Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5a58e509b9e03e8c468b46a8/80
Foto: PIXABAY

Suradnja Kuće Bukovac i Galerije Klovićevi dvori: izložba Vlahe Bukovca

Sasvim posebna izložba: Partnerski projekt Kuće Bukovac (Muzeji i galerije Konavala) iz Cavtata i Galerije Klovićevi dvori iz Zagreba pripremaju sasvim posebnu izložbu o našem velikanu Vlahu Bukovcu zamišljenu kao trogodišnji ciklus izložbi posvećenih našem umjetniku.

Više svo o svemu, za ovaj broj DuLista, saznali od autorice izložbene koncepcije i kustosice Kuće Bukovac, Lucije Vuković, koja zajedno s višom kustosicom Galerije Klovićevi dvori, Petrom Vugrinec, postavlja ovu izložbu, piše DuList.hr

— Na izložbama segmentno predstavljamo djelo Vlaha Bukovca, jednog od naših najznačajnijih slikara, kroz njegova tri glavna formativna razdoblja. Prva izložba bavi se Bukovčevim pariškim razdobljem (1877.–1893.). Na drugoj izložbi prikazat ćemo slikarevo razdoblje provedeno u Zagrebu, Cavtatu i Beču (1893.–1903.), a na trećoj njegovo praško razdoblje (1903.–1922.) – kazala nam je Vuković koja nam je detaljno ispričala put ovog vrijednog projekta.

Izložbama pratite Bukovčeve cikluse. Koliko dugo će biti postavljena?
Ciklus Vlaho Bukovac 1/3 – pariško razdoblje (1877.–1893.), dakle prvi dio ciklusa, otvara se u Galeriji Klovićevi dvori u Zagrebu 18. siječnja 2018., a izložba ostaje otvorena do 11. ožujka 2018. godine. Izložbu će pratiti program predavanja i stručnih vodstava.

Surađujete s Galerijom Klovićevi dvori, ali i s brojnim eminentnim stručnjacima. Već ste prije surađivali s nekima od njih?
Inicijalni poziv za autorsku suradnju na ovom trogodišnjem projektu došao je od kolegice Petre Vugrinec, više kustosice Galerije Klovićevi dvori. 

Kao autorice izložbene koncepcije, na prvoj izložbi na kojoj predstavljamo Bukovautorice izložbene koncepcije, na prvoj čevo djelovanje u Parizu te njegovu afirmaciju u Engleskoj, Crnoj Gori, Srbiji, kao i buđenje domaće likovne sredine u Dalmaciji, pozvali smo stručnjake koji se bave pojedinim tematskim cjelinama. 

Rachel Rossner, američka povjesničarka umjetnosti, koja je doktorirala s temom Great Expectations: The South Slavs in the Paris Salon Canvases of Vlaho Bukovac and Jaroslav Čermak na ‘The University of Chicago’, bavi se Bukovčevim prisustvom na pariškom Salonu i njegovom ‘crnogorskom epizodom’. Akademik dr. sc. Radoslav Tomić bavi se Bukovčevim povratcima u domovinu i portretima nastalima u Dubrovniku i Dalmaciji, a izvanredni profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu dr. Igor Borozan dinastičkim portretima u Srbiji. 

Britanski povjesničar umjetnosti Alex Kidson i lady Beresford-Peirse znatan su doprinos dali rasvjetljavanju dijela Bukovčevog opusa ostvarenog za engleske naručitelje.­
Kuća Bukovac je kroz svoj dosadašnji rad i ranije surađivala s dijelom stručnjaka uključenih u projekt. Alex Kidson jedan je od prvih međunarodnih istraživača koji se izvan Hrvatske bavio Bukovcem i organizirao više izložbi u Engleskoj, još 2005. godine, a njegova istraživanja obavljena su i u Cavtatu. Lady Jadranka Beresford- Peirse dugogodišnja je suradnica Kuće Bukovac te jedna od najzaslužnijih posrednica pri donaciji 10 djela Vlaha Bukovca iz zbirke Glen Kući Bukovac 2006. godine. 

Rachel Rossner je također dugogodišnja suradnica muzeja na istraživačkim i izložbenim projektima, bila je koautorica izložbe Imaginativni svjetovi-Bukovčevi ateljei održane u Kući Bukovac 2010. godine. Projekt je otvorio priliku za suradnju s ostalim stručnjacima kod nas i vani koji se bave djelom Vlaha Bukovca, poput akademika Radoslava Tomića i dr. Igora Borozana, ali i ostvarivanje više suradnji s institucijama i privatnim vlasnicima putem posudbi djela za izložbu, a za koje su kontakti započeli upravo u Kući Bukovac, kao središnjem mjestu memorije o slikaru. Izložba tako objedinjuje istraživanja koja do sada nisu bila prisutna u široj hrvatskoj javnosti, a neraskidivo su povezana s ishodištem – Kućom Bukovac – prostorom života i rada slikara i riznicom njegova nasljeđa. Tu se vraćaju brojni kolege koji se bave ovim segmentom povijesti umjetnosti.

Kao kustosica izložbe, na što ste osobito ponosni u koncipiranju izložbi?
Cilj projekta i izložbe je dati pogled na Bukovčev rad s međunarodnog stajališta, predstavljamo do sad kod nas malo poznata, nova istraživanja te otvaramo pitanje o Bukovčevom repozicioniranju u europskom kontekstu. Na izložbi će biti predstavljena djela koja do sad nisu viđena u Hrvatskoj, poput onih iz Engleske, ali i pravih bisera iz naših i stranih privatnih zbirki te manje poznati radovi iz Bukovčevog pejzažnog opusa.

Postoje li dodatni planovi/napori Kuće Bukovac za 2018. godinu vezani za umjetnikov rad/opus?
Kuća Bukovac čuva dragocjenu zbirku slika i crteža, osobnih predmeta i arhivalija u umjetnikovoj rodnoj kući, u kojoj je živio i stvarao, oslikao zidove. Osnovna joj je uloga očuvanje i briga za bogatu zbirku, daljnji rad na njenoj obradi i zaštiti, poput digitalizacije muzejske građe, kao i prikupljanja nove građe. U pripremi je nova izložba o Vlahu Bukovcu i dijelu zbirke koji nije u stalnom postavu muzeja, kao i nastavak projekta suradnje s Galerijom Klovićevi dvori koja na ovaj način otvara priliku šire kontekstualizacije i prezentacije zbirke Kuće Bukovac.

Izložba se održava po visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović i Vlade Republike Hrvatske. Izložbu će otvoriti predjednik Vlade RH Andrej Plenković u u četvrtak, 18. siječnja u 19 sati kojom će se svečano obilježiti početak Europske godine kulturne baštine u Republici Hrvatskoj.

hr Fri Jan 12 2018 17:40:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/59ef518bb9e03e068f8b45b0/80

Više od polovice Hrvata ide na festivale

Više od polovice ispitanika u Hrvatskoj, njih 52 posto, posjetili su neki festival u zadnje dvije godine, a najčešće su išli na ulične festivale, festivale pop, rock i metal glazbe, gastronomske festivale i festivale elektroničke glazbe, pokazalo je istraživanje na više od 1000 ispitanika.

Polovica ispitanika posjetila je neki festival u zadnje dvije godine, a riječ je uglavnom o uličnim, glazbenim i kulturnim festivalima u Hrvatskoj, priopćeno je u srijedu iz kompanije Mastercard koja je provela istraživanje.

Više od 40 posto ispitanika kazalo je da posjećuje ulične festivale, oko 30 posto njih posjećuje festivale pop glazbe, rock, metal i gastronomske festivale, a 20 posto ih kaže da ide na festivale elektroničke glazbe ili druge kulturne manifestacije. Kada je riječ o festivalima u inozemstvu, u zadnje dvije godine ih je posjetilo tek sedam posto ispitanika.

Na festivale najčešće idu ispitanici iz Sjeverne Hrvatske. Festivali pop glazbe najpopularniji su u Dalmaciji i Lici, a više ih vole žene. Rock i metal festivale posjećuju većinom muškarci, najčešće Ličani, a gastronomski festivali su najatraktivniji Zagrepčanima i Ličanima.

Festivale jazz i klasične glazbe najčešće posjećuju ispitanici iz Istre i Slavonije s primanjima iznad 12.000 kuna. Festivali elektronske glazbe su najpopularniji među ispitanicima iz Sjeverne Hrvatske, Istre, Primorja i Gorskog kotara te su popularniji među muškarcima, mladima i obrazovanijim ispitanicima.

Filmski festivali su najpopularniji među Zagrepčanima te u Lici, na Kordunu i Banovini.

Za izbor festivala odlučujući troškovi i izvođači

Većina ispitanika koji idu na festivale je u protekle dvije godine posjetila jedan do tri festivala, a oko 60 posto ispitanika s primanjima iznad 12.000 kuna u istom je razdoblju posjetilo više od tri festivala.

Glavni faktor koji utječe na odluku o odlasku na festival te izboru događanja su troškovi, odabir izvođača, atmosfera i sl.

Čak 90 posto hrvatskih ispitanika na festivalima najviše troši na piće, nakon toga na hranu i prijevoz do lokacije, a potom na suvenire, smještaj i cigarete.

Čak 43 posto posjetitelja festivala izjavilo je da im smještaj nije potreban. Nakon završetka festivala na lokaciji ostaje nešto više od trećine ispitanika.

Zanimljiv je da samo 17 posto ispitanika potroši preko 1000 kuna na festivalu, ne uključujući ulaznice. Kao najčešći način plaćanja 93 posto ispitanika navodi gotovinu, dok su kartice primarno sredstvo plaćanja za ispitanike s primanjima iznad 9000 kuna.

Najviše ispitanika na festivale ide s partnerom, nešto manje njih s prijateljima ili obitelji, a sami putuju najčešće ispitanici s visokim primanjima, te oni iz Istre, Primorja i Gorskog kotara.

hr Wed Jun 20 2018 18:21:12 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/534ecbc91799423028e9abf0/80

Stvari koje niste znali o bananama

Pune su vlakana, kalija i vitamina C uz ostale vitamine i minerale koji su dobri za vaše zdravlje. Možete ih jesti i dok ste na dijeti jer su odličan saveznik u mršavljenju. Evo još nekih činjenica o bananama koje vjerojatno niste znali.
Koliko kalorija imaju?

Jedna srednje velika banana ima oko 105 kalorija. "Savršen je međuobrok od 100 kalorija", kaže Jennifer Davos, registrirana dijetetičarka i nutricionistica iz havajskog Honolulua, piše Zdrava krava.

Od čega se sastoji banana?

Uglavnom od ugljikohidrata, što je u biti jako dobro. "Ugljikohidrati su primarni izvor 'goriva' za mišiće. Trebaš ih kako bi ti se tijelo moglo pokretati", objašnjava Davis. Idealne su za doručak, prije treninga ili u energetskom smoothieju.

Jesu li banane pune šećera?

Banane naravno imaju nešto šećera u sebi i to 14 grama, ali je ta vrsta voćnog šećera dolazi skupa u paketu s 3 grama vlakana i čak gramom proteina. 

Nemasne su i ne sadrže dodane šećere koji se mogu pronaći u energetskim pločicama, keksima i bombonima.

"Visok unos vlakana pomaže održavanju zdravlja zglobova", kaže Davis i dodaje da vlakna mogu čak pomoći u prevenciji nekih vrsta karcinoma, poput raka crijeva. 

Osim svega navedenog, u banani ima i vitamina C, A, folne kiseline, magnezija, željeza te antioksidansa.

Zašto je bitan kalij u banani?

"Radi se o elektrolitu kojeg većina nas ne dobiva dovoljno. Pomaže kontrakciji tvojih mišića i srca", kaže Davis. Objašnjava kako natrij i kalij skupa djeluju kako bi omogućili vodi da ulazi i izlazi iz stanica. 

Istraživanja su pokazala i kako je kalij ključan u držanju krvnog tlaka u ravnoteži te redovitim unosom kroz hranu može pomoći smanjenju krvnog tlaka, kao i očuvanju zdravlja srca i bubrega. 

Trebam li jesti banane prije treninga?

Da! Banane potpomažu mišićne funkcije i zato su odličan izvor energije za vrijeme treninga.  Jedno je istraživanje iz 2012. pokazalo kako konzumacija banane tijekom tjelovježbe je jednako efektivna kao i pijenje energetskog pića u pogledu podizanja energije, a pored toga je puno zdravija. 

Smanjuje li banana bol u trbuhu?

Istraživanje iz 2014.  pokazalo je kako vlakna iz banane pomažu kod smanjenja boli u trbuhu zbog plinova te kod konstipacije. Također, kalij pomaže stabilizaciji razina natrija u tijelu što smanjuje nadutost, prema Harvardskoj školi medicine. 

S čim ju smijem kombinirati?

Nije nužno jesti ju uz neku drugu hranu, osim ako nemaš dijabetes tipa 2. Onda ne bi bilo loše jesti ih uz malo maslaca od nekog orašida, poput kikirikija.  To je dobra kombinacija i za one koji žele smršavjeti, a još jedna verzija je uz kvinoju za doručak. 

Postoji li neki rizik za moje zdravlje, ako jedem banane?

Većina ljudi smije bez problema pojesti šest do sedam banana dnevno. U slučaju kroničnog oboljenja bubrega treba se posavjetovati s liječnikom o dozvoljenoj količini.  Uz to, uzimanje određenih lijekova poput beta-blokatora, koji mogu utjecati na visoke razine kalija, također zahtijeva konzultacije s liječnikom. 

Kako banane pomažu kod mršavljenja?

Istraživanje za Nutrients prije dvije godine otkrilo je kako unos voća pomaže prevenciji pretilosti, što znači da treba ukomponirati što više voća u jelovnik, uključujući i banane. 

Davis čak preporučuje jesti banane prije obroka kako bi vlakna iz njih dala osjećaj sitosti i smanjila mogućnost prejedanja.  Odlične su i kao zamjena za ulje u pekarskim proizvodima, kao i sladoled koji se radi jednostavnim blendanjem zamrznutih banana. 









hr Wed Jun 20 2018 18:17:30 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ab522f42af47fb5398b48d6/80

Koliko puta dnevno biste trebali obavljati veliku nuždu?

Koliko često odlazite na veliku nuždu, može reći puno o vašem zdravlju i koliko dobro funkcionira vaše tijelo

Iako može biti neugodno govoriti o pokretima crijeva, oni mogu ponuditi vrijedne informacije što se događa u tijelu. Mnogi ljudi su zabrinuti da ili idu prečesto ili prerijetko na toalet, piše Život i stil.

Ovdje su odgovori na neka uobičajena pitanja koja je možda neugodno pitati.

- teško je reći što je normalno, pogotovo kada je u pitanju učestalost, jer se razlikuje od osobe do osobe
- liječnici gledaju koliko često netko obavlja veliku nuždu i kakva je konzistencija kako bi utvrdili jesu li pokreti crijeva uobičajeni
- to je način na koji se tijelo rješava otpada i neprobavljene hrane koja se ne apsorbira
- doživjeti privremene promjene u crijevnim navikama ili uzorcima je normalno

Što je normalno za vas, možda nije za nekog drugog. Studija iz 2010. objavljena u Scandinavian Journal of Gastroenterology otkrila je da je 98 posto sudionika obavljalo između tri puta tjedno do čak tri puta dnevno. Većina ljudi ima istu rutinu i odlaze na WC isti broj puta dnevno u otrilike isto vrijeme.

Promjene u obrascima mogu se i dalje smatrati zdravima, ali mogu i ukazivati na početak problema s trbuhom ili crijevima.

Što utječe na učestalost?

Koliko često osoba ide u kupaonicu može varirati o nizu čimbenika, uključujući:

Unos tekućine

Budući da crijeva apsorbiraju višak vode, unos nedovoljno tekućine može otvrdnuti stolicu. Ako dođe do zatvora, povećajte unos tekućine.

Dob

Zatvor je često povezan sa starenjem. Starenje uzrokuje usporavanje pokreta crijeva. Također, starije osoba ima veću vjerojatnost da će uzimati lijekove koji mogu ometati njihove uobičajene navike.

Aktivnost

Aktivan način života pomaže boljem funkcioniranju debelog crijeva i učinkovitijem pokretima crijeva. Kada dođe do zatvora ili sporije probave, odlazak na šetnju ili vožnju biciklom može pomoći. 

Prehrana

Što jedete ima važnu ulogu u učestalosti odlaska na veliku nuždu. Vlakna su od iznimne važnosti za zdrava crijeva. Do debelog crijeva prenose neprobavljenu hranu. Prehrana koja ima dovoljno vlakana može potaknuti redovitost i spriječiti zatvor.

Hormoni

Neki hormoni, poput progesterona i estrogena, mogu utjecati na to koliko često žena ide na WC. Na primjer, neke su žene mnogo izvješćivale o češćim odlascima u danima koji su vodili do i na početku njihove menstruacije.

Društveni čimbenici

Neki ljudi imaju poteškoća s odlaskom u javnoj kupaonici, na poslu ili kad su drugi ljudi u blizini. To može uzrokovati da netko "drži" duže nego što je potrebno.

Tijekom vremena, tijelo ne može brzo odgovoriti na znakove, što može uzrokovati da se netko osjeća konstipiranim ili neugodno.

Što je normalno?

Zdrave crijevne navike znače da netko redovito odlazi na WC i da je stolica mekana i lako prolazna. Redoviti pokreti crijeva omogućuju pražnjenje debelog crijeva bez boli ili nelagode.

Što nije normalno?

Stolica koji je vodena ili 'labava' pokazuje da se vrlo brzo kreće kroz debelo crijevo, obično kao rezultat iritacije, poput infekcije ili drugog izvora upale. Kronični proljev može dovesti do dehidracije ili neravnoteže elektrolita. Proljev može također dovesti do nedostatka hranjivih tvari jer ih crijeva ne mogu apsorbirati kad se stolica kreće tako brzo.

Stolica koji je mali i sličan lopticama je također abnormalan i obično je znak opstipacije ili nepotpunog pražnjenja crijeva. Ova vrsta stolice može biti teška ili teško prolazna i može čak dovesti i do drugih komplikacija, poput hemoroida.

hr Wed Jun 20 2018 18:08:07 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b2a7a112af47f153d8b4720/80

Tri brzopotezna trika za prepoznavanje zrele i slatke lubenice bez prerezivanja

Lubenica gasi žeđ, a u 100 grama nalazi se samo tridesetak kalorija. Izvrstan je izvor vitamina A i C, kalija te magnezija.
1. Potražite žućkastu mrlju na površini lubenice
Jeste li primijetili mrlju na površini lubenice? Ona predstavlja mjesto na kojoj je lubenica ležala na zemlji tijekom dozrijevanja. Najzrelije lubenice imaju žućkastu mrlju, dok one koje su bijele ili svjetlozelene boje treba izbjegavati jer su ubrane prije nego što su dozrele. Nemojte kupovati niti lubenicu koja nema nikakvu mrlju na površini, piše Punkufer.

2. Birajte plod bez oštećenja 
Površina lubenice trebala bi biti tamnozelene boje, tvrda na opip, glatka i bez vidljivih oštećenja. Mekana površina pouzdan je znak da je plod počeo truliti, a izbjegavajte i onu osušene površine koja je izgubila svu sočnost i slatkoću. Plod bi trebao biti asimetričan, a one s neobičnim grbama prepustite nekom drugome. 

3. Testirajte težinu lubenice 

Možda vam se teška lubenice ne da nositi iz trgovine kući, ali upravo bi najtežem plodu trebali davati najviše pažnje. Čak 92 posto lubenice čini voda, pa su najsočniji plodovi ujedno i najteži. Podignite nekoliko lubenica iste veličine, a kući odnesite onu koja je najteža. Ta će biti najslađa i najsočnija!
hr Wed Jun 20 2018 18:01:03 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .