tijekom angažmana.

Na presudu Visokog upravnog suda GONG je podnio ustavnu tužbu, tvrdeći da su mu povrijeđena ustavna prava na slobodu, sudsku kontrolu zakonitosti pojedinih akata, te pravo na pristup informacijama, kao i prava iz Konvencije o zaštiti ljudskih prava i sloboda – na pravično suđenje, slobodu izražavanja, djelotvorni pravni lijek i granice primjene ograničenja prava.

I dok je većina ustavnih sudaca zaključila kako se ništa od toga nije dogodilo, Andrej Abramović, Lovorka Kušan, Goran Selanec i Mato Arlović tvrde upravo suprotno. Prema njihovoj ocjeni država nije na prihvatljiv način obrazložila zašto GONG-u uskraćuje informaciju o ugovoru s američkim odvjetnicima. “Neprihvatljiva je sloboda procjene što ju je izvršna vlast demonstrirala klasificiravši ovaj ugovor”, naglašavaju suci Selanec, Abramović i Kušan. Istovremeno ne spore mogućnost da u ovom slučaju doista ima razloga za proglašavanjem ugovora tajnim, ali tvrde kako procjena nije donesena na način koji bi bio sukladan standardima hrvatskog Ustava.

“Uvid u odluke i postupke državnih tijela omogućuje građankama i građanima da ocijene jesu li dužnosnici koje su odabrali na izborima opravdali njihovo povjerenje. Pravo na pristup informacijama stoga je usko vezano uz sam kamen temeljac političkog ustroja ustavnih demokracija”, objašnjavaju suci svoje izdvojeno mišljenje. Navode kako se ovom odlukom Ustavnog suda šalje negativna poruka i istraživačkim novinarima kojima je često pristup informacijama ključan za njihove uratke. Isto vrijedi i za organizacije civilnog društva, u ovom slučaju GONG.

“Smatramo da Visoki upravni sud RH nije uspješno ispunio svoju obvezu učinkovite zaštite tog prava”, zaključuju Abramović, Selanec i Lovorka Kušan podsjećajući da je ugovor objavljen na internetskoj stranici Ministarstva pravosuđa SAD zbog čega doista ne vide kako bi mogao ugroziti vitalne interese Republike Hrvatske. Sudac Mato Arlović u svom izdvojenom mišljenju ističe kako tajnost podataka ne smije biti sama sebi svrha.

“U protivnom, implicira se da je tajnost podataka dovoljan kriterij da se uskrati pravo na pristup informacijama”, primjećuje Arlović i podsjeća kako je proces protiv generala Gotovine i Markača završio, iako je Vlada u postupku na Visokom upravnom sudu 2014. godine kao jedan od argumenta navela da suđenje još traje. I Visoki upravni sud se uopće nije očitovao na tu evidentno netočnu činjenicu, zgrožen je Arlović jer smatra da je upravo okončanje sudskog procesa protiv Gotovine i Markača ključna činjenica za donošenje odluke o konačnom skidanju oznake tajnosti s ugovora s njihovim pravnim zastupnicima. Jer, u konačnici, iznos iz ugovora plaćen je iz Državnog proračuna.

Facebook komentari

hr Mon Jan 08 2018 16:51:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5618c7ba3bb0d9af2f8b4662/80

Dalmaciji nedostaje liječnika, farmaceuta, socijalnih radnika, informatičara, ugostitelja, građevinara,...

Dalmaciji već dugo najviše nedostaju zanimanja koja izlaze iz trogodišnjih, uglavnom ugostiteljskih i industrijskih škola, te fakulteta.

Nije puno drukčije ni ove godine. Hrvatski zavod za zapošljavanje, u najnovijim preporukama za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja u 2018. godini u šest dalmatinskih područja, najveće potrebe za povećanjem kvota i stipendija iskazao je upravo za te razine školovanja, piše Slobodna Dalmacija.

Dalmaciji tako među VSS zanimanjima, kao i prethodnih godina, najviše nedostaju liječnici, a potreba za povećanjem kvota u medicini navedena je za svih šest dalmatinskih područja, iako je jedini medicinski fakultet ovdje onaj u Splitu. Dalmacija treba visokoškolovanog kadra iz čak 35 zanimanja, a medicinare u stopu prate matematičari (osobito nastavnički smjer), za kojima potreba postoji također u svih šest područja ove regije.

Velike su potrebe i za VSS-ovcima iz područja rehabilitacije, farmacije, socijalnog rada, psihologije, informatike i računarstva te osobito za profesorima fizike, dok je u odnosu na protekle godine nešto manje iskazana potreba za logopedima, ali su i dalje među zanimanjima za koje se preporučuje povećanje kvota i stipendija na području Splitsko-dalmatinske županije, kako u Splitu i okolici, tako i zaleđu i otocima. To, čini se, potvrđuje da su pojedina područja ipak s godinama uvažila preporuke HZZ-a.

Zanimanja s diplomom koja Dalmaciji godinama nisu na listi prioriteta i za koje HZZ godinama preporučuje smanjenje kvota i stipendija jesu ekonomisti i pravnici. U Splitu i okolnim gradovima te Zadarskoj županiji trenutačno nema potrebe ni za diplomiranim učiteljima, a u Splitu ni za novinarima te politolozima. Zanimljivo je također da nigdje u Dalmaciji, osim na otocima, nema preporuka ni za stimuliranjem upisa studija dentalne medicine.

I u četverogodišnjem i petogodišnjem srednjoškolskom obrazovnom sustavu preporučuje se smanjenje upisnih kvota za ekonomiste, komercijaliste i upravne referente, a (ponovno) povećanje upisnih kvota za medicinske sestre/tehničare u cijeloj Dalmaciji, osim u Zadarskoj županiji gdje se ne nalaze na listi preporuka za povećanje broja upisanih učenika. Dalmaciji godinama trebaju zanimanja iz dvogodišnjih i trogodišnjih srednjih škola, osobito iz područja ugostiteljstva, ali i industrijska zanimanja, obrti, građevinske struke... Više od 30 takvih zanimanja nalazi se na listi preporuka za povećanjem upisnih kvota.

Tradicionalno su najveće potrebe za kuharima i konobarima, a od ove godine na vrhu poželjnih pridružili su im se – pekari, kojih nedostaje u svim dalmatinskim županijama i područjima. Dalmacija vapi i za tesarima, zidarima, mesarima, elektroinstalaterima, armiračima, keramičarima, fasaderima...

Jedino Splitu i okolici od trogodišnjih zanimanja i ove i lanjske godine trebaju – krojači, dok se jedino Dubrovačko-neretvanskoj preporučuje smanjenje kvota za upis prodavača, a među VSS zanimanjima povećani upis i stipendiranje stručnjaka za – glazbene instrumente, piše Slobodna Dalmacija.

Facebook komentari

hr Sat Jan 20 2018 10:48:26 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5904b932b47398a4628b45c0/80

DHMZ: Promjenljivo, krajem dana naoblačenje

Bit će promjenljivo sa sunčanim razdobljima, još u prvom dijelu dana u Dalmaciji oblačno s kišom, a u unutrašnjosti Dalmacije lokalno i snijegom, krajem dana sa zapada novo naoblačenje s kišom na sjevernom Jadranu te snijegom u gorskoj i središnjoj unutrašnjosti, a tijekom noći na nedjelju zahvatit će cijelu zemlju, prognoza je Državnog hidrometeorološkog zavoda Hrvatske za subotu.

Vjetar na kopnu slab i ponegdje umjeren jugozapadni. Na Jadranu će puhati umjerena i mjestimice na udare jaka bura i sjeverac, sredinom dana u okretanju na sjeverozapadnjak. Navečer i u noći na nedjelju vjetar će postupno okrenuti na jako jugo i jugozapadnjak. Najviša dnevna temperatura između 2 i 7 na kopnu, od 9 do 14 stupnjeva Celzijusovih na Jadranu.


Facebook komentari

hr Sat Jan 20 2018 08:31:47 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a1bc250b9e03e41108b456a/80
Foto: Pixabay / Ilustracija

HAK: Između Jankomira i Lučkog otežano zbog prometne nesreće

Zbog prometne nesreće na zagrebačkoj obilaznici (A3) između čvorova Jankomir i Lučko u smjeru Lipovca vozi se otežano zaustavnim trakom i servisnim kolnikom kroz čvor Lučko pa ih Hrvatskog autokluba (HAK) vozače pozivaju na oprez.

Uz ograničenje brzine, zbog prometne nesreće vozi se na autocesti A1 između čvorova Zadar 2 i Benkovac, na 267. kilometru u smjeru Splita.

Jak vjetar usporava promet na autocesti A6 Rijeka-Zagreb između Kikovice i tunela Tuhobić. Za sav promet zbog snježne vijavice zatvorena je državna cesta DC218 Dobroselo-Mazin-Bruvno, izvijestili su iz HAK-a u subotu ujutro.

Mokri su ili vlažni i skliski kolnici u većem dijelu zemlje. U zaleđu Dalmacije pada snijeg ili susnježica. Na autocesti A1 između čvorova Bisko i Karamatići mjestimice pada tuča ili susnježica te je opasnost od poledice na kolniku. Zbog niskih temperatura na cestama u unutrašnjosti moguća je poledica posebice na mostovima i nadvožnjacima.

Magla mjestimice smanjuje vidljivost u unutrašnjosti, a ima je i na autocestama: A1 između Zagreba i Bosiljeva, tunela Mala Kapela i čvora Otočac, čvora Gospić i tunela Sveti Rok, A3 Bregana-Lipovac između Ivanje Reke i Novske, A4 Goričan-Zagreb između Varaždina i Zagreba.

Zimski su uvjeti, zabrana je prometa za kamione s prikolicama i tegljače s poluprikolicama, a za ostale je obvezna zimska oprema na cestama u Lici i Zadarskoj županiji: DC42 Poljanak - Poljanak, DC218 GP Užljebić-Donji Lapac-Dobroselo, ŽC5169 Bjelopolje-Donji Lapac, ŽC5203 Donji Srb - Otrić (D1).
Za sav promet zatvorene su ceste (zbog radova): DC75 u Karigadoru, Taru i na dionicama Vodnjan – Pula te Zambratija-Umag kod ulaza u kamp Stella Maris; DC206 Hum na Sutli-Kostel; županijska cesta Visočane-Poličnik (ŽC6014).

U 7 sati do 21. siječnja do 14 sati zbog radova na zagrebačkoj obilaznici (A3) u zoni čvora Buzin u oba smjera vozit će se suženim kolnikom uz ograničenje brzine od 60 km/h. U slučaju loših vremenskih uvjeta radovi će se odgoditi.

Zbog građevinskog miniranja u Lovranu (DC66) danas u 10 i 14 sati kratkotrajno će se prekidati promet, pa vozače HAK poziva na strpljenje i razumijevanje.

Do 27. siječnja u 15 sati Jadranska magistrala (DC8) u Primoštenu, na predjelu Tepli Bok, zatvorena je za teretna vozila i autobuse. Obilazak je: Dolac-Podgreben-Primošten, i obrnuto.

Do 1. srpnja za sav promet zatvoren je granični prijelaz Vitaljina, zbog radova. Moguće je koristiti granični prijelaz Karasovići.

Granični prijelaz Harmica (SLO) zatvoren je za teretna vozila teža od 7,5 t.

Na većini graničnih prijelaza nema dojava o dužim čekanjima.

U prekidu je katamaranska linija Rijeka-Mali Lošinj.

Ostali katamarani i trajekti plove redovito.

Facebook komentari

hr Sat Jan 20 2018 08:31:28 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/54a682581799425652ec5010/80
Foto: Rade Popadić

U hrvatskim skloništima više od 1000 pasa, udruge apeliraju na udomljavanje

U Hrvatskoj se više od 1000 pasa nalazi u skloništima za nezbrinute životinje, a stupanjem na snagu zakona o zabrani usmrćivanja životinja u skloništima, nekim psima je smještaj neizvjestan, jer je nekoliko skloništa već najavilo prodaju, dok su istovremeno udruge za dobrobit životinja pokrenule kampanju "Ne kupuj! Udomi!".

Nekoliko se skloništa prodaje, no životinjama koje su u njima još uvijek nije osiguran novi smještaj. Aktivisti smatraju da se na prodaju odlučuje zbog stupanja na snagu novoga Zakona o zaštiti životinja koji zabranjuje usmrćivanje životinja u skloništima, od čega su takva "skloništa" imala velik profit. Od napuštenih životinja u skloništima su najbrojniji psi.

Monopol i neulaganje za što veći profit

Naime, natječaji za zbrinjavanje se raspisuju po jediničnoj cijeni bez obzira na realan trošak, pa se za jedinku može tražiti, primjerice 1000 ili 8000 kuna po psu. Ako samo jedan ponuđač 'ispunjava' propisane uvjete on se i odabire, a zbog monopola može tražiti i dodatna sredstva, pojašnjavaju iz udruge Prijatelji životinja. Tako se zbog monopola i pogodovanja, gdje ponuđač formira cijenu kakvu želi, stvaraju velike razlike u troškovima šinteraja i skloništa, ustvrdili su.

"Primjerice jedna je udruga- šinteraj samo za dežurstva dva radnika tražila oko 418 tisuća kuna, pa je zbrinjavanje jednog psa koštalo čak 9000 kuna. Velike razlike u troškovima upravo potvrđuju da je istinska skrb i zbrinjavanje životinja moguće jedino kada su skloništa neprofitna i kada ulažu trud u udomljavanje, umjesto da im dobit bude jedini razlog poslovanja na štetu životinja i nepotrebno veliki trošak za lokalne zajednice", istaknuli su Prijatelji životinja.

Dodaju da udruge-šinteraji ne troše sredstva na čipiranje i kastraciju kada pse ionako najčešće ubiju nakon 60 dana, zadržavajući dobit na štetu životinja i poreznih obveznika.

"Bez pogodovanja šinteraj-udrugama, odabiru se povoljnije ponude za hvatanje, zbrinjavanje, čipiranje, cijepljenje, udomljavanje i oglašavanje. Često udruge koje brinu o dobrobiti životinja čak i o svom trošku, prikupljajući donacije, kastriraju ili steriliziraju životinje čime umanjuju trošak lokalnim zajednicama", kazali su.

Neprofitna i transparentana skloništa, dodaju Prijatelji životinja, uključuju volontere, inozemne organizacije i donatore te pišu projekte kako bi bolje obavljali usluge i radili u partnerstvu s jedinicama lokalne samouprave.

Novi zakon sprječava ubijanje životinja i zaustavlja profitiranje na njihovoj smrti

Najavljena prodaja skloništa, smatraju Prijatelji životinja, pokazuje koliko je bilo nužno donošenje novog zakona koji ne samo da će spriječiti ubijanje životinja nego će zaustaviti profitiranje na njihovoj smrti.

"U skloništima se nalaze psi svih dobnih skupina, od štenaca do starijih pasa, kao i svih veličina i pasmina. Iako se stariji psi teže udomljavaju, i oni uz kvalitetno oglašavanje mogu naći dom. Mirniji su, staloženiji i manje aktivni pa često time privuku ljude", kazali su.

U Hrvatskoj postoji 29 registriranih skloništa, a prije stupanja na snagu zabrane usmrćivanja najveći ih je broj funkcionirao kao šinteraj u kojemu se čekao istek 60 dana kako bi se životinja usmrtila, rekli su Prijatelji životinja ističući da je oko 1000 pasa smješteno u registrirane, ali i najmanje osam neregistriranih skloništa.

Najveći kapacitet, oko 400 mjesta, ima sklonište u Čakovcu, zagrebačko sklonište Dumovec može primiti do 160, a osječko Pobjede 180 pasa. Točan broj životinja u svim skloništima bit će poznat sredinom tekuće godine kada će, prema najavama, Ministarstvo poljoprivrede objaviti upisnik skloništa, propisan zakonom.

Kampanja "Ne kupuj! Udomi!"

Voditeljica skloništa Dumovec Tatjana Zajec kazala je da to sklonište može primiti oko 160 pasa. Upitana hoće li zbog zatvaranja skloništa doći do porasta broja životinja u Dumovcu, rekla je da ako se broj poveća traže pomoć građana. S njima u suradnji ponekad se brinu za oko 250 pasa.

Naglasila je da dobra koordinacija među udrugama za dobrobit životinja, u Hrvatskoj kao i u Europi, omogućuje makar privremeno zbrinjavanje većine životinja.

Prijatelji životinja, sklonište Dumovec, Pobjede iz Osijeka uz podršku Mreže za zaštitu životinja pokrenuli su kampanju "Udomi", a u suradnji s umjetnicima snimili su video s obrnutim ulogama ljudi i životinja kako bi pobliže opisali problematiku. Žele potaknuti građane na udomljavanje, umjesto kupnje kojom podržavaju selektivni uzgoj i trgovinu živim bićima.

"Životinje nisu predmeti, nego svjesna bića i članovi obitelji. Pokažite humanost, ne kupujte pse ni bilo koje druge životinje već udomite i učinite dobro djelo", poručuju.

Kada bi se svi koji razmišljaju o kupnji uputili u najbliže sklonište, sve bi životinje bile udomljene

Skloništa u Zagrebu, Osijeku, Virovitici, Čakovcu i Varaždinu već godinama pokazuju kako se sve životinje mogu udomiti, s obzirom na to da ta skloništa nisu ubijala životinje, istaknuli su Prijatelji životinja. "Kada bi se svi koji razmišljaju o kupnji uputili u najbliže sklonište, sve bi životinje bile udomljene", poručuju iz udruga.

Naglašavaju da je najvažniji trud, ali i angažman lokalnih zajednica kojima je promocija udomljavanja i edukacija stanovništva zakonska obveza. Udruge su navele pozitivne trendove u lokalnim zajednicama koje su kontrolom obveznog mikročipiranja znatno smanjile broj napuštenih životinja.

"Primjerice, općina Suhopolje počela je provoditi kontrolu mikročipiranja pasa lani u studenome i u posljednjih mjesec dana u sklonište u Virovitici iz te općine nije primljen nijedan pas", kazali su.

Napuštanje životinja kažnjivo je novčanim iznosom od 15 do 30 tisuća kuna.

Facebook komentari

hr Sat Jan 20 2018 08:31:01 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .