Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5c6707e90e493803ad8b4604/80
Foto: PIXABAY

Konačno razbijen mit: Ovo je prava istina o prvom obroku u danu

Može li obavezni doručak pomoći u mršavljenju? Pitanje je to na koje godinama pokušavaju odgovoriti brojne studije, ali zasad zajedničkog stava na tu temu - nema!
Naime, i najnovija studija koja se bavi doručkom, upravo objavljena u jednom od najstarijih medicinskih magazina na svijetu, BMJ, kaže kako nema dokaza da obavezni doručak može pomoći u skidanju kilograma, odnosno da će preskakanje prvog dnevnog obroka “gomilati kilograme”.

Razotkrivanje

Istraživači sa Sveučilišta Monash u australskom Melbourneu analizirali su 13 nasumičnih kontrolnih studija uglavnom iz SAD-a i Ujedinjenog Kraljevstva u proteklih 28 godina i tvrde da su time uspjeli razotkriti dva najčešća mita vezana uz doručak. Prije svega, nisu pronašli nikakve dokaze da doručak može pomoći u gubitku težine.

Naime, neki su tvrdili da taj obrok ubrzava sagorijevanje kalorija na početku dana te da sprečava kasnije prejedanje. Također, nema dokaza da preskakanje doručka povećava osjećaj gladi tijekom dana.

Stručnjaci tvrde da su sudionici istraživanja bili različitih tjelesnih težina, odnosno neki su bili deblji, a neki mršaviji i imali su različite navike u odabiru namirnica za doručak. Istraživanje je pokazalo da je zapravo ukupni dnevni unos kalorija veći kod ljudi koji su jeli doručak nego kod onih koji su ga preskakali.

Gladni i lakši

Također, oni koji su izostavljali doručak u prosjeku su bili pola kilograma lakši od onih koji ujutro jedu prvi obrok. Dio istraživača u ovoj studiji usredotočio se na učinke prehrane ili preskakanje doručka na bilo kakvu promjenu tjelesne težine, a drugi na utjecaj doručka na dnevni unos kalorija. Njihov je zaključak da obavezni doručak nije idealna strategija za mršavljenje. Zaključuju da je, kad se nekom preporučuje “obavezni doručak” zbog smanjenja kalorija, nužan oprez jer to, kažu, može imati suprotni učinak.

U članku povezanom s ovim istraživanjem Tim Spector, profesor genetičke epidemiologije na londonskom King’s Collegeu, ističe da valja znati da prehrana ili preskakanje doručka može imati različite učinke na različite osobe jer je svaki metabolizam jedinstven. “Ista mjerila ne odgovaraju svima i propisane smjernice za prehranu nerijetko se temelje na pogrešnim informacijama pa sve više djeluju kontraproduktivno jer se time umanjuju važne zdravstvene poruke. Dok ne stignu kvalitetne smjernice neće biti štete ako pokušamo s vlastitim eksperimentima u prehrani, odnosno u želji da smršavimo, uključujući i preskakanje doručka”, kaže Spector.

Posljednjih godina baš oko uloge doručka u prehrani vode se stručne, ali i nestručne rasprave i svatko ima “dokaz” za vlastitu teoriju. “Obavezno jedite doručak jer ćete ubrzati metabolizam. Nemojte jesti doručak jer će se tijekom dana brže ‘istopiti’ masti.” Nije čudo da smo zbunjeni jer jedinstvenog odgovora nema, piše Jutarnji.hr

Slušajte tijelo

Kažu znalci da je to pitanje ne za milijun, već za milijarde dolara, a da decidirani odgovor zapravo i ne postoji. Zbog sve te “zbunjole” stručnjaci sve više preporučuju da treba osluškivati vlastito tijelo, uzeti u obzir stanje organizma, ali i godine. Među ostalim, odlučimo li se na, primjerice, restriktivni jelovnik ili, pak, na “zdravu prehranu” nužno je priznati samom sebi hoćemo li dugoročno izdržati tu životnu promjenu. Ako je odgovor negativan, dogodit će se isto ono što se događa nakon dijeta, kilogrami će se vrlo brzo vratiti zajedno sa starim prehrambenim navikama.

Preskače li se doručak, a onda se tijekom dana, a ponekad i noći, sve kompenzira prekomjernom količinom hrane, onda to sigurno neće dobro utjecati na gubitak težine. Sreće za mentalno zdravlje neće biti ni ako zbog propuštenog doručka sve do ručka intenzivno razmišljamo o hrani.

Dnevni unos energije

No, ako izostane taj negativni efekt, odnosno ako to znači manje kalorija u jednom danu, onda će efekt sigurno biti gubitak kilograma, jer bit i je u tome da se smanji dnevni unos energije. Stručnjaci drže da bi preskakanje doručka ili njegovo odgađanje moglo poboljšati i stanični oporavak jer kad je organizam u režimu gladovanja smanjuje se potencijalni “otpad” i kreće oporavak stanica. Kažu da bi to moglo imati protuupalni učinak zbog smanjenja razine C reaktivnog proteina te zaštitu od oksidativnog stresa.

Uostalom, i znanstvenica Krista Varady, sa čikaškog Sveučilišta Illinois, tvrdi da zasad nema dokaza da preskakanje doručka usporava metabolizam te tako pridonosi povećanju tjelesne težine.

Preskakanje doručka ili ne, ali i “filozofije” o tome koja hrana deblja, a koja ne, razne liposukcijske ili UN dijete s kojima se “prepolovimo” u kratkom vremenu sve više gube bitku sa sve češćim razumnim savjetima. Naime, kad se radi o višku kilograma sve je jasno - ako unosimo više energije od one koju potrošimo, kilogrami će se “slagati”.

Brzina i količina potrošnje kalorija ovisi o tome jesmo li ili nismo aktivni. Osim toga, dob visina, spol, omjer mišića i masti, gustoća kostiju, način života i naše opće zdravlje također imaju veliku ulogu u tome hoćemo li se ili nećemo udebljati od istih namirnica i iste količine hrane.

Spori metabolizam

Stručnjaci preporučuju da svatko za sebe izračuna količinu dnevnih kalorija koje treba unositi jer se s dobi usporava metabolizam, što znači da treba manje jesti, odnosno unositi manje kalorija kako godine prolaze. Preporučuje se izračun tzv. indeksa bazalnog metabolizma (BMR), minimalne količine energije koju organizam treba da bi funkcionirao u stanju mirovanja, koji ovisi o spolu dobi, visini, težini.

No, tu priča oko izračuna potrebnih kalorija ne završava jer dobiveni BMR treba dodatno pomnožiti s određenim brojem ovisno o tome kolika nam je dnevna aktivnost. Riječju, ako je ona veća, onda je moguće više jesti, odnosno unositi više kalorija, a da se istodobno ne deblja. Veliki utjecaj na količinu potrebnih kalorija ima i dob s obzirom na činjenicu da se s godinama usporava bazalni metabolizam. Stručnjaci ističu da je u dobi od 19 do 25 godina preporučeni dnevni unos za žene 2000 kalorija, ali nakon 51 godine pada na 1600.

Dakako, sve su to “odokativne”, odnosno uprosječene vrijednosti i zato stručnjaci savjetuju da svako treba naći svoju idealnu brojku kad je riječ o unosu kalorija i optimalnu vrstu hrane za svoj organizam. U toj priči izbor tipa doručak ili ne ovisit će prije svega o tome što najbolje odgovara našem organizmu. Brojanje kalorija nije samo pitanje onoga što jedemo već prije svega koliko i kako trošimo kalorije.

hr Fri Feb 15 2019 19:41:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5bf3b42f0e4938311d8b45a2/80
Foto: Pixabay

Pet vrsta hrane koje ne smijemo jesti nakon vježbanja

Obrok nakon vježbanja potiče mišiće na oporavak, a važno je vratiti i izgubljenu tekućinu, kao i elektrolite

Prije odlaska na trening najbolje se pripremiti na napor obrokom koji se lako probavlja i ne sadrži puno masti, ali ima kvalitetne ugljikohidrate koji pružaju energiju. Slatkiše i hranu koja obiluje šećerom također je bolje izbjegavati. Obrok nakon vježbanja potiče mišiće na oporavak, a važno je vratiti i izgubljenu tekućinu, kao i elektrolite.

Elektroliti osiguravaju ravnotežu tekućine u organizmu, pomažu radu mišića i živaca. Nakon vježbanja i znojenja potrebno ih je nadoknaditi namirnicama koje ih sadržavaju poput domaće juhe s dodatkom soli, čokoladnog mlijeka, jogurta i banana. Dobar odabir su i zobena kaša, orašasti plodovi, avokado s integralnim kruhom, kuhana jaja, riba ili piletina.

Izgubljenu tekućinu najbolje je nadoknaditi vodom, a kupovna pića za sportaše nisu najbolji izbor jer često sadrže previše šećera. Na popisu zabranjenih namirnica nakon vježbanja nalaze se i naizgled zdrava rješenja.

Smoothie

U teoriji nema ničeg pogrešnog s vraćanjem energije i vode napitkom od voća i povrća, ali problem je u tome što smoothieji ne sadrže najbolji odnos ugljikohidrata i proteina. Lako je popiti previše šećera i nakupiti toliko kalorija da se poništi učinak vježbanja ako pokušavate smršavjeti. Optimalan obrok za oporavak ima manje od oko 300 kalorija i sadrži proteine, kao i kvalitetne ugljikohidrate.

Kava sa šećerom

Odlučite li vratiti energiju keksima, kolačima ili kavom sa šećerom, to ćete nakratko postići, ali ubrzo nakon što šećer opet padne poželjet ćete još. Umjesto kolača bolja su opcija čokoladno mlijeko ili banana, a ne zaboravite i na proteine, koje također valja nadoknaditi.

Sirovo povrće

Štapići mrkve, celera i paprike obiluju vitaminima i mineralima, ali nakon vježbanja tijelu treba ponešto kalorija i proteina kako bi se moglo oporaviti. Odlučite li se za salatu, začinite je s nekoliko kapi maslinova ili bučina ulja pa ubacite kvinoju ili pečenu bundevu, piletinu ili tunu.

Varivo od graha ili cvjetače

Nakon vježbanja najbolje je izbjeći grah u bilo kakvom obliku. Zbog velike količine vlakana usporava probavu, a kod osjetljivijih ljudi stvara plinove i grčeve. Osim graha bolje je izbjeći i cvjetaču, kelj ili prokulice.

Jaja na oko

Pržena hrana, uključujući i jaja na oko usporava probavu i izaziva osjećaj umora. Umjesto jaja iz tave bolja su opcija kuhana ili poširana, najbolje s pokojom kriškom avokada i finim integralnim kruhom. - piše Pun kufer

hr Sat Mar 23 2019 12:21:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/534883901799429e5daa3386/80

Spavate li na leđima, trbuhu ili boku? Po tome trebate birati jastuk

Za spavače na leđima idealan je plići, mekaniji jastuk, dok onima koji spavaju na boku treba čvršća potpora za vrat. Ako se, pak, neprestano okrećete, najbolji je mekani jastuk srednje visine

Ako se neprestano vrpoljite u krevetu, a isprobali ste sve stare trikove za bolji san, poput izbacivanja kofeina, krivac je možda vaš jastuk. Jastuke bi trebalo mijenjati svake tri godine kako bi vam davali pravilnu podršku, a odabir vrste ovisi o položaju u kojem spavate, tvrde stručnjaci za san.

Tijekom vremena, jastuci mogu postati spljošteni, a takvi ne daju vašoj glavi i vratu pravilnu potporu.

Testirajte je li vrijeme da bacite jastuk

Položite jastuk preko ruke - ako se savije preko ruke kao torba za sedlo, vašem je jastuku istekao rok trajanja.

Ako želite testirali kvalitetu jastuka, stavite ga na čvrstu površinu i pritisnite u sredini. Jastuk dobre kvalitete vratit će se u prvotnu formu čim podignete ruku

Koja je vrsta jastuka najbolja za vas?

Iako to ovisi i o osobnom ukusu, postoje smjernice za to kakav je jastuk najbolji za vas ovisno o načinu spavanja.

Spavate li uvijek na leđima, bilo bi dobro da odaberete mekani jastuk koji neće previše podići glavu i napraviti stres vratu.

Čvrsti, visoki jastuk poželjan je za spavače na boku jer će poravnati kralježnicu i vrat. Dodatno, postavljanje jastuka između koljena dok spavate može spriječiti bol u donjem dijelu leđa.

Spavači koji se odmaraju na trbuhu trebaju jastuk koji podupire vrat i leđa, stoga bi bilo dobro uložiti u mekani jastuk. Nekima odgovara i podvlačenje jastuka pod trbuh kako bi poduprli donji dio leđa.

Mnogi ljudi spavaju u različitim položajima tijekom noći, pa stoga nema savršene formule za odabir jastuka - ali najbolje je nabaviti jastuk srednje visine koji pruža potporu za spavanje sa strane, ali i da je dovoljno plitak za spavanje na leđima. Kako biste produljili rok trajanja jastuku, dobro ga je protresti svaki dan da se s vremenom ne spljošti. piše 24 sata.

hr Fri Mar 22 2019 19:10:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c95015f29111ce1188b4583/80
Foto: Promo

Nesvakidašnja turneja filma "Ufuraj se i pukni" dolazi u Dalmaciju

Nesvakidašnja turneja na kojoj je cilj neobavezno i opušteno druženje s publikom. Ako vam je dosta drame u životu, tragedije u novinama i politike na televiziji, onda morate pogledati ovaj film

Slogan 'Pivica s glumcima', savršeno prikazuje ideju, koju su u ovom slučaju, glumci filma 'Ufuraj se i pukni', osmislili kako bi svojoj publici približili sebe, komediju te im ponudili nešto više, a opet toliko jednostavno i ljudsko, bolje rečeno, ono što nam svima danas nedostaje. Kako vam zvuči mogućnost da s glavnim glumcima filma provedete vrijeme u druženju, zezanciji i da još pri tome popijete koju pivicu u ležernoj, ali ipak pomalo nesvakidašnjoj atmosferi? 

Naime, nakon završenih projekcija filma 'Ufuraj se i pukni', glumci su odlučili provesti ugodno vrijeme s publikom, a prije same projekcije, upravo će oni biti ti, koji će vas dočekati i pregledati vaše kinoulaznice, naravno, nasmijavajući vas bez fige u džepu. Svaki će grad u kojem je planirana projekcija, imati svoj termin i mjesto druženja, o čemu će više informacija, kao što su prostor i vrijeme, biti objavljeni na službenim Facebook profilima Kerekesh Teatra. 

Nakon varaždinske (25. ožujka 2019.) i zagrebačke (26. ožujka 2019.) premijere, kreće turneja diljem Hrvatske pod istoimenim nazivom Ufuraj se i pukni, na kojoj će se kroz sve gradove, glumci družiti s publikom.

Turneja će obuhvatiti i Dalmaciju: 08.04. Split – CineStar 4DX Mall of Split, 09.04. Šibenik – CineStar (Centar Dalmare)  te 10.04. Zadar – CineStar (City Galleria)

Zašto su se glavni glumci Ljubomir i Jan Kerekeš odlučili popiti pivicu s publikom, objasnili su na sljedeći način: "Mislimo da film treba približiti publici. Često se promocije filma dogode u dva-tri grada, održe se premijere i film ima ili nema svoj život, a publika gleda ili ne gleda film. Mi se želimo družiti s našom publikom, upoznati što više ljudi možemo i opušteno razgovarati o filmu ili komedijama općenito. Ljudi se sve manje druže i puštaju da ih nosi ovaj ludi tempo svakodnevice. Mi želimo malo "stati na loptu" i popiti pivicu s našom publikom. Ako se nekome film ne svidi, onda ćemo popiti i dvije pivice. Za vrijeme turneje i promocije filma, molimo policiju s lizaljkama za veliku dozu razumijevanja i pozivamo ih, nek i oni dođu pogledati film."

'Ufuraj se i pukni', prvi je varaždinski dugometražni igrani film redatelja Ljubomira Kerekeša, koji je nastao prema scenariju istoimene i izuzetno uspješne predstave Kerekesh Teatra, koja je odavno osvojila srca gledatelja, a sama činjenica da je odigrana više od 120 puta po Hrvatskoj, govori sve. Radi se o prvom filmu nagrađivanog i poznatog hrvatskog glumca i kazališnog, a sada i filmskog redatelja Ljubomira Kerekeša.

Radnja filma odvija se u Varaždinu gdje glumci na humorističan način prikazuju odnose, emocije, uspone i padove, neka svoja razmišljanja i viđenja. Uz Ljubomira i Jana Kerekeša, u na platnu se pojavljuju i Zoran Pribičević, Mirela Brekalo, Ana Begić, Hana Hegedušić, Žarko Potočnjak, Draško Zidar, Goran Grgić, Darko Janeš, Matko Knešaurek, Mirela Videk, Sara Ipša, Tanja Pavlović, Marko Hergešić, Zdravko Pomper te više od pedeset statista.

Ovu komediju snimanu, skoro po istinitom događaju u distribuciji Blitza pogledajte u kinima od 04. travnja 2019. godine i zabavite se do suza, jer smijeh je najbolji lijek, a upravo ova komedija je dokaz koji to potvrđuje.

Više informacija kao i kupnja ulaznica moguća je na blagajnama CineStar kina ili online


hr Fri Mar 22 2019 16:38:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/58e4c54ab473980e008b458c/80
Foto: Pixabay

Postoji li veza između šparoga i raka?

Istraživanje objavljeno u časopisu Nature zastrašilo je sve ljubitelje šparoga pa su se mnogi zapitali utječe li ova biljka na širenje raka.

Ne postoji istraživanje koje se izravno bavi povezanošću raka dojke i šparoga. Zapravo su se istraživači bavili asparginom, aminokiselinom koja se nalazi u šparogama. Istraživanja pokazuju da je on neophodan za preživljavanja raka, a nalazi se u mnogim biljkama i namirnicama životinjskog podrijetla.

Što je asparagin?

Asparagin je neesencijalna aminokiselina koja je prvi put izolirana iz soka od šparoga. Neesencijalne aminokiseline poput asparagina mogu se sintetizirati u tijelu i ne moraju se konzumirati u prehrani. Provedeno je istraživanje koje je proučavalo utjecaj aspgarina na širenje stanica raka dojke, nije se radilo o šparogama. Slična studija iz 2014. radila je istraživanje u kojoj se povezuje razina asparagina i stanica raka dojke, a jedna nedavna studija istraživala je kako asparagin utječe na limfne stanice.

Aspagarin je povezan s drugom aminokiselinom, glutaminom. On je nužan zapreživljavanje i rast stanica raka. Bez dovoljno glutamina stanice raka neće preživjeti. Prema istraživanju, asparagin je u stanju zaštititi stanice raka od umiranja zbog gubitka glutamina.

Asparagin potiče metaboličke procese koji omogućuju rast svih stanica, uključujući i stanice raka.

Na kraju su istraživači utvrdili da kod raka dojke i drugih vrsta karcinoma rezultati ukazuju na to da konzumiranje šparoga može biti korisno u borbi protiv raka. S obzirom da se ovi spojevi ne nalaze isključivo u šparogama, treba ih pronaći u drugom povrću, piše zivotistil.hr

hr Fri Mar 22 2019 12:54:55 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .