U sklopu projekta „Otpad nije smeće“ u srijedu 8. svibnja 2019. godine u prostorijama GK Meje Njegoševa 1A, održat će se javna tribina na temu „Održivo gospodarenje otpadom“ koju provodi Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce. Tribina je namijenjena svim građanima Splita, a cilj je educirati ih o tematici otpada, načinima kako smanjiti količinu otpada i kako ga pravilno odvajati.

 Građani će imati mogućnost pitati sve što ih zanima o sustavu gospodarenja otpadom u gradu te iznijeti probleme i savjete. Početak tribine je u 18:00 sati.

Organizacija javnih tribina je sufinancirana u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, iz Kohezijskog fonda. Ukupna vrijednost projekta je 2.861.524,75 kn, a iznos dodijeljenih bespovratnih sredstava Gradu Splitu je 2.325.521,78 kn.

Grad Biograd neće odustati od Radija BnM. Situacija u kojoj se sada nalazi deset zaposlenih djelatnika, a koji od ljeta nisu primili plaće, bit će uskoro riješena, poručio je gradonačelnik Biograda Ivan Knez.

Grad će, kako je rekao, pokriti 300.000 kuna troškova za njihove plaće i one će sve biti isplaćene.

Podsjetimo, zadarska policija istražuje je li bivša direktorica lokalnog radija Nikolina Kovačević namjestila nagradnu igru u povodu izmišljene 30. obljetnice radija koji ima tri godine manje. Sporne su nagrade koje su navodno otišle majci njenog nevjenčanog supruga te skuter koji je dobila majka pročelnice u gradskoj upravi.

Povrh toga, Kovačević je za godinu dana tvrtku ostavila u minusu od 800 tisuća kuna, blokiran račun i deset zaposlenih od kolovoza bez plaće.

Ivan Knez je ispričao i kako su zaposlili Kovačević. Kaže da se jedina prijavila na natječaj te da su oni htjeli promijeniti rutinu i dodati nove sadržaje, a da im je cilj bio turistička televizija, javljaju Vijesti.hr

''Trebali smo nekoga tko ima viziju razvoja medija na ovom području, a ona je to ponudila. Mi smo se kao osnivači složili da ćemo podržati njene zamisli, ali vidite i sami kako su se stvari na kraju razvile'', rekao je Knez za Zadarski. 

Knez tvrdi da je skupština upozoravala direktoricu da vođenje poslovnih knjiga prepusti tvrtki koja to radi i za grad, ali navodi da je ona našla neki drugi knjigovodstveni servis. Tvrdi i da si je, iako joj je plaća bila 10.000 kuna, Kovačević isplaćivala još 2000 kuna. Dodaje da je trenutno na radnom mjestu novinara i da joj je s tim u skladu smanjena plaća.

Inače, nakon što su mediji izvijestili o skandalu u Biogradu, Kovačević se oglasila na svom Facebooku sa svojom stranom priče.

Pod naslovom "Do sad sam šutila i čekala da se situacija sama riješi. A sad mi je dosta!!!" nabrojila je osam točaka na koje reagira, ali u njima, zanimljivo, ništa od objavljenog ne demantira:

„1. Ja nemam svekrvu
2. Nemam supruga, nikakvog osim bivšeg
3. Slavili se 30 godina frekvencije (provjerite u AEM)
4. Plaće su trebale biti riješene s isplatom godišnjih ugovora, ali su to osnivači zabranili
5. Svi računi su plaćani kad su osnivači prebacili novce.
6. Mjesečni trošak CROATE je bio 96 tisuća kuna, a samo Grad Biograd je uplaćivao mjesečno 30 tisuća. Izračunajte sami prihode
7. Izvlačenje je održano pred punom plažom i baš me zanima kako se to namješta nagradna igra. Oni koji znaju neka mi kažu, da znam za drugi put kad će biti u igri auto od bar pola milijuna kuna
8. Da, zato što je CROATA jako bogata firma i ogroman novac se sliva u nju ja sam kupila kuću.”

Objavu je zaključila porukom: ''Odje***e sitne duše i politički dupelizci".

Kupovna moć Nijemaca gotovo je dvostruko veća od kupovne moći Hrvata, dok nas susjedi Slovenci po razini potrošnje i kupovnoj moći ‘šiju’ otprilike za četvrtinu. Proizlazi to iz podataka o stvarnoj individualnoj potrošnji u članicama EU i kandidatima te članicama Efte u prošloj godini, koje su jučer objavili eurostatističari.

Prema tim podacima, najveću stvarnu potrošnju po stanovniku u EU ima Luksemburg: u slučaju jedne od najmanjih članica Unije, stvarna potrošnja, koja eliminira razlike u cijenama među zemljama, za 34 posto je veća od prosjeka na razini EU. Slijedi Njemačka, u kojoj prosječni građanin potroši 20 posto više od prosjeka na razini Unije. Na trećem su mjestu Austrijanci, čija stvarna potrošnja za 17 posto premašuje prosjek EU, piše Novac.hr

Na dnu smo s Mađarskom i Bugarskom

Dno ljestvice potrošnje u EU drže Hrvatska, Mađarska i Bugarska. Naime, stvarna potrošnja po stanovniku u Hrvatskoj, iako posljednjih godina raste, lani je, prema podacima Eurostata, bila 36 posto ispod prosjeka EU. Istu razinu kupovne moći imaju i Mađari, a Bugarska je na samo 56 posto Unijina prosjeka stvarne potrošnje po stanovniku. To znači da po kupovnoj moći slabije od nas u EU-klubu stoje jedino Bugari, dok je prosječna kupovna moć u Rumunjskoj veća od one u Hrvatskoj i doseže 71 posto prosjeka EU.

Nadmašili su nas i Turci

No, Hrvatska bolje stoji kad se slika proširi na kandidate i potencijalne kandidate za članstvo u EU, pri čemu valja reći kako su nas po potrošnji i kupovnoj moći nadmašili i Turci. S druge strane, slabu utjehu može nam predstavljati podatak da nam je kupovna moć za četvrtinu veća od one koju ima prosječan stanovnik Srbije. Stvarna potrošnja po stanovniku u Srbiji lani je iznosila samo 48 posto prosjeka u EU.

- Danas i Turci imaju viši standard od Hrvata, dok nam je razina životnog standarda u Grčkoj postala samo nedosanjani san. Članice EU u koje se naši ljudi iseljavaju, poput Njemačke i Austrije, imaju dvostruko veći životni standard - ocjenjuje Željko Lovrinčević iz zagrebačkog Ekonomskog instituta za Novac.hr

- U Hrvatskoj jednostavno premalo ljudi radi, a nemamo ni dovoljno kvalitetnih radnih mjesta, posebno onih vezanih uz nove tehnologije. Jedno je raditi u turizmu, a drugo u automobilskoj industriji - zaključio je Lovrinčević. Sivilo hrvatske potrošačke slike su i manje plaće od onih u razvijenijim članicama EU, a, s druge strane, cijene su u Hrvatskoj u mnogim segmentima već dosegle razinu cijena kakva postoji u tim zemljama, a u nekim su segmentima čak i više nego u njima.

“Ovo su mrtve periske. Prazne ljušture koje ponosno još uvijek stoje kao svojevrsni spomenici – groblje!

To što vidite periske s površine ne znači da su one i žive!

Ova lokacija je do nedavno još uvijek odolijevala oboljenju koje se širi Mediteranom od 2016. a u Jadran je stiglo ovo godine. Ovo je bio peti posjet parku ove godine te se u tih nekoliko mjeseci sve promijenilo, piše Antena Zadar.

Masovni pomori povezuju se sa infekcijom školjkaša truskovcem Haplosporidium pinnae i bakterijom iz roda Mycobacterium te se na tom području odvijaju intenzivna istraživanja, u Mediteranu ali i u Hrvatskoj!

Ako znate lokacije živih periski ili periski u velikom broju odazovite se molbi Ministarstva zaštite okoliša te im na mail vrste@mzoe.hr javite lokaciju s koordinatama i procjenom broja periski (živih/mrtvih)”, poručuju iz društva.