Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/590a3ba4b4739823708b45cc/80
Foto: Facebook

Marić: Eurostatovi podaci ukazuju na nastavak trenda smanjivanja javnog duga i u 2017.

Na kraju drugog tromjesečja javni dug Hrvatske iznosio je, prema izvješću Eurostata, 287,25 milijardi kuna ili 81,9 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), što je za 12,8 milijardi ili 4,5 postotnih bodova manje nego u prvom tromjesečju

Ministar financija Zdravko Marić u utorak je kazao kako najnoviji podaci Eurostata o hrvatskom javnom dugu pokazuju da se trend smanjivanja njegova udjela u BDP-u nastavlja i u 2017., najavivši da bi do kraja godine javni dug i u nominalnom iznosu mogao biti niži za 500 milijuna kuna, kao i lani.

Na kraju drugog tromjesečja javni dug Hrvatske iznosio je, prema izvješću Eurostata, 287,25 milijardi kuna ili 81,9 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), što je za 12,8 milijardi ili 4,5 postotnih bodova manje nego u prvom tromjesečju.

Po padu javnog duga na kvartalnoj razini, Hrvatska se, navodi europski statistički ured u izvješću objavljenom u utorak, našla na vodećem mjestu među svim članicama Europske unije (EU).

Dan ranije DZS i Eurostat izvijestili su da je hrvatski konsolidirani javni dug na kraju 2016. bio 289 milijardi kuna ili 82,9 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je u 2015. iznosio 289,5 milijardi kuna ili 85,4 posto BDP-a.

- Današnji podaci Eurostata dodatna su potvrda da se taj trend (smanjivanja) nastavlja i u 2017. godini. - kazao je Marić odgovarajući na upit novinara nakon potpisivanja sporazuma za provedbu financijskog instrumenta "ESIF krediti za rast i razvoj".

Dodao je da se prijedlogom rebalansa proračuna, koji će se uskoro naći na Vladi i u Saboru, planira daljnje smanjivanje proračunskog deficita opće države, kao i da očekuje da će javni dug do kraja godine biti na razini od otprilike 80 posto BDP-a.

- Mislim da je to odličan rezultat jer u dvije godine to bi značilo da smo praktički smanjili udjel javnog duga za preko 5 postotnih bodova, što nas svrstava u zaista gornji rang zemalja članica EU. To je isto tako važno iz perspektive toga je da smo na pragu, barem prema jednoj rejting agenciji, i za onaj sljedeći korak, a to je povećanje kreditnog rejtinga, da smo izašli iz Procedure prekomjernog deficita i da se sukladno tome zapravo kao država vrlo odgovorno odnosimo prema javnim financijama. - rekao je ministar financija.

Istaknuo je da u 2016. nije samo smanjen udjel javnog duga u BDP-u, nego i nominalni iznos javnog duga i to za otprilike 500 milijuna kuna.

- Na tom tragu i otprilike na tim razinama možemo očekivati i 2017. - najavio je Marić.

Podsjetio je da je ovogodišnji proračun rađen uz planirani deficit opće države od 1,6 posto, a da će prijedlogom rebalansa proračuna on biti znatno niži, unutar 1 posto.

- Mislim da je to također sjajna poruka domaćoj javnosti i gospodarstvu, ali i međunarodnoj javnosti, jer Hrvatska praktički ima kontinuitet odgovornog i konzervativnog planiranja, a u isto vrijeme isporučuje još i bolje rezultate. - naveo je Marić

Odgovarajući na upit novinara, kazao je da će nastaviti smanjivati udjel javnog duga u BDP-u za 2,5 do 3 postotna boda godišnje, što bi značilo da će se ispuniti Vladin program o smanjenju njegova udjela u BDP-u do 2020. ispod 75 posto. "To nam je bazni scenarij, a činit ćemo sve da taj trend smanjivanja bude još i brži", rekao je Marić.

Facebook komentari

hr Tue Oct 24 2017 14:17:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a5e1615b9e03e654a8b46ce/80
Foto: Facebook

Predsjednica na službenom putu: Grabar-Kitarović putuje u službeni posjet BiH

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović počinje u srijedu trodnevni službeni posjet Bosni i Hercegovini u sklopu kojeg će posjetiti Sarajevo i srednju Bosnu te prvi put Bosansku Posavinu, doznaje se iz Ureda Predsjednice.

To će biti drugi službeni posjet hrvatske predsjednice Bosni i Hercegovini, nakon prvog u ožujku 2015., na samom početku njezina mandata.

Predsjedništvo BiH bilo je u uzvratnom posjetu Hrvatskoj u proljeće 2016., a predsjednica je u međuvremenu bila i u nekoliko radnih posjeta BiH.

Kako se doznaje na Pantovčaku, predsjednica će izraziti snažnu potporu BiH na njezinu putu prema euroatlantskim integracijama i razgovarati o mogućnostima za jačanje gospodarske suradnje između dviju zemalja, a neće bježati niti od otvorenih pitanja.

S obzirom na to da je u BiH u tijeku predizborna kampanja za opće izbore u listopadu, predsjednica će naglasiti važnost očuvanja jednakopravnosti svih triju konstitutivnih naroda u BiH i svih njezinih građana, bez obzira na vjeru i nacionalnu pripadnost, u duhu Daytonskog sporazuma, koji je potpisala i Hrvatska i jedan je od njegovih jamaca.

Svojim posjetom ona želi potaknuti čelnike BiH, Bošnjake i Hrvate, na dijalog i dogovor o ključnim pitanjima i reformama, uključujući izborni zakon, ne ulazeći pritom u bilo kakve pojedinosti mogućih zakonskih rješenja, ističu na Pantovčaku.

Hrvatska ne želi da Hrvati postanu manjina u BiH, zauzima se za provedbu presude Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu u predmetu "Sejdić - Finci", presude Ustavnog suda BiH po Ljubićevoj apelaciji te odluke Ustavnog suda BiH o Mostaru, naglasili su izvori.

Plan posjeta

Službeni posjet BiH predsjednica će početi u srijedu u Sarajevu gdje će biti upriličen svečani doček. Nakon tête-à-tête sastanka s Predsjedništvom BiH slijedi sastanak izaslanstava, a nakon toga se oko 11.30 sati očekuju izjave za novinare, kazali su izvori.

Potom slijedi sastanak s članovima kolegija Doma naroda i Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH nakon čega je predviđen radni ručak s predsjedateljem Vijeća ministara BiH Denisom Zvizdićem.

Predsjednica će se sastati također s vrhbosanskim nadbiskupom, kardinalom Vinkom Puljićem, zatim visokim predstavnikom za BiH Valentinom Inzkom te predstavnicama udruženja "Majke Srebrenice".

Dan će završiti svečanom večerom koju u njezinu čast organizira Predsjedništvo BiH.

Predsjednica će u četvrtak posjetiti srednju Bosnu, uključujući prvi put Tuzlu.

Predsjednica će obići i franjevački samostan u Gučoj Gori, u općini Travnik, sagrađen sredinom 19. stoljeća.

Posjetit će također tvornicu furnira "Palavra" u obližnjoj Novoj Bili koja posluje uspješno već dva desetljeća i planira otvoriti tvornicu u Hrvatskoj, točnije u Sisačko-moslavačkoj županiji.

Posjetit će i tamošnju hrvatsku bolnicu "Dr. fra Mato Nikolić" koja nosi naziv po istaknutom bosanskom franjevcu, humanistu i prvom diplomiranom liječniku iz Bosne i Hercegovine - fra Mati Nikoliću (1776.-1844.).

Predsjednica će potom otići u Vitez gdje će se sastati s hrvatskim načelnicima općina te predsjedateljima Općinskih vijeća Središnje Bosne.

Slijedi posjet Žepču i tamošnjem Katoličkom školskom centru "Don Bosco" te susret s Hrvatima u Usori.

Na kraju dana predsjednica će stići u Tuzlu. Sastat će se s predsjednikom vlade Tuzlanskog kantona i gradonačelnikom Tuzle.

U petak će u Tuzli obići Katolički školski centar "Sv. Franjo" te franjevački samostan i crkvu sv. Petra i Pavla, a susrest će se i s predstavnicima Koordinacije hrvatskih i katoličkih udruga s područja Tuzlanske županije.

Tijekom ovog posjeta BiH predsjednica će prvi put obići Bosansku Posavinu, točnije Orašje i Derventu. Posjetit će tamošnje Hrvate i franjevačke samostane, kazali su izvori.

Facebook komentari

hr Tue Jan 16 2018 16:38:05 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a58a77fb9e03ee5488b4591/80

Butković: Projekt Pelješkog mosta ide dalje

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković izjavio je u utorak da nema nikakvih uvjeta Europske komisije za gradnju Pelješkog mosta i da nema nikakvih zapreka da se on gradi.

U izjavi novinarima Butković je kazao da projekt Pelješkog mosta ide dalje te da je komunikacija s Europskom komisijom stalna, a pogotovo je takva bila u onoj prvoj fazi odobravanja sufinanciranja tog projekta, koja je rezultirala i pozitivnom odlukom EK u lipnju 2017. godine da se u 85-postotnom iznosu sufinancira taj projekt.

"Što se tiče ovih nekih današnjih izjava, ja moram reći da Lovrinović zaista nije dovoljno upućen ili ne zna da je Europska komisija odobrila Hrvatskoj financiranje iznosu od 357 milijuna eura projekta cestovne povezanosti s južnom Dalmacijom, koji ide u četiri faze", rekao je između ostaloga Butković, reagirajući na istup saborskog zastupnika Ivana Lovrinovića oko Pelješkog mosta. Podsjetio je da je ovih dana donijeta odluka o odabiru izvođača radova, a danas su u Hrvatskim cestama otvorene ponude i za natječaj za nadzor radova na Pelješkom mostu.

Zastupnik stranke Promijenimo Hrvatsku (PH) Ivan Lovrinović izrazio je u utorak zabrinutost za realizaciju Pelješkog mosta, navodeći da po njegovim saznanjima Europska komisija traži rješavanje granice na moru između Hrvatske i BiH prije "realizacije gradnje".

"Na temelju ozbiljnih informacija iz samog vrha Vlade, izražavam zabrinutost za realizaciju Pelješkog mosta, jer po našim saznanjima EK pisanim putem zahtijeva rješavanje granice na moru između Hrvatske i BiH prije realizacije gradnje", rekao je Lovrinović na izvanrednoj konferenciji za novinare u Hrvatskom saboru te zatražio da se o svemu očituje premijer Andrej Plenković.

Butković je, pak, podsjetio da je 18. listopada predsjednik Vlade Andrej Plenković uputio pismo Europskoj komisiji i njenom predsjedniku Junckeru o pojedinostima projekta te o njegovoj pripremi i provedbi. Kako je naveo, Plenković je u tom pismu izrazio pravo Republike Hrvatske da gradi most na svom teritoriju u cilju njegova spajanja, a napomenuo je i da komunikacija s Bosnom i Hercegovinom oko tehničkih karakteristika mosta traje još od 2005. godine, kako bi neškodljiv prolaz bio omogućen i kako bi BiH ostvarila svoje pravo. 

Kako je naveo, Plenković se istovremeno sličnim pismom obratio i bosanskohercegovačkim visokim dužnosnicima Denisu Zvizdiću i Vjekoslavu Bevandi. Kada je u pitanju granica s Bosnom i Hercegovinom, Butković naglašava da to je bilateralno pitanje između dviju susjednih i prijateljskih država, koje nema nikakve veze s gradnjom Pelješkoga mosta.

"Preporuka Europske komisije, s čim se Hrvatska i rukovodi sve vrijeme, jest da to rješavamo u prijateljskim i dobrosusjedskim odnosima, što ćemo i dalje činiti", poručio je Butković. 

Kazao je i da nema nikakvih uvjeta iz Europske komisije, ponovivši da je donijeta odluka o financiranju Pelješkog mosta, kao i o odabiru izvođača. 

"Čekamo hoće li biti žalbi, ako ne bude žalbi, brzo će se potpisat ugovor. Danas su u Hrvatskim cestama otvorene ponude za postupak za izbor nadzora za Pelješki most, dakle nema nikakvih zapreka da Hrvatska gradi Pelješki most", rekao je ministar.   

Zamoljen da prokomentira Lovrinovićevu izjavu da je na temelju ozbiljnih informacija iz samog vrha Vlade danas održao izvanrednu press konferenciju, Butković je izjavio:  "Ne mogu vam komentirati o kojim informacijama i sa čime raspolaže gospodin Lovrinović, mogu vam samo reći ono sa čime sam ja upoznat. U resoru Ministarstva mora, prometa i infrastrukture jest Pelješki most i sa svim sam pojedinostima dobro upoznat".

Dodao je da je Europska komisija prilikom donošenja odluke o financiranju Pelješkog mosta provjerila sve. "Ona ne bi donijela odluku da postoji nešto što bi eventualno za takvu odluku bilo problematično", zaključio je Butković.  

Facebook komentari

hr Tue Jan 16 2018 16:37:46 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/593e6175b9e03ef4298b45f0/80

Sabor: Nakon jednomjesečnog odmora, kreće nova sjednica

Nakon jednomjesečnog odmora saborski zastupnici u srijedu se vraćaju u sabornicu, budući da počinje nova, 7. sjednica na kojoj ih čeka više od 100 točaka dnevnog reda.

Nova će sjednica uobičajeno početi Aktualnim prijepodnevom, na kojemu će pitanja premijeru Andreju Plenkoviću i članovima Vlade postaviti 39 zastupnika. Ždrijebom je odlučeno da će prvi pitanje postaviti nezavisni Furio Radin, posljednji SDP-ov Peđa Grbin.

Sabor će u srijedu raspraviti i premijerovo Izvješće o sastancima Europskog vijeća u prošloj godini, dok će se u četvrtak pred zastupnicima naći Vladin Prijedlog zakona o državnoj imovini.

Sedma sjednica potrajat će do kraja ožujka, a u 30-ak plenarnih dana zastupnici će raspraviti brojne zakone, kako one koje je predložila Vlada, tako i oporbene.

Vlada je Saboru poslala Konačan prijedlog zakona o poljoprivrednom zemljištu kojim se ovlast raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u državnom vlasništvu vraća općinama i gradovima, prestaje potreba za funkcioniranjem Agencije za poljoprivredno zemljište te se ona ukida.

Predložila je i izmjene Zakona o poticanju ulaganja, koje će, uz ostalo, omogućiti povoljnije uvjete za ostvarenja potpora za projekte s područja informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT).

Na saborskom dnevnom redu su i brojni oporbeni prijedlozi, među njima i Kluba SDP-a da se po hitnom postupku potvrdi Istanbulska, odnosno Konvencija Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji.

Raspravu čeka i nekoliko desetaka izvješća za 2015. i 2016. godinu koje su, među inima, podnijeli Hrvatska narodna banka, Fina, HANF-a, Državno odvjetništvo, Agencija za elektroničke medije.

Najavljujući novu sjednicu, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković najavio je i izmjene saborskog Poslovnika te donošenje Etičkog kodeksa za zastupnike. "Ideja je da se Poslovnik donese u prvim tjednima zasjedanja, a paralelno da se donese i etički kodeks", kazao je Jandroković početkom siječnja.

Izmjenama Poslovnika naglasak se stavlja na uvođenje reda u traženju stanki, skraćuje vrijeme za replike i povrede Poslovnika. Umjesto sadašnje dvije, replika bi trajala jednu minutu, ne bi se moglo replicirati unutar kluba, o povredi Poslovnika umjesto do jedne minute zastupnici bi govorili do najdulje pola minute.

Kad je riječ o stankama, predstavnik kluba zastupnika mogao bi tražiti da iznese stav kluba o bilo kojoj temi u vremenu od 13,30 do 15 sati, izlaganje mu, kao i do sada, ne bi smjelo prijeći pet minuta, a na njega se ne bi moglo replicirati.

Novom sjednicom Sabor 'otvara' redovitu parlamentarnu sezonu koja traje do 15. srpnja.

Facebook komentari

hr Tue Jan 16 2018 15:09:20 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a5df800b9e03e794e8b459e/80
Foto: Pixabay

Zbog visokih temperatura opasnost od paunovog oka na maslinama

"Provedbom zaštitnih mjera nužno se pridržavati uputa proizvođača rabljenog sredstava za zaštitu bilja!"

Vremenske prilike koje vladaju proteklih dana, s neuobičajeno visokim temperaturama za ovo doba godine, uz povremene oborine, znatno pogoduju zarazi uzročnikom bolesti paunovoga oka (Spilocea oleagina). - piše Antena Zadar

- Zbog toga maslinarima preporučujemo provedbu zaštitnih mjera protiv ove ekonomski najznačajnije bolesti. Najbolje je uporabiti jedan od navedenih raspoloživih pripravaka s dozvolom: Cuprablau-Z ili Difcor ili Nativo 75 WG ili Neoram WG ili Nordox 75 WG. 

Provedbom zaštitnih mjera nužno se pridržavati uputa proizvođača rabljenog sredstava za zaštitu bilja! Upozoravamo na urednu popunu evidencijske liste rabljenih pripravaka, kao i na njihovo prikladno zbrinjavanje nakon uporabe. - stoji u obavijesti savjetodavca Ivana Šimičevića. 



Facebook komentari

hr Tue Jan 16 2018 14:03:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .