Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5bdefa520e49380d008b45b9/80

Našoj obali daje novi kontekst i novu budućnost: Upoznajte arhitekta Alena Žunića, mladog doktora znanosti s impresivnom karijerom

Alen Žunić (28) osim što je svoju karijeru nakon Hrvatske usavršavao u Americi i Švicarskoj jedini je u povijesti Arhitektonskog fakulteta koji je studij arhitekture završio s prosjekom 5,0. Na prestižnom ETH-u u Zürichu Švicarce je uspio zainteresirati za hrvatsku obalu, a trenutno dovršava projekt u Puli, koji tvrdi, ima namjeru proširiti na ostale gradove.

Osebujna biografija i staložen stav, riječi su kojima bi opisali Alena. Karijeru trenutno gradi u Zürichu gdje je na postdoktorskom usavršavanju, a koje mu je ujedno i inspiracija za velike poteze. Osim u Švicarskoj, Alen je postdiplomski studij završio na prestižnom Harvardu u Americi. Iako se njegova ambiciozna karijera oko arhitekture na prvu čini nezamisliva, u intervjuu za DalmacijaNews otkriva kako je vrlo jednostavan, obožava knjige, a privatan život drži daleko od očiju javnosti.

Motiviran sportom, stipendijama i samodisciplinom održavao je sjajne rezultate tijekom trajanja Fakulteta, a vremenom je počeo objavljivati i vlastite knjige. Nikada se nije obeshrabrivao negativnom klimom u Hrvatskoj, a trenutno daje sve od sebe kako bi prenamijenio hrvatsku obalu i svijetu pokazao naš najveći resurs.

O tome zašto 'ništa nije nemoguće', zašto se o arhitekturi rijetko priča te kako izgledaju njegovi dani kada ne projektira, pročitajte u nastavku.

Kako si se osjećao kada si osvijestio činjenicu da si sa samo 26 godina postao doktor znanosti?

-Nikad u životu nisam bio fokusiran da nešto završim kao što sam bio za vrijeme izrade doktorata. Mislim da sam nakon što sam doktorirao uzeo dva mjeseca slobodno i ništa nisam radio. Baš mi je trebalo vremena za sebe. U konačnici, tog koraka – obrane doktorata – nisam postao toliko svjestan dok nisam s drugima počeo razgovarati. Ne patim na tu titulu, ne predstavljam se kao doktor. To mi je bio veliki zadatak koji sam htio završiti i ostvariti, ali nikad nisam razmišljao o doktoratu koji bi bio sam sebi cilj ili svrha, vidjet ćemo čemu će to poslužiti.

Vjeruješ li u sreću i to da je ona imala nekoliko glavnih riječi u kreiranju tvoje sadašnje priče?

-Ne. Vjerujem da se na puno mjesta moraš naći i truditi se i onda se sreća spontano pojavi ondje. Da će se sreća pojaviti sama od sebe, to ne vjerujem. Sve što mi se dogodilo mislim da mi se dogodilo jer sam vjerovao i radio.

Koliko je za tvoju karijeru važno njegovati inspiraciju i kreativnost? 

-Neopisivo je važno njegovati kreativnost i inspiraciju jer se na tome temelji svaki napredak. Vremenom počneš raditi samo tehničke projekte koje odrađuješ rutinski. Novac nerijetko arhitekte obuzme i tada gotovo da ni nemaju više projekt koji ih veseli, često čujem da se u uredu bave samo financijskim dijelom priče. 

-Inovaciju i kreativnost apsolutno nikad ne crpim iz arhitekture same, iako mislim da puno arhitekata upravo to radi, u zatvorenom krugu. Ključne stvari koje mene potiču ili guraju su najprije knjige i čitanje, ali samo nekih specifičnih autora. Recimo knjige Harukija Murakamija. Idealno bi mi bilo stvarati arhitekturu koja bi bila kao Murakamije knjige. Dakle, da je u velikoj mjeri realna, a da uvijek postoji zrno SF-a u njoj.

Je li arhitektu moguće ugoditi više skupina društva: tržištu, struci, ljudima, okolišu...?

-Moguće je 'ugoditi' puno većem broju ljudi nego što arhitekti ugađaju danas.

 Zašto ne ugađaju?

-Arhitekti često žele napraviti kreaciju koja je njima osobno lijepa, ali ponekad ne vezana za socijalni, stvarni, izgrađeni kontekst.

Možemo li reći da polovica izgradnje na obali ne valja?

-Puno više od pola, ja bih rekao da je možda 2-3 posto ono što je u punom smislu riječi arhitektura, ostalo je samo gradnja. 

Zašto arhitekti smiju graditi takve zgrade na obali?

-Nažalost, to je problem našeg šireg konteksta – još traju repovi ekonomske krize. Većina arhitektonskih ureda nema značajnijih projekata pa su neki, da bi opstali, investitoru spremni za male financijske naknade potpisati bilo kakav projekt iako znaju da se on estetski ne uklapa u okolinu i prostor.

Na koji način društvo može pridonijeti razvijanju arhitekture i informirati se o istoj?

-Društvo najprije mora više cijeniti arhitekturu i ulogu arhitekta. Dakle, ne tako da netko amaterski i nemušto zamisli stan i nazove arhitekta, objasni mu kako je on već sve isprojektirao, a ovaj 'samo treba baš sve tako nacrti – za dozvolu'. Kod nas društvo misli da zna sve najbolje o svemu, počevši od nogometa do politike. Tako i u arhitekturi. Mislim da bi trebali podići svijest o važnosti arhitekture i osvijestiti potrebu za kultiviranom arhitekturom. Barem onako kako liječnici grade strahopoštovanje prema svojoj struci, pa za sada nemamo amatera i hobista koji misle da se razumiju u kardiokirurgiju, ali ih imamo u arhitekturi.

-Međutim, tu su djelomice i sami arhitekti krivi jer nisu dovoljni prisutni u javnosti i u medijima, pa društvo ni ne zna što arhitekti rade. Ja podržavam skromnost, decentnost, ali ne i anonimnost, apsolutnu introvertiranost i svojevrsni komunikacijski autizam. Često se na svaki medijski iskorak gleda kao na oblik samopromocije, međutim PR je danas ključ uspjeha svega, pa i arhitekture. Iskreno, trudim se objasniti arhitekturu, približiti ju široj publici i popularizirati ju. Mislim da su arhitektima danas potrebna novinarska pitanja, pa i novinarski pristup. Recimo da je i ovaj razgovor doprinos tome.

Nedostaju li Hrvatskoj talenti?

-Nije istina da nam nedostaje talenata ili inicijalne volje, već nedostaje kolektivno društveno vjerovanje u vrijednost onoga što radimo.

Može li se reći da je tebi kao najmlađem doktoru znanosti iz područja arhitekture u Hrvatskoj veliki uzor Rem Koolhaas prema kojem na svoje projekte osim estetike primjenjuješ i važnost rješavanja srži problema?

-Može, ali ono što je ključno kod Koolhaasa je da je prije nego što je bio arhitekt radio kao novinar. Naime, on je puno godina prvo razvijao svoj interes za kritičko razmišljanje o svojoj okolini i o tome pisao. Imao je popularne članke, intervjuirao je poznate arhitekte i umjetnike,… Vremenom je pišući shvatio da je arhitektura najbolje sredstvo za djelovanje u okolini, jače i od novinarstva. Da s njom zaista može mijenjati stvari. Tako je odlučio u 24. godini ipak početi studirati arhitekturu.

-Bavio se i filmovima, bio je redatelj i zajedno sa svojim prijateljem iz djetinjstva režirao je filmove u kojima je nerijetko i glumio. Nastavno tome, postavio je hipotezu da je arhitektura kao stvaranje filma. Moraš osmisliti scenografiju, predvidjeti kako će se ljudi kretati po njoj, pretpostavljaš kako će se osjećati, što će govoriti. Uglavnom, osmišljavaš budućnost za ljude koji će boraviti u nekom prostoru, kao u predstavama i filmu. Nitko prije njega nije tako govorio o arhitekturi. Obično se priča o tome kako je neki materijal tvrd ili hrapav, kako svijetlo pada u prostor, više s fenomenološke strane. Materijalnost je zanimljiva u jednu ruku, međutim, o činjenici da ti stvaraš život kroz arhitekturu, nitko osim njega nije tako, vrlo osebujno, razmišljao.

Da se pretpostaviti kako se vodiš optimizmom, međutim, koliko toga treba pripisati tvrdoglavosti?

-Zapravo nisam toliki optimist. Točnije, optimist sam samo utoliko što uvijek pokušam napraviti najbolje moguće, bez obzira na sve, ali zapravo puno analiziram i naravno vidim i puno negativnih scenarija. Međutim, kažem si „u redu, može se dogoditi ovo, ovo i ovo, ali svejedno idem probati!“. To je tvrdoglavost možda i više nego optimizam.

Kako si se nosio ili se još uvijek nosiš s predrasudama kolega?

-Uh, u početku su me užasno pogađali nedobronamjerni komentari jer nisam znao zašto bi to netko radio, ja nisam nikada o nekom loše govorio ili kritizirao nečiji projekt, pogotovo tijekom studija kada svi tek učimo. Danas se puno jednostavnije nosim s komentarima i predrasudama.

Odakle iznova uzimaš motivaciju i što te uvijek ponovno ohrabri da 'stvari uzmeš u svoje ruke'?

-Ono što mene tjera da stvar uzmem u svoje ruke je zapravo bijes ili frustracija zašto određeni problem ne rješava netko drugi, pogotovo onaj tko ima možda veće mogućnosti i veći utjecaj. U današnjem svijetu ne možeš napraviti stvarnu promjenu ako nema dovoljno ljudi iza tebe i ako se nisi kao arhitekt ili ured dovoljno probio da ti se dozvoli da nove stvari radiš sam. 

-Nažalost, arhitekti kao profesija nemaju veliku moć. Da nema natječaja teško bih došao primjerice u Vukovar raditi školu i dobio mogućnost isprojektirati ju. Mi zapravo često ovisimo o drugima, o tome da nas netko pozove i angažira – bio to grad, država, privatnik,… To je možda potrebno mijenjati.

Je li tvoj privatan život ikad patio zbog karijere?

-Nikada nije patio zbog karijere, i nikada nisam razumio one koji su tako što tvrdili. Obično primijetim da su neorganizirani, manje uspješni ili nefokusirani ljudi upravo oni koje uvijek kada ih pitaš „Hoćemo u kino?“, nerijetko odgovaraju „Ne mogu, u gužvi sam“. Što se mora dogoditi, koliko moraš biti zauzet da ne možeš subotom navečer izaći s prijateljima? 

-Uspješan znači biti sretan na svim poljima života, ili barem to pokušati, a ne zapostaviti sve kako bi imao uzlaznu karijeru 'bez ostatka života'.

Kako se mladi arhitekt s iznimnom karijerom poput tvoje opušta nakon sati i sati crtanja, planiranja, osmišljavanja...?

-Stvarno sam jako veliki ovisnik o filmovima. Sve što je izašlo unatrag 20 godina, a da nije potpuni trash sam pogledao. To me baš jako opušta. Druga stvar koja me relaksira jest plivanje. To sam prije aktivno trenirao, išao na natjecanja pa i osvajao medalje, a sad odlazim rekreativno. Baš o ničemu ne razmišljam u bazenu, samo sam u tom trenutku. Ovisan sam i o knjigama, u stanu ih imam oko 2500 i više ih nemam ni gdje stavljati, a ljudi me često pitaju 'Jesi ti to sve pročitao?'

S obzirom na to da se tvojih nekoliko projekata odnosilo na marginalizirane skupine društva, je li tvoj cilj u budućnosti osmišljavati projekte koji uključuju olakšavanje života, a prije svega boravka, zatim i svakodnevnih aktivnosti posebno ranjivih skupina?

-To mi je želja, ne zato što mislim da mi je to obaveza već imam osjećaj da tu najviše do izražaja dolazi moja kreativnost i inovativnost, tu se 'zapalim' za temu – da bih stvarno istražio dublje, više. To je neka osobna stvar, ne mogu reći zašto je baš tako, ali tu se aktivira moj inat.

-Možda me najviše pogodi kod takvih skupina kada vidim kako one žive. Kad primjerice posjetite centar za autizam u zagrebačkoj Dubravi i vidite kako ta djeca žive i s kojim se problemima zaposlene gospođe koje ondje rade nose, nije mi jasno zašto se takvim temama više ne bavimo. Nije mi jasno kako je jedna fontana prioritet u odnosu na to? Meni je uvijek važniji netko tko prolazi svaki dan kroz rad s djecom s poteškoćama ili roditelji koji brinu za takvu djecu… Recimo u postojećoj zgradi za djecu s autizmom u Zagrebu gotovo svaki kutak je moguća opasnost jer nije projektirano namjenski. Meni je to apsolutno strašno, mora moći biti bolje.

Započela je suradnja između ETH u Zürichu i Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu. Koje su vam namjere i koliko će ta suradnja trajati? 

-Na svojem poslijedoktorskom studiju na ETH u Zürichu sam radio istraživanje moderne i suvremene arhitekture na hrvatskoj obali i to uglavnom industrijske i vojne zone koje imaju potencijal prenamijene jer naša obala, bez obzira na sve, još nije 'potrošena'. Međutim, te zone su često prenamijenjene da postanu turistički objekti. Umjesto da u beskonačnost okupiramo zelene resurse, shvatio sam da možemo prenamijeniti ono što već postoji, a napušteno je. Zaključio sam da toga ima jako puno i da se to već u svijetu radi, kod nas opet, ne. 

-Tu ideju sam predložio na ETH-u profesorima i odmah su je prihvatili. U konačnici smo izabrali Istru, točnije Pulu koja ima povijest od antike do danas te je trenutno pogođena velikim promjenama: industrije i brodogradilište propadaju, vojne zone su napuštene i to u samom centru grada. 

-Sada će 80 studenata kroz narednih godinu dana za jednu lokaciju dati sve od sebe da ponude svježe vizije! To je kao da angažirate dvadeset arhitektonskih ureda s po četvero ljudi da smišljaju kako bi jedan grad mogao bolje funkcionirati. S tim da uzimate izuzetno talentirane ljude jer je ETH najbolja arhitektonska škola u Europi. Za Hrvatsku je to izuzetno pozitivna stvar, veliki potencijal. 

Kome će najviše pomoći i zašto je to vrijedno?

-Moja ideja je da krenemo od Pule, a kasnije bi se proširili i na ostale gradove. 

-Ono što sam također pokušao i uspio je da i hrvatski studenti sudjeluju u tome jer je izuzetno važan networking i studiranje u internacionalnom okruženju no razumijem da si to ne mogu svi studenti priuštiti jer sam i sam pronalazio načine kako bih osjetio različita iskustva. Ovo sam vidio kao priliku da im pružim(o) možda neponovljivo iskustvo dodira s inozemnom školom arhitekture i osobno bih da imam takvu priliku, kao student bio oduševljen. 

-Za sada djeluju kao da su projekt shvatili ozbiljno i imam namjeru ga širiti i ostvariti suradnje s ostalim fakultetima u drugim gradovima regije. Nadam se da će to biti zajednički smjer u budućnosti. Da svi zajedno možemo na potencijalnoj budućoj platformi (laboratoriju) pokušati raditi na jadranskoj obali koja je naš najveći resurs.

 

hr Sun Nov 04 2018 14:46:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c4081900e4938e47f8b4578/80

Izvrsni splitski učenici danas se susreli s gradonačelnikom: 'Slijedite svoje snove jer svaki trud se isplati'

Gradska vijećnica danas je bila pretijesna da bi primila sve uspješne i svestrane mlade ljude, učenike splitskih osnovnih škola koji su u prošloj godini postigli izvrsne rezultate na raznim područjima.

Prvaci na državnim  i međunarodnim natjecanjima, smotrama, od prirodoslovlja do literarnog stvaralaštva, njih 23 u pratnji mentora, iz 10 splitskih škola dočekani su, kako i dolikuje njihovim uspjesima, velikim pljeskom, a pohvale i poticajne riječi uputili su im gradonačelnik Andro Krstulović Opara i njegova zamjenica Jelena Hrgović Tomaš. 

Prepustivši im glavnu riječ i 'svjetla pozornice', gradonačelnik Andro Krstulović Opara nije krio ponos i zadovoljstvo.  

- Nema ljepšeg početka godine od druženja s vama. Čestitam vam na iznimnim uspjesima, na trudu i radu. Iznimno sam ponosan na vas. Vi ste ponos ovog grada i države, najvrjednije što imamo.  Razvijajte dalje svestranost i talente koji imate, nastavite slijediti svoje snove, jer svaki trud se isplati i vrati kroz ispunjenje i zadovoljstvo, kazao je gradonačelnik Andro Krstulović Opara, poručivši mentorima da ih čuvaju kao 'kap vode na dlanu', hrabre i prate u njihovom daljnjem napredovanju, pri čemu će i Grad Split uvijek biti uz njih.

Zahvalivši se gradonačelniku i suradnicima na prijemu i ukazanoj pažnji, učenice i učenici podijelili su svoja iskustva, snove i motive koji ih vode kroz školovanje, ali i život. 

Mnogi od njih su, istaknimo, uz iznimne školske uspjehe, aktivni i podjednako uspješni u različitim sportovima. Njihovim mentorima, kako su sami istaknuli, privilegija je i zadovoljstvo raditi s ovakvom djecom, pratiti ih, pomagati i poticati na njihovom putu izvrsnosti. 

Zamjenica gradonačelnika Jelena Hrgović Tomaš uz čestitke i pohvale, naglasila je važnost i ulogu roditelja i mentora, koja uz srčanost i ljubav čini dobitni recept na putu do ostvarenja snova. 

Kao uspomenu na ovaj susret učenici su iz Banovine uz, vjerujemo, lijepo iskustvo, ponijeli i kristal s motivom katedrale svetog Dujma.

hr Thu Jan 17 2019 14:22:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c40264c0e4938dc788b46fb/80
Foto: PIXABAY

Escherichia coli i stafilokok u svakom petom bazenu u Hrvatskoj

Edukacija odgovornih osoba na bazenskim kupalištima kao i samih kupača nameće se kao prioritet u sljedećem razdoblju
Od 7743 uzorka vode iz 1128 javnih bazena diljem Hrvatske njih 18 posto pokazalo se neispravnim, odnosno sadržavalo je neku bakteriju ili nusprodukt dezinfekcije bazenske vode. Najučestalija bakterija je Pseudomonas aeruginosa, a analizom su utvrđeni i E. coli, zlatni stafilokok, Legionella pneumophila.

Nehigijensko kupanje

Najčešća neispravnost bazenske vode otkriva, međutim, povišenu koncentraciju trihalometana, koji nastaju u “kombinaciji” s drugim organskim tvarima u vodi. Trihalometani najčešći su nusprodukt dezinfekcije javnih bazena u Hrvatskoj, a mogu se progutati, ući putem kože, udisati.

Njihova povišena koncentracija, pronađena u 10 posto uzoraka analizirane bazenske vode, pokazuje, među ostalim, da se ta voda previše klorira. Iz izvještaja ove kontrole, koji je objavio Hrvatski zavod za javno zdravstvo, vidi se da je povišena koncentracija trihalometana češća i viša na vanjskim bazenima nego onima unutarnjima kao i u bazenima koji su punjeni morem gdje je ta koncentracija tri puta veća nego u bazenima punjenima slatkom vodom, tvrdi Večernji list.

– Bazenske se vode mogu onečistiti tijekom rada bazena; pokazalo se da su kupači glavni izvor organske tvari koja je potrebna za stvaranje nusprodukata dezinfekcije. Ako je broj kupača velik, a voda se ne mijenja, već samo dodatno klorira, neminovno nastaju trihalometani i ostali nusprodukti dezinfekcije. Mikrobiološka ispravnost bazenskih voda se ne smije dovoditi u pitanje, ali je potrebno provoditi mjere dezinfekcije na takav način da stvaranje nusprodukata dezinfekcije bude minimalno.

Dobiveni rezultati upućuju na propuste u pripremi bazenske vode i/ili na nepridržavanje higijenskih mjera među kupačima pa se edukacija odgovornih osoba na bazenskim kupalištima, kao i samih kupača, nameće kao prioritet u predstojećem razdoblju, stoji u izvještaju. Osim tih nusprodukata dezinfekcije klorom, u hrvatskim bazenima najučestalija bakterija jest Pseudomonas aeruginosa pronađena u 4,6 posto analiziranih uzoraka.

Gotovo je jednaka učestalost te bakterije u “običnim” bazenima te onima s morskom vodom, a riječ je o bakteriji koja može biti posebno pogubna za zdravlje ljudi koji imaju oslabljen imunitet. MSD priručnik dijagnostike i terapije navodi tu bakteriju kao drugi najčešći uzročnik bolničkih infekcija u jedinicama intenzivne skrbi te iznimno otpornu na antibiotike.

Nadalje, učestala je povišena koncentracija heterotrofnih bakterija koje su prirodno prisutne u vodi, no čiji broj, odnosno rast pokazuje učinkovitost dezinfekcije, tj. kvalitete neke vode.

E. coli u morskim bazenima

Bakterija Escherichia coli pak izolirana je u dvostruko više uzoraka bazena s morskom vodom nego u onima punjenima slatkom vodom.

Riječ je o bakteriji koja je čest uzrok infekcija mokraćnog trakta te može uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme premda se prirodno nalazi u probavnom traktu. Upravo je Escherichia coli često parametar ocjenjivanja čistoće i higijene u nizu slučajeva pa se tako provjeravaju na njezinu prisutnost primjerice šoping-kolica, rukohvati u javnom prijevozu i slično.

U bazenima sa slatkom vodom, konkretno u 1,9 posto analiza, pronađena je i bakterija koja uzrokuje legionarsku bolest, nalik gripi te s oblikom u kojem se razvija i upala pluća.

Prema podacima izvještaja, u bazenima s morskom vodom ova bakterija nije pronađena.

No, u tim je bazenima, u njih šest konkretno, izoliran takozvani zlatni stafilokok, bakterija vrlo otporna na antibiotike koja može izazvati ozbiljne zdravstvene probleme, posebice u ljudi koji su operirani, imaju neku težu bolest i sl.

– Da bismo imali zdravstveno ispravnu vodu u bazenima, potrebno je dalje unapređivati i zakonodavni okvir i praksu. Donošenje Pravilnika kojim se regulira kvaliteta bazenskih voda u RH nedvojbeno je pridonijelo poboljšanju uvjeta na bazenskim kupalištima i omogućilo uvid u kvalitetu bazenskih voda.

Činjenica, međutim, da je 2017. godine bilo 18% zdravstveno neispravnih uzoraka bazenskih voda u Hrvatskoj upućuje na to da su potrebna i daljnja poboljšanja, stoji u izvještaju o zdravstvenoj ispravnosti bazenskih voda u nas.

Uz to, objašnjeno je da su ovisno o tipu bazena uzorke uzimali jedanput ili dva puta mjesečno, a najviše kontroliranih bazena bilo je na području Istarske i Primorsko goranske županije.
hr Thu Jan 17 2019 07:53:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c3da4060e4938dc788b463c/80

Promatranje jutarnje pomrčine Mjeseca pokraj lučice Spinut

Nepunih šest mjeseci nakon prethodne potpune pomrčine Mjeseca, koju smo promatrali koncem prošlog srpnja, na početku sljedećeg tjedna dogodit će se još jedna astronomska pojava te vrste.
U ranim jutarnjim satima dana 21. siječnja (ponedjeljak), Mjesec će proći kroz sjenu Zemlje i biti potpuno pomračen na malo više od sat vremena. Mjesec će početi ulaziti u sjenu našeg planeta u 4.33 h, dok će potpuna pomrčina započeti u 5.40 h.

Izlazak Mjeseca iz sjene započinje u 6.43 h, ali trenutak potpunog izlaska našeg prirodnog satelita iz sjene neće biti vidljiv iz naših krajeva jer ćeu tom času Mjesec već biti ispod obzora.

Unatoč nezgodoj satnici, Zvjezdano selo Mosor će i ovaj put provesti javno promatranje pomrčine. Kako će Mjesec dok bude pomračen biti na zapadnom dijelu neba, teleskope ćemo postaviti na lokaciji pokraj lučice Spinut (označenoj na slici), a promatranje će započeti u 4.30 sati.
Bit će okončano sa zalaskom Mjeseca, malo nakon 7 sati. Naravno, kako bi promatranje moglo biti obavljeno, potrebni su i povoljni vremenski uvjeti: vedro nebo, odsutnost jakog vjetra i podnošljive temperature.

Svi hrabri zvjezdoljupci su dobrodošli!
hr Tue Jan 15 2019 10:12:53 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c3b2bdc0e493848768b4603/80
Foto: PIXABAY

U Šibeniku sljedeće akademske godine pokreću se dva nova studijska programa

Veleučilište u Šibeniku sljedeće akademske godine pokreće dva nova studijska programa, preddiplomski studij poslovne informatike i diplomski specijalistički studij javne uprave. Nova će dva studija moći upisati ukupno 110 studenata, tvrdi dekan Ivan Malenica.

- Dobili smo dopusnice Agencije za znanost i visoko obrazovanje i Ministarstva znanosti i obrazovanja za izvođenje dva nova studijska programa, riječ je o preddiplomskom studiju poslovne informatike koji će moći primiti 70 studenata i diplomskom specijalističkom studiju javne uprave koji će moći primiti 40 studenata. Svi uvjeti su osigurani jer inače ne bi ni mogli dobiti dopusnice i studiji kreću u akademskoj godini 2019./2020., odnosno od jeseni – kazao nam je dekan Ivan Malenica.

Šibensko Veleučilište tako je prvi put u posljednjih deset godina pokrenulo nove studijske programe, uz postojeće preddiplomske stručne studije menadžmenta, prometa i upravnog studija i specijalistički diplomski stručni studij menadžmenta koje trenutačno pohađa nešto više od 800 studenata. Ove se godine na šibensko Veleučilište upisalo 185 brucoša, a Malenica smatra da je u ovoj akademskoj godini takva situacija na svim visokim učilištima i sveučilištima.

- Ove godine je interes studenata nešto lošiji, naš  kao i na svim visokim učilištima i sveučilištima. Upisali smo 20 do 30 posto manje studenata nego prošle godine, ali mislimo da će novi studijski programi s kojima krećemo biti popunjeni jer su atraktivni. Specijalistički studij javne uprave je nastavak preddiplomskog studija, tako da će većina studenata nastaviti s tim, a studij poslovne informatike novi je studijski program rađen u suradnji s parterima iz gospodarstva i jako je atraktivan tako da očekujemo da će veliki interes studenata – ističe Malenica. 

Na Veleučilištu su krenuli s realizacijom ideje studija sestrinstva koja se spominje od 2010. godine, a studij je u fazi izrade elaborata.

- Obavljeni su razgovori s potencijalnim predavačima, te postavljamo temelje studija, a nadamo se da će trogodišnji studij sestrinstva prve brucoše upisati 2020. ili 2021. godine – najavljuje Malenica.

Nakon završetka prve faze nadogradnje kojoj je Veleučilište dobilo 1.500 novih kvadrata, slijedi opremanje i uređenje novih prostorija koje bi trebalo krenuti kroz nekoliko mjeseci.

- U tijeku je postupak javne nabave, a čekamo suglasnost Ministarstva kako bi krenuli s uređenjem novih 1.500 kvadrata. U toj drugoj fazi slijedi i izgradnja knjižnice iznad dvorane Tina Ujevića, a time planiramo kompletno završiti rekonstrukciju Veleučilišta – najavljuje Malenica za Šibenik.in

hr Sun Jan 13 2019 13:15:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost

Pročitajte još . . .