Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/55144c011766fdb3268b4708/80

Oskarom nagrađeni filmovi na "Danima kršćanske kulture"

Oskarom nagrađeni filmovi "U grob ne nosiš ništa" i "Bernadettina pjesma" snimljeni su u SAD-u gdje je dovršen i Meštrovićev biser – drveni reljefi u crkvi sv. Križa na lokaciji Kaštilac-Crikvine koji su ujedinili niz suradnika na projektu okrunjenom CD-om "Meštrovićeva pasija"

 Nakon što je u Kinoteci Zlatna vrata 23. ožujka održana projekcija igranog filma "U grob ne nosiš ništa" sjajna romantična komedija legendarnog Franka Capre iz 1939. godine, nagrađena Oskarom za najbolji film i režiju, u kojem glavne uloge igraju Jean Arthur, James Stewart i Lionel Barrymore, na osobit način zanimljiva i danas stoga što donosi otvorenu kritiku materijalizmu. Izvrsno profilirani karakteri temperamentnih likova, iskričavi dijalozi, svojim empatičnim humorom koji danas djeluje podjednako dobro i svježe kao i u vrijeme premijere privukao je brojnu splitsku publiku. Caprini radovi nastali su u vrijeme zlatnog doba Hollywooda i uglavnom su prepoznati kao klasici, a manje je poznato da odražavaju duboko katoličku viziju stvarnosti. Naime, njegovi biografi se slažu da je snaga ustrajnosti u moralnom prikazu koji isijava iz njegovih filmova duboko ukorijenjena u njegovu osobnom iskustvu. Individualac po temperamentu, Capra je u mladim godina odbacivao vjersko nasljeđe nazivajući samoga sebe "božićnim katolikom". No, sredinom 1930-ih, zapanjujući uspjeh rezultirao je stvaralačkom krizom iz koje ga je trgnuo susret s anonimnim čovjekom koji mu je rekao kako njegovi talenti nisu samo njegovi, nego su mu dani od Boga, i ako ih ne bude koristio time će uvrijediti i Boga i čovječanstvo. Tu je temu Capra razvio u filmu po kojemu je možda i najpoznatiji "Divan život".

U Kinoteci Zlatna vrata 25. ožujka u programu "Dana kršćanske kulture" prikazan je još jedan film nagrađen Oskarom – "Bernadettina pjesma" redatelja Henryja Kinga u kojem glavne uloge tumače Jennifer Jones, Charles Bickford, William Eythe. Snimljen 1943. godine film je ovjenčan nizom Oskara, među kojima i onim za najbolju žensku ulogu koji je dobila Jennifer Jones. Ova biografska drama temelji se na životu svete Bernadette Sobirous koja je doživjela vizije Blažene Djevice Marije u blizini svog rodnog sela Lurd u Francuskoj 1858. godine. Redatelj Henry King, kao i producentska kuća Century Fox koja se upustila u snimanje ovoga dugometražnog filma u trajanju od 156 minuta, snimljena prema knjizi Franza Werfela, odgovarajući na brojene prigovore koji su im stizali zbog snimanja filma o ukazanjima četrnaestogodišnjoj Bernadette u Lurdu odgovorili su: "Onima koji vjeruju u Boga, nijedno objašnjenje nije potrebno. Onima koji ne vjeruju u Boga, nijedno objašnjenje nije moguće."  "Bernadettina pjesma" svojevrsni je himan trajnoj ljepoti nevinosti i vjere te spada među klasike kinematografije, a na vrhu je top ljestvica najboljih katoličkih filmova.

Oskarom nagrađeni filmovi "U grob ne nosiš ništa" i "Bernadettina pjesma" snimljeni su u SAD-u gdje je dovršen i Meštrovićev biser – drveni reljefi u crkvi sv. Križa na lokaciji Kaštilac-Crikvine koji su ujedinili niz suradnika na projektu okrunjenom CD-om "Meštrovićeva pasija" koji je predstavljen u sklopu jedanaestih "Dana kršćanske kulture", u srijedu 25. ožujka prigodom čega je održan i okrugli stol na tu temu u palači Milesi na kojem su sudjelovali Marin Kaporelo, autor projekta koji je ujedno bio i moderator okruglog stola, Blaženko Juračić, autor projekta te umjetnički voditelj sastava Cantores Maruli, muzikologinja dr. sc. Mirjana Siriščević, povjesničar umjetnosti Andro Krstulović Opara koji je na projektu sudjelovao u svojstvu "čuvara" Meštrovićeva opusa u sklopu Muzeja Ivana Meštrovića čiji je bio ravnatelj te glumac, redatelj i dramski pisac Trpimir Jurkić koji je izvodio Meštrovićeve tekstove te vokalni i gudački sastav Cantores Maruli.

Ovaj glazbeno-narativni prikaz Krista nadahnut je djelom Ivana Meštrovića koje se nalazi na lokaciji Kaštilac-Crikvine, svojevrsnoj Meštrovićevoj "Sikstinskoj kapeli" kako ju je nazvao Krstulović Opara. Naime, na lokaciji Kaštilac-Crikvine u crkvi sv. Križa čuva se iznimno umjetničko djelo – drveno raspelo i 28 drvenih reljefa "Iz života Isusa iz Nazareta" kako ih je nazvao Meštrović u pismu Cviti Fiskoviću od 6. siječnja 1955. godine, gdje je izrekao svoju želju da drvene reljefe postavi u crkvu sv. Križa koju podiže s tom nakanom, a koju također Darovnicom ostavlja hrvatskome narodu.

Cilj je projekta koji objedinjuje ovaj glazbeno-narativni prikaz, uz multimedijalnu podršku, predstaviti djelo Ivana Meštrovića koje se nalazi na lokaciji Kaštilac-Crikvine, a u glazbenom dijelu uklopljeni su gregorijanski korali, glagoljaški napjevi iz Splita i okolice te suvremena djela maestra Blaženka Juračić nastala na tom tragu istaknuo je autor projekta Marin Kaporelo, a o vrijednosti projekta dr. sc. Mirjana Siriščević istaknula je kako su autori apsolutni čuvari hrvatske umjetničke i kulturne baštine.

Prigodom predstavljanja nosača zvuka koji je izrastao iz zajedničke suradnje autora projekta Marina Kaporela i Blaženka Juračića, od kojih je prvi načinio izbor tekstova a potonji skladanje, izbor i obradu glazbe, nastalo je ovo vrijedno baštinsko djelo objavljeno u izdanju nakladne kuće Verbum, a u suradnji s Muzejima Ivana Meštrovića predvođenih njihovim donedavnim ravnateljem Androm Krstulovićem Oparom, a sadašnjim savjetnikom za društvena pitanja Predsjednice Republike Hrvatske koji je istaknuo kako je rehabilitacija nepoznatog Meštrovića pred nama jer on nije bio samo kipar i umjetnik, već zaglavni kamen hrvatske kulture.

Vrsne izvedbe sastava Cantores Maruli koje su se izmjenjivale s naracijom Meštrovićevih tekstova koje je govorio Trpimir Jurkić uprisutnile su kulturni i duhovni karakter Meštrovićeva opusa zabilježena u drvenim reljefima i javnosti malo poznatim tekstovima. "O Meštrovićevim književnim djelima ne govori se puno, iako je on autor romana, drama, memoara i pjesama. Njegovo književno djelo nije kako mnogi misle, nastalo u dokonim satima kipara, već iz dubokog promišljanja. Prepoznat je po rukopisu u kamenu i drvu, ali ništa manje zanimljiv nije ni njegov književni opus“ istakao je prvak drame HNK Trpimir Jurkić.

 

Današnji program provjerite ovdje:

http://www.danikrscanskekulture.info/index.php

hr Thu Mar 26 2015 19:18:50 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d88565129111c658f8b4575/80
Foto: Rebeka Milanović

FOTO Tri umjetnice iz Vranjica: Oslikale su 72 klupe da bi uredile svoje misto

Mariana, Tanja i Antonia željele su nešto promijeniti u svojem mistu jer ako one ne pokažu brigu za njega, tko će drugi?

Njih točno sedamdeset, mahom u prvom redu do mora, u gotovo pa gerilskoj akciji osvanulo je u šarenom, veselom i romantičnom ruhu. Mještani guštaju, prolaznici zastaju, stranci fotografiraju i mole za prijevod.

- Kažem, bile su zapuštene pa smo nas tri krenule u akciju - govori Mariana Grubić. Po struci slikarska dizajnerica, po profesiji vlasnica krojačkog obrta, ona je nakon svog radnog vremena - i to zajebanog, dvokratnog - našla vremena igrati se vranjičkim klupama. Ona i Tanja Munivrana, od milja nazvana krijesnicom jer se brine za rasvjetu, te Antonia Jerković kao 'lakirerka', cijeli poluotok opkolile su veseljem.

Svega tu ima: od stihova Olivera, Arsena ili Tome Bebića, preko posvete tiramolima i balaturama, nestalim palmama koje su poharali nametnici ili davno uklonjenim vranjičkim spomenicima, do galeba, grdelina, tovara i Hajduka. Ideje se rađaju u hodu, na noćnom brainstormingu, pa se odmah krene i u realizaciju - kako bi se do jutra klupe barem djelomično osušile i preživjele do faze lakiranja. Usput one osvježe i poneku kantu za smeće, bitvu za vezanje brodova ili parkić te ga pretvore u 'zelenu plažu'.

- Prvih nekoliko klupa igrom slučaja bilo je u nijansi crvene, a to se valjda nije svidjelo našem popu, pa smo one uz crkvu odmah oslikali u hrvatsku zastavu i crveno-bijele kvadratiće. Nakon toga nizali smo što nam padne na pamet: klupa ispred kuće u kojoj se snimalo 'Malo misto' ima citate iz serije, tamo gdje su bile dvije skulpture našeg kipara Jure Bilića - koje su uklonjene jer su bile od azbesta - vratile smo ih barem na slici, a na mjestu koje su stari mještani nazivali 'greda' i na kojem se vječno sjedilo i raspravljalo o igrama našeg Omladinca, odali smo počast tom klubu -  govori Mariana.

Samoinicijativno oslikavanje klupa u relativno zapuštenom, ali opet silno ljupkom mjestašcu na prvi pogled nije pothvat koji će pomaknuti planine, no s druge strane baš male stvari daju prave znakove života i dokazuju da nismo svi otuđeni i nezainteresirani za svijet oko sebe. Tri junakinje ove priče vođene su upravo tim motivima - ako one ne pokažu brigu za mjesto u kojemu žive, tko će drugi?

Jedan mještanin - nadimka Beka, nedavno se polomio, pa ga je pred kućom zatekla klupa s Pink Pantherom kojemu je jedna noga u gipsu. Romantično mjesto posvećeno je Roku i Cicibeli, kvartovsko okupljalište pred trgovinom, dakako, Hajduku, a postoji i jedno koje Vranjičani mahom zaobilaze.
- Ma, jednu klupu posvetili smo dugi, a ljudi su protumačili da izgleda nekako gej, pa izbjegavaju sjesti na nju. Iako mladi baš i nisu toliko opterećeni, a stranci pogotovo -  veselo govore Vranjičanke za Tportal.

Što dalje? Ni one nemaju pojma: odvalile su sedamdeset komada i sada će se vjerojatno odmoriti, makar im se vrzmaju razne ideje.

- Eh, da je malo srediti i ove fasade… - 

hr Mon Sep 23 2019 07:26:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d49a68c29111cfd3c8b4571/80
Foto: Pixabay

Manjak ovog vitamina povezan je s kraćim životnim vijekom?

Može li manjak ovog vitamina biti odgovoran za kraći život? Znanstvenici su u velikoj studiji otkrili nešto sasvim neočekivano

Već je dobro poznato da je kvalitetan način života ključan u dugovječnosti. No, velika studija otkrila je i koji je vitamin povezans dužim životom. Istraživanje je provedeno na više od 78 tisuća odraslih osoba u Australiji, a trajalo je 20 godina. 

Znanstvenici su otkrili da su osobe s niskim razinama vitamina D u krvi imale čak tri puta veću šansu da preminu za vrijeme istraživanja. 

No, od čega bi točno ljudi mogli ranije umrijeti? Stručnjaci tvrde da je manjak vitamina D bio povezan sa smrću zbog komplikacije dijabetesa. 

Rezultate su predstavili na godišnjoj konferencije Europskog udruženja za istraživanje dijabetesa u barceloni. Ipak, naglasili su da istraživanje ne dokazuje da je sam manjak vitamina D odgovoran za kraći život.

Napomenuli su kako rezultati pokzuju da je manjak tog vitamina imao brojne posljedice na zdravlje. U pitanju nisu bile samo slabije kosti, već i povećani rizik od dijabetesa, visokog krvnog tlaka, autoimunih bolesti te tumora. 

"Uloga vitamina D izgleda nije samo da olakša apsorpciju kalcija i ojač kosti", kaže Connie Diekman koja je sudjelovala u studiji.

Naglasila je i da je potrebno više istraživanja na ovu temu, piše zivotistil.hr

hr Sun Sep 22 2019 21:37:33 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d876f1429111ca68e8b4589/80
Foto: Pixabay

Koristite mobitel dok sjedite na zahodu?: Zbog ove navike možete imati zdravstvene probleme

Nepromišljeno gledanje u telefon može biti jednako loše za vaša crijeva kao i za vaše oči, upozoravaju liječnici

Liječnica Sarah Jarvis objasnila je produljeno sjedenje na zahodu može biti štetno i da liječnici ne preporučuju korištenje telefona ili knjige tijekom obavljanja nužde. Nepromišljeno gledanje u telefon može biti jednako loše za vaša crijeva kao i za vaše oči, upozoravaju liječnici. Liječnica Jarvis rekla je da korištenje mobitela u toaletu može dovesti do hemeroida. To su nabubrene i velike venske nakupine koje mogu biti smještene u rektalnom kanalu ili na čmaru. - piše RTL

Ovaj veći rizik od hemeroida ne uzrokuje telefon nego vrijeme koje provodite dok sjedite na zahodu, u svakom slučaju se ono produljuje. Ali i naprezanje koje se događa dok se prazne crijeva stvara pritisak na donjem dijelu rektuma i povećava rizik od hemeroida. 

- Zatvor i naprezanje radi pražnjenja crijeva glavni su faktor rizika za dobivanje hemeroida. Ovo stanje češće je kod trudnica i starijih ljudi. Ali problem isto tako može biti i dugotrajno sjedenje na zahodu. - kaže dr. Sarah Jarvis za The Sun.

Iako je mnogim ljudima ovo svakodnevna navika, liječnici je svakako ne preporučuju. Hemeroidi su mnogo češći nego što ljudi misle, a to je zato što mnogi pate u tišini. Gotovo tri od četiri odrasle osobe povremeno će imati hemeroide, navodi Klinika Mayo. Liječnici preporučuju prehranu punu vlakana i puno vode kod ovakvih problema.

Simptomi hemeroida: 

  • svijetlo crvena krv u stolici
  • svrbež oko anusa
  • nakon nužde i dalje osjećate potrebu da trebate isprazniti crijeva
  • gnojna sluz na donjem rublju ili na toaletnom papiru nakon brisanja
hr Sun Sep 22 2019 14:54:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5af97b222af47f0fc98b4573/80
Foto: Pixabay

Starenje nije "najveći krivac" za sijedu kosu

Neka istraživanja povezuju prerano dobivanje sijedih s bolestima srca i gubitkom koštane mase. Pušenje cigareta također može dovesti do preranog dobivanja sijedih...
Većina ljudi dobije sijede već oko 30. godine života, a do 50. i polovina glave može biti prekrivena sijedim vlasima. Uzročnici ove pojave su mnogobrojni - od starenja, nasljednih faktora, preko stresa do raznih zdravstvenih problema.

Znanstvenici su otkrili da za sijedu kosu nije najveći krivac samo starenje, već previše stresa, koji na ovu pojavu utječe indirektno. Stanice zadužene za proizvodnju pigmenta, koji daje boju kosi, nestaju kada je tijelo previše izloženo djelovanju kortizola, hormona stresa, pokazalo je istraživanje.  

Tako je upravo dokazano da se boja dlake gubi onoga trenutka kada ste najviše izloženi stresu. Kada folikula dlake jednom prestane proizvoditi pigmentne stanice koje stvaraju melanin, kosa ostaje trajno sijeda, jer ne postoji mogućnost regeneracije tih stanica.  

Sijeda kosa u ranijoj dobi, oko 20. godine, može ukazivati na zdravstvene probleme kao što su:  

Neurofibromatoza
 
Ova bolest je poznata i kao Recklinghausenova bolest i spada u skupinu nasljednih bolesti koja izaziva rast tumora duž živaca i nenormalni razvoj kostiju i kože.  

Tuberozna skleroza  

Neuobičajeno, nasljedno stanje koje izaziva benigne tumore u više organa, uključujući mozak, srce, bubrege, oči, pluća i kožu.  

Bolesti štitne žlijezde  

Poremećaj funkcije štitne žlijezde može se manifestirati i kao vitiligo. To je autoimuna bolest koja dovodi do toga da se melanociti, stanice u korijenu folikule dlake koje proizvode pigment, izgube ili budu uništene. Uzrok tome može biti slabljenje imunološkog sustava kad on napada vlasište, a ne samu infekciju.  

Neka istraživanja povezuju prerano dobivanje sijedih s bolestima srca i gubitkom koštane mase. Pušenje cigareta također može dovesti do preranog dobivanja sijedih.  

Prehrana se može smatrati uzročnikom nastanka sijedih i povezuje se s nedostatkom vitamina B12 u tijelu. Konzumiranje ribe kao što su losos, sardine i tuna, povećana konzumacija mliječnih proizvoda, ali i mesa kao što su govedina i janjetina stvaraju spomenuti vitamin, a korisne su i iznutrice, posebice životinjska jetra.  

Čupanje sijedih dlaka nije preporučljivo. Nije u pitanju vjerovanje da će vam izrasti umjesto te jedne, dvije ili tri nove, nego se folikul dlake može oštetiti i dlaka više neće rasti. To može dovesti do znatnog prorjeđivanja kose. A i tako samo odlažete nešto do čega će neminovno doći.

Kako se na ovu pojavu ne može stopostotno utjecati, jedino što preostaje je da jednostavno prihvatite činjenicu da sijedite. Ono što je najvažnije, ako je ova pojava povezana s nekim zdravstvenim problemom, jest da je na vrijeme utvrdite. - piše N1
hr Sun Sep 22 2019 14:36:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .