Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/584023ed1eea8f120a8b4634/80
Foto: Boris Kačan / www.kacan.com

Gotovo 9 posto Hrvata nema dovoljno novca za izlaske

Dovoljno novca za izlazak na piće, ručak ili večeru barem jednom mjesečno nema 8,7 posto Hrvata starijih od 16 godina, dok taj problem ima 13 posto građana EU-a

Izlazak s prijateljima ili obitelji na piće, ručak ili večeru barem jednom mjesečno ne može si priuštiti 8,7 posto Hrvata, a 9,3 posto ih nema dovoljno novca na neku redovitu aktivnost u slobodno vrijeme i po tome bolje stoje od europskog prosjeka, pokazuju podaci za 2014. godinu, koje je u četvrtak objavio Eurostat.

Dovoljno novca za izlazak na piće, ručak ili večeru barem jednom mjesečno nema 8,7 posto Hrvata starijih od 16 godina, dok taj problem ima 13 posto građana EU-a.

Slobodne aktivnosti ne može si priuštiti 9,3 posto Hrvata, a na razini EU-a to je preskupo za 17,8 posto građana.

Za izlaske u Hrvatskoj novca nema 4,3 posto mladih u dobi od 16 do 25 godina, a u EU-u 11 posto.

Slobodne aktivnosti ne može si priuštiti njih 6,5 posto, a u EU-u 16,3 posto.

U dobnoj skupini od 25 do 64 godine, za izlaske nema 8,8 posto Hrvata, a među starijima od 65 godina njih 10,9 posto, a za slobodne aktivnosti 10,5 posto ljudi radne dobi i 7 posto starijih.

U EU-u, izlaske si ne može priuštiti 13,9 posto ljudi radne dobi i 11,2 posto starijih od 65, a slobodne aktivnosti 19,6 posto ljudi radne dobi i 13,5 posto starijih.

U susjednoj Sloveniji, novca za izlaske nema 8,9 posto stanovništva (6,2 posto mladih, 9 posto ljudi radne dobi i 10,4 posto starijih), a za slobodne aktivnosti dovoljno nema 22,2 posto stanovništva (19,3 posto mladih, 23,7 posto ljudi radne dobi i 18,4 posto starijih).

Iznenađuju podaci za Njemačku, gdje si 14,3 posto stanovništva ne može priuštiti odlazak na piće, ručak ili večeru jednom mjesečno, nešto više od europskog prosjeka (8,5 posto mladih, 15,8 posto ljudi radne dobi i 12,9 posto starijih), a slobodne aktivnosti 12,5 posto stanovništva (7,6 posto mladih, 14,2 posto ljudi radne dobi i 10,2 posto starijih).

Najteže u Mađarskoj, Rumunjskoj i Bugarskoj

Izlaske barem jednom mjesečno ne može si priuštiti oko trećine stanovnika Mađarske (36,5 posto), Rumunjske (35,7 posto) i Bugarske (30 posto). Posebno su pogođeni stariji u Rumunjskoj: među starijima od 65 taj udio iznosi 43 posto. U Mađarskoj, udio je veći među mladima (40 posto).

Novca za slobodne aktivnosti nema više od polovice stanovnika Rumunjske (56,1 posto), a slijede Bugarska (37,5 posto), Litva (35,2 posto) i Mađarska (32,4 posto).

Visoki udjeli kad je riječ o izlascima zabilježeni su i u Grčkoj (20,7 posto), na Malti (19,2 posto), u Irskoj (18,4 posto) i Litvi (17,4 posto). Za slobodne aktivnosti novca nema 26,1 posto Grka, 27 posto Maltežana i 12 posto Iraca.

Jako teško se živi i u Srbiji gdje novca za izlaske nema 29 posto stanovništva (18,9 posto mladih, 30 posto ljudi radne dobi i 31,1 posto starijih). Slobodne aktivnosti preskupe su za 31,4 posto Srba (23,1 posto mladih, 34,7 posto ljudi radne dobi i 25,6 posto starijih).

S druge strane ljestvice je Švedska gdje je udio ljudi koji nemaju dovoljno novca za izlaske manji od 1 posto u svim dobnim skupinama.

Manje od 5 posto stanovništva izlaske si ne može priuštiti u Finskoj (1,5 posto), Danskoj (3,2 posto), Nizozemskoj (3,3 posto), Češkoj (3,4 posto) i Luksemburgu (4,1 posto).

Kad je riječ o slobodnim aktivnostima, njih si ne može priuštiti manje od 5 posto stanovništva Finske (3,2 posto), Luksemburga (4 posto) i Švedske (4,2 posto).

U većini država članica u tom je pogledu posebno pogođena populacija radne dobi. Jedine iznimke su Danska, Irska i Ujedinjeno Kraljevstvo, gdje su ti udjeli veći među mladima, a u Estoniji, Rumunjskoj i Latviji među starijom populacijom, navodi Eurostat.

Facebook komentari

hr Thu Dec 01 2016 14:22:11 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/594788e2b9e03e832d8b459e/80

Povjerenstvo danas odlučuje o djeci u Klaićevoj

Danas zasjeda Povjerenstvo, nakon što je vlada u četvrtak odlučila izdvojiti sredstava za nabavu lijeka za djecu oboljelu od visokorizičnog neuroblastoma.
Iz državnog proračuna bit će osiguran sav potreban novac za nabavku lijeka Dinutuximab beta Apeiron oboljeloj djeci, za koju se utvrdi da je lijek indiciran, naveli su iz Vlade, piše Index.

Slijedom te analize i preporuke Povjerenstva, Ministarstvo će vladi dostaviti prijedlog modaliteta osiguranja novca iz proračuna za nabavku spomenutog lijeka.

Danas se održava sjednica Povjerenstva koja će odlučiti koliko od sedmero pacijenata ispunjava kriterije za primjenu tog lijeka. Resorni ministar Milan Kujundžić već je izjavio kako su već sada uspostavljeni kontakti s veledrogerijama koje će potom, relativno brzo, nabaviti lijek u roku pet do deset dana.

"Sjednica povjerenstva za lijekove održat će se u ponedjeljak, tada će struka reći svoje, odnosno koja djeca imaju indikaciju za primjenu lijeka. Već sada su uspostavljeni kontakti s veledrogerijama koje će relativno brzo nabaviti lijek u roku pet do deset dana. U konkretnom slučaju, imunoterapija nije žurna terapija i tu nam ne znači ništa ni pet niti dvadeset dana", najavio je Kujundžić.

Povjerenstvo za lijekove odlučuje treba li u određenom slučaju primijeniti neki lijek, to se pitanje ne rješava "ni ulicom niti emocijama", ponovio je.

Facebook komentari

hr Mon Jun 26 2017 08:33:37 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/589f3521b47398123d8b458c/80
Foto: medjugorje.hr

Desetine tisuća vjernika na 36. obljetnici međugorskog fenomena

Više desetaka tisuća vjernika okupilo se u nedjelju u Međugorju gdje se obilježava 36. obljetnica navodnih Gospinih ukazanja čiju vjerodostojnost istražuje Katolička Crkva.

Hodočasnici iz BiH i Hrvatske od kojih su brojni stigli pješice iz obližnjih mjesta, ali i iz Austrije, Italije, Njemačke, Poljske, SAD-a i drugih zemalja svijeta sudjelovali su na misama i drugim okupljanjima,   te su se penjali na mjesto prvih navodnih ukazanja Blažene Djevice Marije na Podbrdu.

Pučku svetu misu u 11,00 sati predvodio je župni vikar iz Međugorja fra Karlo Lovrić koji je istaknuo da su kroz godine u ovome mjestu zabilježena brojna duhovna i fizička ozdravljenja što vjerodostojno svjedoči o Gospinoj nazočnosti. 

"Zato vjerujemo da je Gospa posjetila ovaj hercegovački krš koji je kroz stoljeća natopljen krvlju mučenika jednako kao što je to učinila u Fatimi, Lourdesu ili Guadalupeu. Uvijek nastupa kao majka koja vodi vjernike prema Isusu Kristu", rekao je fra Karlo Lovrić.

Pri tome je naveo kako Gospine poruke koje šalje nije mudro odbiti, jer su samo podsjetnik na svakodnevni život vjernika. 

"Poruke su samo podsjetnik na ono što se zaboravilo. Te poruke podsjećaju na svetost braka, obiteljskog ognjišta, molitve, nedjeljno misno slavlje, ispovijed, pomirenje s Bogom i ljudima", dodao je.

Po tvrdnjama ovog župnog vikara iz Međugorja, Gospine poruke su jednostavne zbog čega su  brojni vjernici promijenili svoj život te su počeli bolje razumijevati crkvu.

"To je dokaz da je ovdje nebo na djelu i da je svaka ljudska manipulacija isključena", istaknuo je fra Karlo Lovrić.

Tijekom dana služe se mise na dvadesetak svjetskih jezika, a središnju svečanu misu u 19 sati služit će fra Damir Pavić, tajnik Provincije Bosne Srebrene.

Neposredno prije obljetnice međugorskog fenomena održan je tradicionalan hod mira od Ljubuškog do Međugorja koju je 1992. pokrenuo Nijemac Hubert Liebherr.

On je, zgrožen nemirima na ovim prostorima, zajedno s još nekoliko prijatelja Međugorja iz inozemstva, pokrenuo taj hod za mir, vjerujući da se krunicom i ratovi mogu zaustaviti.

Šestero djece reklo je da je na mjestu Podbrdu 24. lipnja 1981. vidjelo ženu koja im je uputila poruku. Pobjegli su prestrašivši se ali su se ponovno vratili dan kasnije otkad kažu da im se Gospa ukazuje i upućuje poruke.

Sveta Stolica osnovala je posebno povjerenstvo za istraživanje međugorskog fenomena koje je svoje izvješće predalo Kongregaciji za nauk vjere, a konačni sud o svemu dat će papa Franjo.

Papa Franjo u nekoliko je navrata izrazio sumnju u svakodnevna Gospina ukazanja, a mediji su objavili kako istražno povjerenstvo smatra da su ukazanja prvih sedam dana bila vjerodostojna.

Ovoga proljeća papa Franjo je imenovao i posebnog izaslanika za Međugorje, poljskog nadbiskupa Henryka Hosera koji je zadužen za donošenje mjera za pastoralnu skrb vjernika.

Nadbiskup Hoser je davao krajnje afirmativne poruke o  međugorskom fenomenu.

(

Facebook komentari

hr Sun Jun 25 2017 15:09:24 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/594fb425b9e03e42328b4578/80

Grad Split obilježio Dan državnosti Republike Hrvatske

Zajedničkom svečanošću Grada Splita i Splitsko dalmatinske županije danas je u Vili Dalmaciji održan središnji događaj obilježavanja Dana državnosti Republike Hrvatske kojim se podsjeća na 25. lipnja 1991. godine kada je Hrvatski sabor prihvatio Deklaraciju o samostalnosti i suverenosti Hrvatske.

Čestitajući Dan državnosti RH gradonačelnik Splita Andro Krstulović Opara je kazao:

„Danas želim istaknuti branitelje, te  obitelji poginulih i nestalih branitelja kojima želim iskazati posebno poštovanje. Slaviti dan  Dan državnosti ne može se svoditi na samo jedan dan. To je sukus vjekovnih težnji našeg naroda za slobodu,  to je sukus brojnih žrtava, velikog političkog rada i ogromne političke volje koju je iskazao hrvatski narod na povijesnom referendumu. Međutim, domoljublje i Dan državnosti nisu samo  jedan dan, to mora biti 365 dana u godini. Kada izađete iz ove prelijepe vile pitam vas hoćete li na ulicama grada osjetiti Dan državnosti?  Hoćete li osjetiti ponos zbog današnjeg dana? Što smo napravili jutros, svatko od nas, da našu djecu, naše susjede podsjetimo na značaj današnjeg dana? Je li Dan državnosti postao forma i ono što smo htjeli 1991. godine? Odgovore ćete sami znati, u svojoj savjesti, u svojoj vlastitoj tišini“, kazao je gradonačelnik u svom govoru istaknuvši da „ Dan državnosti mora biti ona privrženost i ljubav koju smo osjećali 90-tih godina“.

Gradonačelnik je u daljnjem obraćanju kazao kako Dan državnosti i domoljublje ne mogu biti samo desnica na srcu kada svira državna himna, već je domoljublje, naglasio je gradonačelnik, svakodnevni požrtvovni rad u izgradnji boljeg, pravednijeg i slobodnijeg društva. 

„U danima pred nama konstituirat ćemo Gradsko vijeće. Grad Split je u svojoj povijesti uvijek bio prekretnica za društvene i političke događaje.  Hoće li nas one male, sasvim sitne političke razlike spriječiti da Split krene naprijed? Hoćemo li biti domoljubi i Splitoljubi?

Dopustimo našem Splitu, našoj Dalmaciji  i našoj domovini Hrvatskoj da se razmašu i da postanu upravo ono što smo htjeli kada smo počeli graditi suverenu, demokratsku i samostalnu Hrvatsku“, poručio je gradonačelnik Krstulović Opara na kraju svog obraćanja uzvanicima među kojima su bili izabrani gradski i županijski vijećnici, predstavnici udruga proizašlih iz Domovinskog rata, Hrvatske ratne mornarice, Policijske uprave Splitsko-dalmatinske, Sveučilišta u Splitu, Hrvatske gospodarske komore, bivši gradonačelnici,  predstavnici konzularnog zbora, nacionalnih manjina,vjerskih zajednica.

Župan Splitsko-dalmatinske županije Blaženko Boban u svom se govoru prisjetio prvog predsjednika dr. Franje Tuđmana koji je na današnji dan prije 26 godina pozvao Europu i svijet da prihvate proglašenu samostalnost hrvatske države. 

Svečanosti u Vili Dalmaciji prethodilo je polaganje vijenaca pred Središnjim križem i na Groblju branitelja na Lovrincu gdje su izaslanstvo Grada Splita predvodili  gradonačelnik Andro Krstulović Opara i zamjenici gradonačelnika Jelena Hrgović  i Nino Vela. Gradska i županijska izaslanstva nazočili su  podizanju hrvatske zastave na štandarcu na Narodnom trgu gdje je položen i lovorov vijenac kod spomen ploče. Također, izaslanstva su položila vijence i zapalili svijeće pred spomenikom poginulim braniteljima u Domovinskom ratu u Parku branitelja.

Facebook komentari

hr Sun Jun 25 2017 15:04:22 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58a5b6d8b47398224a8b4799/80
Foto: D.N.

Tragedija na Velebitu aktualizira pitanje helikopterske pomoći i "zlatnog sata" u zabitima

Medicinska intervencija nakon tragedije na Velebitu, u kojoj je život izgubila 14-godišnja djevojčica, istaknula je u pravi plan problem hitne medicinske pomoći u teško dostupnim područjima, na koji Hrvatska još nema pravih odgovora.

Medijska izvješća ističu da je zbog zabačenosti lokacije i lošeg makadamskog puta ekipa hitne medicinske pomoći imala problema naći lokaciju na Velebitu, što je produljilo vrijeme potrebno da se pomogne unesrećenoj. Djevojčica je nađena teško ranjena i pri svijesti, da bi u trenutku dolaska hitne pomoći već bila izgubila svijest, te tijekom vožnje preminula u kolima hitne pomoći.

Kujundžić: Žurna intervencija za svaku osobu

Hrvatski dužnosnici više su puta isticali kako u Hrvatskoj djeluje helikopterska služba koja omogućuje svima brzu i učinkovitu pomoć.

Ministar zdravstva Milan Kujundžić izjavio je u nedjelju, u povodu pokazne vježbe Hitne helikopterske medicinske službe (HHMS) u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, da će svaka osoba dobiti potrebnu žurnu intervenciju.

Svjedoci smo rada briljantne ekipe MUP-a i Zavoda za hitnu medicinu, ovako Hrvati pristupaju tome, rekao je Kujundžić dodavši da helikopter od dojave polijeće za 5 do 10 minuta, zbog čega možemo biti ponosni i zahvalni. Naglasio je da vježba potvrđuje kako je isto na cijelom Jadranu, od Krka, gdje je jedna ekipa, do Splita i Dubrovnika. 

No, dva dana nakon toga, ni jedan helikopter nije poletio prema bespućima Velebita, iako se mjesto nesreće nalazilo samo oko 35 kilometara udaljenosti od zračne luke Zemunik ili oko 130 kilometara od Rijeke u kojoj djeluje jedan od helikoptera HHMS-a. U gospićku bolnicu, prema dostupnim podacima, hitna služba je nakon sat vremena od dojave dovela beživotno tijelo nesretne djevojčice.

Bez odgovora za djevojčicu s Velebita

Je li HHMS trebala biti angažirana u ovom slučaju?

Iz Državne uprave za zaštitu i spašavanje kažu da helikopteri nisu u njihovoj nadležnosti jer je HHMS područje odgovornosti Hitne medicinske službe, koje je regulirano ugovorom između MORH-a i Ministarstva zdravstva. Državna uprava odlučuje o "podizanju helikoptera" kad se radi o akcijama spašavanja, a to je druga kategorija.

Iz Ministarstva zdravstva nisu odgovarali na pozive ili mailove ni u četvrtak niti u petak.

Ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu Maja Grba-Bujević odgovorila je kako je to hipotetsko pitanje. Točan odgovor može se dati nakon dostupnog nalaza sudske obdukcije, kada će se znati točno o kojim se ozljedama radilo. Postoje ozljede nespojive sa životom - neke od njih istog časa, a neke nakon par minuta ili npr. pola sata.

Kad se o takvim ozljedama radi nitko ne može učiniti ništa, kaže Grba-Bujević i naglašava da je u tom slučaju, po dosad dostupnim podacima, hitna pomoć radila sukladno pravilima struke i dala sve što se moglo. Bez obzira na ishod, zaslužuju pohvalu za sve što su napravili, dodala je.

Kako do "zlatnog sata"?

Taj slučaj još više ističe u prvi plan potrebu za HHMS-om, o čemu se povremeno govori u javnosti i što nitko ne osporava.

U siječnju 2016. završio je pilot-projekt korištenja HHMS-a u Hrvatskoj, u okviru kojeg je obavljeno 219 hitnih intervencija. Tada je rečeno da se HHMS pokazao kao odličan servis zahvaljujući kojem su intervencije obavljene znatno kraće od "zlatnog sata" (vrijeme od životne ugroze do zbrinjavanja pacijenta u zdravstvenoj ustanovi).

Kao potpora nastavku projekta vlastima je predana peticija s više od 12.000 potpisa, u kojoj se tvrdi da Hrvatska treba takvu službu, i to ne samo na otocima, gdje se preko ljeta s turistima broj stanovnika utrostručuje, nego i u zabačenim ruralnim dijelovima Hrvatske.

Pomoćnik ministra za vrijeme pilot-projekta Miljenko Bura kazao je da se novac za nastavak projekta može pronaći unutar zdravstvenog sustava i izvan njega, kroz programe i projekte sigurnosti u prometu, druge projekte osiguranja ili boravišne pristojbe.

Viši medicinski tehničar Zavoda za hitnu medicinu Splitsko-dalmatinske županije i član hitnog medicinskog tima Goran Franić upozorio je u siječnju 2016. godine da "trenutno otprilike 30 posto stanovnika Hrvatske nema jednaku dostupnost hitnog medicinskog zbrinjavanja, koje im jamče Ustav i zakoni".

Svakome tko živi 80 i više kilometara udaljen od neke bolje bolnice, u kojoj se mogu raditi kompliciraniji zahvati, nije dostupna jednako kvalitetna medicinska hitna skrb, rekao je tada Franić.

Tureček: sadašnja helikopterska služba surogat

Predsjednik Udruge HELP - Helikopterima liječnici pomažu Mladen Tureček kaže da Hrvatska, bez obzira na tvrdnje mjerodavnih, nema HHMS nego njegov surogat. Zapravo, Hrvatska je samo djelomično pokrivena helikopterima, i to ne uvijek po standardu koji se podrazumijeva, kaže on.

Sada su za te potrebe na raspolaganju dva vojna helikoptera, u Splitu i Rijeci, i jedan policijski u Dubrovniku. S helikopterima MORH-a moguće je ostvariti samo medicinski prijevoz.

HHMS podrazumijeva da se na poziv unesrećenoga u roku tri minute diže helikopter s doktorom i ide po ugroženu osobu po GPS koordinatama. Obzirom na male dimenzije, takav helikopter slijeće u blizini ugroženoga, liječnik ga stabilizira i odvozi u ustanovu koja mu može spasiti život za manje od 60 minuta. To je medicinski "zlatni sat", kaže Tureček.

S druge strane, da bi vojni helikopter poletio u pet minuta trebao bi imati stalno upaljene motore. Vojni helikopter MI 8 za polazak iz mirovanja treba 30 do 40 minuta. Također, zbog svoje težine od 11-12 tona i promjera rotora od 22 metra ima smanjene manevarske sposobnosti i slijeće isključivo na heliodrome ili aerodrome, a ne kod pacijenta.

Svaki pretovar pacijenta ne smatra se primarnom helikopterskom hitnom pomoći već sekundarnim transportom, ističe Tureček.

On smatra da je za spašavanje ugroženih u cijeloj Hrvatskoj potrebno oko pet malih helikoptera, čije maksimalno vrijeme dolaska do pacijenta, ma gdje se nalazio, ne bi prelazilo 20 minuta. Cijena takvih pet helikoptera, na leasing uz 15 pilota, stoji oko osam milijuna eura godišnje, tvrdi Tureček.

Njemačka, koja takvu službu ima još od 1960. godine, ima oko 80 helikopterskih baza, Austrija ima 50 helikoptera, Mađarska ima pet baza, čak i Rumunjska ima takvu službu, kaže Tureček.

Austrija nam je nudila povoljnu suradnju, budući su njihovi helikopteri više angažirani zimi, ali umjesto da Hrvatska nakon pilot-projekta raspiše natječaj, a posao dade onome tko ima najbolju ponudu, stvar je otklonjena bez argumenta, kaže Tureček.


Facebook komentari

hr Sun Jun 25 2017 11:18:58 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .