Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/582aede31eea8fddbc8b4600/80
Foto: Screenshot YouTube

Marić najavio nadoknadu gubitaka lokalnoj samoupravi

Razliku će utvrđivati Ministarstvo financija i do svakog 15. u mjesecu isplaćivati razliku utvrđenu za prethodni mjesec, a ta će sredstva biti nenamjenska i neće se smatrati tekućom pomoći iz državnog proračuna

Ministar financija Zdravko Marić otkrio je u četvrtak u Saboru kako će jedinicama lokalne samouprave nadoknaditi gubitke koje će imati zbog promjena u porezu na dohodak, naglasivši da je riječ o prijelaznom rješenju, a Ministarstvo će tijekom iduće godine predložiti novi model.

Zakonom o izvršavanju državnog proračuna za 2017. godinu jedinicama lokalne i područne, odnosno regionalne samouprave će se tijekom 2017. iz proračuna isplaćivati pomoć u visini razlike između prihoda od poreza na dohodak koje su ostvarile tijekom 2016. i prihoda od poreza na dohodak koji će ostvariti u 2107., kazao je Marić.

Ministarstvo će utvrđivati i isplaćivati razliku

Razliku će utvrđivati Ministarstvo financija i do svakog 15. u mjesecu isplaćivati razliku utvrđenu za prethodni mjesec, a ta će sredstva biti nenamjenska i neće se smatrati tekućom pomoći iz državnog proračuna.

Ministarstvo će tijekom 2017., a najkasnije do 30. lipnja, predložiti novi model financiranja, najavio je Marić pojasnivši da će se kroz idućih nekoliko mjeseci testirati novi model i donijeti zakon iz poreznog paketa koji se tiče financiranja jedinica lokalne samouprave.

Ponovio je da se izmjenama cijeli porezni sustav nastoji učiniti jednostavnijim, transparentnijim i kvalitetnijim, da služi gospodarskom rastu i društvu u cjelini.

Osvrnuo se i na brdsko-planinska područja koja su u ovoj godini izgubila 102 milijuna kuna, kazavši da će se u okviru rebalansa proračuna manji dio tih sredstva kompenzirati i osigurati da do toga ne dođe u 2017.

Što se tiče poreza na dohodak, naglasio je da se za umirovljenike i građane na potpomognutim područjima ništa neće promijeniti. "Nema snižavanja mirovina, a oni koji ulaze u škare viših stopa osjetit će dodatno rasterećenje".

Odbacio je optužbe da se reformom kažnjava ugostiteljski sektor, ustvrdivši da kroz druge inpute poreza na dobit i poreza na dohodak, ali i povećanu potražnju, ne bi trebao biti oštećen koliko se tvrdi.

"Kompenzacijske mjere su na vrbi svirala", ustvrdio je Krešo Beljak u ime Kluba zastupnika HSS-a tijekom završnog obraćanja saborskih klubova o paketu poreznih zakona.

Je li Marić računovođa

"Te mjere su u najvećem dijelu neprovedive i bit će ih nemoguće uvesti. Ministre, vi ste izuzetno sposoban, drag i simpatičan mlad čovjek, ali niste političar, vi ste računovođa. Računovođa ne može voditi politiku i političku strategiju kako će država izgledati za pet godina. To moraju raditi političke stranke",  bio je oštar Beljak. Optužio je vladajuće da će poreznom reformom uništiti 50 posto lokalnih jedinica.

"Zaista nisam  računovođa, od svih ocjena na fakultetu najnižu sam dobio iz računovodstva. Javit ću se svom profesoru da je prepoznato moje znanje u računovodstvu", odgovorio je Marić.

Ivan Pernar (Živi zid) složio se s Beljakom, što je izazvalo smijeh u sabornici, dok je Beljak stao u obranu Pernara. " Valja se velika nevolja, a Hrvatska poslušno sluša određene svjetske mediokritete i nitko o tome ne govori osim gospodina Pernara. I kad govori svi mu se smijete. To nije korektno, to je mlad čovjek, budućnost hrvatske politike", rekao je Beljak.

Branko Bačić (HDZ) ocijenio je da administracija u Ministarstvu financija radi jako dobro. "Ovoj državi je dosta političara opće prakse i ministara opće prakse koji bi o svemu govorili, a o jako malo stvari imaju znanja", kazao je.

U ime Kluba zastupnika HNS-a i HSU-a Ivan Vrdoljak pozdravio je namjeru cjelokupnih izmjena zakona i stabilizacije poreznog sustava na početku Vladina mandata zamjerivši, međutim, da se pri njihovoj izradi nije vodilo računa o strateškim dokumentima Vlade i Sabora, primjerice strategiji razvoja turizma, strategiji pametne specijalizacije, industrijskoj strategiji, te strategiji istraživanja i razvoja.

"U drugom čitanju želim točne i egzaktne brojke što će se postići reformom", rekao je Vrdoljak istaknuvši da je Hrvatskoj potrebna vizija.

Branko Grčić (SDP) glavni nedostatak porezne reforme vidi u nepravednoj raspodjeli poreznog rasterećenja. "Oko 770.000 građana neće dobiti ni kune, neto plaće do 4.000 kuna neće se povećati, za plaće od 4.000 do 13.000 kuna povećanje će iznositi 50 do 250 kuna, dok će plaće iznad 13.000 kuna progresivno narasti, od 500 do 3500 kuna. Je li to pravedno", upitao je Grčić.

Reforma ide prema uvođenju proporcionalne porezne stope

Grčić  također smatra da reforma ide prema uvođenju flat rate tax-a (proporcionalne porezne stope). "Ako u SAD ima sedam stopa poreza na dohodak, zašto bi u Hrvatskoj bila jedna", pitao je Grčić.

Upitao je također kompenziraju li se odustajanjem od smanjenja opće stope PDV-a manji prihodi od poreza na dobit zbog olakšica odobrenih bankama.

Bačić je u ime Kluba zastupnika  HDZ-a- predložio da se dodatnim aktom spriječi da banke zloupotrebe odredbu koja ima omogućuje jednokratni otpis loših plasmana.

Željko Jovanović (SDP) izrazio je nezadovoljstvo stavljanjem poreznog USKOK-a pod okrilje Porezne uprave. "Porezni USKOK je u kratkom vremenu razotkrio prijevare vrijedne milijardu kuna. Ne činite potez koji će vratiti osmjeh na lica onima koji pelješe Hrvatsku", poručio je Jovanović.

Facebook komentari

hr Thu Nov 17 2016 15:30:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58d9729db473985bdd8b4568/80

"Trogirskoj kamenoj enciklopediji" 5.8 milijuna kuna iz EU fondova

Projekt pod nazivom „TROGIRSKA KAMENA ENCIKLOPEDIJA – Zidine grada, čuvari baštine i zalog budućnosti“, odnosi se na izradu vrlo složene i obuhvatne projektne dokumentacije za obnovu vrijednih kulturno-povijesnih i pojedinačno zaštićenih kulturnih dobara u staroj gradskoj jezgri grada Trogira - Kaštela Kamerlengo, Kule Sv. Marka, male lože na rivi, sjevernih i južnih gradskih vrata, spomenika Maršala Marmonta, ali i cjelokupnog prostora Batarije.

Grad Trogir je u Zagrebu, u nazočnosti predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića, i resornih Ministara, Gabrijele Žalac, Nine Obuljen Koržinek, Gari Kapellija, Milana Kujundžića i Ravnatelja SAFU-a, Tomislava Petrica, potpisao Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava unutar Poziva KK.06.1.1.01 – „Priprema i provedba Integriranih razvojnih programa temeljenih na obnovi kulturne baštine“, u okviru Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020", za projekt apliciran u veljači 2016. godine, pod nazivom „TROGIRSKA KAMENA ENCIKLOPEDIJA – Zidine grada, čuvari baštine i zalog budućnosti“, ukupne vrijednosti 5,8 milijuna kuna, od čega je 80% bespovratnih europskih sredstava. U ime Grada Trogira potpisivanju su nazočili gradonačelnik Grada Trogira, Ante Stipčić i pročelnica U.O. za EU fondove i gospodarski razvoj, Patricia Pavlov, piše trogirskiportal.hr.

Naime u Banskim dvorima je tom prilikom potpisano ukupno 12 ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava unutar Poziva na dostavu projektnih prijedloga: „Poboljšanje pristupa primarnoj zdravstvenoj zaštiti s naglaskom na udaljena i deprivirana područja kroz ulaganja u potrebe pružatelja usluga zdravstvene zaštite na primarnoj razini“, za koje su ugovore potpisale 4 županije, u ukupnoj vrijednosti 24,5 mil. kuna, dok se ostalih 8 ugovora odnosilo na ugovore unutar Poziva „Priprema i provedba Integriranih razvojnih programa temeljenih na obnovi kulturne baštine“, ukupne vrijednosti 18,5 mil. kuna. Ugovore o dodjeli bespovratnih sredstava potpisala je Ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Gabrijela Žalac i predstavnici korisnika navedenih ugovora.

Predsjednik Vlade istaknuo je tom prilikom da se potpisivanjem ovakvih ugovora konkretizira članstvo Hrvatske u Europskoj uniji kroz povećanje apsorpcijske sposobnosti. Istaknuo je uvjerenje da će i ovo današnje potpisivanje biti poticaj drugim jedinicama lokalne i područne samouprave da se prijave na natječaje i pripreme kvalitetne projekte kroz koje se vidi prava svrha i korist europskih fondova. Čestitao je svima koji su sudjelovali u pripremi ovih projekata i ugovora te zaključio da će ovi ugovori iz područja zdravstvene zaštite i kulturne baštine u konačnici imati i pozitivan efekt na hrvatski turizam.

Ministrica Gabrijela Žalac kazala je da što se tiče Pripreme i provedbe Integriranih razvojnih programa temeljenih na obnovi kulturne baštine, radi se o pozivu namijenjenom prijaviteljima čiji projekti obnove i revitalizacije kulturne baštine mogu doprinijeti povećanju broja zaposlenih i turističkih izdataka. 

U ime 4 nazočne županije riječi zahvale uputio je Župan Krapinsko-zagorske županije, Željko Kolar, dok se u ime 8 potpisnika u okviru poziva za obnovu kulturne baštine, kao potpisnik s najvišom pojedinačnom vrijednošću potpisanog Ugovora, u visini od 5,8 milijuna kuna,  nazočnima obratio gradonačelnik Grada Trogira, Ante Stipčić, koji je tom prilikom istaknuo da je doista sreća svih potpisnika i njega osobno, što su dobili ova nepovratna sredstva. Zahvalio je svim nadležnim državnim tijelima što su prepoznali aplicirane projekte, dotaknuvši time kako dimenziju kulture i kulturne baštine, koju smo nasljedili od naših predaka i koju moramo očuvati i uljepšati kako bismo je predali idućim generacijama, ali i dimenzija turizma kojeg ove sredine žive svaki dan. Ovo je faza A, faza izrade projektne dokumentacije, te je naglasio kako će se odmah prionuti poslu, da ti projekti budu što prije dovršeni, čime bi se ostavio preduvjet za aplikaciju sljedeće faze, faze aplikacije za bespovratna sredstava s ciljem saniranja ovih objekata i privođenja onoj svrsi koja će biti samoodrživa i koja će biti na ponos sviju nas. Istakao je i kako je riječ o vrlo važnoj pomoći  za jedinice lokalne samouprave, posebice stoga što su njihovi proračuni opterećeni  mnogim davanjima i dubiozama, ali i premali da bi mogli realizirati ovako značajne projekte.

Projekt pod nazivom „TROGIRSKA KAMENA ENCIKLOPEDIJA – Zidine grada, čuvari baštine i zalog budućnosti“, odnosi se na izradu vrlo složene i obuhvatne projektne dokumentacije za obnovu vrijednih kulturno-povijesnih i pojedinačno zaštićenih kulturnih dobara u staroj gradskoj jezgri grada Trogira - Kaštela Kamerlengo, Kule Sv. Marka, male lože na rivi, sjevernih i južnih gradskih vrata, spomenika Maršala Marmonta, ali i cjelokupnog prostora Batarije. 

Partneri na ovom projektu su Muzej grada Trogira i TZ grada Trogira. Projektna dokumentacija obuhvaća oko 40-ak projekata, studija i elaborata podijeljenih u nekoliko komponenti, od provedbe istražnih radnji, konzervatorske studije, konstruktivne sanacije, izrade projekata namjene, uređenja i opremanja, rezidencijalne rasvjete, plana upravljanja i sl. Izradom predmetne dokumentacije stvoriti će se nužni preduvjeti za pristupanje samoj sanaciji i obnovi svih vrijednih kulturnih dobara, kako u smislu očuvanja vrijedne kulturne baštine ali i njihovog stavljanja u funkciju razvoja turizma, sa svim multiplikativnim efektima koje ono sa sobom donosi.

Facebook komentari

hr Mon Mar 27 2017 22:18:36 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/581679191eea8fb28b8b4574/80
Foto: Ilustracija

Ovogodišnji Noćnjak održan u Jelsi na otoku Hvaru

Majka i hraniteljica, trajna inspiracija pjesnika, slikara i umjetnika svih vrsta maslina, 19-tu je godinu za redom povezala brojne maslinare i uljare
Noćnjak 2017. održao se u Adriatik Hotelu Hvar u Jelsi gdje su uručena priznanja za izgled i kvalitetu te proglašeni šampioni, piše portal Kaštela.org.

Općina Jelsa, kao dobitnik Zlatne amfore Noćnjaka za doprinos razvoju maslinarstva, svakom je dobitniku srebrnih i zlatnih medalja poklonila po jednu sadnicu masline. 

Dodjeli priznanja nazočili su brojni ugledni gosti i uzvanici, a s posebnim oduševljenjem nazočnih dočekana je Gabrijela Žalac, ministrica regionalnog razvoja i fondova EU,koja je dodijelila nagrade najboljima, "Zlatnu amforu noćnjaka".

Nazočili su i  maslinari i uljari iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Slovenije i Italije koji su ovoj manifestaciji dali jednu notu više. Na "Noćnjaku 2017" aktivno su sudjelovale predstavnice Hrvatskog centra za zadružno poduzetništvo.

Zahvala i podrška, upućena je i talijanskim maslinarima, među kojima su neki i napustili Italiju, te podigli svoje maslinike na području Hrvatske i odlučili svoju proizvodnju i život nastaviti upravo na otoku Hvaru.

Sudeći prema broju dostavljenih uzoraka maslinovih ulja, Slovenija je prepoznala Noćnjak kao izvrsnu manifestaciju. Vrijedni slovenski maslinari dugogodišnji su sudionici i prijatelji Noćnjaka, a zahvaljujući tome, može se reći da se mogu ponositi kvalitetom svojih maslinovih ulja.

Šampioni Noćnjaka 2017

Titule šampiona zasluženo su osvojili: "Oljarna Lisjak" iz Kopera (Slovenija), za kvalitetu pakovine ekstra djevičanskog maslinovog ulja (vicešampion OPG "Matijašić" iz Zamaska); OPG "Legović" - Dragan i Marija Legović iz Kaštelira, za kvalitetu otvorenog ekstra djevičanskog maslinovog ulja (vicešampion OPG Milenko Zagorac iz Polače), i OPG "Jerolim Petković" iz Vela Luke na Korčuli, za izgled pakovine maslinovog ulja.

Dok su priznanja otišla u ruke: OPG Kristijan Brajko iz Oskoruše, za najbolje monosortno ekstra djevičansko maslinovo ulje; OPG "Azienda Agricola Cecco" iz Nove Vasi, za najbolje više sortno ekstra djevičansko maslinovo ulje; OPG Stipe Damić iz Rogotina, za najbolje blago ekstra djevičansko maslinovo ulje; "Oleum Maris" d.o.o. iz Vodnjana, za najbolje srednje intenzivno ekstra djevičansko maslinovo ulje; "Vina i ulja San Zvanini", za najbolje intenzivno ekstra djevičansko maslinovo ulje; OPG "Kalebić Jakupčević" iz Gornjeg sela na Šolti, za najbolji ekološki proizvod, i OPG Ćurin Eva Marija iz Gdinja, za najbolji hrvatski otočni proizvod.

Viešampioni i Šampioni, uz pehar i diplomu, dobili su i poklon tvrtke Novocommerce International, koje im je dodijelio direktor tvrtke, Thom Gady koji je rekao i nekoliko riječi. Svečano uručivanje priznanja, proglašenje i bal šampiona Noćnjaka 2017. očekivano je privuklo najveću pozornost sudionika manifestacije, koju je gospodin Želimir Bašić, predsjednik Skupštine Zadružnog saveza Dalmacije ocijenio najuspješnijom do sada.



Facebook komentari

hr Mon Mar 27 2017 20:29:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/586516571eea8f24a58b45ff/80
Foto: HDZ

Kuščević posjetio gradilište ceste na Braču

Ministar graditeljstva i prostornog uređenja Lovro Kuščević u ponedjeljak je s čelnicima Splitsko-dalmatinske županije posjetio gradilište prometnice Nerežišća-Vela Farska-Bol čijim će se skorašnjim završetkom, kako je rečeno, poboljšati prometna povezanost sjevernog i južnog dijela otoka Brača.

"Ova prometnica je prevažan projekt za Brač, posebice za općine Nerežišća i Bol jer će se njenim završetkom otvoriti perspektive za zdravstveni turizam, razvoj marine, obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva te maslinarstva i vinogradarstva na ovom otoku," rekao je ministar Kuščević.

Župan splitsko-dalmatinski Zlatko Ževrnja je istaknuo kako se radio oko 4 kilometra građevinski iznimno zahtjevne dionice jer počinje na nadmorskoj visini od 280 metara i spušta se gotovo do mora.

"U izgradnju ove prometne dionice investirali smo deset milijuna kuna," rekao je župan Ževrnja.

Ravnatelj splitsko-dalmatinske Županijske uprave cesta (ŽUC) Petar Škorić je kazao kako se završetak asfaltiranja očekuje do početka turističke sezone. 

Facebook komentari

hr Mon Mar 27 2017 20:01:39 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58d95181b473986cdc8b45b6/80

U Zagrebu održana svečana konferencija u povodu 10. godišnjice Europskog istraživačkog vijeća

Svečana konferencija u povodu 10. obljetnice Europskog istraživačkog vijeća (ERC) održana je u Zagrebu u organizaciji Ministarstva znanosti i obrazovanja i Agencije za mobilnost i programe Europske unije.

ERC je dio vrlo kompetitivnog programa Europske unije za potporu istraživanju i inovacijama Obzor 2020. te se putem njega potpora dodjeljuje samo najboljima od najboljih, uz koje se vežu neka od najvećih znanstvenih otkrića. U proteklih 10 godina sredstvima ERC-a financirano je ukupno 7.000 vrhunskih znanstvenih projekata.. Među njima su istraživanja šestero nobelovaca te dobitnika drugih prestižnih nagrada, istaknula je prof. dr. sc. Angela Liberatore, voditeljica Odjela za društvene i humanističke znanosti Izvršne agencije Europskog istraživačkog vijeća (ERCEA).

Sredstva ERC-a u proteklih deset godina dobila su tri projekta hrvatskih znanstvenika koji se provode u Hrvatskoj. Riječ je o cijenjenim znanstvenicima, profesoricama Ivi Tolić (IRB) i Vernesi Smolčić (PMF UNIZG) te profesoru Stipanu Jonjiću (MF UNIRI). Uz njih, ERC financira i 18 projekata hrvatskih znanstvenika u inozemstvu.

Osobito sam ponosan na aktivno sudjelovanje hrvatskih znanstvenika jer se Hrvatska može pohvaliti trima projektima na domaćim znanstvenim institucijama koja se provode uz potporu Europskoga istraživačkog vijeća. Premda je za relativno malu zemlju to znatan uspjeh, vjerujem da će u budućnosti još više znanstvenika razvijati svoje projekte na ovakav način, naglasio je ministar znanosti i obrazovanja prof. dr. sc. Pavo Barišić otvarajući konferenciju.

Ulaganje u istraživanje i obrazovanje najbolje je ulaganje u rast i razvoj zajednice zemalja Europske unije – u rast i razvoj i društava i gospodarstava. U središtu razvoja naših društava valja biti ulaganje u čovjeka, u ovom pogledu u znanstvenike. Sposobnost Europe da dalje razvija svoja društva te proizvodi i stvara rast i radna mjesta u budućnosti uvelike ovisi o sposobnosti prepoznavanja i poticanja prvorazrednih znanstvenika, rekao je ministar te poručio da će posebnu pozornost posvetiti unapređivanju normativnoga okvira u sustavu znanosti i visokoga obrazovanja, uz poseban naglasak na osiguranje dostojnoga statusa znanstvenika i istraživača svih dobnih skupina te povećanje financiranja za programe i projekte, opremu i infrastrukturu.

Akademik Slobodan Vukičević i akademkinja Milena Žic Fuchs usporedili su načela odlučivanja u ERC-u i mogućnost primjene istih modela u financiranju hrvatskih nacionalnih znanstvenih projekata, kao i status društveno-humanističkih znanosti u okviru ERC-a i programa Obzor 2020.

Održan je i okrugli stol „Potpora izvrsnim istraživačima diljem Europe – uspješne priče iz Hrvatske: dosadašnji izazovi i potencijali za budućnost“. U raspravi koju je moderirao dr. sc. Tome Antičić, ravnatelj Instituta Ruđer Bošković, Zagreb, sudjelovali su hrvatski znanstvenici dobitnici potpora ERC-a prof. dr. sc. Vernesa Smolčić s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Ana Sunčana Smith i prof. dr. sc. Iva Tolić s Instituta Ruđer Bošković, Zagreb, prof. dr. sc. Neven Barišić s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Stipan Jonjić iz Centra za proteomiku Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci te prof. dr. sc. Miroslav Požek, voditelj Odjela za fiziku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Facebook komentari

hr Mon Mar 27 2017 19:54:52 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .