Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/55144c011766fdb3268b4708/80

Oskarom nagrađeni filmovi na "Danima kršćanske kulture"

Oskarom nagrađeni filmovi "U grob ne nosiš ništa" i "Bernadettina pjesma" snimljeni su u SAD-u gdje je dovršen i Meštrovićev biser – drveni reljefi u crkvi sv. Križa na lokaciji Kaštilac-Crikvine koji su ujedinili niz suradnika na projektu okrunjenom CD-om "Meštrovićeva pasija"

 Nakon što je u Kinoteci Zlatna vrata 23. ožujka održana projekcija igranog filma "U grob ne nosiš ništa" sjajna romantična komedija legendarnog Franka Capre iz 1939. godine, nagrađena Oskarom za najbolji film i režiju, u kojem glavne uloge igraju Jean Arthur, James Stewart i Lionel Barrymore, na osobit način zanimljiva i danas stoga što donosi otvorenu kritiku materijalizmu. Izvrsno profilirani karakteri temperamentnih likova, iskričavi dijalozi, svojim empatičnim humorom koji danas djeluje podjednako dobro i svježe kao i u vrijeme premijere privukao je brojnu splitsku publiku. Caprini radovi nastali su u vrijeme zlatnog doba Hollywooda i uglavnom su prepoznati kao klasici, a manje je poznato da odražavaju duboko katoličku viziju stvarnosti. Naime, njegovi biografi se slažu da je snaga ustrajnosti u moralnom prikazu koji isijava iz njegovih filmova duboko ukorijenjena u njegovu osobnom iskustvu. Individualac po temperamentu, Capra je u mladim godina odbacivao vjersko nasljeđe nazivajući samoga sebe "božićnim katolikom". No, sredinom 1930-ih, zapanjujući uspjeh rezultirao je stvaralačkom krizom iz koje ga je trgnuo susret s anonimnim čovjekom koji mu je rekao kako njegovi talenti nisu samo njegovi, nego su mu dani od Boga, i ako ih ne bude koristio time će uvrijediti i Boga i čovječanstvo. Tu je temu Capra razvio u filmu po kojemu je možda i najpoznatiji "Divan život".

U Kinoteci Zlatna vrata 25. ožujka u programu "Dana kršćanske kulture" prikazan je još jedan film nagrađen Oskarom – "Bernadettina pjesma" redatelja Henryja Kinga u kojem glavne uloge tumače Jennifer Jones, Charles Bickford, William Eythe. Snimljen 1943. godine film je ovjenčan nizom Oskara, među kojima i onim za najbolju žensku ulogu koji je dobila Jennifer Jones. Ova biografska drama temelji se na životu svete Bernadette Sobirous koja je doživjela vizije Blažene Djevice Marije u blizini svog rodnog sela Lurd u Francuskoj 1858. godine. Redatelj Henry King, kao i producentska kuća Century Fox koja se upustila u snimanje ovoga dugometražnog filma u trajanju od 156 minuta, snimljena prema knjizi Franza Werfela, odgovarajući na brojene prigovore koji su im stizali zbog snimanja filma o ukazanjima četrnaestogodišnjoj Bernadette u Lurdu odgovorili su: "Onima koji vjeruju u Boga, nijedno objašnjenje nije potrebno. Onima koji ne vjeruju u Boga, nijedno objašnjenje nije moguće."  "Bernadettina pjesma" svojevrsni je himan trajnoj ljepoti nevinosti i vjere te spada među klasike kinematografije, a na vrhu je top ljestvica najboljih katoličkih filmova.

Oskarom nagrađeni filmovi "U grob ne nosiš ništa" i "Bernadettina pjesma" snimljeni su u SAD-u gdje je dovršen i Meštrovićev biser – drveni reljefi u crkvi sv. Križa na lokaciji Kaštilac-Crikvine koji su ujedinili niz suradnika na projektu okrunjenom CD-om "Meštrovićeva pasija" koji je predstavljen u sklopu jedanaestih "Dana kršćanske kulture", u srijedu 25. ožujka prigodom čega je održan i okrugli stol na tu temu u palači Milesi na kojem su sudjelovali Marin Kaporelo, autor projekta koji je ujedno bio i moderator okruglog stola, Blaženko Juračić, autor projekta te umjetnički voditelj sastava Cantores Maruli, muzikologinja dr. sc. Mirjana Siriščević, povjesničar umjetnosti Andro Krstulović Opara koji je na projektu sudjelovao u svojstvu "čuvara" Meštrovićeva opusa u sklopu Muzeja Ivana Meštrovića čiji je bio ravnatelj te glumac, redatelj i dramski pisac Trpimir Jurkić koji je izvodio Meštrovićeve tekstove te vokalni i gudački sastav Cantores Maruli.

Ovaj glazbeno-narativni prikaz Krista nadahnut je djelom Ivana Meštrovića koje se nalazi na lokaciji Kaštilac-Crikvine, svojevrsnoj Meštrovićevoj "Sikstinskoj kapeli" kako ju je nazvao Krstulović Opara. Naime, na lokaciji Kaštilac-Crikvine u crkvi sv. Križa čuva se iznimno umjetničko djelo – drveno raspelo i 28 drvenih reljefa "Iz života Isusa iz Nazareta" kako ih je nazvao Meštrović u pismu Cviti Fiskoviću od 6. siječnja 1955. godine, gdje je izrekao svoju želju da drvene reljefe postavi u crkvu sv. Križa koju podiže s tom nakanom, a koju također Darovnicom ostavlja hrvatskome narodu.

Cilj je projekta koji objedinjuje ovaj glazbeno-narativni prikaz, uz multimedijalnu podršku, predstaviti djelo Ivana Meštrovića koje se nalazi na lokaciji Kaštilac-Crikvine, a u glazbenom dijelu uklopljeni su gregorijanski korali, glagoljaški napjevi iz Splita i okolice te suvremena djela maestra Blaženka Juračić nastala na tom tragu istaknuo je autor projekta Marin Kaporelo, a o vrijednosti projekta dr. sc. Mirjana Siriščević istaknula je kako su autori apsolutni čuvari hrvatske umjetničke i kulturne baštine.

Prigodom predstavljanja nosača zvuka koji je izrastao iz zajedničke suradnje autora projekta Marina Kaporela i Blaženka Juračića, od kojih je prvi načinio izbor tekstova a potonji skladanje, izbor i obradu glazbe, nastalo je ovo vrijedno baštinsko djelo objavljeno u izdanju nakladne kuće Verbum, a u suradnji s Muzejima Ivana Meštrovića predvođenih njihovim donedavnim ravnateljem Androm Krstulovićem Oparom, a sadašnjim savjetnikom za društvena pitanja Predsjednice Republike Hrvatske koji je istaknuo kako je rehabilitacija nepoznatog Meštrovića pred nama jer on nije bio samo kipar i umjetnik, već zaglavni kamen hrvatske kulture.

Vrsne izvedbe sastava Cantores Maruli koje su se izmjenjivale s naracijom Meštrovićevih tekstova koje je govorio Trpimir Jurkić uprisutnile su kulturni i duhovni karakter Meštrovićeva opusa zabilježena u drvenim reljefima i javnosti malo poznatim tekstovima. "O Meštrovićevim književnim djelima ne govori se puno, iako je on autor romana, drama, memoara i pjesama. Njegovo književno djelo nije kako mnogi misle, nastalo u dokonim satima kipara, već iz dubokog promišljanja. Prepoznat je po rukopisu u kamenu i drvu, ali ništa manje zanimljiv nije ni njegov književni opus“ istakao je prvak drame HNK Trpimir Jurkić.

 

Današnji program provjerite ovdje:

http://www.danikrscanskekulture.info/index.php

Facebook komentari

hr Thu Mar 26 2015 19:18:50 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/59c0ed6eb9e03edf678b46d6/80

Osvoji ulaznice za fillm Kingsman: Zlatni krug

Zajedno sa Cinestarom dijelimo 4x2 ulaznice!
Kada je film Matthewa Vaughna „Kingsman: The Secret Service“ prikazan početkom 2015., dogodilo se nekoliko stvari. Prvo, naučili smo tko su Kingsmen – nezavisna, samofinancirajuća britanska špijunska organizacija posvećena očuvanju svjetske sigurnosti. Zahvaljujući paravanu vrhunskih krojača, njezini agenti izgledaju kao da su iskoračili iz izloga trgovine Savile Row. 

Vaughn kaže da je otpočetka želio da njegov film Kingsman: The Secret Service dobije nastavak no to nije lako jer publika uvijek želi nešto novo i  originalno. Za inspiraciju je pogledao brojne uspješne nastavke poput The Godfather Part II i The Empire Strikes Back. On kaže: „Volim kada se u nastavku nastavlja priča, u ovom slučaju priča o Eggsyju.

Film Zlatni krug počinje na šokantan način: organizacija je pretrpjela razarajući napad.  Zbog toga Eggsy mora izaći van, raširiti krila i upoznati druge ljude.

 

Nakon napada, Eggsy se udružuje s Merlinom, koji se čini kao jedini preživjeli, kako bi istražili okolnosti napada. Kingsmanov „Protokol sudnjeg dana“ vodi ih u Kentucky gdje otkrivaju da Kingsman nije jedino ime u međunarodnoj špijunaži. Dobrodošli u bogato financiranu sveameričku organizaciju Statesmen.

 

„Oni su američka verzija Kingsmena i sada moraju raditi zajedno”, objašnjava Vaughn. „Amerikanci i Englezi imaju zajednički jezik, ali smo vrlo različiti u kulturološkom smislu. Gledateljima se u prvom filmu Kingsman: The Secret Service svidjelo što su svjedočili sudaru različitih svjetova Colina Firtha i Tarona Egertona i želio sam nastaviti to i u ovom filmu gdje se američki svijet sudario s našim”.


Tajna služba, uveo vas je u svijet Kingsmana – nezavisne, međunarodne obavještajne agencije, čiji je glavni cilj održati svijet sigurnim. U novom nastavku naši junaci se suočavaju s novim izazovima. Kada njihovo sjedište bude uništeno,  njihovo putovanje će ih odvesti do otkrića srodne špijunske agencije u SAD-u pod nazivom Statesman, koja datira iz vremena kada su obje agencije osnovane. U novoj avanturi koja testira njihove granice i snage, ove dvije elitne agencije će se morati udružiti kako bi pobijedili nemilosrdnog zajedničkog neprijatelja. 

Ulaznice dijelimo do petka, 22.rujna do 15 sati. Pobjednike ćemo objaviti na portalu!


Facebook komentari

hr Tue Sep 19 2017 12:12:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/58c100e4b473988eac8b45af/80
Foto: Pixabay / Ilustracija

Umrla najstarija osoba na svijetu, Jamajčanka rođena 1900.

Umrla je Jamajčanka Violet Mosse Brown u dobi od 117 godina, koja je u travnju postala najstarija osoba na svijetu nakon smrti Talijanke Emme Morano, piše MailOnline.

Za prijatelje "teta V", Violet Mosse Brown rodila se 10. ožujka 1900. i živjela je cijeli svoj život u istoj kući u Trelawneyju u sjeverozapadnom dijelu Jamajke, a umrla je u petak. 

Majka šestero djece i prabaka postala je najstarija osoba na svijetu u dobi od 117 godina i 38 dana 15. travnja kada je umrla Emma Morano rođena 1899.

Na pitanje što je njezin recept za dug život "teta V" je odgovarala da jede ribu i ovčetinu, katkad kravlje nogice, ali ne svinjetinu ni piletinu i ne pije rum te služi Boga i čita Bibliju svaki dan.

Gospođa Mosse Brown dobila je pločicu s porukom kraljice Elizabete II. kada je postala najstarija građanka Commonwealtha.

Ona je i posljednja osoba koja je živjela u doba kraljice Viktorije jer je Jamajka 1900. bila dio Britanske Zapadne Indije. 

U ranoj mladosti radila je na plantaži šećera, a zatim kao služavka "nakon ukinuća ropstva", rekla je njezina obitelj.

Zatim je uspjela kupiti vlastitu kuću i postala je uspješna poslovna žena prodajući kruh iz jedine pekarne u okrugu. 

Nakon njezine smrti titula najstarije Zemljanke preuzela je 117-godišnja Nabi Tajima iz Japana.

Facebook komentari

hr Mon Sep 18 2017 18:22:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/59bfb9f4b9e03ef46a8b45be/80

Vlado Gotovac: Prosvjetitelj i savjest hrvatskog naroda

Jedna od najpoznatijih Vladinih izreka je: ˝Čuvajte mi Hrvatsku od niskosti i mržnje˝
Vladimir (Vlado) Gotovac rođen je 18. rujna 1930 godine u Imotskom. Osnovnu školu pohađao je u Prnjavoru, a srednjoškolske dane u gimnazijama u Imotskom i Zagrebu. Diplomirao je filozofiju na filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Vlado je djelovao kao političar, književnik, filozof, ali i odličan govornik koji će upravo po tome ostati zapamćen. Završio je u zatvoru zbog promicanja ideje hrvatskog proljeća. Svoj prvi rad objavio je 1952. godine dok je bio novinar i urednik redakcije za kulturu na Radioteleviziji Zagreb. Kasnije je postao glavni urednik Hrvatskog tjednika, za vrijeme Hrvatskog proljeća. Kao jedan od glavnih Proljećara završio je u zatvoru četiri godine kao politički zatvorenik. Također je izgubio građanska prava, prava zapošljavanja u građanskoj službi i zabranu javnog nastupa. U zatvoru je bio u Novoj Gradiški bez da je zatražio pomilovanje i svoju kaznu odradio do kraja. 

Ponovno je bio optužen 1981. godine na dvije godine zatvora u Lepoglavi i još četiri godine gubitka građanskih prava zbog održavanja javnih govora i nakon intervjua za strane novine. Nakon intervjua za švedsku televiziju ponovno je osuđen na zatvor, a kaznu je služio od 1982. do 1984. godine. Nakon izlaska objavio je knjigu ˝Moj slučaj˝ 1989. godine.  

Tek 90-ih godina zapošljava se na HRT-u kao savjetnik direktora. Pridružuje se HSLS-u i kao njihov kandidat izabran je u Hrvatski sabor. Oštro je kritizirao politiku Franje Tuđmana i bio jedan od uglednijih opozicijskih političara. Bio je izabran za predsjednika stranke, ali nedostajalo mu je političke vještine te je ugled stranke bio narušen zbog njegovih pregovora s HDZ-om.

Ostao je upamćen i kao velik govornik, a među njegovim govorima zasigurno se najviše ističe onaj održan 30. kolovoza 1991. godine ispred Komande 5. vojne oblasti na zagrebačkom Trgu kralja Petra Krešimira u povodu prosvjeda majki vojnika koji su silom zadržani u ondašnjoj JNA. 'I kad bih morao birati hoću li s vama umrijeti ili s generalskim strašilima živjeti, izabrao bih smrt', rekao je tada ovaj velikan hrvatske politike., piše dnevnik.hr



Kandidirao se za predsjednika 1997. godine, ali nije uspio pobjediti Tuđmana. Nakon izbora došlo je borbe za vlašću između Gotovca i Budiše u stranci HSLS. Budući da se Budiša zalagao za koaliciju s HDZ-om, Gotovac odučuje osnovati Liberalnu stranku.

Gotovac je bio vrstan govornik. Njegove su riječi imale puonoću i emociju. Bio je osoba koju je narod voli slušati i slijediti. Gotovčev osobni prijatelj, Zvonimir Berković za Vladu je jednom rekao: "Gotovčevi govori mogu nekima biti teški, naporni, nerazumljivi ili nepotrebni, ali nikada glupi. Ako je riječ o iole ozbiljnijoj stvari, on praktički ne može izreći glupost jer, na neki svoj neobjašnjiv način, odmah dođe u prisni kontakt sa samom idejom te stvari, a same ideje zaista nikada nisu bedaste."

Objavio je 15 zbirki pjesama. Pjesme su mu bile prevođene na albanski, engleski, francuski, njemački, talijanski. Neke od njih uvrštene su i antologiju hrvatskog suvremenog pjesništva. Gotovac je 1968. dobio nagradu Tin Ujević za dotadašnji pjesnički rad. 

Veliki hrvatski govornik koji će ostati zapamćen po svom britkom jezik. Vlado Gotovac čitav svoj život posvetio je za djelovanje Hrvatske. Njegovi govori i tekstovi ostali su kao jedni od najpopularnijih politički govora. Umro je u Rimu, 7. prosinca 2000. godine.

Neke od Gotovčevih izreka:

''Čovjek se čuva na mnogo načina. Nekad i umire zbog toga jer i smrt može biti ljudska obrana''.
 
''U životu nas uvijek vuče kočija s dva crna i dva bijela konja. Mjera je naše snage u tome koliko će nam uspjeti crne konje zauzdati, a bijele potaknuti''.

''Ni jedna riječ kojom se čovjeka brani i daje mu se prilika, da još jednom proba živjeti na drugi način, nije uzaludna. Ni jedna prilika koja se daje i najgrešnijem čovjeku, nije uzaludna''.

''Ne može vlada živjeti kao da je u Njemačkoj, a narod kao da je u Zanzibaru. Vlada mora dijeliti sudbinu svog naroda, inače nema vjerodostojnosti ni politike ni političara''.

Facebook komentari

hr Mon Sep 18 2017 14:24:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/59bf9286b9e03e5e6b8b458c/80

Radio Kampus traži novinare

Radio Kampus traži novinare. Svi zainteresirani mogu se javiti od 18. rujna do 22. listopada.

Jeste li znali da studenti Sveučilišta u Splitu od lipnja ove godine imaju svoj radio? E, pa imaju, Radio Kampus! Nakon uspješno odrađenog jednomjesečnog eksperimentalnog emitiranja, od 2. listopada krećemo s emitiranjem i tražimo novinare.

 Regrutacija počinje danas, 18. rujna, a traje sve do 22. listopada, al ne čekaj ni tren, jer ako želiš biti novinar/reporter/voditelj/tonac ili 4u1, ti si naš čovik! Iskustvo nije važno! Pošalji životopis, motivacijsko pismo i kontakt na info@radiokampus.com.hr i postani dio RK ekipe!

Facebook komentari

hr Mon Sep 18 2017 11:32:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .