Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5763ec2ed84d6421198b45cd/80
Foto: Goran Mehkek / CROPIX

Grabar-Kitarović: Briga o zaštiti identiteta i interesa hrvatske manjine u drugim zemljama zalog napretka i opstojnosti hrvatskoga naroda

Naglasila je i da među hrvatskim iseljeništvom, čiji se broj procjenjuje na najmanje tri milijuna, hrvatske manjine u europskim državama pripadaju najstarijem valu iseljavanja

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović rekla je u petak da Hrvatska treba štititi identitet i interese pripadnika hrvatskoga naroda izvan državnih granica, jer je to njezina obaveza, ali i zalog napretka i opstojnosti hrvatskoga naroda. 

- Hrvatska vas nije zaboravila, ali zasigurno možemo i moramo učiniti još i više. Danas, kada smo suverena i samostalna država, tako se moramo i ponašati prema zaštiti identiteta i interesa pripadnika hrvatskoga naroda izvan hrvatskih državnih granica. To je naša obveza, ne samo kao dug prema prošlosti, nego još više kao zalog napretka i opstojnosti hrvatskoga naroda", poručila je Grabar-Kitarović otvarajući 23. Forum hrvatskih manjina na temu "Tradicijska kultura u hrvatskim manjinskim zajednicama - prošlost, sadašnjost i budućnost".

Forum je organizirala Hrvatska matica iseljenika (HMI), a nazočili su mu i izaslanik premijera i državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske Zvonko Milas, predstavnici institucija i udruga hrvatskih manjina iz Italije, Srbije, Slovenije, Mađarske, Austrije i Slovačke te predstavnici diplomatskog zbora zemalja u kojima naše manjine žive.

Istaknuvši kako je odnos između domovinske i iseljene Hrvatske u žarištu njezine politike od početka mandata, Grabar-Kitarović rekla je i da je to jedno od područja državne politike za koje moramo imati izoštren senzibilitet i u kojemu trebamo pokazati maksimalno jedinstvo.

- Stoga želim dati potporu i poticaj svima koji izravno rade na tom području, u čemu Hrvatska matica iseljenika ima važnu i neizostavnu ulogu", kazala je.

Naglasila je i da među hrvatskim iseljeništvom, čiji se broj procjenjuje na najmanje tri milijuna, hrvatske manjine u europskim državama pripadaju najstarijem valu iseljavanja. Pritom, ponegdje je prisutnost Hrvata, primjerice u Gradišću ili Moliseu, duga najmanje petsto godina, dok je, primjerice u Boki kotorskoj, gdje su Hrvati posve autohtoni, dulja od tisućljeća.

Grabar-Kitarović istaknula je i važnost očuvanja tradicijske kulture Hrvata u pojedinim zemlja, napominjući da je ta baština izvanredno vrijedna, ne samo zbog svoje raznolikosti i identitetske važnosti, nego i stoga što tradicijski običaji kućnoga i društvenoga života, kako vjerski, tako i svjetovni, često čuvaju vrlo stare jezične i materijalne sadržaje, pa i neke koje više ne nalazimo u Hrvatskoj ni u BiH.

Naglasila je i značaj hrvatskog iseljeništva u jačanju gospodarske, kulturne i političke suradnje između domicilnih država i Hrvatske. Pozvala je i hrvatsku diplomaciju da pojača napore kako bi u državama u kojima hrvatska nacionalna manjina još nema status priznate nacionalne manjine dobila takav status na visini dobrih europskih standarda, a ako je moguće i više tj. na razini koju nacionalne manjine uživaju u Hrvatskoj.

Središnji državni ured za Hrvate izvan Hrvatske pokušava riješiti najveće izazove, rekao je Milas navevši da je u Austriji prioritet učinkovita implementacija članka 7 Državnog ugovora Austrije iz 1955. godine koji se odnosi na uporabu jezika, u Bugarskoj bolja organiziranost zajednice, u Crnoj Gori briga o Bokeljskoj mornarici i drugoj vrijednoj kulturnoj baštini, dok se u Češkoj zalažu za završetak Hrvatskog doma Moravskih Hrvata u Jevišovki, a u Italiji vode brigu o manjinskom statusu kao i u Makedoniji.

Kako je istaknuo, na Kosovu se zalažu za opstojnost Hrvata nakon više od šest stoljeća života na tim prostorima, u Mađarskoj za obnovu i proširenje Hrvatskog kazališta.

Navodeći kako su prava Hrvata u Rumunjskoj na dobroj razini ali se suočavaju s iseljavanjem stanovništva, Milas je rekao i da se u Slovačkoj treba pronaći trajno rješenje za smještaj hrvatskih kulturnih institucija, a u Sloveniji, nažalost, Hrvatima nije priznat manjinski status. U Srbiji bi, naglasio je, trebalo osnovati katedru hrvatskog jezika te osigurati predstavničko zastupanje Hrvata na svim razinama.

Napominjući kako Hrvatska pridaje veliki značaj manjinama, ravnatelj Hrvatske matice iseljenika (HMI) Mijo Marić istaknuo je da HMI već 66 godina nastoji poboljšati položaj manjina i unaprijediti odnose s većinama, kako bi se manjine osjećale sigurno.

hr Fri Nov 24 2017 14:40:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b2124f32af47f4c1f8b48fe/80
Foto: tportal

Žuto upozorenje: Očekujte jake pljuskove s grmljavinom

Meteoalarm je izdao žuto upozorenje za potencijalno opasno vrijeme za veći dio zemlje

Nakon nekoliko vrlo toplih i sunčanih dana stiže nam pogoršanje vremena.

Djelomice sunčano i vruće, ali nestabilno bit će u nedjelju. Poslijepodne uz jači razvoj oblaka mjestimice će biti kiše i pljuskova praćenih grmljavinom, moguće i izraženijih. Vjetar slab do umjeren jugozapadni i južni, na Jadranu i jugo. Najviša dnevna temperatura uglavnom između 29 i 34 °C.

Meteoalarm je izdao žuto upozorenje za potencijalno opasno vrijeme za veći dio zemlje, a na mogućnost toplinskih valova koje može biti opasno za zdravlje upozoravaju sve koji se nalaze na područjima oko Splita i Dubrovnika. 

Nedjelja kišovita, sunčano u Dalmaciji

U nedjelju će biti promjenljivo i nestabilno uz povremenu kišu i pljuskove s grmljavinom, ponegdje moguće i izraženije. Najviše sunčanog vremena te uglavnom suho bit će u Dalmaciji.

Vjetar u unutrašnjosti slab, poslijepodne do umjeren sjeverni i sjeverozapadni. Na Jadranu će slabo do umjereno jugo i jugozapadnjak okretati na sjeverozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura zraka od 15 do 20, na Jadranu od 20 do 25. Najviša dnevna većinom između 25 i 30, u Dalmaciji oko 32 °C, javlja Meteo.hr.

Meteoalarm je za nedjelju izdao žuto upozorenje za potencijalno opasno vrijeme  u nekoliko regija: Zagreb, Karlovac, Gospić, Rijeka, Sjeverna i Srednja Dalmacija, piše vijesti.hr

hr Sat Jul 21 2018 17:39:23 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5436b9be1899426f760006fc/80
Foto: Screenshot

Građani pripremaju privatne tužbe zbog švicarskog franka

Na krilima nedavne pravomoćne presude Visokog trgovačkog suda, bivši i sadašnji korisnici kredita u švicarskim francima masovno se spremaju za privatne tužbe protiv banaka. Udruzi Franak rapidno raste broj članova i svi ih zovu radi savjeta oko tužbe. Banke pak i dalje ne odustaju od svojih argumenata.

U udruzi franak telefon neprestano zvoni pošto se građani, koji žele podignuti privatne tužbe protiv banaka, redaju na konzultacijama.

- Naš odvjetnik, koji nas u ovom postupku prati već dugi niz godina, će prvo postaviti tužbeni zahtjev i na taj će način educirati i odvjetnike koji će htjeti surađivati - rekla je Sandra Žiga iz Udruge Franak.

Iz Hrvatske udruge banaka tvrde da je sporno ima li pravo na tužbu oko 55 tisuća građana koji su prihvatili konverziju i prešli na kredite u eurima.

- Kada je konverzija tih kredita provedena isključivo na teret banaka. Time je već izjednačena pozicija korisnika CHF kredita s onima koji su kredite podizali uz valutnu klauzulu u eurima - stoji u priopćenju Udruge.

Dok je ministar financija Zdravko Marić nedavno stao na stranu banaka, saborski zastupnik Aleksić tvrdi da presude dijela županijskih sudova pokazuju da svi imaju pravo tužiti.

- Očigledno je da nije sklon građanima, da nije sklon vladavini prava nego je više sklon nekakvoj ekonomskoj računici. Ja poručujem njemu i svima koji se brinu za banke da banke u ovom trenutku imaju 27 milijardi kuna likvidnosti - rekao je Goran Aleksić, saborski zastupnik (SNAGA).

Aleksić računa da bi trošak za banke, ako bi baš svi pogođeni korisnici podigli tužbe, bio između 10 i 15 milijardi kuna. U udruzi franak izrađuju poseban kalkulator koji će svakom korisniku izračunati koliku bi točno odštetu trebao tražiti prilikom tužbe, piše dnevnik.hr

hr Sat Jul 21 2018 16:04:25 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/55a0e1ac3b94ea0b008b4e4d/80
Foto: Darko Tomas / CROPIX

HAK: Promet i dalje vrlo gust, kolnici mokri i skliski u Primorju i Gorskom kotaru

Kolnici su mokri i skliski u Hrvatskom primorju i Gorskom kotaru. Promet je vrlo gust na većini cesta u smjeru mora, i obrnuto u smjeru unutrašnjosti, duž Jadranske magistrale (D8), zagrebačkoj (A3) i riječkoj (A7) obilaznici, u trajektnim lukama kao i na graničnim prijelazima, na Kaštelu i Plovaniji kolona je duga oko 5 km i dijelom se proteže na Istarski ipsilon te se na ulaz i izlaz iz zemlje čeka sat vremena.

Na državnoj cesti DC1 između Karlovca i Slunja promet je prekinut kod mjesta Krnjak, zbog prometne nesreće,  javio je Hrvatski autoklub (HAK) u 14,30 sati.

Na A1  kod naplatnih postaja Lučko u smjeru mora kolona je duga oko 500 m. U smjeru Zagreba kolona je duga oko 6 km; kod naplatnih postaja Demerje u smjeru Zagreba kolona je duga oko 1 km;
kolona u pokretu između Lučkog i Bosiljeva 2 u smjeru mora; kolona u pokretu između čvorova Maslenica i Sveti Rok u smjeru Zagreba; između 239.+500 km i 242.+500 km u smjeru Dubrovnika kolona vozila je oko 2 km; na 362. km u smjeru Dubrovnika vozilo je u kvaru.


Na A2 Zagreb-Macelj promet pojačan u oba smjera; kod naplatnih postaja Trakošćan u smjeru Slovenije kolona je duga oko 1,5 km (povremeno se vozila zaustavljaju kod tunela Frukov Krč).

Na  A3 Bregana-Lipovac promet pojačan u smjeru istoka; kolona osobnih vozila kod GP Bajakovo u smjeru Srbije duga je oko 6 km; prometna nesreća je na 55. +450 km u smjeru Lipovca između naplatne postaje Zagreb istok i čvora Ivanić Grad u smjeru Lipovca; teretno vozilo u kvaru je na zaustavnoj traci na autocesti A3 na 119+350 km u smjeru Lipovca između čvora Kutina i Novska.

Na A7 GP Rupa-čvor Diračje kolona je između čvorova Hreljin i Šmrika u smjeru Krka duga oko 3 km.
Zbog pojačanog prometa na graničnim prijelazima Kaštel i Plovanija kolona je duga oko 5 km, dijelom se proteže i na Istarski ipsilon; kod čvora Matulji u smjeru Rijeke kolona je duga oko 3 km.
Kod čvora Matulji u smjeru Istre kolona je duga oko 2 km.
Na Krčkom most (DC102) pojačan promet u oba smjera, kolone su duge oko 4 km.

Na GP Macelj se na ulaz u Hrvatsku čeka oko pola sata 

Pojačan je priljev vozila u većini trajektnih luka.

hr Sat Jul 21 2018 15:00:47 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58875a161eea8fc6248b45ce/80
Foto: Wikipedia

Ovog vikenda u splitskoj Trajektnoj i Zračnoj luci rekordnih 137.000 putnika

Ovog se vikenda u splitskoj Trajektnoj i Zračnoj luci očekuje promet oko 137.000 putnika u oba smjera, što je rekord u dosadašnjem dijelu sezone, a za sljedećih nekoliko vikenda postoje najave o još većem prometu u te dvije splitske luke.
"Danas i sutra kroz splitsku Trajektnu luku proći će oko 80.000 putnika i više od 16.000 vozila što je najveći promet tijekom vikenda ove godine", rekla je u subotu za Hinu voditeljica agencije Jadrolinije u Splitu Jelena Ivulić.
Po njezinim riječima, u sljedećih nekoliko vikenda očekuje se još veći promet u splitskoj Trajektnoj luci.

Ovog se vkenda i u splitskoj Zračnoj luki također očekuje rekordan ovogodišnji promet putnika tijekom jednog vikenda.

"Danas i sutra kroz splitsku Zračnu luku prometovat će oko 57.000 putnika što je najveći vikend promet ove godine, a u sljedeća dva vikenda, prema najavama, imat ćemo još veći promet putnika", rekao je voditelj Službe prihvata i otpreme u splitskoj Zračnoj luki Mate Melvan.

Najveći broj putnik koji zrakoplovima stižu u splitsku Zračnu luku je iz Velike Britanije, a zatim iz Njemačke, Francuske i skandinavskih zemlja.

"Splitska Zračna luka je povezan sa 100 destinacija u 25 zemalja posredstvom tih destinacija nam zrakoplovima dolaze putnici iz cijelog svijeta, rekao je Melvan.

Dodao je kako je u prvih šest mjeseci ove godine promet putnika u splitskoj Zračnoj luci bio 15,7 posto veći u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
hr Sat Jul 21 2018 13:51:28 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .