Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/55144c011766fdb3268b4708/80

Oskarom nagrađeni filmovi na "Danima kršćanske kulture"

Oskarom nagrađeni filmovi "U grob ne nosiš ništa" i "Bernadettina pjesma" snimljeni su u SAD-u gdje je dovršen i Meštrovićev biser – drveni reljefi u crkvi sv. Križa na lokaciji Kaštilac-Crikvine koji su ujedinili niz suradnika na projektu okrunjenom CD-om "Meštrovićeva pasija"

 Nakon što je u Kinoteci Zlatna vrata 23. ožujka održana projekcija igranog filma "U grob ne nosiš ništa" sjajna romantična komedija legendarnog Franka Capre iz 1939. godine, nagrađena Oskarom za najbolji film i režiju, u kojem glavne uloge igraju Jean Arthur, James Stewart i Lionel Barrymore, na osobit način zanimljiva i danas stoga što donosi otvorenu kritiku materijalizmu. Izvrsno profilirani karakteri temperamentnih likova, iskričavi dijalozi, svojim empatičnim humorom koji danas djeluje podjednako dobro i svježe kao i u vrijeme premijere privukao je brojnu splitsku publiku. Caprini radovi nastali su u vrijeme zlatnog doba Hollywooda i uglavnom su prepoznati kao klasici, a manje je poznato da odražavaju duboko katoličku viziju stvarnosti. Naime, njegovi biografi se slažu da je snaga ustrajnosti u moralnom prikazu koji isijava iz njegovih filmova duboko ukorijenjena u njegovu osobnom iskustvu. Individualac po temperamentu, Capra je u mladim godina odbacivao vjersko nasljeđe nazivajući samoga sebe "božićnim katolikom". No, sredinom 1930-ih, zapanjujući uspjeh rezultirao je stvaralačkom krizom iz koje ga je trgnuo susret s anonimnim čovjekom koji mu je rekao kako njegovi talenti nisu samo njegovi, nego su mu dani od Boga, i ako ih ne bude koristio time će uvrijediti i Boga i čovječanstvo. Tu je temu Capra razvio u filmu po kojemu je možda i najpoznatiji "Divan život".

U Kinoteci Zlatna vrata 25. ožujka u programu "Dana kršćanske kulture" prikazan je još jedan film nagrađen Oskarom – "Bernadettina pjesma" redatelja Henryja Kinga u kojem glavne uloge tumače Jennifer Jones, Charles Bickford, William Eythe. Snimljen 1943. godine film je ovjenčan nizom Oskara, među kojima i onim za najbolju žensku ulogu koji je dobila Jennifer Jones. Ova biografska drama temelji se na životu svete Bernadette Sobirous koja je doživjela vizije Blažene Djevice Marije u blizini svog rodnog sela Lurd u Francuskoj 1858. godine. Redatelj Henry King, kao i producentska kuća Century Fox koja se upustila u snimanje ovoga dugometražnog filma u trajanju od 156 minuta, snimljena prema knjizi Franza Werfela, odgovarajući na brojene prigovore koji su im stizali zbog snimanja filma o ukazanjima četrnaestogodišnjoj Bernadette u Lurdu odgovorili su: "Onima koji vjeruju u Boga, nijedno objašnjenje nije potrebno. Onima koji ne vjeruju u Boga, nijedno objašnjenje nije moguće."  "Bernadettina pjesma" svojevrsni je himan trajnoj ljepoti nevinosti i vjere te spada među klasike kinematografije, a na vrhu je top ljestvica najboljih katoličkih filmova.

Oskarom nagrađeni filmovi "U grob ne nosiš ništa" i "Bernadettina pjesma" snimljeni su u SAD-u gdje je dovršen i Meštrovićev biser – drveni reljefi u crkvi sv. Križa na lokaciji Kaštilac-Crikvine koji su ujedinili niz suradnika na projektu okrunjenom CD-om "Meštrovićeva pasija" koji je predstavljen u sklopu jedanaestih "Dana kršćanske kulture", u srijedu 25. ožujka prigodom čega je održan i okrugli stol na tu temu u palači Milesi na kojem su sudjelovali Marin Kaporelo, autor projekta koji je ujedno bio i moderator okruglog stola, Blaženko Juračić, autor projekta te umjetnički voditelj sastava Cantores Maruli, muzikologinja dr. sc. Mirjana Siriščević, povjesničar umjetnosti Andro Krstulović Opara koji je na projektu sudjelovao u svojstvu "čuvara" Meštrovićeva opusa u sklopu Muzeja Ivana Meštrovića čiji je bio ravnatelj te glumac, redatelj i dramski pisac Trpimir Jurkić koji je izvodio Meštrovićeve tekstove te vokalni i gudački sastav Cantores Maruli.

Ovaj glazbeno-narativni prikaz Krista nadahnut je djelom Ivana Meštrovića koje se nalazi na lokaciji Kaštilac-Crikvine, svojevrsnoj Meštrovićevoj "Sikstinskoj kapeli" kako ju je nazvao Krstulović Opara. Naime, na lokaciji Kaštilac-Crikvine u crkvi sv. Križa čuva se iznimno umjetničko djelo – drveno raspelo i 28 drvenih reljefa "Iz života Isusa iz Nazareta" kako ih je nazvao Meštrović u pismu Cviti Fiskoviću od 6. siječnja 1955. godine, gdje je izrekao svoju želju da drvene reljefe postavi u crkvu sv. Križa koju podiže s tom nakanom, a koju također Darovnicom ostavlja hrvatskome narodu.

Cilj je projekta koji objedinjuje ovaj glazbeno-narativni prikaz, uz multimedijalnu podršku, predstaviti djelo Ivana Meštrovića koje se nalazi na lokaciji Kaštilac-Crikvine, a u glazbenom dijelu uklopljeni su gregorijanski korali, glagoljaški napjevi iz Splita i okolice te suvremena djela maestra Blaženka Juračić nastala na tom tragu istaknuo je autor projekta Marin Kaporelo, a o vrijednosti projekta dr. sc. Mirjana Siriščević istaknula je kako su autori apsolutni čuvari hrvatske umjetničke i kulturne baštine.

Prigodom predstavljanja nosača zvuka koji je izrastao iz zajedničke suradnje autora projekta Marina Kaporela i Blaženka Juračića, od kojih je prvi načinio izbor tekstova a potonji skladanje, izbor i obradu glazbe, nastalo je ovo vrijedno baštinsko djelo objavljeno u izdanju nakladne kuće Verbum, a u suradnji s Muzejima Ivana Meštrovića predvođenih njihovim donedavnim ravnateljem Androm Krstulovićem Oparom, a sadašnjim savjetnikom za društvena pitanja Predsjednice Republike Hrvatske koji je istaknuo kako je rehabilitacija nepoznatog Meštrovića pred nama jer on nije bio samo kipar i umjetnik, već zaglavni kamen hrvatske kulture.

Vrsne izvedbe sastava Cantores Maruli koje su se izmjenjivale s naracijom Meštrovićevih tekstova koje je govorio Trpimir Jurkić uprisutnile su kulturni i duhovni karakter Meštrovićeva opusa zabilježena u drvenim reljefima i javnosti malo poznatim tekstovima. "O Meštrovićevim književnim djelima ne govori se puno, iako je on autor romana, drama, memoara i pjesama. Njegovo književno djelo nije kako mnogi misle, nastalo u dokonim satima kipara, već iz dubokog promišljanja. Prepoznat je po rukopisu u kamenu i drvu, ali ništa manje zanimljiv nije ni njegov književni opus“ istakao je prvak drame HNK Trpimir Jurkić.

 

Današnji program provjerite ovdje:

http://www.danikrscanskekulture.info/index.php

hr Thu Mar 26 2015 19:18:50 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5bf1aecf0e4938f5198b4574/80

Simbol prkosa i ponosa, simbol otpornosti: Vukovarski Vodotoranj

Iako je pao, Vukovar je postao simbol otpornosti jednog naroda. Taj simbol utjelovio se u 50 metara visokom vodotornju koji se nadvija nad slavonskom ravnicom.

Na današnji dan, u dostojanstvenim kolonama, prisjećamo se ultimativne žrtve jednog grada i svih njegovih žitelja. Prije točno 27 godina, završila je 87-dnevna herojska i mučenička borba branitelja protiv brojčano i tehnički superiornijih agresorskih snaga. 

Pao je Vukovar, a njegov pad obilježilo je stradanje civila kakvo se ne pamti na području Europe nakon 2. Svjetskog rata.

Vukovar je postao simbol otpornosti hrvatskog naroda, simbol požrtvovnosti i ustrajnosti u obrani svoga doma, svojih sunarodnjaka i svoje djedovine. Taj simbol utjelovio se u 50 metara visokom vodotornju koji se nadvija nad slavonskom ravnicom.

U vrijeme gradnje, vodotoranj je bio jedna od većih građevina takvog tipa u Europi, a tijekom agresije snaga JNA i četničke paravojske pogođen je s više od 600 projektila.

600 projektila pogodilo je najvišu građevinu slavnoga grada. Nadali su se agresori da u Vukovaru neće ostati kamen na kamenu. A on je odbio pasti. Odbio je srušiti se unatoč stalnim bombardiranjima, unatoč suočavanju s nerezonskom destrukcijom i nezapamćenim količinama ljudske mržnje. 

Vinuo se u visine s hrvatskom zastavom dajući nadu da će Vukovar preživjeti.

Njegovi ožiljci i danas podsjećaju svakog prolaznika na patnju koju je Vukovar, sada već davne 1991. godine morao podnijeti. Stoji podsjetnik na stradanja branitelja i civila toga grada. Na svakog ubijenog i protjeranog, na svaki razrušeni dom. Stoji kao podsjetnik da se naš narod nikad ne predaje. Da ga se može udarati, ali nikad slomiti. Da će uvijek ponosno stajati i izviti se nad svim nedaćama koje ga zadese.

Jer hrabrost i ponos Vukovarskih branitelja, heroja kakvi se ne mogu susresti niti u jednom romanu, zalog su za budućnost. 

Vukovarski vodotoranj je dočekao sretnije dane. Simbol razaranja, ali i simbol otpornosti, konačno će dobiti lice kakvo zaslužuje. Obnovom će se učvrstiti oštećeni dijelovi konstrukcije, a nekadašnji vodotoranj postat će memorijal turobnoj i slavnoj prošlosti svoga grada. 

Ipak, vidljive rane Vukovarskog vodotornja i nakon obnove će ostati netaknute. Zauvijek će pričati priču o napaćenom i izudaranom gradu, koji je pao, a opet odbio pasti.

 

hr Sun Nov 18 2018 19:29:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5bf1ab0e0e4938c2198b4582/80
Foto: Pixabay

Štrudla od jabuka: Najlakši recept za kolač koji miriše na djetinjstvo

Ovo je recept za slasnu bečku štrudlu od jabuka koja se može poslužiti i sa sladoledom od vanilije

Jedan od najpopularnijih deserata koji u raznim inačicama možete naći od sjevera do juga Europe je štrudla ili savijača od jabuka. Ovo je recept za slasnu bečku štrudlu od jabuka koja se može poslužiti i sa sladoledom od vanilije.

SASTOJCI ZA ŠTRUDLU OD JABUKA

pakiranje kora za savijaču (možete i sami napraviti vučeno tijesto)
1 kg kiselijih jabuka
10 dag šećera
5 dag maslaca maslac
cimet
malo ruma ili mlijeka za namakanje grožđica
grožđice
sladoled od vanilije

PRIPREMA ŠTRUDLE OD JABUKA

1. Kore pokapajte rastopljenim maslacem te na njih složite jabuke koje ste prethodno ogulili i nasjeckali na kockice veličine 1 cm.

2. Posipajte šećerom, cimetom i grožđicama koje prethodno namočili u rum ili mlijeko. Zarolajte tijesto i štrucu položite u namašćenu tepsiju. Štrucu malo ispikajte čačkalicom po vrhu kako ne bi popucala.

3. Pecite u zagrijanoj pećnici na 180 stupnjeva oko pola sata do 40 minuta, dok tijesto ne dobije zlaćanu koricu. Pustite da se malo ohladi, narežite na šnite, pospite šećerom u prahu i poslužite uz sladoled od vanilije. 

SAVJET PLUS: Ako ne volite cimet i grožđice, slobodno iz izostavite iz pripreme. Po želji dodajte drugi začin koji volite ili štrudlu obogatite s malo sjeckanih oraha, badema ili drugih orašastih plodova.

hr Sun Nov 18 2018 19:10:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5bf176980e4938ea168b4609/80
Foto: FB/ Screenshot/ Kevin Carroll, MS, CP, FAAOP

Kornjača koja nakon 20 godina ponovno uči plivati s protetičkom perajom hit je na internetu

Kada je Rockyja udario brod, ostao je bez peraje…

Kornjaču Rockyja spasili su djelatnici akvarija na Floridi nakon to ga je u dobi između 25 i 30 godina udario brod. Tada je izgubio prednju desnu peraju i zadobio ozljede oklopa. Inače, prednje peraje kornjačama služe za plivanje, dok stražnje imaju ulogu kormila.

Njegovu priču čuo je protetičar Kevin Caroll koji proteze izrađuje za bolnicu na Floridi. Protetičar mu je odlučio izraditi peraju prilagođenu njegovoj anatomiji.

Rocky je svoju protezu prvo isprobao na suhom a potom su ga stavili u vodu pa je naposlijetku i zaplivao.

Rocky naime nije jedina kornjača s protezom. Kada su ga pustili u more, s njim je zaplivala i 17-godišnja kornjača Lola koja protezu ima još od ranije.

Njezina priča nešto je drugačija. Peraju je izgubila ljudskog nemara, smeća u oceanu. Obje kornjače moraju na fizikalnu terapiju kako bi se pratio njihov napredak.

Veliki broj kornjača svake godine ugiba zbog gutanja plastičnih vrećica jer im nalikuju na meduze koje su im plijen. 

Morske kornjače jedna su od najugroženijih skupina na svijetu, a najveća prijetnja im je interakcija s ljudima. Ovi gmazovi u posljednjih 150 milijuna godina gotovo se uopće nisu mijenjali. Prema procjenama, svake godine su u Jadranskom moru ulovi njih preko 5 tisuća.

hr Sun Nov 18 2018 17:04:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5bf13e330e493827148b469e/80

Kad procvatu u studenom jabuke!

Jabuka pomislila da je proljeće...
Mjesec je studeni, a u Imotskom, gradiću iza Biokova procvjetala jabuka.

Pomislila da je proljeće možda.

Zavarala je ova klima s temperaturama većim od 20 stupnjeva Celzijusa.

Ne zna ona da je uskoro čekaju prvi mrazovi.

Ipak, lijepo ju je vidjeti u cvatu!
hr Sun Nov 18 2018 11:25:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .