Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5bbdde03cb557adcdc8b4599/80

Planinarsko društvo Promina obilježilo 80. obljetnicu organiziranog planinarenja u drniškom kraju

Planinarsko društvo Promina proslavilo je 80. obljetnicu organiziranog planinarenja u drniškom kraju.

Stotinjak planinara, aktivnih članova društva i gostiju, dva dana produženog vikenda, unatoč kišnom vremenu, odlično su se zabavili. Prisjetili se najvažnijih događaja, izleta, uspona i članova iz dugogodišnje bogate povijesti.
Za ovu prigodu organizirana je i izložba fotografija koja društvu zaista služi na ponos, te je prikazana i projekcija o djelovanju brojnih sekcija – o alpinističkoj, speleološkoj, sportskoj, markacijskoj, izletničkoj ..

Sa svih strana pljuštale su, baš kao i kiša ta dva dana, pohvale vodstvu i članovima, volonterima, na izvrsno organiziranom događaju.

Dopredsjednica Hrvatskog planinarskog saveza Jadranka Čoklica je kazala:
- 'Već godinama dolazim u Drniš, Promina mi je prirasla srcu. Zadnji put sam bila u kolovozu, zajedno sa grupom od pedesetak planinara. Zaista se domaćin potrudio da na odličan način bude obilježena ova važna obljetnica.
Čast mi je bila uručiti drniškim planinarima posebno priznanje Hrvatskog planinarskog saveza za dugogodišnje djelovanje, a poklonili smo im i knjigu 'Hrvatsko planinarstvo u 1000 slika', našeg poznatog putopisca i planinara Željka Polaka, urednika Alana Čaplara. Podaci pokazuju planinarenje da se vraća u modu, sve se više mladih ljudi uključuje u rad društava, pohađaju škole. U Drnišu se i po planinarskoj kući na Promini vidi koliko su članovi društva vrijedni, puno je uloženo rada i ljubavi, nije čudo da su za dom dobili brojna priznanja HPS-a. No njihova gostoljubivost ne se može s ničim usporediti'.

Dvorana JU NP Krka bila je dupkom puna zainteresiranih planinara i građana koji su željeli poslušati zanimljivo predavanje Stipe Božića, poznatog hrvatskog alpinista, putopisca, redatelja brojnih dokumentarnih filmova i emisija, čovjeka koji je dva puta osvojio vrh svijeta Mt. Everest, te se popeo na sedam najviših vrhova svih sedam kontinenata. S velikom pozornošću odslušala se avantura poznata kao 'Vlaji na Himalaji'.


- 'Ovdje ima puno mojih prijatelja, planinara, članova GSS-a koje poznajem i pravo je zadovoljstvo vidjeti što i koliko rade', kazao je Stipe Božić.

Na domjenku uz drniški pršut i merlot, rezala se i slavljenička torta, a planinari, posebno onaj dio u društvu poznat kao 'marendaši' i tu prvu večer su se izvrsno zabavili do sitnih noćnih sati.

Sutradan je brojne planirane izlete i ture omela kiša, no to nije spriječilo planinare da se odlično zabave u samom domu, nakon ručka – tradicionalnog planinarskog graha. Pjesma i ples uz 'Trio Maestro' iz Šibenika potrajali su do u noć.

Koliku ljubav Drnišani gaje prema prirodi dokazuje i činjenica da su unatoč brojnim životnim nedaćama i vihorima – uvijek se vraćali planinama.

Prvi drniški planinari okupili su se organizirano u Planinarsko društvo 'Moseć' 1938. godine, konstituirajuća skupština održana je u Drnišu 19. listopada 1938. g. Prvi predsjednik bio je Andro Skelin, a tajnik Andro Sabalić.

Planove i aktivnosti prekinula su im ratna zbivanja koja su ubrzo zahvatila Europu.

Tek dvadeset godina kasnije u novoj državi i u mirnija vremena našli su neki stari ali i novi ljubitelji prirode i planina te formirali – Planinarsko društvo Promina, osnovano 5. prosinca 1958. godine, na inicijativu odvjetnika Miće Viličića.

Zaslugama aktivnog članstva 1977. god., pod vodstvom predsjednika Vice Novakovića na Promini je započela gradnja po mnogima najljepše planinarske kuće u Dalmaciji.

Za vrijeme Domovinskog rata članovi aktivno djeluju u postrojbama Hrvatske vojske a ratne 1994. u Šibeniku se održava obnoviteljska i izborna skupština. Za predsjednika je izabran Petar Bukarica, a za tajnika Josip Matić – Doc, tada društvo doživljava novi procvat.

Nakon povratka u Drniš nastavilo se sa aktivnostima na obnovi devastirane planinarske kuće na Promini. U tom periodu tadašnjim predsjednicima društva Petru Bukarici, Zvonimiru Grciću, Anti Ožegoviću, nije bilo lako u pronalaženju novčanih i materijalnih sredstava za obnovu i stavljanje planinarske kuće ponovo u funkciju. Ali su uspjeli. 

Gradonačelnik Drniša Josip Begonja i zamjenik Tomislav Dželalija planinarima su stigli punih ruku. Veliki poklon paket sadržavao je vrijednu opremu: cepin, automatske dereze, kacige, pojaseve i kompase.

Kroz čitavo vrijeme nije zanemaren ni odlazak članova na organizirane izlete i alpinističke uspone od kojih je najznačajniji uspon na Mont Blanc (4810 m/nv) 1998. g., GrossGlokner 3798 m/nv, 1999., Regina Margarita-Monte Rosa 4545 m/nv, Monte Chinto (Korzica) 2790 m/nv, Breithorn (4165 m/nv). Članovi pohađaju i završavaju brojne škole speleološke i alpinističke.

Trojica članova P.D. Promina postali su 2004. g. članovi tada tek osnovane stanice Hrvatske gorske službe spašavanja (HGSS) u Šibeniku i pritom su završili tečajeve u organizaciji HGSS-a, a bili su i u brojnim potragama za nestalim osobama.


Bili su i ostali vrijedni. U protekom periodu izleti su uglavnom organizirani na Dinaru, Velebit, Kamešnicu, u rujnu svake godine organizira se tradicionalni izlet na Troglav. Posljednje dvije godine organiziran je društveni zimski izlet na Blidinje, te i zimski usponi na Čvrsnicu i Vran, Bjelolasicu, Lišanjski vrh i druge.

Redovito se organizira opća planinarska škola kojoj se odazivaju planinari i iz drugih gradova poput Knina, Vrlike, Kijeva, Šibenika.

Kadar se stalno školuje, u okviru rada internog alpinističkog odsjeka tri člana završila su i dobila diplome za opremanje sportskih smjerova u okviru projekta ‘Razvoj turizma na rubnim dijelovima NP Krka’ u kanjonu Čikole.
Dvoje članova pohađalo je alpinističku školu u organizaciji HPD-a Mosor.

Drniški planinari redovito su pomagali u zahtjevnim radovima na izradi ferate u stijenu Dinare, te u postavljanju novih skloništa, ispenjan je i klasični alpinistički smjer u stijeni Dinare.
Svake godine PD Promina uredno šalje izvješće Komisiji za speleologiju o istraženim i regnosticiranim speleološkim objektima, a u protekle četiri godine njih je preko trideset.


Aktualni dugogodišnji predsjednik društva je Tomislav Jerković, a tajnica Darija Kulušić.

- Organiziramo škole, šaljemo članove na tečajeve, upravo traje mala planinarska škola, u domu se privode kraju radovi na potkrovlju. Društvo trenutno ima stotinjak aktivnih članova, jako se puno radi na Promini, održavaju se putovi i staze, markacije, putokazi, dio kojih je u potpunosti trebalo zamijeniti nakon katastrofalnog požara koji je Prominu poharao u kolovozu 2017. godine. HPS je društvu dodijelio priznanje za razvitak speleologije u Hrvatskoj, 2016. godine društvo je dobilo nagradu za najboljeg domara u Hrvatskoj, u kategoriji planinarskih domova, a lani posebno priznanje za obranu doma u požaru te priznanje za razvoj planinarstva u Hrvatskoj.

Kuća na Pomini sve je posjećenija i prešla je brojku od 400 noćenja godišnje. Svaki vikend organizirana su dežurstva, uvedeni su telefonska linija i Internet, kupljena je nova posteljina za 32 kreveta, kazao je predsjednik Jerković zahvaljujući se svima koji su na bilo koji način doprinijeli radu društva i pri organizaciji proslave obljetnice.

Planinari su jedan su od najaktivnijih, najbrojnijih i najstarijih drniških kolektiva. Zahvaljujući planinarima Drniš postaje prepoznata destinacija za izlete, a oni istovremeno skupljaju sve više nagrada u svojim vitrinama.


Posljednjih godina Promina se posebno promovira kao destinacija kroz 'PROMINATREK', odnosno kroz rad sportske sekcije, na krilima Nikole Perlića i Bože Strunje, te ostalih članova PD Promina.

Četiri godine organizirana je utrka koja u Drniš dovede preko 400 sudionika zaljubljenih u brdsko trčanje, te dvjestotinjak posjetitelja.
U sklopu Dana grada Drniša i blagdana sv. Roka dvije godine zaredom organizirana je i utrka 'Drniški gradski izazov' ulicama Drniša sa odličnim odazivom i djece i odraslih.
Članovi sekcije bilježe zapažene rezultate na utrkama diljem Dalmacije kako u Dalmatinskoj trail ligi, tako i u Istri, na Jahorini i drugim. Na pojedinim utrkama sudjeluju i kao volonteri i kao organizatori, a sve veći broj Drnišana bavi se trail trčanjem.


DRUŠTVA KOJA SU SUDJELOVALA: HPK Sv. Mihovil Šibenik, PD Troglav Knin, Stanica vodiča Split, MIV Varaždin, SAK Ekstrem Makarska, PD Veliko brdo Makarska, HPK Kamenar Šibenik, PD Orlova stina Tomislavgrad, PD Ante Bedalov Kaštel Kambelovac, HPD Zolj Vrlika, HGSS stanica Šibenik, PD Paklenica Zadar, PD Grabovica Ploče, PD Jelinjak Trilj, PD Sv. Jakov Bitelić, N.O.P.D. Koćari Sinj, Imber Omiš, PU Dinardi Split, PD Svilaja Sinj.

PLANINARSKO DRUŠTVO PROMINA ZAHVALJUJE:

JU NP KRKA, PRŠUTANA BEL CRO MILJEVCI, DALMACIJAVINO SPLIT, PEKARNICA PULJIĆ, PUČKO OTVORENO UČILIŠTE DRNIŠ, CAFFE BAR WOODSTOCK, OPG 'PILIPOVI DVORI' – RAZVOĐE, HOTEL PARK, AGENCIJA TEAM DISCOVERY, RADIO POSTAJA DRNIŠ, APARTMANI PČELICA DRNIŠ, PIZZERIA 'M', PIZZERIA GHETTO, DVD DRNIŠ.



hr Wed Oct 10 2018 13:14:19 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5bc77ca90e493802018b47eb/80

Nediljko Bulj, koordinator inicijative "Narod odlučuje" za grad Sinj: "U Hrvatskoj ne vlada demokracija! Nevažeći potpisi su laž!"

Ministar Uprave, Lovro Kuščević na današnjoj je sjednici Vlade podnio izvješće kako je broj prikupljenih potpisa u inicijativi "Narod odlučuje" nedovoljan za referendum što je pokrenulo mnoge polemike oko ispravnosti provjere pa iz raznih dijelova Hrvatske stižu optužbe kako nije moguć toliki broj neispravnih potpisa.
Kako na provjerama nisu dopustili niti njihove promatrače kažu iz inicijative što dodatno otežava sumnju kako je došlo do namjerne pogreške u broju nevažećih potpisa.Tako su iz sinjske Građanske inicijative rekli kako Hrvatskom više ne vlada demokracija, a kratak osvrt dao je volonter, koordinator Građanske inicijative "Narod odlučuje" za grad Sinj Nediljko Bulj:

- Nakon što je na današnjoj sjednici Vlade ministar uprave Lovro Kuščević podnio izvješće o broju prikupljenih potpisa za referendum GI Narod odlučuje u kojem je je objavio da nije prikupljen minimalan broj od 374.740 valjanih potpisa ni za jedno od dva referendumska pitanja.Za inicijativu Narod odlučuje o čl. 72 Ustava, pregledano je 412 325 potpisa, od toga je ispravno 371 450, a neispravno 40 875.Za inicijativu Narod odlučuje o čl. 72a Ustava pregledano je 407 835 potpisa. Od toga je ispravno 367 169, a neispravno 40 666 potpisa.” – naveo je ministar Kuščević.

Ovo nam potvrđuje kako u Hrvatskoj više ne vlada demokracija, nego Plenkovićevizam s malim dodatkom Kuščevizma kako bih narodu oduzeli pravo izlaska na referendum, te da narod svojim glasom odredi da li je referendum dobar ili loš. Već neko vrijeme ministar kroz medije gura informacije o brojenju glasova te ja osobno smatram kao jedan od ljudi koji je skupljao potpise svakodnevno da nam ni na kraju pameti nije bilo varati, a kamoli da upisujemo nekoga bez njegova znanja. Zbog toga smatram da je ovo jedna velika LAŽ i samo nam otkriva koliko se Vlada boji izlaska ljudi na referendum da bi zaštili etno-anacionalnu Vladu.

Hvala svim građankama i građanima grada Sinja koji su potpisali referendum!", rekao je Nediljko Bulj.
hr Wed Oct 17 2018 20:17:28 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5bc775dc0e49380f008b482e/80

Čagalj: Bez regionalne suradnje gubimo svi

Regionalna konferencija u Splitu okupila osam zemalja jadransko-jonske regije
- Našu regiju čini 70 milijuna ljudi u osam država iznimno bogatih prirodnim ljepotama i raznolikošću, poviješću i kulturom. Premda su nam korijeni, a i ekonomski pokazatelji većinom različiti, naš je put do ravnomjerno razvijene, konkurentne i održive regije zajednički. U suprotnome gubimo svi. Naime, gospodarstvo je preduvjet za razvoj gradova i sveučilišta, bez obrazovnoga kadra pak nema gospodarstva, a i jedno i drugo uvjet su za postojanje gradova“, istaknula je potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze i predsjednica Foruma jadransko-jonskih gospodarskih komora Mirjana Čagalj na otvaranju 1. zajedničke konferencije Foruma jadransko-jonskih gospodarskih komora, koja se od 16. do 18. listopada održava u Splitu, u organizaciji Foruma jadransko-jonskih gospodarskih komora i HGK Županijske komore Split, u suradnji s Gradom Splitom.

Konferencija na jednom mjestu okuplja više od 120 tijela i institucija iz tri mreže civilnoga društva jadransko-jonskog područja – gospodarske komore, gradove i sveučilišta – s ciljem još jačeg povezivanja mreža i većeg prosperiteta regije, kroz rad na područjima od zajedničke važnosti definiranima u Strategiji EU za jadransku i jonsku regiju (EUSAIR).

Tako će se u sklopu panela i okruglih stolova konferencije obraditi ključne teme za regiju, ujedno i stupovi EUSAIR-a: mobilnost, plavo gospodarstvo, prometna i energetska povezanost, okoliš i održivi turizam. Bit će riječi i o drugim područjima od zajedničkoga interesa za osam zemalja, poput poticanja poduzetništva žena, kao i društvene solidarnosti, civilne zaštite te zajedničkih odgovora na prirodne katastrofe u regiji, uz razmatranje njihovog utjecaja na gospodarstvo i društvo.

Cilj konferencije je i nastavak rada na uspostavi suradnje između dva regionalna udruženja gospodarskih komora, Foruma jadransko-jonskih gospodarskih komorai Udruženja gospodarskih komora Podunavlja.

Gradonačelnik Grada Splita i predstavnik Foruma jadransko-jonskih gradova Andro Krstulović Opara istaknuo je da je konferencija i prije samoga početka postigla veliki uspjeh, okupivši veliki broj predstavnika iz jadransko-jonske regije na jednom mjestu.

- Dotaknut ćemo se i prošlosti, no fokusirat ćemo se na budućnost, gradova i sveučilišta. Dosad je najintenzivnija suradnja između zemalja regije bila u transferu ljudi i znanja, a upravo ćemo ovdje progovoriti o ulozi te mobilnosti za gradove, koji postaju sve značajniji čimbenici u zemljama Europe. O ovim i drugim temama od značaja za regiju moramo razgovarati s ciljem boljega i kvalitetnijega života naših sugrađana,“ rekao je Opara.

Župan Splitsko-dalmatinske županije Blaženko Boban istaknuo je da je svima u regiji u interesu pomiriti ekspanziju turizma u posljednjih nekoliko godina s održivošću, posebno u dijelu koji se odnosi na zaštitu kulturne baštine.

- To je tema koju moramo otvoriti, to nas sve tišti. Drugi segment djelovanja mora biti zaštita okoliša jer se radi o nama izuzetno vrijednim resursima, kao što je more,“ rekao je Boban.

Ministrica regionalnog razvoja i fondova EU i izaslanica predsjednika Vlade RH Gabrijela Žalac osvrnula se na uspjehe prethodna tri predsjedanja Hrvatske nad jadransko-jonskom inicijativom i predstavila područja s najvećim potencijalom u kontekstu sredstava EU.

- Kod velikih infrastrukturnih projekata u sektorima prometa i energetike upravo je važna ovakva regionalna suradnja. Makroregionalne strategije EU ključne su za bolje i učinkovitije korištenje sredstava iz europskih fondova. Hrvatskoj je tako za prometnu povezanost dostupno 1,3 milijarde eura,“ rekla je ministrica Žalac, istaknuvši i perspektivu prometnoga povezivanja na razini jadransko-jonske i dunavske regije te važnost održivoga razvoja izaštite okoliša.

- Plemenita je ideja kretanja i suradnje, regija i ljudi u pokretu uz suradnju znanstvenika,studenata i gospodarstvenika. Uz te teme, ne smijemo zaboraviti na izazove koji nisujedinstveni samo za ovaj dio Europe, nego za cijelu Europu i svijet, a to su pitanja migracija isigurnosti,“ rekao je savjetnik predsjednice RH za vanjsku politiku Mate Granić.

U sklopu panela o različitim oblicima mobilnosti zastupnica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica osvrnula se na pitanje demografije i nepoželjnog aspekta mobilnosti kroz koji Hrvatska gubi prije svega mlade ljude, napomenuvši da je tu ključan oporavak hrvatskoga gospodarstva.

- U pogledu suradnje zemalja regije ključna je povezanost kao trećistup jadransko-jonske strategije, tj. izgradnja Jadransko-jonskoga koridora,“ zaključila je Šuica.

Forum jadransko-jonskih gospodarskih komora su 2001. godine pokrenule i osnovale HGK Županijska komora Split i Gospodarska komora Ancone s ciljem zajedničkog promišljanja i unapređenja gospodarskog razvoja jadransko-jonskog područja. Danas je to mreža od 46 gospodarskih komora iz osam zemalja jadransko-jonske regije (Albanije, Bosne iHercegovine, Crne Gore, Grčke, Hrvatske, Italije, Slovenije i Srbije), koje predstavljaju oko 1.800.000 tvrtki na jadransko-jonskom području.

Šest županijskih komora HGK – Pula, Rijeka, Zadar, Šibenik, Split i Dubrovnik – hrvatske su članice Foruma. Konferencija se održava pod pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske, pet hrvatskih ministarstava (Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo turizma, Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture) te uz podršku AI-NURECC inicijative i Europske komisije.
hr Wed Oct 17 2018 19:48:48 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5bc7731a0e493846048b46e2/80

Hrvatska javnost zgrožena aferom "Kiretaže", Daniela Dandolić, pred. Udruge Roda: "Ovo je društveni problem cijelog niza generacija!"

Cijela hrvatska javnost u svega nekoliko dana ostala je zgrožena pričama mnogih žena diljem Hrvatske oko problema "kiretaže na živo" koje je u saborskoj raspravi otvorila saborska zastupnica MOST-a Ivana Ninčević-Lesandrić. Više od 400 svjedočanstava ministar Kujundžić i splitski predstojnik Klinike za ženske bolesti Karelović proglasili su neistinitim, a razgovarali smo potom s predsjednicom Udruge "Roda" Danielom Drandić.
11. listopada u replici tijekom rasprave u Saboru o opozivu ministra zdravstva Milana Kujundžića saborska zastupnica MOST-a Ivana Ninčević-Lesandrić ispričala je šokantno svjedočanstvo zbog spontanog pobačaja u  trećem mjesecu trudnoće:"Svezali su mi ruke i noge i započeli proces kiretaže na živo. Struganje maternice, unutarnjeg organa bez anestezije. To je bilo mojih 30 najmučnijih minuta u životu."

11. listopada
 propala je inicijativa o opozivu ministra zdravstva Milana Kujundžića na prijedlog zastupnika SDP-a, HSS-a, MOST-a i Živog Zida.
12. listopada zastupnica je Ninčević-Lesandrić komentirala svoju odluku i ispovijest u Saboru na svom FB-profilu: "...ovo se tiče svih žena koje su ovo proživile i daj Bože da zaustavimo da itko ikada više ovo prođe..."

12. listopada
 predstojnik Klinike za ženske bolesti i porode KBC-a Split Deni Karelović demantira navode o obavljanju kiretaže bez anestezije kod saborske zastupnice već kaže kako je riječ o vakumskoj aspiraciji, te se u takvim slučajevima nudi opća ili lokalna anestezija

13. listopada
 je krenula lavina na Facebook stranici Udruge Roda na kojoj se javlja mnogo žena sa sličnim pričama zastupnice Lesandrić, a dan kasnije priče je dobio i ministar zdravstva Milan Kujundžić u tiskanom obliku

15. listopada
 ministar zdravstva izašao je pred novinare i rekao kako: "Ono što je najpotrebnije hrvatskoj državi i hrvatskoj naciji jesu djeca i sve ćemo učiniti da trudnice i djeca budu zaštićeni. Bilo koja nepravilnost će se sankcionirati, nikoga nećemo štititi", a dan kasnije u HRT-ovoj emisiji Tema dana rekao je kako: "Nekada mi liječnici biramo - bolje malo boli, a siguran život"

Bura koja je na noge digla hrvatsku javnost bila je pravi motiv da telefonski razgovaramo s predsjednicom udruge "Roda" koja je pred ministra iznijela više od 400 svjedočanstava žena o "kiretažama na živo" diljem cijele Hrvatske, Danielom Drandić.

Aktualno pitanje je ovih dana o "kiretaži na živo" odnosno premalom korištenju anestezije u takvim zahvatima.
Sve ja započelo kada je zastupnica MOST-a Ivana Ninčević-Lesandrić šokirala javnost sa svojim mučnim iskustvom koje je ispričala u Saboru. 
"Hrabra saborska zastupnica iznijela je svoje sablazno i vrlo intimno iskustvo u govoru u Hrvatskom Saboru. To je aktiviralo cijelu Hrvatsku i ljudi su se sjetili da je udruga "Roda" upravo prije četiri godine o takvim problemima upozoravala i bilo je više nego očito da se u te četiri godine nije ništa poduzelo!"

Svega nekoliko dana nakon toga izašli ste u javnost sa 400 strašnih svjedočanstava žena iz svih dijelova Hrvatske koji su dijelili sudbinu sa saborskom zastupnicom MOST-a.
"U samo tri dana uspjeli smo skupiti preko 400 pisanih svjedočanstava iz svih dijelova Hrvatske, ali i tih dana na tisuće i tisuće žena je svoje priče ispričalo na društvenim mrežama. Ono što su svjedočanstva poručila kako su slične priče raširene diljem Hrvatske te da ne postoji rodilište i bolnica koja je dobra ili pak loša nego da je to nacionalni problem kojeg treba na razini države iskorijeniti!Mi znamo da u našem zdravstvenom sustavu rade dobri ljudi, ali njih u cijenu stavljalu loši djelatnici koji svojim lošim postupcima rade u negativnom kontekstu i upravo takvi najčešće budu na visokim mjestima odakle manipuliraju i onemogućavaju dobrima da rade svoj posao kako treba i tim poboljšavaju sustav!"

Sve je to jako brzo odreagirano, sva ta svjedočanstva su spontano došla nakon te šokante vijesti MOST-ove zastupnice?
"Čisto spontano nakon što je gospođa Ninčević-Lesandrić otvorila vrata samo malo, krenula je lavina iz svih gradova i mjesta Hrvatske.  Važno je istaknuti kako se ne radi samo o kiretažama nego cijelom nizu postupaka u reproduktivnom zdravlju žena koji se redovito rade u bolnicama bez anestezije - od biopsija, postupaka potpomognute oplodnje, šivanja nakon vaginalnog  poroda i nakon kiretaža!"

Sve je to na kraju opovrgnuo dr. Deni Karelović, šef spliske Ginekologije koji je svojim riječima praktički rekao da sve te žene lažu?
"Nažalost, taj liječnik nije bio jedini koji je rekao da je to sve laž. To je bila reakcija ministra zdravstva i predsjednika Hrvatskog društva za ginekologiju i opstetriciju kako te žene lažu, kako preuveličavaju i da njihove priče nisu istinite. Mislim da je baš ta činjenica kako ljudi na visokim mjestima kažu kako te žene laže je izazvao ovoliku reakciju i ovoliko svjedočanstava."

Zašto u ovom svemu nije reagirao i premijer Plenković. Mislite li da on štiti svog ministra te dr. Karelović koji je također HDZ-ovac?
"Nisam baš sigurna koliko je to političko motivirano, ali mislim da se još nije shvatilo koliko je ovo velika stvar i na koliko velikoj će se razini ovo morati rješavati. To se smatra kao mali problem u malom sektoru, ali ovo je društveni problem koji će se moći riješiti jedino sa društvenim pokretom!"

Sjećamo se dobro akcije Roda 2014. u kojoj ste prije četiri godine upozorili na odnos prema ženama u porodu, a nakon toliko godine "javne tajne" na vidjelo izlaze i ti rezultati pa je utvrđeno kako je u tek tri bolnice: zagrebačkom Rebru, riječkom KBC-u i KBC-u Sestre Milosrdnice anesteziolog prisutan puna 24 sata.
"Ne bih željela komentirati dok ne vidim cijelo izvješće, vidjela sam tek dio iz medija, kao i vi!"

Čini se kako niti jedan od ministara ne staje u zaštitu žena i kako nijedan od ministara ne radi svoj posao na pravi način - prvo Siniša Varga, ministar zdravstva 2014., a sada i Milan Kujundžić?
"Ovo nije problem jedne Vlade! Ovo nije problem jednog ministra već društveni problem cijelog niza generacija. Ako pitate žene u svojem okruženju onda će i one starice i mlade pričati vrlo slična iskustva i to nije stvar nekoga tko je na funkciji nego društveni problem koji se ne rješava!"

Što je ustvari cilj i što želite da se napravi nakon ove vaše inicijative i davanja u javnost svih ovih potresnih priča?
"Mi želimo da se žensko zdravlje stavi na dnevni red. Želimo da se država zalaže za poboljšanje u skrbi žena u sustavima javne zdravstvene zaštite. Želimo da se učine konkretni koraci kako bi došlo do kvalitetnog življenja u zdravlju žena i brizi u hrvatskim bolnicama!"

Splitski KBC tek je jedan od mnoštva bolnica koji se koriste ovim postupkom. U sutrašnjoj priči donosimo vam nekoliko potresnih svjedočanstava iz splitske bolnice koja lede krv u žilama...
hr Wed Oct 17 2018 19:36:42 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58353bee1eea8faade8b45b4/80
Foto: Screenshot

Dupli potpisi, isti rukopisi, potpisivali se i mrtvi... Kuščević: "Potpisala se čak i 6-mjesečna beba"

Nakon što je ministar uprave Lovro Kuščević objavio kako nijedna građanska inicijativa nije prikupila dovoljan broj potpisa za raspivanje referenduma, na stranicama Vlade objavljeno je i detaljno izvješće.

U izvješću se navodi koliko je nevažećih potpisa na potpisnim listama pojedinih inicijativate je detaljno opisano o kojim je točno nepravilnostima riječ.

Povjerenstvo uočilo veliki broj primjera stranica pa i čitavih potpisnih listapopunjenih istim rukopisom. Postoji i znatan broj primjera gdje je vidljivo da je čak i „osobni potpis“ unesen istim rukopisom za više potpisnika. Međutim, i takvi potpisi su uvaženi, budući da Povjerenstvo nije ovlašteno provoditi grafološku provjeru potpisa.

Rezultate provjere potpisa na konferenciji za medije predstavili su ministar uprave Lovro Kuščević te predsjednik uprave APIS-a Saša Bilić.

Kuščević je na početku zahvalio APIS-u i članovima Povjerenstva za provjeru potpisa Ministarstva uprave.

Potom je ponovio koliko je potpisa pojedina inicijativa prikupila o čemu više možete pročitati ovdje.

Kazao je kako je provjerom utvrđeno da je za jednu inicijativu čak glasalo i šestogodišnje dijete te spomenuo kako je pronađen i veliki broj potpisa iz mjesta gdje policiji uopće nije bilo prijavljeno prikupljanje potpisa.

- Znatan broj potpisnih lista popunjen je i potpisan istim rukopisom", kaže Kuščević.

Na pitanje imaju li inicijative ikakve daljnje mogućnosti tužbe ako misle da su diskriminirani, Kuščević je odgovorio kako svatko može tužiti svakoga.

- Da li će sud to naći shodno razmatrati, to je stvar suda", kazao je Kuščević.

Komentirao je i kaznenu prijavu koju je zbog krivotvorenja potpisa podnio HNS te poručio kako po njemu tu ima elemenata kaznenog djela, ali da to treba prepustiti institucijama.

Građanska inicijativa "Istina o Istanbulskoj"

 -  8.000 duplih potpisa

 -  2.594 OIB-a ne postoji u RB niti u drugim evidencijama

 -  428 osoba nije bilo punoljetno u vrijeme prikupljanja potpisa

 - 158 osoba nisu hrvatski državljani

 - 240 osoba je preminulo prije početka prikupljanja potpisa

 - 33.554 potpisa utvrđeno je neispravnima iz sljedećih razloga: osobno ime na potpisnoj listi ne odgovara osobnom imenu u registru birača; nečitko upisani podaci; neispravan OIB; prazan redak (podaci na potpisnoj listi su prekriženi, nisu uneseni svi podaci - nedostaje ime, prezime, OIB ili potpis, podaci ispravljani ili nadopunjavani, uneseni su podaci koji nisu propisani - MBG i sl.).

Građanska inicijativa "Narod odlučuje" o izmjeni Ustava:

- 7.488 duplih potpisa

- 1.844 OIB-a ne postoji u RB niti u drugim evidencijama

- 365 osoba nije bilo punoljetno u vrijeme prikupljanja potpisa

- 332 osoba nije hrvatski državljanin

- 120 osoba je preminulo prije početka prikupljanja potpisa

- 30.726 potpisa utvrđeno je neispravnima iz sljedećih razloga: osobno ime na potpisnoj listi ne odgovara osobnom imenu u registru birača; nečitko upisani podaci; neispravan OIB; prazan redak (podaci na potpisnoj listi su prekriženi, nisu uneseni svi podaci - nedostaje ime, prezime, OIB ili potpis, podaci ispravljani ili nadopunjavani, uneseni su podaci koji nisu propisani - MBG i sl.).

Građanska inicijativa "Narod odlučuje" o dopuni Ustava:

- 7.443 duplih potpisa

- 1.807 OIB-a ne postoji u RB niti u drugim evidencijama

- 354 osoba nije bilo punoljetno u vrijeme prikupljanja potpisa

- 321 osoba nije hrvatski državljanin

- 115 osoba je preminula prije početka prikupljanja potpisa

- 30.626 potpisa utvrđeno je neispravnima iz sljedećih razloga: osobno ime na potpisnoj listi ne odgovara osobnom imenu u registru birača; nečitko upisani podaci; neispravan OIB; prazan redak (podaci na potpisnoj listi su prekriženi, nisu uneseni svi podaci - nedostaje ime, prezime, OIB ili potpis, podaci ispravljani ili nadopunjavani, uneseni su podaci koji nisu propisani - MBG i sl.).

Podsjetimo, građanske inicijative Narod odlučuje i Istina o Istanbulskoj nisu uspjele prikupiti potreban broj od 374.740 valjanih potpisa da bi se raspisao referendum, rekao je Kuščević na sjednici Vlade podnoseći izvješće o prebrojavanju potpisa prikupljenima za referendume, koje je provela agencija APIS IT.

Istina o Istanbulskoj predala je 390.916 potpisa, ispravnih je bilo 345.942, a neispravnih 44.974. Narod odlučuje za prvu referendumsku inicijativu prikupio je 412.325, od kojih je ispravno 371.450, a neispravno 40.875. Za drugu inicijativu prikupili su 407.835, od kojih ispravno 367.169, a neispravno 40.666, piše dnevnik.hr

hr Wed Oct 17 2018 17:08:21 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .