Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5c6707e90e493803ad8b4604/80
Foto: PIXABAY

Konačno razbijen mit: Ovo je prava istina o prvom obroku u danu

Može li obavezni doručak pomoći u mršavljenju? Pitanje je to na koje godinama pokušavaju odgovoriti brojne studije, ali zasad zajedničkog stava na tu temu - nema!
Naime, i najnovija studija koja se bavi doručkom, upravo objavljena u jednom od najstarijih medicinskih magazina na svijetu, BMJ, kaže kako nema dokaza da obavezni doručak može pomoći u skidanju kilograma, odnosno da će preskakanje prvog dnevnog obroka “gomilati kilograme”.

Razotkrivanje

Istraživači sa Sveučilišta Monash u australskom Melbourneu analizirali su 13 nasumičnih kontrolnih studija uglavnom iz SAD-a i Ujedinjenog Kraljevstva u proteklih 28 godina i tvrde da su time uspjeli razotkriti dva najčešća mita vezana uz doručak. Prije svega, nisu pronašli nikakve dokaze da doručak može pomoći u gubitku težine.

Naime, neki su tvrdili da taj obrok ubrzava sagorijevanje kalorija na početku dana te da sprečava kasnije prejedanje. Također, nema dokaza da preskakanje doručka povećava osjećaj gladi tijekom dana.

Stručnjaci tvrde da su sudionici istraživanja bili različitih tjelesnih težina, odnosno neki su bili deblji, a neki mršaviji i imali su različite navike u odabiru namirnica za doručak. Istraživanje je pokazalo da je zapravo ukupni dnevni unos kalorija veći kod ljudi koji su jeli doručak nego kod onih koji su ga preskakali.

Gladni i lakši

Također, oni koji su izostavljali doručak u prosjeku su bili pola kilograma lakši od onih koji ujutro jedu prvi obrok. Dio istraživača u ovoj studiji usredotočio se na učinke prehrane ili preskakanje doručka na bilo kakvu promjenu tjelesne težine, a drugi na utjecaj doručka na dnevni unos kalorija. Njihov je zaključak da obavezni doručak nije idealna strategija za mršavljenje. Zaključuju da je, kad se nekom preporučuje “obavezni doručak” zbog smanjenja kalorija, nužan oprez jer to, kažu, može imati suprotni učinak.

U članku povezanom s ovim istraživanjem Tim Spector, profesor genetičke epidemiologije na londonskom King’s Collegeu, ističe da valja znati da prehrana ili preskakanje doručka može imati različite učinke na različite osobe jer je svaki metabolizam jedinstven. “Ista mjerila ne odgovaraju svima i propisane smjernice za prehranu nerijetko se temelje na pogrešnim informacijama pa sve više djeluju kontraproduktivno jer se time umanjuju važne zdravstvene poruke. Dok ne stignu kvalitetne smjernice neće biti štete ako pokušamo s vlastitim eksperimentima u prehrani, odnosno u želji da smršavimo, uključujući i preskakanje doručka”, kaže Spector.

Posljednjih godina baš oko uloge doručka u prehrani vode se stručne, ali i nestručne rasprave i svatko ima “dokaz” za vlastitu teoriju. “Obavezno jedite doručak jer ćete ubrzati metabolizam. Nemojte jesti doručak jer će se tijekom dana brže ‘istopiti’ masti.” Nije čudo da smo zbunjeni jer jedinstvenog odgovora nema, piše Jutarnji.hr

Slušajte tijelo

Kažu znalci da je to pitanje ne za milijun, već za milijarde dolara, a da decidirani odgovor zapravo i ne postoji. Zbog sve te “zbunjole” stručnjaci sve više preporučuju da treba osluškivati vlastito tijelo, uzeti u obzir stanje organizma, ali i godine. Među ostalim, odlučimo li se na, primjerice, restriktivni jelovnik ili, pak, na “zdravu prehranu” nužno je priznati samom sebi hoćemo li dugoročno izdržati tu životnu promjenu. Ako je odgovor negativan, dogodit će se isto ono što se događa nakon dijeta, kilogrami će se vrlo brzo vratiti zajedno sa starim prehrambenim navikama.

Preskače li se doručak, a onda se tijekom dana, a ponekad i noći, sve kompenzira prekomjernom količinom hrane, onda to sigurno neće dobro utjecati na gubitak težine. Sreće za mentalno zdravlje neće biti ni ako zbog propuštenog doručka sve do ručka intenzivno razmišljamo o hrani.

Dnevni unos energije

No, ako izostane taj negativni efekt, odnosno ako to znači manje kalorija u jednom danu, onda će efekt sigurno biti gubitak kilograma, jer bit i je u tome da se smanji dnevni unos energije. Stručnjaci drže da bi preskakanje doručka ili njegovo odgađanje moglo poboljšati i stanični oporavak jer kad je organizam u režimu gladovanja smanjuje se potencijalni “otpad” i kreće oporavak stanica. Kažu da bi to moglo imati protuupalni učinak zbog smanjenja razine C reaktivnog proteina te zaštitu od oksidativnog stresa.

Uostalom, i znanstvenica Krista Varady, sa čikaškog Sveučilišta Illinois, tvrdi da zasad nema dokaza da preskakanje doručka usporava metabolizam te tako pridonosi povećanju tjelesne težine.

Preskakanje doručka ili ne, ali i “filozofije” o tome koja hrana deblja, a koja ne, razne liposukcijske ili UN dijete s kojima se “prepolovimo” u kratkom vremenu sve više gube bitku sa sve češćim razumnim savjetima. Naime, kad se radi o višku kilograma sve je jasno - ako unosimo više energije od one koju potrošimo, kilogrami će se “slagati”.

Brzina i količina potrošnje kalorija ovisi o tome jesmo li ili nismo aktivni. Osim toga, dob visina, spol, omjer mišića i masti, gustoća kostiju, način života i naše opće zdravlje također imaju veliku ulogu u tome hoćemo li se ili nećemo udebljati od istih namirnica i iste količine hrane.

Spori metabolizam

Stručnjaci preporučuju da svatko za sebe izračuna količinu dnevnih kalorija koje treba unositi jer se s dobi usporava metabolizam, što znači da treba manje jesti, odnosno unositi manje kalorija kako godine prolaze. Preporučuje se izračun tzv. indeksa bazalnog metabolizma (BMR), minimalne količine energije koju organizam treba da bi funkcionirao u stanju mirovanja, koji ovisi o spolu dobi, visini, težini.

No, tu priča oko izračuna potrebnih kalorija ne završava jer dobiveni BMR treba dodatno pomnožiti s određenim brojem ovisno o tome kolika nam je dnevna aktivnost. Riječju, ako je ona veća, onda je moguće više jesti, odnosno unositi više kalorija, a da se istodobno ne deblja. Veliki utjecaj na količinu potrebnih kalorija ima i dob s obzirom na činjenicu da se s godinama usporava bazalni metabolizam. Stručnjaci ističu da je u dobi od 19 do 25 godina preporučeni dnevni unos za žene 2000 kalorija, ali nakon 51 godine pada na 1600.

Dakako, sve su to “odokativne”, odnosno uprosječene vrijednosti i zato stručnjaci savjetuju da svako treba naći svoju idealnu brojku kad je riječ o unosu kalorija i optimalnu vrstu hrane za svoj organizam. U toj priči izbor tipa doručak ili ne ovisit će prije svega o tome što najbolje odgovara našem organizmu. Brojanje kalorija nije samo pitanje onoga što jedemo već prije svega koliko i kako trošimo kalorije.

hr Fri Feb 15 2019 19:41:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ed4d49c6f2ab86a4b8b4699/80

JUBILARNI SPLITSKI FESTIVAL Provjerite tko će pjevati početkom srpnja na Prokurativama

Uz večer novih skladbi na programu će biti i retrospektivna večer.
Poznate su pjesme i izvođači Splitskog festivala 2020. koji će se održati početkom srpnja na splitskim Prokurativama. Na ovogodišnjoj jubilarnoj 60. glazbenoj manifestaciji, uz večer novih skladbi na programu će biti i retrospektivna večer.

Na Večeri novih skladbi Festivala zabavne glazbe Split zapjevat će, kao i obično, neka od najvećih imena glazbene scene, a priliku za osjetiti čari jedne od najljepših pozornica dobili su i mladi glazbenici i autori pred kojima je zasigurno uspješna karijera. 

Umjetnički žiri u sastavu, Eduard Gracin, voditelj glazbene redakcije Radio Splita, Katarina Perišić, voditeljica glazbene redakcije Radio Dalmacije, profesor Nenad Šiškov, skladatelj, producent i aranžer, profesor Jasminko Šetka te skladatelj i direktor Splitskog festivala Tomislav Mrduljaš, s obzirom na broj pristiglih pjesama, imao je veliku odgovornost za izabrati 22. 

1. BUDI ČOVJEK (Robert Grubišić-Robert Pilepić) IBRICA
2. ČAROBNA STVAR (Neno Belan-Alka Vuica) NENO BELAN & ZORANA KAČIĆ ČATIPOVIĆ 
3. DOĐI, UZMI DUŠU (Marko Kutlić-Aleksandar Čubrilo) ADRIANA  
4. DUGO NISAM BIO MLAD (Goran Karan) GORAN KARAN 
5. FALI MENI ONA (Pero Kozomara-Sanja Tafra) JOLE
6. IDEM JUGU SVOM (Hari Rončević) HARI RONČEVIĆ 
7. IZDALO ME MORE (Filomena Puljiz/Josip Grgantov-Filomena Puljiz) FILOMENA 
8. KAD DUŠA BOLI (Mladen Grdović-Nenad Ninčević) MLADEN GRDOVIĆ
9. KAKO SAMO MATER ZNA (Tonći Huljić-Vjekoslava Huljić) LORENA
10. MAKA MAKA (Pero Kozomara-Lući Tukić) KLAPA RIŠPET
11. MENI TRIBA MIRNO MORE (Boris Oštrić) BORIS OŠTRIĆ & RIBARI 
12. NE ZAMIRI VILO (Tedi Spalato-Nenad Ninčević) TEDI SPALATO 
13. NEMA BOLJE (Ines Prajo-Arijana Kunštek) IVO PERKUŠIĆ
14. NIJE DOVOLJNO (Marko Matijević Sekul/Maja Kolarić/Boris Kolarić) ČIVRO
15. O TEBI OVISAN (Marko Tolja) MARKO TOLJA 
16. OSTAJEM TU (Vinko Barčot) TOMISLAV BRALIĆ & KLAPA INTRADE
17. PISMA SPLITA (Želimir Škarpona/Dalibor Musap-Nedo Zuban) TENORI DALMACIJE
18. PJEVA MI SE ALI NEMAM S KIM (Branimir Mihaljević-Nenad Ninčević) GIULIANO
19. SAMO MI SE JAVI (Fedor Boić-Nenad Ninčević) ALEN NIŽETIĆ  
20. SVE DO KRAJA (Jasminko Šetka-Ružana Kovač) KLAPA PRASKA
21. TO NE MOGU PODNIT (Darko Bakić) PETAR DRAGOJEVIĆ
22. VOLI ME GODINAMA (Marija Mirković) FRAJLE
hr Mon Jun 01 2020 12:12:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ed28c0e6f2ab8774b8b459a/80

From Hong Kong with love: Sretan Dan državnosti!

Popularni Kinez objavio je novi video u kojem još jednom iskazuje ljubav prema Hrvatskoj
Popularni “Imotski Kinez“ objavio je još jedan video u kojem pjeva našoj domovini, a ovom prigodom čestitao je i Dan državnosti. Video je objavila i Facebook stranica Imotski crnjaci, a obožavatelji su se uskoro javili s brojnim komentarima podrške i oduševljenja.

- Dajte čovjeku državljanstvo!“, “Veći domoljub od slučajnog predsjednika“, “Odmah ga na Pantovčak...“, 
samo su neki od brojnih komentara.

Kako zvuči izvedba pjesme Od stoljeća sedmog s kineskim naglaskom, poslušajte u videu.


hr Sat May 30 2020 18:38:48 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5bf26c480e4938f5198b4603/80
Foto: Wikipedija

Čak pet hrvatskih otoka završilo na popisu uglednog portala Business Insider

Popis je portal objavio još 2018. godine, a svake ga godine 'osvježe' i nadopune voditelji turističkih agencija iz cijeloga svijeta i najpoznatiji svjetski putopisni blogeri.
U trenutku kada značajan dio Europe nakon uspješne borbe protiv korona virusa ponovno otvara svoje granice, portal Business Insider objavio je popis 100 otoka koje bi svi rado posjetili - a na njemu je i čak pet hrvatskih otoka.

Popis je portal objavio još 2018. godine, a svake ga godine 'osvježe' i nadopune voditelji turističkih agencija iz cijeloga svijeta i najpoznatiji svjetski putopisni blogeri. Evo kojih se pet bisera Jadrana ove godine našlo na listi Business Insidera:

Vis

Vis je bio zbog svog strateškog položaja sve do kraja 1980-ih bio zatvoren za gotovo sve posjetitelje, posebno za strance, pa se turizam nije razvio. Nakon osamostaljenja Hrvatske, turizam se počeo razvijati, a Vis je danas među najpopularnijim otočnim odredištima u Hrvatskoj, dijelom i zbog toga što se tek nedavno počeo razvijati pa je na taj način sačuvao svoj izvorni šarm i ljepotu, netaknutu od moderne turističke industrije.

- Na otoku nema ni kampova za turiste jer je sve do kraja 80-ih godina prošlog stoljeća Vis bio vojna baza, napisao je Renee Sundgren iz Topdeck Travela.

- Kako se otok polako počeo otvarati, stranci iz cijelog svijeta na Vis su počeli dolaziti uživati u autentičnom ambijentu, kulturi i kulinarskom delicijama. Svatko tko traži mir, pronaći će ga na predivnim plažama Visa i njihovim skrivenim uvalama, dodao je.

Šolta

- Na Šoltu ćete se zaputiti kako bi osjetili tradicionalni otočni život i pobjegli od gužve, rekla je glasnogovornica internetskog portala za uspostavljanje cijena TravelSupermarket Emma Grimster.

- Na ovaj se brdoviti otok strmih obala i rustikalnih sela može doći trajektom iz Splita. Šolta je poznata po medu od divljeg ružmarina i maslinovom ulju koje se pravi od plodova više od tisuću godina starih stabala masline. Svi koji dođu na otok mogu biti probati lokalnu kuhinju, dodala je.

Mljet

- Mljet je najistočniji veći otok u Dalmaciji i jedan od najzavodljivijih jadranskih otoka, rekao je direktor tvrtke müvTravel Michel Karam.

- Uspostava nacionalnog parka otok je učinilo atraktivnijim, ali ni od tad na Mljetu nema gužve. Posjetitelji uglavnom gravitiraju ka turističkoj enklavi oko Pomene, a ostatak otoka praktički je netaknut i nudi dozu mira koja stvarno oduzima dah, dodao je.

Brač

- Hvar i Vis su jako lijepi, ali jako su popularni među turistima. Ako tražite nešto malo mirnije, ja bih vam definitivno preporučio Brač, rekao je izvršni direktor KAYAK Europe John-Lee Saez.

- Malo je jeftiniji od Hvara i pokazuje prirodnu ljepotu Hrvatske. Uživat ćete na bijelim kamenim plažama i u autentičnoj hrvatskoj kulturi. Ako radite turneju po otocima, morate ga posjetiti, kaže on.

Hvar

- Poput većine dalmatinskih otoka i Hvar ima idilično plavetnilo i pješčane plaže, r ekao je Leon Sicilliano, video producent u Business Insideru i Insideru.

- Preporučio bih vam da unajmite moped i s njim pokušate obići nepristupačne plaže i zabaviti se. Sam grad Hvar noću je jako veseo i živ, svježu ribu možete naći mnogim restoranima, a i lokalni kafići imaju dobru ponudu, pišu 24 sata.

hr Fri May 29 2020 14:08:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ebdc84e6f2ab8fb298b458e/80

Provedite ovaj vikend u restoranu Rus u Žrnovnici uz odličnu spizu i povoljne cijene!

Restoran nudi i usluge cateringa
Ovaj vikend u restoranu Rus možete uživati u domaćim specijalitetima i ugodnoj atmosferi s vašim najmilijima.

Nude se domaći specijaliteti po povoljnim cijenama. Tako je na meniju divljač s njokama za 60 kuna, mesna plata za 100 kuna te pizza za samo 30 kuna.

Restoran Rus, smješten uz rijeku Žrnovnicu, mjesto je koje možete rezervirati i za domjenke, obiteljske svečanost, poput krštenja i svadbi. Također možete dogovoriti i catering! 

Dobra spiza je zagarantirana!
Rezervirajte svoje mjesto na broj 091 472 0080! Osoblje restorana Rus vas čeka!
hr Fri May 29 2020 10:44:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .