Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5b7e6334cb557a537c8b4719/80
Foto: PIXABAY

Proizvođači očajni: Domaće propada, a uvozno premazuju voskom da dulje traje

Stolnog grožđa najviše smo lani uvezli iz Italije, za 7,4 mil. eura, Njemačke (845,6 tisuća), BiH, Nizozemske i MAkedonije, a izvezli najviše u SLoveniju, za 50 tisuća eura
Bacali su, zaoravali ili poklanjali jagode, dinje, lubenice... a sad ne znaju ni što bi sa stolnim grožđem. Njihovo je “kao nacrtano”, slatko, mirisno, krupno, hrskavo, gotovo ekološko, no trgovački lanci opet preferiraju uvozno, ogorčeni su u vrgoračkom kraju.

Stotine obitelji u Dusini, Draževitićima, Pojezerju, Kobiljači... prije nekoliko su godina iskoristile potpore za sadnju stolnih sorti grožđa, viktorije, kardinala, black magica..., više od 13 milijuna čokota, podignuvši jedno od najvećih vinogorja u Hrvatskoj.

No čini se da je sve bilo uzalud. Za otkup grožđa, ako ga uopće i žele otkupiti, trgovci im nude manje od tri kune, neki i kunu, pa se snalaze kako znaju i umiju, a dio, iako još nisu pobrali ni polovicu – bacaju.

Trebaju im hladnjače


– Muči se, radi, a kad stigne berba – dobiješ “mačje mudo” – žali se Ante Šalinović iz Dusine, koji je zasad pobrao tonu i pol black magica.

Tvrdi da na svakih 200 ubranih kilograma, koje putem poznanstava pokušava plasirati za 5-6 kuna, baci 50. Proizvođači su, kaže, neudruženi i neorganizirani, a nemaju ni hladnjača koje bi grožđu produljile vijek do nekih boljih dana, kad bi za njega mogli dobiti i dva-tri puta više.

Grožđe se pak u trgovačkim lancima ovih dana u prosjeku prodaje za 8 do 12 kuna za kilogram. I obilaskom zagrebačkih trgovina jasno je da na tržištu dominira uvoz iz Italije, BiH, Makedonije... pa Šalinović već iduće godine “svoj jad i tugu” planira prepustiti korovu, piše večernji.hr

I on i drugi proizvođači vrgoračkog kraja uvjereni su da se uvozno grožđe dovoljno ne kontrolira. Premazuju ga, tvrde, i voskom da bi dulje trajalo, a nerijetko trpaju i u “domaće” gajbe.

– U vrijeme kad na tržište prispijeva domaće sezonsko voće nikakva uvoza ne bi smjelo biti – tvrde te zazivaju i ministra Tomislava Tolušića i Agenciju za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) da bolje štite domaću proizvodnju.

Iz Ministarstva poljoprivrede poručuju da je otkup bilo kojeg poljoprivrednog proizvoda, pa tako i vrgoračkog grožđa, ugovorni odnos između proizvođača i otkupljivača na koji to ministarstvo ne može i ne smije utjecati. A nije odgovorno ni za kontrolu pridržavanja Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom.

– Za to je zadužen AZTN koji je do sada već poduzeo određene radnje da bi ispitao poštuje li se zakon – poručuju iz Ministarstva te dodaju da njihove zakonom propisane ovlasti uključuju inspekcijski pregled uvoznih poljoprivrednih proizvoda pri kojem se, osim podrijetla robe, provjeravaju i tržni standardi te ostali parametri, a nadležnost je podijeljena između sanitarne, veterinarske i fitosanitarne inspekcije te Carinske uprave.

Slijedi brendiranje?


– Poljoprivredni proizvođači u potrazi za tržištem imaju mogućnost udruživanja u proizvođačke organizacije čiji se rad sufinancira sredstvima državnog proračuna i fondova Europske unije, a koje omogućuju veću zaštitu proizvođača i sigurniji plasman proizvoda. Kroz proizvođačke organizacije proizvođači mogu planirati proizvodnju, smanjiti troškove i imati jaču pregovaračku snagu u pregovorima s dobavljačima. No proizvođači s područja Vrgorca do sada nisu osnovali nijednu – ističu u Tolušićevu ministarstvu, dok gradonačelnik Vrgorca Ante Pranić ovih dana najavljuje brendiranje vrgoračkog grožđa u posebnoj ambalaži, kako se to čini i s vrgoračkim jagodama.

Mnogi proizvođači tvrde da to neće dočekati, a dok optimističniji misle da je uvoz grožđa u RH zanemariva stavka – statistika Hrvatske gospodarske komore (HGK) govori o uvozu “teškom” 10 tisuća tona ili 11,5 milijuna eura u lanjskoj godini (85,3 mil. kuna), od čega glavninu, čak 9,2 tisuće tona ili 10,2 mil. eura, čini upravo stolno grožđe. Od ulaska u EU uvoz se u pravilu povećava za oko milijun eura godišnje, dok je lanjski izvoz stolnog grožđa iz RH iznosio 80 tisuća eura. Najviše smo ga lani uvezli iz Italije, za 7,4 milijuna eura, Njemačke (845,6 tisuća eura), BiH, Nizozemske i Makedonije, a izvezli najviše u Sloveniju. 
hr Thu Aug 23 2018 09:33:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d14859c29111c60e08b4619/80
Foto: Pixabay

Migrant iz Maroka se krio ispod autobusa pa se pokušao ukrcati na brod za Italiju

Dubrovačka policija u subotu oko podne uhitila je migranta u Gružu.

Državljanin Maroka, kako su za Dubrovački dnevnik potvrdili iz policije, došao je na područje Dubrovnika u podvozju autobusa te je priveden, a kasnije će prema standardnoj proceduri biti vraćen u državu iz koje je došao.

Kako saznaje Dubrovački dnevnik, migrant je zatečen na graničnom prijelazu u Luci Dubrovnik. Naime, skrio se ispod autobusa koji je išao na brod za Bari koji isplovljava u podne, no nije se uspio ukrcati i otići na željeno odredište.

hr Sat Aug 17 2019 18:59:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5877fb4e1eea8f46eb8b45ec/80
Foto: Zastita.info

MUP potvrdio: Pokradeni čuvari obitelji predsjednice

Iako kažu da su djelatnici u vrijeme krađe imali izvanrednog posla, ipak su sankcionirani.

Netko je pokrao stvari iz vozila koje čuva obitelj predsjednice Kolinde Grabar Kitarović. Iz nepoznatog razloga je vozilo bilo otključano i bez nadzora. O kojoj opremi je riječ, iz MUP-a za Dnevnik Nove TV nisu precizirali.

- Provalom u službeni auto ukraden je dio opreme povjeren policijskim službenicima za rad. Provaljeno je u razdoblju u kojem je, zbog izvanrednih okolnosti izvršenja službenog zadatka, auto kratkotrajno ostao bez nadzora - pojasnili su iz Ministarstva unutarnjih poslova. 

Iako kažu da su djelatnici u vrijeme krađe imali izvanrednog posla, ipak su sankcionirani.


hr Sat Aug 17 2019 18:49:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d580f2529111ca14e8b459f/80
Foto: Facebook/Vatrogasci Vrbovsko

Zbog otkazivanja motora avion sletio na autocestu kod Ravne Gore

Srećom, sve je prošlo bez većih posljedica i nitko nije ozlijeđen.

Na autocesti Zagreb-Rijeka, između Vrboskog i Ravne Gore, manji sportski avion Cessna 150 sletio je na prometnicu. Srećom, sve je prošlo bez većih posljedica i nitko nije ozlijeđen.

Vatrogasci DVD-a Vrbovsko i djelatnici autoceste Zagreb-Rijeka izašli su na teren. Za sada nemamo više detalja, u tijeku je intervencija, rekao je zapovjednik DVD-a Vrbovsko Dalibor Mareković.

Kako doznaje 24sata u zrakoplovu koji je prisilno sletio bila je učenica srednjih godina te nastavnik T.G., iskusan dugogodišnji pilot. 

- Otkazao im je motor u zraku no ne zna se zbog čega. To ćemo tek vidjeti. Zrakoplov nije naš, nego smo ga posudili jer je naš bio na popravku. U trenutku kada je otkazao motor, zrakoplov je lebdio nekoliko minuta, a nastavnik je imao malo vremena da odluči hoće li slijetati na livadu ili autoput. Srećom da nije sletio na livade jer je tamo puno kamenja i rupa i pitanje je kako bi se sve završilo. Ovako su sretno prizemljili i srećom nema ozlijeđenih - kazao je za 24sata pilot Miljenko Bucalović iz prve privatne škole u Lučkom.

Čim su sletjeli nastavnik ga je o svemu obavijestio. Inače, plan im je bio da lete do Grobnika i ondje odrade par slijetanja te se vrate u Zagreb.

- Bili su na nekih maksimalno 300 metra visine kada se to dogodilo. Pribranošću nastavnika sve se dobro završilo - kaže nam Bucalović. U takvim letjelicama ne nose se padobrani, a Bucalović ističe, da samo u filmovima netko sa zemlje može tada pomoći.


hr Sat Aug 17 2019 16:28:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d57f8be29111c314e8b45c1/80

Dr. Kalilić: Najveći panj divljeg oraha u Splitu je na Gripama

Stabla pajasena u Splitu su najbrojnija na Marjanu i tvrđavi Gripe iako ih ima i u drugim dijelovima grada.

Najveći panj agresivnog pajasena (divljeg oraha) u Splitu (obujma 2,5 m ) nalazi se na tvrđavi Gripe

Stabla pajasena u Splitu su najbrojnija na Marjanu i tvrđavi Gripe iako ih ima i u drugim dijelovima grada.

Na parkingu unutar zidova zapadnih bedema tvrđave Gripe (spomenik kulture od 1977.) nalazi se najveći panj ne samo na tvrđavi već vjerojatno u cijelom Splitu a možda i u široj okolici. Koliko je pajasen agresivan i uporan u svojoj opstojnosti vidi se i po očitoj činjenici da iz panja nakon sječe sekundarno  rastu izdanci velikog broja povećih stabala pajasena (vidljivo na priloženim  fotografijama). Navedeni panj  ima ovalni oblik i svaka duža strana ima 125 cm što daje ukupan obujam od oko 2,5 m. Tako veliki panj sigurno nije viđen nigdje u Splitu,  čak ni na Marjanu, i možda bi mogao biti kandidat  i za  Guinnessovu knjigu rekorada. Možda bi ga trebalo čuvati kao poseban izložak za domaće i strane turiste da se zna što naš spomenik kulture sve ima za pokazati, tvrdi dr. Joško Kalilić.


Gornji djelovi unutarnjeg zapadnog zida bedema uz koji je ovo deblo raslo prije sječe, odavno su srušeni  pritiskom njegovog jakog i debelog korijenja (porušene kamene kocke se i danas vide na zemlji uz zid)

Ovaj panj je još jedan dokaz da je sanacija spomenika kulture sve teža što je pajasen veći jer njega treba iz korjena vaditi dok je stabljika mala jer se inače pajasen vrlo brzo brojčano širi i razgranava svoj golemi žilni sustav do 20 m pod zemljom i raste u vis davajući veliki broj sjemenki (do 300,000 po stablu) koje vjetar raznosi na velike udaljenosti (u SAD je dobio naziv „nebesko stablo“ jer kao da svojim brzim rastom želi što prije doseći nebo).


Borba protiv pajasena je teška i mora biti kontinuirana s naglaskom na spomenike kulture kao što su tvrđava Gripe, Dioklecijanova palača, Marjan (na kojem pajasen ne dopušta bioraznolikost u svojoj blizini) ali i na drugim djelovima grada gdje nije poželjan.

Ako se brzo ne saniraju mali pajaseni koji su se pojavili na Dioklecijanovoj palači, zidovi palače bi mogli s njegovim brzim rastom doživjeti  sudbinu djelova bedema na tvrđavi Gripe, zaključuje dr. Kalilić.


hr Sat Aug 17 2019 15:01:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .