Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/55144c011766fdb3268b4708/80

Oskarom nagrađeni filmovi na "Danima kršćanske kulture"

Oskarom nagrađeni filmovi "U grob ne nosiš ništa" i "Bernadettina pjesma" snimljeni su u SAD-u gdje je dovršen i Meštrovićev biser – drveni reljefi u crkvi sv. Križa na lokaciji Kaštilac-Crikvine koji su ujedinili niz suradnika na projektu okrunjenom CD-om "Meštrovićeva pasija"

 Nakon što je u Kinoteci Zlatna vrata 23. ožujka održana projekcija igranog filma "U grob ne nosiš ništa" sjajna romantična komedija legendarnog Franka Capre iz 1939. godine, nagrađena Oskarom za najbolji film i režiju, u kojem glavne uloge igraju Jean Arthur, James Stewart i Lionel Barrymore, na osobit način zanimljiva i danas stoga što donosi otvorenu kritiku materijalizmu. Izvrsno profilirani karakteri temperamentnih likova, iskričavi dijalozi, svojim empatičnim humorom koji danas djeluje podjednako dobro i svježe kao i u vrijeme premijere privukao je brojnu splitsku publiku. Caprini radovi nastali su u vrijeme zlatnog doba Hollywooda i uglavnom su prepoznati kao klasici, a manje je poznato da odražavaju duboko katoličku viziju stvarnosti. Naime, njegovi biografi se slažu da je snaga ustrajnosti u moralnom prikazu koji isijava iz njegovih filmova duboko ukorijenjena u njegovu osobnom iskustvu. Individualac po temperamentu, Capra je u mladim godina odbacivao vjersko nasljeđe nazivajući samoga sebe "božićnim katolikom". No, sredinom 1930-ih, zapanjujući uspjeh rezultirao je stvaralačkom krizom iz koje ga je trgnuo susret s anonimnim čovjekom koji mu je rekao kako njegovi talenti nisu samo njegovi, nego su mu dani od Boga, i ako ih ne bude koristio time će uvrijediti i Boga i čovječanstvo. Tu je temu Capra razvio u filmu po kojemu je možda i najpoznatiji "Divan život".

U Kinoteci Zlatna vrata 25. ožujka u programu "Dana kršćanske kulture" prikazan je još jedan film nagrađen Oskarom – "Bernadettina pjesma" redatelja Henryja Kinga u kojem glavne uloge tumače Jennifer Jones, Charles Bickford, William Eythe. Snimljen 1943. godine film je ovjenčan nizom Oskara, među kojima i onim za najbolju žensku ulogu koji je dobila Jennifer Jones. Ova biografska drama temelji se na životu svete Bernadette Sobirous koja je doživjela vizije Blažene Djevice Marije u blizini svog rodnog sela Lurd u Francuskoj 1858. godine. Redatelj Henry King, kao i producentska kuća Century Fox koja se upustila u snimanje ovoga dugometražnog filma u trajanju od 156 minuta, snimljena prema knjizi Franza Werfela, odgovarajući na brojene prigovore koji su im stizali zbog snimanja filma o ukazanjima četrnaestogodišnjoj Bernadette u Lurdu odgovorili su: "Onima koji vjeruju u Boga, nijedno objašnjenje nije potrebno. Onima koji ne vjeruju u Boga, nijedno objašnjenje nije moguće."  "Bernadettina pjesma" svojevrsni je himan trajnoj ljepoti nevinosti i vjere te spada među klasike kinematografije, a na vrhu je top ljestvica najboljih katoličkih filmova.

Oskarom nagrađeni filmovi "U grob ne nosiš ništa" i "Bernadettina pjesma" snimljeni su u SAD-u gdje je dovršen i Meštrovićev biser – drveni reljefi u crkvi sv. Križa na lokaciji Kaštilac-Crikvine koji su ujedinili niz suradnika na projektu okrunjenom CD-om "Meštrovićeva pasija" koji je predstavljen u sklopu jedanaestih "Dana kršćanske kulture", u srijedu 25. ožujka prigodom čega je održan i okrugli stol na tu temu u palači Milesi na kojem su sudjelovali Marin Kaporelo, autor projekta koji je ujedno bio i moderator okruglog stola, Blaženko Juračić, autor projekta te umjetnički voditelj sastava Cantores Maruli, muzikologinja dr. sc. Mirjana Siriščević, povjesničar umjetnosti Andro Krstulović Opara koji je na projektu sudjelovao u svojstvu "čuvara" Meštrovićeva opusa u sklopu Muzeja Ivana Meštrovića čiji je bio ravnatelj te glumac, redatelj i dramski pisac Trpimir Jurkić koji je izvodio Meštrovićeve tekstove te vokalni i gudački sastav Cantores Maruli.

Ovaj glazbeno-narativni prikaz Krista nadahnut je djelom Ivana Meštrovića koje se nalazi na lokaciji Kaštilac-Crikvine, svojevrsnoj Meštrovićevoj "Sikstinskoj kapeli" kako ju je nazvao Krstulović Opara. Naime, na lokaciji Kaštilac-Crikvine u crkvi sv. Križa čuva se iznimno umjetničko djelo – drveno raspelo i 28 drvenih reljefa "Iz života Isusa iz Nazareta" kako ih je nazvao Meštrović u pismu Cviti Fiskoviću od 6. siječnja 1955. godine, gdje je izrekao svoju želju da drvene reljefe postavi u crkvu sv. Križa koju podiže s tom nakanom, a koju također Darovnicom ostavlja hrvatskome narodu.

Cilj je projekta koji objedinjuje ovaj glazbeno-narativni prikaz, uz multimedijalnu podršku, predstaviti djelo Ivana Meštrovića koje se nalazi na lokaciji Kaštilac-Crikvine, a u glazbenom dijelu uklopljeni su gregorijanski korali, glagoljaški napjevi iz Splita i okolice te suvremena djela maestra Blaženka Juračić nastala na tom tragu istaknuo je autor projekta Marin Kaporelo, a o vrijednosti projekta dr. sc. Mirjana Siriščević istaknula je kako su autori apsolutni čuvari hrvatske umjetničke i kulturne baštine.

Prigodom predstavljanja nosača zvuka koji je izrastao iz zajedničke suradnje autora projekta Marina Kaporela i Blaženka Juračića, od kojih je prvi načinio izbor tekstova a potonji skladanje, izbor i obradu glazbe, nastalo je ovo vrijedno baštinsko djelo objavljeno u izdanju nakladne kuće Verbum, a u suradnji s Muzejima Ivana Meštrovića predvođenih njihovim donedavnim ravnateljem Androm Krstulovićem Oparom, a sadašnjim savjetnikom za društvena pitanja Predsjednice Republike Hrvatske koji je istaknuo kako je rehabilitacija nepoznatog Meštrovića pred nama jer on nije bio samo kipar i umjetnik, već zaglavni kamen hrvatske kulture.

Vrsne izvedbe sastava Cantores Maruli koje su se izmjenjivale s naracijom Meštrovićevih tekstova koje je govorio Trpimir Jurkić uprisutnile su kulturni i duhovni karakter Meštrovićeva opusa zabilježena u drvenim reljefima i javnosti malo poznatim tekstovima. "O Meštrovićevim književnim djelima ne govori se puno, iako je on autor romana, drama, memoara i pjesama. Njegovo književno djelo nije kako mnogi misle, nastalo u dokonim satima kipara, već iz dubokog promišljanja. Prepoznat je po rukopisu u kamenu i drvu, ali ništa manje zanimljiv nije ni njegov književni opus“ istakao je prvak drame HNK Trpimir Jurkić.

 

Današnji program provjerite ovdje:

http://www.danikrscanskekulture.info/index.php

hr Thu Mar 26 2015 19:18:50 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c91272929111c880f8b4691/80
Foto: Pixabay

Danas je Dan očeva: Evo što trebate znati

Prvi zapis o Danu očeva datira u vrijeme starog Babilona

Na današnji se dan uz svetog Josipa obilježava i Dan očeva. Upravo to i jest razlog zašto je kod nas odabran taj datum dok se u svijetu razlikuje datum njegova obilježavanja.

Daleke 1908. godine u SAD-u obilježen je prvi Dan očeva. Naime, u rudarskoj nesreći poginulo je više od 250 očeva, a kći jednog od njih zamolila je lokalnog pastora da održi misu za njih.

Obilježavanje Dana očeva proširilo se - kako na druge savezne države, tako i na cijeli svijet. 

Prvi zapis o Danu očeva datira u vrijeme starog Babilona. Dječak Elmesu je svom ocu napisao čestitku u kojoj mu je poželio dug život i dobro zdravlje.

Osim na današnji datum, brojne zemlje obillježavaju Dan očeva treće nedjelje u lipnju.




hr Tue Mar 19 2019 18:30:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c910a1829111c70128b45b8/80
Foto: Pixabay

Danas obilježavamo svetog Josipa: Marijinog zaručnika i Isusovog zemaljskog oca

Sveti Josip zaštitnik je Crkve i obitelji
Evanđelje Josipa opisuje kao pravednog i vjernog. Hrvatski sabor proglasio ga je 1687. godine zaštitnikom hrvatskog naroda. 

Ime Josip hebrejskog je porijekla i znači 'neka Bog priroda'.
Te riječi je u Starom zavjetu izgovorila Rahela koja je nakon duge neplodnosti rodila sina poznatog kao Josip Egipatski.

Evanđelja ne prenose niti jednu riječ koju je Josi izgovorio stoga ga se naziva i šutljivim svecem. 

Papa Pio IX progasio ga je 1870. godine zaštitnikom Crkve te zaštitnikom od sumnje i oklijevanja te zagovornikom za sretnu smrt. 

Sveti Josip zaštitnik je grada Karlovca, a najveća crkva u svijetu posvećena njemu nalazi se u Montrealu, u Kanadi.

Najčešće ga prikazuju kao srednjovječnog čovjeka sa štapom, a u naručju ili uz njega nalazi se Isus. 
Josip je bio siromašni testar iz Nazareta koji se prvi put spominje u Matejevim i Lukinim Evanđeljima napisanim oko 70. godine.


Papa Julije II molitvu caru Karlu koji je 1505. išao u bitku.

Prema predaji, onoga tko moli ovu molitvu neće zateći iznenadna smrt bez oprosta grijeha niti će biti poraženi u životnim bitkama

Moli se devet uzastopnih dana, ujutro.


O Sveti Josipe, čija je zaštita tako velika, tako jaka,
 tako izravna pred Božjom krunom, stavljam u tebe svoje  potrebe i želje.

O Sveti Josipe pomozi mi svojim snažnim zagovorom
i izmoli za mene od svog Djevičanskog Sina sve duhovne blagoslove,
kroz Isusa Krista, Našeg Gospodina,
tako da, budući da sam vezan/a tvojoj
Nebeskoj snazi, mogu iskazati svoju zahvalu
 i poštovanje Najljubljenijem Ocu.

O Sveti Josipe nikad se neću moći umoriti
 promatrajući Isusa kako spava u tvojim rukama.

Ne usuđujem se prići dok se on odmara u blizini Tvoga srca.

Zagrli ga u moje ime i poljubi Njegovu nježnu Glavu za mene,
i zamoli ga da mi uzvrati poljubac kad udahnem posljednji uzdah.

Sveti Josipe, zaštitniče umirućih, moli za nas.
 Amen.


hr Tue Mar 19 2019 16:27:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c91026929111cd80f8b4649/80
Foto: Pixabay

5 čestih grešaka koje radimo kad pohamo meso

Jeftini komadi mesa idealni su za pohanje, no pritom treba znati da će dobar okus imati samo oni komadi koje ste prethodno omekšali.
Savršeni pohanac ima hrskavu koricu i dobro pečenu, ali sočnu unutrašnjost. Da biste postigli takvu razinu okusa, trebali biste izbjegavati ove pogreške:

1. Pohamo meso različite debljine i veličine
Veći komadi mesa trebaju više vremena za termičku obradu od onih manjih. Upravo zato trebali biste izbjegavati simultano pohanje komada mesa različite veličine i debljine (npr. pileća prsa i batke) u istoj tavi te vađenje u isto vrijeme. U suprotnom ćemo jedan komad mesa presušiti, dok će drugi ostati krvav. Umjesto toga bilo bi najbolje meso narezati na istu debljinu. 

2. Zaboravljamo na bat za meso
Jeftini komadi mesa idealni su za pohanje, no pritom treba znati da će dobar okus imati samo oni komadi koje ste prethodno omekšali. Bez obzira na to koliko ste tanke komade mesa kupili, dodatno ih stanjite batom za meso ili se možete poslužiti nekim drugim predmetom. Na taj način bit ćete sigurni da će se meso dobro ispeći. 

3. Pohamo meso koje smo netom izvadili iz hladnjaka
Ako hladan i mokar komad mesa stavimo u zagrijanu tavu, izazvat ćemo špricanje ulja na sve strane te umanjiti mogućnost za pečenje hrskava odreska. Meso bismo trebali izvaditi ih hladnjaka pola sata prije paniranja te ga obvezno posušiti papirnatim ručnikom prije stavljanja u jaje, brašno i krušne mrvice. Na taj način spriječit ćete odvajanje paniranog pokrivača od mesa kad ga stavite u vruću tavu.

4. Štedimo na mrvicama 
Da bi odrezak imao ukusan i hrskavi omotač, potrebno ga je umočiti u namirnice za paniranje nekoliko puta. Budite detaljni i prekrijte jajima, brašnom i krušnim mrvicama svaki dio površine odreska te si tako zajamčite neponovljiv gastronomski užitak. Nemojte se ustručavati i utisnite mrvice što jače u površinu mesa. 

5. Zaboravljamo na začine 
Utrljate li nešto soli u meso prije paniranja, moguće je da završni proizvod neće biti dovoljno začinjen. Posolite jaja i brašno, a u krušne mrvice možete dodati i nešto sitno nasjeckanog začinskog bilja te tako odrescima podariti dodatnu dozu okusa, piše Pun kufer

Savjet plus: 
Ne zaboravite pečeno meso staviti na papirnati ručnik kako bi upio višak masnoće.
hr Tue Mar 19 2019 15:53:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c90d1aa29111c41128b4593/80
Foto: Maja Prgomet

Najomiljeniji Irac priredio tulum za pamćenje u splitskom škveru

Mnogobrojni Splićani u najboljem društvu dočekali najveseliji irski blagdan St. Patricks Day!

Split je proteklog vikenda ponovno opravdao svoj status epicentra hedonizma. Najbolji tulumi na Jadranu, zna se, upravo su u ovom dalmatinskom velegradu, a jedan takav odvio se na sasvim neočekivanoj lokaciji. U pitanju nije bio noćni klub, kafić ili bar, već splitski Škver! Hala 'Ljevaonica' u Brodosplitu na jednu večer postala je 'Jameson Škver' i pomoću čarobne ruke svima dragog Irca, gospodina John Jamesona, utemeljitelja najpoznatijeg irskog whiskeya, pretvorila se u mjesto fenomenalnog provoda i najveselije proslave St. Patricks Day-a - svjetskog sinonima sjajnog raspoloženja i zabave.

Svi ljubitelji Jamesona, a i oni koji su to tek postali na ovom partyju sezone, imali su jedinstvenu priliku u najoriginalnijem ambijentu i atmosferi isprobati različita osvježavajuća pića s najpoznatijim irskim whiskeyem u glavnoj ulozi. Na partyu su se tako mogli isprobati fantastični 'Afterwork' kokteli s đumbirom i sokom od limete, 'Jameson Sensation&Lime' kokteli ili poznati mix 'Jameson Sprite'. Oni vjerni klasici, mogli su uživati u članovima obitelji Jameson, u verziji 'neat' (čiste) ili s ledom. Kod dobrog provoda uvijek se ogladni! Za gladne trbuhe pobrinuo se Toto's Burger Bar - popularno splitsko gastro odredište sa zdravijom verzijom fast fooda, koji je posjetiteljima nudio razne iznimno ukusne burgere s neobičnim sastojcima poput kozica i slanutka, nakon kojih se bezbrižno moglo nastaviti dalje s provodom.

Živuća splitska legenda, glazbenik, glumac, zabavljač i komičar Damir Mihanović Čubi, sretne posjetitelje koji su se uspjeli dočepati svoje karte za dugo iščekivani Jameson tulum, uveo je u sam početak ove nezaboravne večeri te dao svoj urnebesni pečat cijeloj priči. A zna se kako party nije pravi party bez svirke uživo i energičnih performera, koji će ga upotpuniti na najbolji mogući način. Tako su bend 'Živa legenda' i DJ Carl Maxx, uz pomoć nekoliko stotina rasplesanih posjetitelja, stvorili nevjerojatnu atmosferu ponesenu zaraznom energijom funka, atmosferu kakvu samo Splićani znaju napraviti. Najveće iznenađenje večeri bio je neočekivani izlazak klape Sveti Florijan na pozornicu, koja je otpjevala pjesmu simboličnog naziva „Kako ću joj reć da varin“ i njome razveselila Jamesonove goste u 'Škveru'.

Iako je Jameson od ranije poznat kao tvorac izvrsnog provoda, splitski Jameson party bio je na jednoj posve novoj razini. Brojne svjetlucave lampice, kreativno osmišljena 'Instagram mjesta' za fotografiranje i poznati drveni rekviziti posve su preobrazili Halu 'Ljevaonicu'. Hrabri znatiželjnici mogli su na trenutak predahnuti od plesa i prepustiti se u ruke iskusnim splitskim barberima u 'POP UP' brijačnici poznatog salona 'Mankaze'.

Jameson Škver nedvojbeno je učinio Split dostojnim svjetskih metropola, pokazavši kako se tulumari na Jameson način. Nove, neistražene lokacije tek čekaju da postanu ultimativno party odredište s najvećom pošiljkom Jamesona. Hoće li to biti Zagreb, Split ili neki drugi grad, vrijeme će tek otkriti.

hr Tue Mar 19 2019 12:26:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .