Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5b139fc32af47ffd158b4586/80

Poslodavci na mukama: Radnike je postalo nemoguće pronaći, ne pomaže ni uvoz stranaca, a trendovi će postati još gori

Potraga za radnicima neke je hrvatske poslodavce dovela na rub živčanog sloma. Gotovo da nema te djelatnosti koja nije u problemima: Najteža je situacija u građevini, a ništa bolje nije ni u turizmu, trgovini i prometu. Kvote za uvoz radne snage za ovu godinu još uvijek nisu popunjene, no unatoč izdašnim kvotama, strani radnici u Hrvatsku - neće. Tvrtke članice HGK u polugodišnjoj anketi tvrde da su im najveće muke manjak radnika i preskupo gorivo

Pojedine građevinske tvrtke već imaju i svoje agente koji obilaze druga gradilišta i 'kradu' strance i domaće radnike boljim ponudama. Uvezlo se tek ponešto Ukrajinaca, pa čak i Kineza i Indijaca, za koje se ispostavilo da se poslodavci njima nisu usrećili, doznajemo od upućenijih aktera ove priče.

Velike turističke kompanije radnike su ove sezone primamile višim plaćama, no još uvijek ih nedostaje, pogotovo u malim poduzećima, u kojima biti sezoncem više nije toliko atraktivno. U stalnoj potrazi za radnicima su i maloprodajni lanci. Konzum na primjer nagrađuje svakog zaposlenog s 200 kuna ako pronađe novu osobu koja će tamo raditi. Šef Hrvatske voćarske zajednice izjavio je kako će uzgajivačima ove godine trebati čak 10.000 sezonaca za berbu jabuka i veliko je pitanje gdje će ih pronaći.

Vlada je za ovu godinu odobrila kvotu za zapošljavanje 21.210 stranaca u Hrvatskoj, od čega 10.770 u graditeljstvu, 4660 u turizmu, 1600 u metalskoj industriji, 1408 u brodogradnji, više od po 700 u prometu i prehrambenoj industriji, 580 u prerađivačkoj, 300 u informatici i 260 u poljoprivredi. Kada bi se sva ta radna mjesta popunila, gospodarstvu bi nedostajalo još ljudi, a prema zadnjim dostupnim podacima, popunjena je tek oko trećina kvota.

Na burzi je u ovom trenutku kao nezaposleno prijavljeno više od 100.000 ljudi, no svi ne mogu raditi svaki posao. Mladi i dalje sreću pronalaze u zapadnoj Europi, domaća ponuda radnika je iscrpljena, balkanski bazen u kojem su susjedne zemlje također je gotovo prazan, a strance iz egzotičnijih zemalja s usporedivim standardom gotovo je nemoguće privući. Kako ćemo dalje?

Iva Tomić, znanstvenica s Ekonomskog instituta u Zagrebu, kaže nam da problemi na tržištu rada neće nestati preko noći i da bi mogli postati još gori.

- U najvećim problemima je građevinski sektor, kojem je odobreno najviše kvota za zapošljavanje stranaca. Domaći radnici već su u velikoj mjeri otišli u inozemstvo jer u Njemačkoj, Austriji i Sloveniji mogu dobiti sigurnije poslove, a ne da, kao u Hrvatskoj, idu od posla do posla. Iako su u tim zemljama troškovi života nešto viši, više su i plaće, a tu je i niz pogodnosti zbog kojih odlaze', kaže Tomić i nastavlja:

- Tu ne mislim samo na iseljavanje mladih, to je posljedica otvaranja tržišta EU-a - mislim i na trendove koji pokazuju da nam sada sve više ljudi odlazi u mirovinu, a mi nemamo dovoljno novih radnika koji bi popunili ta radna mjesta. U budućnosti će taj problem postajati sve veći ako pogledamo demografske podatke', rekla nam je Tomić.

No to što nam je nemoguće pronaći strance koji bi radili u Hrvatskoj nije jedini problem, danak će se tek platiti katastrofalno lošim demografskim trendovima:

- Tu ne mislim samo na iseljavanje mladih, to je posljedica otvaranja tržišta EU-a - mislim i na trendove koji pokazuju da nam sada sve više ljudi odlazi u mirovinu, a mi nemamo dovoljno novih radnika koji bi popunili ta radna mjesta. U budućnosti će taj problem postajati sve veći ako pogledamo demografske podatke', rekla nam je Tomić.

Podsjetimo, prema zadnjim podacima Državnog zavoda za statistiku, u zadnjih deset godina Hrvatska je izgubila 204.000 stanovnika. To nije posljedica emigracije, već i velike smrtnosti i činjenice da se sve manjeparova odlučuje za djecu. Lani je u Hrvatskoj umrlo 53.477 osoba, a rodilo ih se 36.600. Od 2002. do danas Hrvatska svake godine bilježi negativan prirodni prirast od najmanje 10.000 ljudi.

- Postavlja se i pitanje tko je kriv za takve poražavajuće pokazatelje. Prema Tomić, to nisu isključivo poslodavci ni država. Domaći poslodavci ne mogu konkurirati stranima po plaćama jer je naše tržište preslabo, a i građevina je sektor koji je u zadnjoj krizi najviše stradao. Država se opet ne može mjeriti sa standardom koji pruža Njemačka, zbog čega niti ne treba očekivati da će se na tržištu rada nešto dramatično nabolje promijeniti u idućih nekoliko godina, zaključuje Tomić.

Nimalo optimizma i nade u veliku promjenu ne vidi ni stručnjak za tržište rada, koji je za ovu priliku želio ostati neimenovan:

- Uvoz radnika za sada je jedina od opcija za poboljšanje trendova. Građevinari traže jako puno niskokvalificiranih radnika. Iako je na burzi preko 100.000 ljudi, među njima nema dovoljno kadrova koji bi zadovoljili visoku potražnju, takve poslove više nitko neće, mladi ih ignoriraju, stariji majstori gledaju kako da se umirove. Takve će radnike ili trebati uvoziti ili će se i poslodavci morati preorijentirati i prilagoditi novim okolnostima', kaže nam sugovornik te također rješenje problema ne vidi u uvozu radnika iz susjednih zemalja:

- Nedostatak radne snage već se vidi i u Crnoj Gori, u kojoj je posao pronašlo puno Srba. Srbi i građani BiH snalaze se na sve moguće načine da bi preskočili Hrvatsku i otišli dalje na zapad Europe. Rado bih da problem riješimo uvozom desetak tisuća ljudi iz primjerice Ukrajine, ali to isto neće doći samo po sebi. Poslodavci moraju pripremiti projekte u kojima će radnicima objasniti na koliko mjeseci rade, što ih sve čeka u Hrvatskoj i na što mogu računati. Poslije završetka takvih projekata oni bi se vratili u svoje matične zemlje, ali bi se i rado vraćali kad krenu novi projekti', preporučuje naš sugovornik, piše tportal.hr

hr Mon Jul 30 2018 08:39:46 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58d57063b473989dd08b4632/80
Foto: Dalmacija News

Na parkiralištu našao novčanik s 1000 eura i vratio ga vlasniku

Nije dvojio ni trena...

Umjesto da novac spremi u džep, ovaj je nesebični Varaždinac pronašao kontakt od vlasnika novčanika te ga nakon poziva, sretno dostavio na kućni prag.

Ovu priču sa sretnim krajem ispričao je redakciji Regionalnog tjednika vlasnik izgubljenoga novčanika Robert Mraz, radostan jer još uvijek postoje osobe koje čine dobra djela.

– Čuvao sam taj iznos u novčaniku kako bih platio registraciju za automobil i druge stvari, a to ću, zahvaljujući Josipu Zavrtniku, sad moću učiniti. Čovjek me zaista spasio i zahvalan sam mu na tome – ispričao je Robert Mraz.

hr Tue Dec 11 2018 16:01:11 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a7316cc9e31334f008b45a3/80
Foto: Pixabay

Pogledajte kako iduće godine možete uz samo 10 dana godišnjeg imati 32 dana odmora

Koliko god ih bilo, praznika i blagdana nikada dosta. A malo kojeg hrvatskog radnika ne raduje kad padaju u utorak ili četvrtak pa ih se poveže s vikendom. Provjerili smo kakva je situacija s neradnim danima u 2019. i kakve se spajalice mogu složiti uz upotrebu jednog ili dva dana godišnjeg

Hrvatska ima 13 državnih praznika i blagdana koji obično donose nešto manje neradnih dana jer uvijek poneki od njih padne u dane vikenda. Tako iduće godine možemo računati na 11 neradnih dana, kao i 2018.

Prvi dio godine prilično je sušan: nakon Nove godine, koja pada u utorak, slijedi 'velika rupa' sve do Uskrsa.

Sveta tri kralja padaju u nedjelju pa i iduće godine ostajemo bez slobodnog dana. Uskrs je pak tri tjedna kasnije nego ove godine, što znači da ćemo gotovo četiri mjeseca raditi bez slobodnog blagdanskog dana.

No od 1. svibnja kreće puno povoljnije razdoblje. Prvomajski praznik pada u sredini tjedna pa je moguće lijepo povezivanje s jedne ili druge strane.

Lipanj donosi dva praznika, jedan blagdan i jednu prekrasnu priliku za spajanje. Nažalost, Dan antifašističke borbe gubimo zbog subote, ali Tijelovo 20. lipnja pada na četvrtak. Kako već u utorak 25. lipnja slavimo Dan državnosti, uz dva dana godišnjeg moguće je napraviti spajalicu dugu šest dana, piše tportal.

Dan pobjede donosi produženi vikend s ponedjeljkom, a priliku za stvaranje četverodnevnog 'mini godišnjeg' pruža Velika Gospa koja dolazi u četvrtak.

Ista mogućnost otvara se za Dan neovisnosti u utorak 8. listopada, a Svi sveti donose još jedan produženi vikend, ovaj put s petkom.

Godinu zatvaraju divno posloženi božićni blagdani, koji padaju u srijedu i četvrtak i omogućuju tri kombinacije: petodnevni odmor uz angažiranje jednog dana godišnjeg, šestodnevni uz dva dana godišnjeg ili pravi raspust od devet dana, uz potrošnju samo tri dana godišnjeg.

Sve u svemu, pred nama je dobra godina, samo treba pregrmjeti prva četiri mjeseca.

Računica pokazuje da najkreativniji, oni koji iskoriste sve mogućnosti spajanja, mogu u šest prazničnih mjeseci pogodnih za spajanje sa samo 10 dana godišnjeg doći do 32 slobodna dana.

hr Tue Dec 11 2018 16:00:35 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a7619ab9e31331f048b4631/80

Političari oprezni o mogućoj Milanovićevoj kandidaturi za Pantovčak, čekaju njegov potez

Bivši premijer i predsjednik SDP-a Zoran Milanović sve češćim pojavljivanjem u javnosti zagolicao je maštu političara i novinara, pa se sve češće spominje njegova moguća kandidatura za predsjednika Republike. On i dalje šuti, a i političari su oprezni u komentarima.

Izvori bliski Zoranu Milanoviću kažu da je bivši premijer sve bliže odluci da se kandidira za Predsjednika. I ankete mu idu u prilog i pokazuju da je on jedini kandidat koji bi mogao poremetiti planove Kolinde Grabar-Kitarović da osvoji drugi mandat.

Na Pantovčaku ne žele komentirati moguću Milanovićevu kandidaturu i čekaju da bude službena.

Milanovićev stranački kolega Siniša Hajdaš Dončić na upit portala DNEVNIK.hr rekao je da će kandidaturu komentirati kad i ako do nje dođe. ''O tom, potom'', rekao je i dodao da misli da bi Milanović bio dobar kandidat.

To mišljenje ne dijeli drugi SDP-ovac Zlatko Komadina. Poručuje da Milanović može biti samo nezavisni kandidat. "Kao stranački kandidat sam je sebe diskvalificirao", rekao je Komadina koji prednost daje Toninu Piculi.

U HDZ-u šute, a još čekaju i službenu objavu aktualne predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović. Neki izvori iz HDZ-a kažu da bi im Milanović bio prihvatljiv jer smatraju da bi s njim lakše mogli surađivati, a nakon sve češćih i žešćih sukoba s aktualnom šeficom države.

Predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak rekao je da je još rano govoriti o tome kako će se HNS postaviti na predsjedničkim izborima. ''Ako me pitate osobno,sigurno ne bih podržao aktualnu predsjednicu, ali o tome će HNS donijeti odluke na stranačkim tijelima. Sa Zoranom Milanovićem dugo sam bio partner u Vladi i ne čudi me što njegov eventualni povratak u politiku izaziva interes javnosti. Smatram, međutim, da stav o kandidatima za predsjednika treba donositi temeljem programa i politika, a trenutno nemamo niti najave službenih kandidatura za predsjednika ili predsjednicu, a kamoli nešto više od toga'', rekao je Vrdoljak.

''Nemamo stav prema mogućim kandidaturama. Kad se netko kandidira onda ćemo komentirati'', poručio je Nikola Grmoja iz Mosta.

''Kad govorimo o izborima, IDS ima vrlo jasnu proceduru. Tijela IDS-a mogu se očitovati tek nakon što kandidat istakne svoju kandidaturu i predstavi svoj program. Dok se ne ispune ovi preduvjeti, nemamo običaj očitovati se'', odgovorili su na naš upit iz IDS-a.

HSS je danas bez komentara, ali njihov predsjednik Krešo Beljak već se u više navrata jasno izjasnio za Zorana Milanovića jer smatra da jedini može ugroziti Kolindu Grabar-Kitarović. No, najavio je da bi volio da se oporba udruži oko jednog kandidata, piše DNEVNIK.hr.

hr Tue Dec 11 2018 15:41:13 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c0fbd500e4938aa448b456b/80
Foto: Pixabay

Djeca su nam među najdebljima u Europi: Trećina osmogodišnjaka u Hrvatskoj prekomjerne je tjelesne težine

Svemu je kriva loša prehrana i manjak tjelesne aktivnosti

Trećina osmogodišnjaka u Hrvatskoj prekomjerne je tjelesne težine, što djecu u Hrvatskoj svrstava među najdeblju u Europi. Taj zabrinjavajući podatak predstavljen je u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo. Svemu je kriva loša prehrana i manjak tjelesne aktivnosti

Na petom smo mjestu ljestvice pretile djece u Europi. Dječaci su deblji od djevojčica. Najveća pretilost među dječacima je na Jadranu - 42 posto.

- Taj proces vesternizacije i XXL porcija je zahvatio Mediteran vrlo jako i ono što se u svijetu promovira ta poznata glasovita mediteranska prehrana na Mediteranu među dječacima ne funkcionira naprosto je ne konzumiraju. - kaže Sanja Musić Milanović, voditeljica Službe za promicanje zdravljhe, HZJZ.

Diljem zemlje djeca slabo i doručkuju. Njih 20 posto ih jede kada ustane dok povrće svakodnevno izbjegava njih 83 posto. Više od polovice djece ima svega 3 sata tjelesne aktivnosti u tjednu. - piše Život i stil

hr Tue Dec 11 2018 14:36:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .