Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/57c69ff20234c3f2458b45f5/80
Foto: D.N.

"BDP će još rasti, to će RH donijeti bolji kreditni rejting"

Rast BDP-a u trećem tromjesječju za 2,9 posto u Dnevniku je komentirao glavni analitičar Addiko Bank Hrvatska Hrvoje Stojić

Ovakvo ostvarenje rasta BDP-a tijekom prva tri kvartala ide u smjeru premašivanja stope rasta od 2,6 %, koliko nam je Europska komisija predvidjela za ovu godinu. Vidjeli smo brojke, no i prognoze analitičara kretale su rasponu od 2,5 do 3,3 posto?

- Ova brojka je u skladu s očekivanjima, a za očekivati je da i zadnji kvartal bude na toj razini, te da će godina biti zaključena s prosjekom rasta BDP-a od 2,8 posto.

Za 2017. očekujemo rast BDP-a od oko 3 posto, ali smo oprezni, a glavni razlog za to je politička neizvjesnost u EU, jer u sljedećih šest do devet mjeseci u tri zemlje imaju izbore, a te rizike je, nažalost, nemoguće procijenjivati, a zbog njih je potrebno uzeti određenu dozu opreznosti, jer mogu utjecati negativno na potrošnju u tim državama, a to se u konačnici može odraziti na smanjenu potražnju za hrvatskim proizvodima, javlja N1.

Rasle su sve kategorije, uz turizam koji je perjanica, je li najveće iznenađenje toliki porast potrošnje kućanstava?

- Rast potrošnje nije iznenađenje, a treba se sjetiti pokretanja njenog rasta, osim kroz turizam indirektno, posljedica je rasta raspoloživog dohotka stanovništva. Ima benefite od rasta zapošljavanja, stanovništvo se ponovo zadužije, a kupovna moć raste i jer stanovništvu ostaje dio novca kao posljedica nižih kamatnih stopa na kredite. Taj je trend sad održiv, jer osim zaposlenosti rastu i plaće, a to će se nastaviti i u sljedećoj godini zbog rasterećenja dohotka, kao posljedice najavljene porezne reforme.

Cijeli članak možete pročitati ovdje.


Facebook komentari

hr Wed Nov 30 2016 20:02:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/584563ac1eea8f7a208b457e/80
Foto: Screenshot YouTube

Euro nastavlja strelovito padati: Hoće li se Italija vratiti liri?

Tijekom tjedna bit će objavljeno još nekoliko važnih vijesti koje bi mogle uzrokovati veće pomake na financijskim tržištima

Radni tjedan na financijskim tržištima počeo je burno. Na temelju rezultata talijanskog referenduma na kojem je odbačen prijedlog ustavnih promjena, koje je predložio premijer Renzi, euro je u noći s nedjelje na ponedjeljak u odnosu na većinu drugih najtrgovanih svjetskih valuta oslabio 1%, a u trenutku pisanja analize tečaj EUR/USD na platformama Admiral Marketsa iznosi 1.0634, što je vrlo blizu najniže razine u posljednjih 13 godina. Razlog pada je očekivana ostavka premijera koja bi mogla uzrokovati političku nestabilnost te jačanje populističke stranke koja zagovara referendum o napuštanju zajedničke europske valute.

 

Tijekom tjedna bit će objavljeno još nekoliko važnih vijesti koje bi mogle uzrokovati veće pomake na financijskim tržištima, a najvažniji među njima je sastanak vijeća guvernera Europske centralne banke, koji će se održati u četvrtak, a na kojem će se odlučivati o budućnosti programa ubrizgavanja novca u financijski sustav koji bi trebao trajati do ožujka iduće godine.

Do planiranog završetka programa ima još samo četiri mjeseca, a gospodarska situacija u eurozoni se nije značajno popravila, zbog čega dio investitora smatra da će doći do produžetka trajanja programa, što bi moglo značajno utjecati na tečaj eura.

Scenarij 1: Produžetak trajanja programa

Ukoliko ECB zaključi da je gospodarska situacija u eurozoni i dalje neprihvatljivo loša ili procijeni da bi se politička nestabilnost mogla negativno odraziti na gospodarski rast, te na temelju toga  odluči produžiti razdoblje trajanja programa ubrizgavanja novca u financijski sustav ili čak povećati opseg programa, vrlo vjerojatno bi došlo do nastavka slabljenja eura u odnosu na većinu ostalih valuta. To bi automatski značilo da dolazi i do odgode podizanja kamatnih stopa u eurozoni , što bi uzrokovalo novi val prebacivanja kapitala u američki dolar i ulaganje u američke obveznice i ostale vrijednosne papire, koji već sada donose osjetno veći prinos. Ovisno o duljini produžetka programa i komentarima guvernera ECB-a, u ovom scenariju je moguće da euro barem na kratko postane slabiji od američkog dolara.

Scenarij 2: Najava završetka programa

S obzirom na činjenicu da su se financijska tržišta već oporavila od sinoćnjeg pada zbog talijanskog referenduma i da se odluka o Brexitu nije značajnije odrazila na gospodarska kretanja, moguće je da je europsko gospodarstvo  dovoljno ojačalo da može napradovati bez velike pomoći centralnih banaka. Osim toga, u posljednjih šest mjeseci, euro je u odnosu na američki dolar i kineski juan oslabio dodatnih 5%, što će vjerojatno smanjti uvoz i pozitivno utjecati na izvoz i otvaranje novih radnih mjesta. U takvoj situaciji, moguće je da će Europska centralna banka zaključiti da je došlo vrijeme za postepeno privođenje kraju ekstremno labave monetarne politike koju provodi zadnjih godina i najaviti početak smanjivanja iznosa koji se ubrizgava u financijski sustav, a koji trenutno iznosi 80 mlijardi eura mjesečno.

Takva odluka bi bila vrlo jasan znak da kriza u Europi završava i da će kamatne stope godinama rasti. Investitori i špekulanti na financijskim tržištima bi u ovom scenariju vjerojatno odmah počeli agresivno kupovati euro u očekivanju rasta kamatnih stopa i jačanja eura, koji bi u idućih godinu dana ojačao možda čak i više od 10%.

Analitičari Admiral Marketsa smatraju da sa sadašnje razine, euro u idućim godinama ima veći potencijal za jačanje nego za slabljenje. Ovisno o vijestima koje se gotovo svakodnevno objavljuju, kratkoročno su mogući pomaci od nekoliko posto i prema gore i prema dolje.





Facebook komentari

hr Mon Dec 05 2016 13:55:42 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/56f2bdd20dfb8a183f8b473d/80
Foto: Hina

Potrošnja porasla 5,3 posto, najviše u devet godina

Time je nastavljen i rekordni pozitivni trend, s obzirom da potrošnja raste već 26 mjeseci zaredom, što nije zabilježeno od kada DZS vodi te podatke
U Hrvatskoj je u listopadu potrošnja porasla 5,3 posto na godišnjoj razini, što je znatno veći rast nego što se očekivalo i najveći u posljednjih devet godina. 

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u petak prvu procjenu prema kojoj je promet od trgovine na malo, što su ga ostvarili svi poslovni subjekti koji se bave tom djelatnošću bez obzira na svoju pretežnu djelatnost, u listopadu, prema kalendarski prilagođenim podacima, nominalno porastao za 4,6 posto, a realno za 5,3 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.

To predstavlja ubrzanje rasta potrošnje u odnosu na rujan, kada je porasla 4,5 posto na godišnjoj razini, i najviši rast od rujna 2007. godine, kada je potrošnja skočila 6,6 posto.

To je i veći rast nego što se očekivalo. Četiri makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, u prosjeku su očekivali rast potrošnje u listopadu za 3,5 posto na godišnjoj razini. Njihove procjene rasta kretale su se u rasponu od 2,8 do 4,1 posto.

Time je nastavljen i rekordni pozitivni trend, s obzirom da potrošnja raste već 26 mjeseci zaredom, što nije zabilježeno od kada DZS vodi te podatke.

"Tako neprekinuti niz pozitivnih godišnjih stopa datira od rujna 2014. godine snažno podržan i izvjesnim poboljšanjima na tržištu rada. Negativne stope inflacije također su pridonijele učinku većeg raspoloživog dohotka što je uz priljeve od turizma pozitivno utjecalo na rast prometa u trgovini na malo", navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na izvješće DZS-a.

I do kraja godine očekuju nastavak pozitivnih trendova u prometu u trgovini na malo, koji će, poručuju, biti podržani izostankom inflacijskih pritisaka. To bi, naime, moglo potaknuti rast raspoloživog dohotka i osobne potrošnje, što bi trebalo pozitivno utjecati i na rast BDP-a.

"Ostaje, međutim činjenica kako je zamjetan udio, oko 40 posto, nominalnog prometa u trgovini na malo i dalje usmjeren na zadovoljavanje osnovnih životnih potreba", zaključuju analitičari RBA.

Današnji podaci pokazuju da je rast osobne potrošnje nastavljen i na početku četvrtog ovogodišnjeg tromjesečja.

S rastom od 3,4 posto osobna potrošnja bila je jedan od najvažnijih pokretača ubrzanja rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) u trećem tromjesečju na 2,9 posto na godišnjoj razini, što je najbrži rast gospodarstva u posljednjih osam godina.


Facebook komentari

hr Fri Dec 02 2016 12:54:39 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/584123311eea8fe90e8b45c9/80
Foto: Promo foto

Dobra vijest za ljubitelje slatkog: Nestle smanjuje udio šećera u čokoladi!

Švicarski konditorski div Nestle tvrdi kako je otkrio način kako drastično srezati količinu šećera u svojim proizvodima bez da to utječe na njihov okus

Tvrtkini znanstvenici navodno su otkrili način kako drugačije strukturirati šećer, tako da za postizanje istog okusa koriste 40% manje.

Nestle će patentirati novi proizvodni proces, te će početi koristiti novi šećer u 2018. godini.

Šef odjela tehnologije u Nestleu Stefan Catsicas izjavio je kako se radi o ‘istinski prijelomnom otkriću’.

Njegovi znanstvenici promijenili su strukturu šećera tako da se brže rastapa, što zavarava osjetiljne pupoljke na jeziku i ostavlja dojam da je proizvod slađi nego što uistinu jest, piše Jutarnji list.


Facebook komentari

hr Fri Dec 02 2016 08:22:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/583ef8d11eea8f14058b46b6/80
Foto: D.N.

BDP: Nakon snažnog trećeg kvartala, analitičari podižu procjene rasta BDP-a

Osam makroekonomista u ovoj godini u prosjeku očekuju rast BDP-a za 2,6 posto, dok su prije tri mjeseca očekivali 2,1 posto
Rast gospodarstva od 2,9 posto u trećem tromjesečju, najbrži u posljednjih osam godina, ponajviše se zahvaljuje rekordnoj turističkoj sezoni, rastu osobne potrošnje i investicija, kažu analitičari, od kojih su neki već povećali procjene rasta za ovu i iduću godinu.

 Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u srijedu prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao 2,9 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

 To je već osmo tromjesečje zaredom kako BDP raste, i to brže nego u prethodnom, kada je gospodarstvo ojačalo 2,8 posto. To je ujedno i najbrži rast još od drugog kvartala 2008. godine, kada je BDP također porastao 2,9 posto.

 „Domaća potražnja dala je pozitivan doprinos rastu BDP-a - 1,5 postotnih bodova - predvođena prvenstveno komponentom potrošnje kućanstava“, navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na izvješće DZS-a.

 Potrošnja kućanstava porasla je u trećem tromjesečju 3,4 posto na godišnjoj razini, brže u odnosu na 3,1-postotni rast u prethodnom kvartalu. Na rast potrošnje ukazivalo je jačanje prometa u trgovini već 25 mjeseci zaredom, što nije zabilježeno od kada DZS vodi te podatke.

 „Osim izostanka inflatornih pritisaka, koji su pozitivno doprinijeli rastu realnog raspoloživog dohotka, tijekom trećeg tromjesečja nastavljena su i povoljna kretanja na tržištu rada koja su u pozitivnoj vezi s dohotkom kućanstava, doprinoseći tako i većoj sklonosti potrošnji“, ističu analitičari RBA.

 Dodaju i kako je snažan poticaj rastu osobne potrošnje došao od rekordne turističke sezone.

 U prvih devet mjeseci ove godine u komercijalnim smještajnim objektima ostvareno je 74,6 milijuna noćenja, ili 8,6 posto više nego u istom razdoblju lani. Stoga se procjenjuje da bi prihodi od turizma ove godine mogli premašiti rekordnih 8 milijardi eura.

 „Obzirom na razmjerno snažan udio u BDP-u djelatnosti povezanih s turizmom, ne iznenađuje da je najveći pozitivan doprinos povećanju obujma BDP-a u trećem tromjesečju ostvaren upravo izvozom usluga, gdje je zabilježen snažan godišnji rast od 7,4 posto“, navode analitičari RBA.

 Uz realan rast izvoza roba od 2,4 posto, ukupan izvoz roba i usluga porastao je na godišnjoj razini za 6,3 posto. A kako je u trećem tromjesečju uvoz roba i usluga realno viši za 6 posto u odnosu na isto tromjesečje lani, doprinos neto inozemne potražnje bio je pozitivan, za 1,4 postotna boda.

Premda sporije, investicije porasle 6. kvartal zaredom


 Međutim, u trećem je tromjesečju usporen rast državne potrošnje, i to na 2,1 posto, s 2,5 posto u drugom kvartalu.

 To je „odraz snažnije fiskalne konsolidacije, koja je dijelom posljedica smanjene državne potrošnje tijekom razdoblja tehničke Vlade“, objašnjavaju analitičari RBA.

 U proteklom je tromjesečju usporen i rast investicija. Bruto investicije u fiksni kapital porasle su za 2,9 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, sporije nego u drugom tromjesečju kada je rast iznosio 6,5 posto.

 „Ova sastavnica BDP-a je od 2008. do 2014. godine izgubila preko 30 posto svoje realne vrijednosti, stoga ohrabruje godišnji rast, premda usporeniji, i šesto tromjesečje zaredom. Na rast investicija ukazivali su podaci iz realnog sektora, ali i bolja iskoristivost sredstava iz EU fondova“, poručuju iz RBA.

 Analitičari Hrvatske gospodarske komore (HGK) kažu, pak, da je znatan rast BDP-a ostvaren na osnovi rasta i domaće i inozemne potražnje.

 „S obzirom na takve rezultate u trećem kvartalu, rast BDP-a za sva tri prva kvartala iznosio je 2,8 posto, neznatno više nego u prvoj polovini godine“, izračunali su u HGK. Ističu kako rast BDP-a i dalje potiču unutarnji i vanjski čimbenici.

 „Domaću potražnju znatno određuje nastavak rasta neto plaća i oporavak sklonosti potrošnji te rast sklonosti ulaganju i povoljni uvjeti na tržištu kapitala, dok su glavni vanjski čimbenici rasta nastavak oporavka na razini Europske unije, globalno niske kamatne stope i pad cijena sirove nafte“, poručuju analitičari HGK.

 Upozoravaju, međutim, na čimbenike koji utječu na usporavanje rasta BDP-a, kao što su niska kreditna aktivnost poslovnih banaka, odnosno proces ukupnog kreditnog razduživanja svih sektora, visoka razina nezaposlenosti te rastući uvoz.

Povećane procjene rasta


 Nakon rasta gospodarstva u prvom polugodištu za 2,7 posto na godišnjoj razini, na početku drugog polugodišta rast je dodatno ubrzan, pa bi u cijeloj 2016. mogao biti znatno veći nego što se procjenjivalo na početku godine, kada je većina analitičara očekivala rast manji od 2 posto.

 „U posljednjem ovogodišnjem tromjesečju očekujemo nastavak pozitivnih stopa rasta gospodarstva, predvođenog osobnom potrošnjom i investicijama... Čak i uz usporavanje rasta na oko 2 posto u posljednjem tromjesečju, Hrvatska će 2016. zasigurno zaključiti sa stopom realnog rasta od oko 2,6 posto“, ističu analitičari RBA.

 I mnogi su drugi posljednjih mjeseci povećali procjene rasta. Tako prema nedavnoj anketi Hine, osam makroekonomista u ovoj godini u prosjeku očekuju rast BDP-a za 2,6 posto, dok su prije tri mjeseca očekivali 2,1 posto.

 Neki su analitičari već danas, nakon izvješća DZS-a, povećali procjene rasta BDP-a u ovoj, ali i u idućoj godini.

 Tako je Addiko u analizi poručio kako u ovoj godini očekuje rast od 2,8 posto, dok je nedavno ta banka procjenjivala da će rast iznositi 2,7 posto.

 U 2017. godini gospodarstvo bi, prema novim procjenama analitičara Addika, moglo porasti 2,8 posto, dok su prije očekivali rast od 2,2 posto.

 U svakom slučaju u ovoj će godini rast BDP biti brži nego u 2015., kada je gospodarstvo poraslo po prvi puta nakon šest godina recesije, i to za 1,6 posto.

Facebook komentari

hr Wed Nov 30 2016 17:11:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis

Pročitajte još . . .