U sklopu projekta „Otpad nije smeće“ u srijedu 8. svibnja 2019. godine u prostorijama GK Meje Njegoševa 1A, održat će se javna tribina na temu „Održivo gospodarenje otpadom“ koju provodi Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce. Tribina je namijenjena svim građanima Splita, a cilj je educirati ih o tematici otpada, načinima kako smanjiti količinu otpada i kako ga pravilno odvajati.

 Građani će imati mogućnost pitati sve što ih zanima o sustavu gospodarenja otpadom u gradu te iznijeti probleme i savjete. Početak tribine je u 18:00 sati.

Organizacija javnih tribina je sufinancirana u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, iz Kohezijskog fonda. Ukupna vrijednost projekta je 2.861.524,75 kn, a iznos dodijeljenih bespovratnih sredstava Gradu Splitu je 2.325.521,78 kn.

Hrvatska sutra izlazi na izbore za Europski parlament i bira svojih 12 zastupnika. 
Na snazi je izborna šutnja, čije kršenje podliježe novčanim kaznama do čak pola milijuna kuna. 

Materijali za sutrašnje izbore stigli su spakirani na svoje prve postaje, odakle se preuzimaju kako bi stigli na birališta.

"Uvijek se nađe neki problem, sitnica, u prinicipu s biračima koji nisu upisani ili nemaju potvrdu, to su tehnikalije, treba ih uputiti, no što se nas tiče mi smo spremeni, u 7.00 otvaramo birališta", kaže Marin Grabar, predsjednik jednog od biračkih mjesta.

Pravo glasa ima više od tri milijuna i 800 tisuća birača. Njih 154 tisućeu inozemstvu - čak 42 puta više nego prije pet godina. Službeno objašnjenje - nove osobne iskaznice s podatkom o prebivalištu izvan Hrvatske pa se birače registrira automatski. 

Hrvatska sutra bira 12 eurozastupnika. 11 će ih odmah u Bruxelles i Strasbourg, dok će 12. čekati izlazak Britanije iz Unije. Rekordan interes za 12 mjesta potvrđuju 33 liste i 396 kandidata.

I dok će se u Hrvatskoj glasovati na više od 6300 mjesta, u inozemstvu će se birati na 119 lokacija. Najviše njih bit će u BIH. 

A među gotovo pet tisuća promatrača je i GONG, koji je pripremio on-line obrazac putem kojeg građani mogu prijavljivati nepravilosti

Veselimo se prilici pomoći građanima koji će imati neke dirketene upite za nas ili prijave koje ćemo proslijediti da se ne bi pretvorili u probleme", rekla je Jelena Berković, izvršna direktorica GONG-a.

Problem koji se prijavljuje DIP-u, a koji može koštati od tri tisuće do pola milijuna kuna je kršenje izborne šutnje.

Inače, ovo su izbori za koje birači do sada nisu bili motivirani. O ishodu je tako 2014. odlučila tek četvrtina birača.

"Bolje je izaći, nego ostati doma i kasnije njurgati", smatra Berković.

Po prvi put na europskim izborima provodi se izlazna anketa, a rezultate će RTL objaviti odmah po zatvaranju birališta.

"Kad glasači izlaze s birališta naši im anketari prilaze i zamole ga da nam popuni još jednom birači listić", rekla je Maja Martul, koordinatorica projekata za izlazne ankete.

Birališta se otvaraju sutra u 7, a zatvaraju u 19, ali tek u 23 sata i službeno ćemo znati tko putuje u Europski parlament, pišu Vijesti.hr

Svaki peti radnik u Hrvatskoj zaposlen je privremeno, bilo da je riječ o zapošljavanju na točno određeno vrijeme, preko agencija koje njegov rad iznajmljuju poslodavcima, što može biti i nekoliko sati tjedno, ili na sezonskim poslovima.

Pokazuje to jučer objavljeno izvješće Eurostata po kojem je Hrvatska među prvih pet zemalja Europske unije po tim oblicima zapošljavanja. U prosjeku je u Europskoj uniji čak 14,1 posto radnika u prošloj godini zaposleno na osnovu privremenih ugovora, a u Hrvatskoj taj postotak je 19,9 posto.

Samo četiri zemlje - Španjolska, Poljska, Portugal i Nizozemska - imaju veći udio od Hrvatske. Ako je i danas udio takvih nesigurnih zaposlenja 20 posto, a nema razloga vjerovati da se smanjio u odnosu na prošlu godinu, to znači da u Hrvatskoj čak više od 278 tisuća zaposlenih ima posao samo na određeno vrijeme jer je Državni zavod za statistiku u srijedu objavio da Hrvatska ima milijun i 390 tisuća zaposlenih.

Takvo privremeno zapošljavanje ipak ništa nije povećalo broj zaposlenih jer je on ostao gotovo jednak broju zaposlenih kakav je Hrvatska u prosjeku imala 2010. godine kad je udar globalne krize na njezino gospodarstvo bio na vrhuncu.

Smanjio se naravno i to drastično broj nezaposlenih ali to je više posljedica iseljavanja iz Hrvatske nego povećanja zaposlenosti. U zemljama u koje Hrvati najradije iseljavaju u potrazi za poslom, Njemačkoj, Austriji i Irskoj postotak onih koji imaju privremeni posao je znatno niži nego u Hrvatskoj.

U Njemačkoj je 12,6 posto, i Irskoj i Austriji upola manji nego u Hrvatskoj, 9,9 i 9,1 posto. U svim privremeni poslovi u najvećem su postotku u skupini mladih od 15 do 24 godine i veći je postotak žena koje se tako zapošljavaju.

Nestabilnost radnog mjesta, uz niske plaće, razlog je zbog kojeg mladi ljudi iseljavaju upozoravaju već godinama i hrvatski demografi ističući da ta nesigurnost odgađa i zasnivanje obitelji.

Nedostaje radnika

- I prije deset godina kad je stopa tih privremenih poslova ili ugovora na određeno bila oko devet posto, posebice što je najveći postotak bio među mladima i među ženama, upozoravali smo kakav će to imati utjecaj na iseljavanje i odluku mladih da zasnuju obitelj. To je jak potisni čimbenik na iseljavanje. Mladi ljudi nemaju sigurnu egzistenciju i tražit će je negdje drugdje ili će ostati u Hrvatskoj ali će ih nesigurnost natjerati da odgađaju rađanje djece, upozorava demograf Anđelko Akrap koji je i savjetnik predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović.

On dodaje i da je u Hrvatskoj, kao uostalom i u Španjolskoj i Portugalu, i veliki udio turizma u gospodarstvu uzrok velikog broja sezonskih radnika, ali da se privremenih oblika zapošljavanja ne libe ni poslodavci u ostalim sektorima dok država nema ni plan ni novac kojima bi uskočila s nekim mjerama za ljude koji mogu računati samo na takvo zapošljavanje, piše Novi list

U sklopu ovogodišnjeg programa tradicionalnih susreta hrvatskih braniteljica iz Domovinskog rata, gradonačelnik Andro Krstulović Opara nazočio je otvaranju izložbe ratnih fotografija „Žena – majka – ratnica“ i svečanoj akademiji u Domu Hrvatske vojske na Poljudu. Pozdravljajući brojne braniteljice koje su se iz svih krajeva Hrvatske danas okupile u Splitu, gradonačelnik je izrazio zahvalnost što su čovjekoljublje i domoljublje utkale u neovisnu Hrvatsku.

- Ako je trenutak kada treba stati i zahvaliti se svima vama braniteljicama koji ste dali svoju mladost, snagu, a na žalost, brojne i vlastiti život, onda je to ovaj trenutak kada bivamo ponizni i kada ostajemo bez riječi. Tisuće žena, kćeri, majki i sestara branilo je i obranilo našu domovinu. Tu činjenicu valja stalno osvjetljavati i na nju podsjećati. O tome treba jasno i glasno govoriti, a mi, koji obnašamo javne dužnosti, obvezni smo u tome pomoći. Osim osjećaja ponosa zbog slavne prošlosti, vas zaokuplja i pitanje budućnosti, budućnosti naše djece te budućnosti naše zemlje. Upravo zbog toga, od nas na dužnostima, tražite, zahtijevajte i inzistirajte da se kao društvo pomaknemo naprijed uz daljnju afirmaciju vaše srčanosti s kojom ste branili Hrvatsku. Vaši ciljevi tada, moraju biti ostvareni sada, danas! To su vrijednosti o kojima nema spora, ni dvojbe. Čovjekoljublje i domoljublje utkale ste u našu domovinu - poručio je Krstulović Opara s govornice svečane akademije.

U ime predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović skup je pozdravio župan Blaženko Boban, saborski zastupnik Petar Škorić prenio je pozdrave u ime Hrvatskog sabora, a u ime Ministarstva obrane RH okupljene braniteljice pozdravio je i zapovjednik Hrvatske ratne mornarice, komodor Ivo Raffanelli.

Ovaj susret održava se u organizaciji Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata RH, podružnica Splitsko-dalmatinske županije te pod pokroviteljstvom Predsjednice RH, Ministarstva branitelja, Splitsko-dalmatinske županije, Grada Splita i Grada Solina. U ime organizatora okupljenima su se obratili Bruno Vukić, predsjednik UDVDR - ogranak Splitsko-dalmatinske županije te Mirjana Rakijar, predsjednica Kluba žena UDVDR - ogranak Splitsko-dalmatinske županije.