Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5bbdde03cb557adcdc8b4599/80

Planinarsko društvo Promina obilježilo 80. obljetnicu organiziranog planinarenja u drniškom kraju

Planinarsko društvo Promina proslavilo je 80. obljetnicu organiziranog planinarenja u drniškom kraju.

Stotinjak planinara, aktivnih članova društva i gostiju, dva dana produženog vikenda, unatoč kišnom vremenu, odlično su se zabavili. Prisjetili se najvažnijih događaja, izleta, uspona i članova iz dugogodišnje bogate povijesti.
Za ovu prigodu organizirana je i izložba fotografija koja društvu zaista služi na ponos, te je prikazana i projekcija o djelovanju brojnih sekcija – o alpinističkoj, speleološkoj, sportskoj, markacijskoj, izletničkoj ..

Sa svih strana pljuštale su, baš kao i kiša ta dva dana, pohvale vodstvu i članovima, volonterima, na izvrsno organiziranom događaju.

Dopredsjednica Hrvatskog planinarskog saveza Jadranka Čoklica je kazala:
- 'Već godinama dolazim u Drniš, Promina mi je prirasla srcu. Zadnji put sam bila u kolovozu, zajedno sa grupom od pedesetak planinara. Zaista se domaćin potrudio da na odličan način bude obilježena ova važna obljetnica.
Čast mi je bila uručiti drniškim planinarima posebno priznanje Hrvatskog planinarskog saveza za dugogodišnje djelovanje, a poklonili smo im i knjigu 'Hrvatsko planinarstvo u 1000 slika', našeg poznatog putopisca i planinara Željka Polaka, urednika Alana Čaplara. Podaci pokazuju planinarenje da se vraća u modu, sve se više mladih ljudi uključuje u rad društava, pohađaju škole. U Drnišu se i po planinarskoj kući na Promini vidi koliko su članovi društva vrijedni, puno je uloženo rada i ljubavi, nije čudo da su za dom dobili brojna priznanja HPS-a. No njihova gostoljubivost ne se može s ničim usporediti'.

Dvorana JU NP Krka bila je dupkom puna zainteresiranih planinara i građana koji su željeli poslušati zanimljivo predavanje Stipe Božića, poznatog hrvatskog alpinista, putopisca, redatelja brojnih dokumentarnih filmova i emisija, čovjeka koji je dva puta osvojio vrh svijeta Mt. Everest, te se popeo na sedam najviših vrhova svih sedam kontinenata. S velikom pozornošću odslušala se avantura poznata kao 'Vlaji na Himalaji'.


- 'Ovdje ima puno mojih prijatelja, planinara, članova GSS-a koje poznajem i pravo je zadovoljstvo vidjeti što i koliko rade', kazao je Stipe Božić.

Na domjenku uz drniški pršut i merlot, rezala se i slavljenička torta, a planinari, posebno onaj dio u društvu poznat kao 'marendaši' i tu prvu večer su se izvrsno zabavili do sitnih noćnih sati.

Sutradan je brojne planirane izlete i ture omela kiša, no to nije spriječilo planinare da se odlično zabave u samom domu, nakon ručka – tradicionalnog planinarskog graha. Pjesma i ples uz 'Trio Maestro' iz Šibenika potrajali su do u noć.

Koliku ljubav Drnišani gaje prema prirodi dokazuje i činjenica da su unatoč brojnim životnim nedaćama i vihorima – uvijek se vraćali planinama.

Prvi drniški planinari okupili su se organizirano u Planinarsko društvo 'Moseć' 1938. godine, konstituirajuća skupština održana je u Drnišu 19. listopada 1938. g. Prvi predsjednik bio je Andro Skelin, a tajnik Andro Sabalić.

Planove i aktivnosti prekinula su im ratna zbivanja koja su ubrzo zahvatila Europu.

Tek dvadeset godina kasnije u novoj državi i u mirnija vremena našli su neki stari ali i novi ljubitelji prirode i planina te formirali – Planinarsko društvo Promina, osnovano 5. prosinca 1958. godine, na inicijativu odvjetnika Miće Viličića.

Zaslugama aktivnog članstva 1977. god., pod vodstvom predsjednika Vice Novakovića na Promini je započela gradnja po mnogima najljepše planinarske kuće u Dalmaciji.

Za vrijeme Domovinskog rata članovi aktivno djeluju u postrojbama Hrvatske vojske a ratne 1994. u Šibeniku se održava obnoviteljska i izborna skupština. Za predsjednika je izabran Petar Bukarica, a za tajnika Josip Matić – Doc, tada društvo doživljava novi procvat.

Nakon povratka u Drniš nastavilo se sa aktivnostima na obnovi devastirane planinarske kuće na Promini. U tom periodu tadašnjim predsjednicima društva Petru Bukarici, Zvonimiru Grciću, Anti Ožegoviću, nije bilo lako u pronalaženju novčanih i materijalnih sredstava za obnovu i stavljanje planinarske kuće ponovo u funkciju. Ali su uspjeli. 

Gradonačelnik Drniša Josip Begonja i zamjenik Tomislav Dželalija planinarima su stigli punih ruku. Veliki poklon paket sadržavao je vrijednu opremu: cepin, automatske dereze, kacige, pojaseve i kompase.

Kroz čitavo vrijeme nije zanemaren ni odlazak članova na organizirane izlete i alpinističke uspone od kojih je najznačajniji uspon na Mont Blanc (4810 m/nv) 1998. g., GrossGlokner 3798 m/nv, 1999., Regina Margarita-Monte Rosa 4545 m/nv, Monte Chinto (Korzica) 2790 m/nv, Breithorn (4165 m/nv). Članovi pohađaju i završavaju brojne škole speleološke i alpinističke.

Trojica članova P.D. Promina postali su 2004. g. članovi tada tek osnovane stanice Hrvatske gorske službe spašavanja (HGSS) u Šibeniku i pritom su završili tečajeve u organizaciji HGSS-a, a bili su i u brojnim potragama za nestalim osobama.


Bili su i ostali vrijedni. U protekom periodu izleti su uglavnom organizirani na Dinaru, Velebit, Kamešnicu, u rujnu svake godine organizira se tradicionalni izlet na Troglav. Posljednje dvije godine organiziran je društveni zimski izlet na Blidinje, te i zimski usponi na Čvrsnicu i Vran, Bjelolasicu, Lišanjski vrh i druge.

Redovito se organizira opća planinarska škola kojoj se odazivaju planinari i iz drugih gradova poput Knina, Vrlike, Kijeva, Šibenika.

Kadar se stalno školuje, u okviru rada internog alpinističkog odsjeka tri člana završila su i dobila diplome za opremanje sportskih smjerova u okviru projekta ‘Razvoj turizma na rubnim dijelovima NP Krka’ u kanjonu Čikole.
Dvoje članova pohađalo je alpinističku školu u organizaciji HPD-a Mosor.

Drniški planinari redovito su pomagali u zahtjevnim radovima na izradi ferate u stijenu Dinare, te u postavljanju novih skloništa, ispenjan je i klasični alpinistički smjer u stijeni Dinare.
Svake godine PD Promina uredno šalje izvješće Komisiji za speleologiju o istraženim i regnosticiranim speleološkim objektima, a u protekle četiri godine njih je preko trideset.


Aktualni dugogodišnji predsjednik društva je Tomislav Jerković, a tajnica Darija Kulušić.

- Organiziramo škole, šaljemo članove na tečajeve, upravo traje mala planinarska škola, u domu se privode kraju radovi na potkrovlju. Društvo trenutno ima stotinjak aktivnih članova, jako se puno radi na Promini, održavaju se putovi i staze, markacije, putokazi, dio kojih je u potpunosti trebalo zamijeniti nakon katastrofalnog požara koji je Prominu poharao u kolovozu 2017. godine. HPS je društvu dodijelio priznanje za razvitak speleologije u Hrvatskoj, 2016. godine društvo je dobilo nagradu za najboljeg domara u Hrvatskoj, u kategoriji planinarskih domova, a lani posebno priznanje za obranu doma u požaru te priznanje za razvoj planinarstva u Hrvatskoj.

Kuća na Pomini sve je posjećenija i prešla je brojku od 400 noćenja godišnje. Svaki vikend organizirana su dežurstva, uvedeni su telefonska linija i Internet, kupljena je nova posteljina za 32 kreveta, kazao je predsjednik Jerković zahvaljujući se svima koji su na bilo koji način doprinijeli radu društva i pri organizaciji proslave obljetnice.

Planinari su jedan su od najaktivnijih, najbrojnijih i najstarijih drniških kolektiva. Zahvaljujući planinarima Drniš postaje prepoznata destinacija za izlete, a oni istovremeno skupljaju sve više nagrada u svojim vitrinama.


Posljednjih godina Promina se posebno promovira kao destinacija kroz 'PROMINATREK', odnosno kroz rad sportske sekcije, na krilima Nikole Perlića i Bože Strunje, te ostalih članova PD Promina.

Četiri godine organizirana je utrka koja u Drniš dovede preko 400 sudionika zaljubljenih u brdsko trčanje, te dvjestotinjak posjetitelja.
U sklopu Dana grada Drniša i blagdana sv. Roka dvije godine zaredom organizirana je i utrka 'Drniški gradski izazov' ulicama Drniša sa odličnim odazivom i djece i odraslih.
Članovi sekcije bilježe zapažene rezultate na utrkama diljem Dalmacije kako u Dalmatinskoj trail ligi, tako i u Istri, na Jahorini i drugim. Na pojedinim utrkama sudjeluju i kao volonteri i kao organizatori, a sve veći broj Drnišana bavi se trail trčanjem.


DRUŠTVA KOJA SU SUDJELOVALA: HPK Sv. Mihovil Šibenik, PD Troglav Knin, Stanica vodiča Split, MIV Varaždin, SAK Ekstrem Makarska, PD Veliko brdo Makarska, HPK Kamenar Šibenik, PD Orlova stina Tomislavgrad, PD Ante Bedalov Kaštel Kambelovac, HPD Zolj Vrlika, HGSS stanica Šibenik, PD Paklenica Zadar, PD Grabovica Ploče, PD Jelinjak Trilj, PD Sv. Jakov Bitelić, N.O.P.D. Koćari Sinj, Imber Omiš, PU Dinardi Split, PD Svilaja Sinj.

PLANINARSKO DRUŠTVO PROMINA ZAHVALJUJE:

JU NP KRKA, PRŠUTANA BEL CRO MILJEVCI, DALMACIJAVINO SPLIT, PEKARNICA PULJIĆ, PUČKO OTVORENO UČILIŠTE DRNIŠ, CAFFE BAR WOODSTOCK, OPG 'PILIPOVI DVORI' – RAZVOĐE, HOTEL PARK, AGENCIJA TEAM DISCOVERY, RADIO POSTAJA DRNIŠ, APARTMANI PČELICA DRNIŠ, PIZZERIA 'M', PIZZERIA GHETTO, DVD DRNIŠ.



hr Wed Oct 10 2018 13:14:19 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c6c41060e4938b3b38b4601/80
Foto: PIXABAY

Gotovo 80 posto spolno aktivnih osoba zarazit će se HPV-om

U sklopu Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka vrata maternice kao novina uvodi se i testiranje na humani papiloma virus, kaže dr. Ljilja Balorda, koordinatorica Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka vrata maternice za Zadarsku županiju, te ističe kako se testiranje na HPV preporučuje nakon 30. godine života

Osim pozivanja na provođenje Papa testa, u sklopu Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka vrata maternice uvodi se i testiranje na humani papiloma virus (HPV), čiji su neki tipovi izravno povezani s nastankom raka vrata maternice. HPV je, naime, toliko čest da će  se njime, navode stručnjaci, zaraziti gotovo svaka spolno aktivna osoba  u nekom trenutku života, a da toga neće ni biti svjesna. 

Slab interes za cijepljenjem

Istraživanja su pokazala da se najveći broj novih infekcija HPV-om događa osobama između 14. i 25. godine, koje se mogu zaraziti već pri prvom spolnom odnosu sa zaraženim partnerom. Zahvaljujući medicinskom napretku i desetljećima znanstvenih istraživanja, danas je infekciju HPV-om moguće spriječiti cijepljenjem, a cjepivo protiv HPV-a ujedno je i jedino cjepivo protiv raka jer se prevencijom infekcije smanjuje rizik od razvoja čak šest vrsta raka koje ovaj virus može uzrokovati. 

Iako se u Hrvatskoj na nacionalnoj razini, kao i u nekim drugim europskim državama, već nekoliko godina provodi besplatno cijepljenje  protiv HPV-a, koje je namijenjeno učenicima osmih razreda osnovne i  prvih razreda srednje škole, interes za cijepljenjem je na području Zadarske županije, kao i u većini Hrvatske, daleko ispod očekivanoga. Na  slab odaziv najviše utječe strah od mogućih nuspojava, kao i nedovoljna  saznanja javnosti o cjepivu. Istaknimo i kako su programom besplatnog  cijepljenja osim djevojčica obuhvaćeni i dječaci jer infekcija HPV-a zahvaća i muškarce i žene. Također, osoba zaražena HPV-om često ne zna  da je nositelj virusa, te ga može prenositi na druge osobe, budući da  većina HPV infekcija ne izaziva vidljive promjene, piše Zadarski list.

- Gotovo 80 posto spolno aktivnih osoba će jednom tijekom života biti  zaraženo HPV-om. Neki tipovi HPV-a izravno su povezani s razvojem  karcinoma vrata maternice, u čak 99,7 posto slučajeva, ističe dr. Ivica  Žuvela, poznati zadarski ginekolog, te navodi kako dobrovoljno cijepljenje pruža zaštitu od bolesti uzrokovanih HPV tipovima 6, 11, 16 i 18,  te je namijenjeno sprječavanju nastanka teških predstupnjeva raka vrata  maternice (CIN  I/II/III) i raka vrata maternice, predstupnjeva raka stidnice i rodnice uzrokovanih HPV tipovima 16 i 18, te vanjskih spolnih bradavica (kondiloma) uzrokovanih HPV tipovima 6 i 11. Za sada nema dokaza da cjepivo djeluje na druge tipove HPV-a kojih je inače više od stotinu.

- U sklopu Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka vrata maternice kao novina uvodi se i testiranje na humani papiloma virus, kaže dr.  Ljilja Balorda, spec. javnog zdravstva i voditeljica Službe za javno zdravstvo Zavoda za javno zdravstvo Zadar, te koordinatorica Nacionalnog  programa ranog otkrivanja raka vrata maternice za Zadarsku županiju.

Broj oboljelih i umrlih

- Testiranje na HPV preporučuje se nakon 30. godine života. Naime,  prevalencija visokorizičnih tipova HPV-a veća je kod mlađih žena i opada sa starenjem, što se može pripisati prolaznosti HPV infekcije u mlađoj  dobi i promjeni spolnog ponašanja, što uzrokuje smanjenje stopa infekcije kod starijih žena. Zbog toga se mlađim djevojkama ne preporučuje  odmah testiranje na HPV jer se očekuje da će infekcija tim virusom u velikom broju slučajeva spontano nestati, pojašnjava dr. Balorda, te navodi  kako je postupak testiranja na HPV sličan onome kod Papa-testa, a sastoji se od analize brisa vrata maternice na molekularnoj razini, čime se  utvrđuje prisutnost HPV-a. Dr. Ljilja Balorda još ističe kako bi i žene cijepljene protiv HPV-a i dalje trebale redovito sudjelovati u organiziranom  probiru, odnosno obavljati redovite ginekološke preglede.

Navedimo još kako od raka vrata maternice u Hrvatskoj godišnje umre  više od sto žena. U Zadarskoj županiji, prema zadnjim dostupnim podatcima Državnog zavoda za statistiku RH, 2017. godine od raka vrata  maternice umrlo je 6 žena, dok u 2016. godini od ovog karcinoma nije  umrla ni jedna žena. U prethodnim godinama broj umrlih od raka vrata  maternice kretao se u rasponu od 1 do 7 umrlih žena. 

U odnosu na druge županije Zadarska županija je po broju novooboljelih od invazivnog raka vrata maternice na 15. mjestu i ima stope niže  od prosjeka za Hrvatsku, a za neinvazivni - početni rak vrata maternice  je na 14. mjestu, te su stope također niže od državnog prosjeka. Po broju  umrlih od raka vrata maternice Zadarska županija je na 8. mjestu i stope  su u 2017. godini više od prosjeka za Republiku Hrvatsku.

hr Tue Feb 19 2019 18:46:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c6c3de10e49381eb28b4675/80
Foto: PIXABAY

Evo koliko se razlikuju i gdje su najveće studentske stipendije po Dalmaciji

Najveći dalmatinski i drugi po veličini hrvatski grad – Split će u ovoj akademskoj godini podijeliti 151 stipendiju. Stipendijski iznosi su od 800 do 1.000 kuna mjesečno, slično ili manje su i u drugim gradovima.

Drugi dalmatinski grad – Zadar u istom će razdoblju stipendirati 85 studenata. Iznosi stipendija – od 500 do 800 kuna mjesečno.

Ponajljepši i (po)najbogatiji dalmatinski i ne samo dalmatinski grad – Dubrovnik stipendirati će 43 svoja studenta. Stipendije – od 600 do 1.000 kuna mjesečno.

Šibenik koji u zadnje vrijeme bilježi zapažene razvojne rezultate, stipendijama će nagraditi 46 studenata. Iznos – 700 kuna mjesečno.

Pogledali smo i podatke za Solin, grad koji je brojem stanovnika najbliži Sinju. U njemu će stipendiju od 700 kuna mjesečno, u ovoj akademskoj godini, koristiti 133 studenta.

I na kraju susjedni Trilj koji se godinama isticao kao pozitivan primjer u koji bi se Sinj trebao ugledati. U odnosu na broj stanovnika Trilj ponovno ima uzoran broj stipendista, prema posljednjim podacima – 127. Stipendija u Gradu na Cetini iznosi 500 kuna mjesečno.

Ovih sinjskih oko 250 stipendista sada se zasigurno uočava s više uvažavanja. Novi Pravilnik o dodjeli stipendija očito je dao solidne rezultate. Naravno, bit će i nezadovoljnih. Idealan sustav teško je naći, ali sigurno postoje stvari koje se mogu riješiti bolje i pravednije.

Još samo jedan podatak. Bez novog Pravilnika i drugog natječaja, Sinj bi u ovoj akademskoj godini imao 50-ak studenata stipendista. Nakon provedenog drugog natječaja taj broj bi trebao biti oko 5 puta veći.

Donedavno nezamislivih 250, piše ferata.hr

hr Tue Feb 19 2019 18:33:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a0dd101b9e03e09008b45b6/80

Horvatinčić iznio obranu: Bog me poslao da pomažem ljudima, plaćam mise Talijanima

Saslušanjem pet pomorskih vještaka i iznošenjem obrane na Općinskom sudu u Šibeniku nastavljeno je treće suđenje Tomislavu Horvatinčiću za pomorsku nesreću koja se dogodila u kolovozu 2011. godine u kojoj je smrtno stradao talijanski bračni par Salpietro nakon što je Horvatinčić na njihovu jedrilicu naletio gliserom u šibenskom akvatoriju.

- Zadovoljni smo saslušanjem pomorskih vještaka i ishodom rasprave jer su Brodarski institut i kapetan Ratko Marinović u bitnom odstupili od svojih ranijih navoda. Pri tome mislim na činjenicu kako je ranije govoreno da bi do sudara dvaju brodova došlo u svakom slučaju, bez obzira je li kakav manevar poduzeo ili mogao poduzeti Saplietro. Saznali smo po prvi put i kako je moguće da se oba dva plovila vide po desnom boku, što se odnosi na samo nekoliko zadnjih sekundi prije samog sraza, kad je već bio neizbježan. Sve to skupa ne govori ništa u prilog obrani ili da bi pokojni Salpietro bilo kako bio odgovoran za nesreću – prokomentirao je saslušanje pomorskih vještaka odvjetnik Ognjen Frangeš, opunomoćenik kćerke i sina stradalih Talijana.

Sudac Ivan Jurišić odbio je sve primjedbe i zahtjeve odvjetnika obje strane u sporu o dodatnim vještačenjima, ispitivanjima i dokazima pa se krenulo u iznošenje obrane samog Tomislava Horvatinčića, kojeg su pripremili njegovi odvjetnici Branko Baica i Veljko Miljević, piše Šibenik.in

- Išao sam tog ljeta pet dana na godišnji odmor. Bio sam cijeli dan na brodu na suncu, a bilo je dosta sparno. Kao iskusni mornar koji plovi 25 godina, bio sam na timunu i vozio od tri do pet milja na sat dok se nisam udaljio od obale. Izglisirao sam na nekih 16,17 milja na sat, a na 25 milja na sat uključio sam autopilot. Sjedio sam na povišenom sjedalu i promatrao po moru, sve do jednog trenutka kad sam čuo nekakvu čudnu grmljavinu. Iza toga se dogodilo to što se dogodilo. Zadnji put kad sam vidio jedrilicu stradalih Talijana bila je 400 metara ispred mene i od tad se ničega ne sjećam – rekao je Horvatinčić, uz napomenu da je bio pri svijesti sigurno ne bi dozvolio da mu se talijanska jedrilica približi na više od 40 metara.

Desetak puta zvao 092

Rekao je da je odmah desetak puta nazvao broj 092, ali da je tada od šoka zaboravio kako se on više ne koristi za hitne slučajeve.

- Zato sam zvao dosta prijatelja da oni zovu hitnu i policiju, nije mi bila nikakva namjera sačuvati svoj brod u koje je ulazilo more i uz pomoć Nijemca koji je došao gumenjakom do nas nasukao sam ga na obližnjem otoku. Nijemac mi je i rekao da se Talijanima na jedrilici ne može više pomoći. Ubrzo je stigla pomorska policija, dali su mi dreger za alkohol koji je pokazao nula. I inače sam antialkoholičar. Pio sam samo neke lijekove za alergije, između ostalog i klaretin. Da nisam pao u nesvijest, nikakva se nesreća ne bi dogodila – govorio je Horvatinčić.

Istakao je i svoje teško zdravstveno stanje, preboljen rak kostiju i novi želudca te da je jednom već pao u nesvijest prije pomorske nesreće, ali taj put zbog iscrpljenosti jer je neko vrijeme na građevini radio i po 16 sati dnevno.

- I ovaj put izražavam duboku sućut djeci poginulih Talijana. U pritvoru nakon nesreće od šoka nisam spavao 30 dana i noći. Išao sam psihijatrima i liječnicima, imam velike probleme s kralježnicom, ustanovljena min je sinkopa, a injekcije dobivam u vrat i glavu. Od stresa sam dobio i tumor želuca. Užasno me žalosti kad po medijima o meni govore kao o bezosjećajnoj osobi, filantropija je ugrađena u meni. Bog me poslao na zemlju da pomažem ljudima. Uplatio sam nekoliko milijun kuna u zakladu Ana Rukavina. Obnovio sam kuću našeg nobelovca Lavoslava Ružičke. Pomažem velikom broju ljudi, spajam ih s liječnicima, plaćam im liječenja. Bio sam na groblju stradalih Talijana i stalno za njih uplaćujem mise. Nazvao sam njihovog sina, ali on mi je zaklopio slušalicu. Napisao sam mu kasnije pismo, u kojem se obvezujem pomagati mu do kraja života. Međutim, do nikakve nagodbe nije došlo. Samo im je moje osiguranje isplatilo odštetu, ali poslovna je tajna koliku – zaključio je Horvatinčić svoju obranu.

Odvjetnik obitelji stradalih Talijana Frangeš tvrdi da to nije istina, da je odštetu sinu i kćeri stradalih Talijana isplatila tvrtka koja je vlasnik Horvatinčićevog broda, a da im on sam nije dao ni lipe.

- Baš se pitam kolika je to svota koja bi bila dovoljna da može mirno spavati. Broj žiro računa ima, ali na njega nikad nije uplatio ni lipe – rekao je nakon rasprave Frangeš.

Čitanje završne riječi u trećem suđenju Horvatinčiću zakazano je za 8. ožujka u 11 sati na Općinskom sudu u Šibeniku.

hr Tue Feb 19 2019 18:25:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c6c37650e4938a0b18b4674/80
Foto: PIXABAY

Poseban pogled: Nebom večeras vlada Snježni mjesec

Astrološki, pun Mjesec simbolizira dušu i smatra se da je na putu do nas 'upio' energiju Sunca i prenosi je na Zemlju nakon njegovog zalaska. Zato nam Mjesec daje dozu sigurnosti

Nakon što smo prošlog mjeseca vidjeli veliku pomrčinu Mjeseca, danas se Mjesec oko 16:33  opet vraća na nebo u svom punom sjaju, kao Snježni ili Gladni Mjesec, najljepši i najsjajniji puni mjesec u godini, zato što se jutros približio Zemlji na 'samo'  356,761 kilometara i bit će najbolje vidljiv.

NASA-ini znanstvenici procjenjuju da nam toliko blizu neće biti sve do do 2026. godine, pa je danas idealna prilika da ga bolje pogledamo. Zato podsjećamo: izlazak Mjeseca u Zagrebu će biti u 17.17 sati, a u ostalim gradovima Hrvatske moći se se vidjeti u razmaku od nekoliko minuta prije ili kasnije. Procjene znanstvenika kažu da će današnji Mjesec biti oko 14 posto veći i oko 30 posto svjetliji u odnosu na vrijeme kad se nalazi na najudaljenijoj točki od Zemlje pa bi bilo šteta propustiti pogled.  

Inače, Snježni mjesec nema nikakvo posebno značenje kao astronomski, nego se obilježava kao astrološki pojam, koji je 1979. godine skovao američki astrolog Richard Nolle. Njegov tehnički naziv je "perigej-syzygy sustava Zemlja-Mjesec-Sunce",  no u narodu se i prije toga uvriježio naziv 'snježni', budući da se povezuje sa zimom. Naime, slavila su ga još indijanska plemena, koja su lunarni ciklus koristila za obilježavanje sezonskih promjena i radova, pa je zanimljivo da je kao jedan od njegovih naziva u to vrijeme zabilježen i 'Gladni mjesec'. Pretpostavlja se da je razlog tome to što su u ovo vrijeme zime još bile jake, s dosta snijega, je lov bio otežan, a zemlja još nije davala plodove, pa je to bilo vrijeme kad je bilo teško doći do hrane, piše 24sata.hr

Astrološki, pun Mjesec simbolizira dušu i smatra se da je na putu do nas 'upio' energiju Sunca i prenosi je na Zemlju nakon njegovog zalaska. Sunce i Mjesec zajedno upravljaju svim mijenama na Zemlji, pa nam Mjesec daje dozu sigurnosti, osjećaj da je energija stalno prisutna. U astrološkom smislu, pun Mjesec nas općenito tjera da čistimo i oslobađamo se nepotrebnih stvari iz života, pa je ovih dana važno imati na umu da je to proces koji sami trebamo kontrolirati. Naime, ponekad možemo otpustiti neke stvari (ili ljude) zbog pojačanih emocija, a da kasnije požalimo zbog toga, pa se takvih postupaka treba čuvati.

Astrolozi upozoravaju kako je ovo vrijeme kad bismo mogli biti i posebno kritični prema sebi i preuzeti veći dio krivnje nego što nam pripada za neke probleme ili događaje, a zbog približavanja Merkura i Neptuna, koji će se susresti, možemo biti podložni prevarama. Dobra je vijest to da nam Snježni mjesec vraća dozu ravnoteže, odnosno – osvjetljava put i odluke. 

Zbog toga je ovo ujedno i vrijeme kad se možemo osloboditi nekih iluzija, među ostalim u poslu ili u ljubavi. Na primjer, zapitajte se u kojoj mjeri posao koji radite zadovoljava ono što želite raditi i ako dođete do negativnog odgovora, napravite dugoročni plan za promjene. Ili, ako imate osjećaj da niste zadovoljni vezom, ovo je dobro vrijeme da razmislite o tome što želite i u kojoj mjeri veza u kojoj jeste odgovara tim željama te dobro vrijeme da sa partnerom porazgovarate o tome. 

Razdoblje Gladnog ili Snježnog mjeseca na nebu inače, traje između 22. veljače do 8. ožujka, a najviše će ga osjetiti osobe koje su rođene u znaku Djevice, Ribe, Strijelca i Blizanca, kao i oni kojima je podznak ili Mjesec u ovim znacima. 

hr Tue Feb 19 2019 18:05:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .