Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/586f9dd81eea8f6ac78b45f9/80
Foto: N1

"Hrvatska pravoslavna crkva isključivo je produkt NDH"

Opskurna organizacija Projekt Velebit u petak je na Cvjetnom trgu u Zagrebu, pokraj Srpske pravoslavne crvke, organizirala obred osnivanja Hrvatske pravoslavne crvke. Što je zapravo Hrvatska pravoslavna crkva u posebnoj emisiji N1 televizije komentirao je povjesničar Hrvoje Klasić

- Kao što je "Za dom spremni" postojao jedino i isključivo u vrijeme Nezavisne države Hrvatske, tako je i Hrvatska pravoslavna crkva postojala isključivo u NDH" - kaže Klasić te pojašnjava:

- Mogli bismo napraviti širi kontekst: 10. travnja 1941. kreće represivna politika prema Srbima i pravoslavnom stanovništvu. Tri su smjera - progon, prekrštavanje i istrebljenje. Već u prvih par mjeseci došlo je do stravičnih brojki i kreće ta mašina smrti. U jednom se trenutku shvatilo da je u Hrvatskoj bilo previše Srba i da se ne mogu svi istrijebiti i da se ne može sve prognati, a paralelno je počeo ustanak kojeg je vodila Komunistička partija i u koji se uključuju Srbi. Na inicijativu Hitlerovih opunomoćenika u Zagrebu, koji dolaze na pregovore kod Ante Pavelića i predlažu da se smanji represija prema Srbima jer situacija na terenu pokazuje da ustanak raste i oni dolaze s prijedlogom osnivanja Hrvatske pravoslavne crkve. Odmah po osnovanju NDH Srpska pravoslavna crkva je zabranjena, ćirilica je zabranjena, počinje rušenje, uništavanje crkava, ubijanje pravoslavnih svećenika. Priznaju se samo tri vjere: katoličanstvo, protestantizam i islam.

Hrvatska pravoslavna crkva imala je velik problem sa svećenstvom jer je u Hrvatskoj ostala samo jedna sedmina pravoslavnih svećenika od prije rata, a ostali su prognani ili poubijani. Zašto takav odnos NDH prema Srpskoj pravoslavnoj crkvi?

Srbi su bili prvi i glavni problem NDH. Smatrani su najvećim krivcima za sve hrvatske traume i prema Srbima najprije kreće najveća represija. Najvećim dijelom pod utjecajem Trećeg Reicha kasnije kreće represija prema Židovima i prema Romima. Hrvatske Srbe je na svaki način trebalo odnaroditi, kao i maknuti sve poveznice, a jedna od glavnih je bila Srpska pravoslavna crkva - kazao je Klasić za N1.


Prvog i zadnjeg episkoga HPC-a imenovao Pavelić

Hrvatska pravoslavna crkva osnovana je u travnju 1942. te je ubrzo dobila statut u kojem piše da patrijarha postavlja poglavnik Ante Pavelić. Za mitropolita je izabran ruski emigrant koji je još 1922. došao u tadašnju Jugoslaviju. Imenovao ga je i postavio upravo Pavelić. Klasić kaže da je sudbina HPC-a pratila sudbinu NDH.

Organizacija Projekt Velebit, koju predvodi Marko Jurič, kontroverzni novinar izbačen sa Z1 televizije zbog veličanja ustaštva, sada ponovno pokušava registrirati HPC.

- Žao mi je što se ovakve stvari događaju, posebno na ovakav način. Kada je 2010. upućen zahtjev za registracijom HPC-a tadašnji ministar kulture, HDZ-ov Božo Biškupić rekao je da je to revizionizam i da s ustaštvom ne želi imati veze. Žao mi je što se ovakve stvari događaju, ali drago mi je što se okupilo samo 15-ak ljudi. To je trend koji postoji u cijelom svijetu. Trebamo nastojati da to budu nekakve margine, ali dobro je da se priča kontekstualizira. Ne treba tome ne posvetiti pažnju, ali drago mi je da građani nisu nasjeli na ovakve provokacije - kazao je Klasić.

Jurič je kazao kako "održavaju molitvu u duhu tradicije hrvatkog pravoslavlja koja se nije čula 72 godine kada su je komunistički kriminalci izbacili iz njene kuće i u tu kuću uselili nekakve uljeze (Srpsku pravoslavnu crkvu, op. a.). Javno je poručio državi da od nje traže da registrira HPC. Rekao je da ih je sve više, da postaju sila i da "kreću u napad". Obred je predvodio episkop Aleksandar, inače Bugar.

- Zadnjeg i jedinog poglavara HPC-a je imenovao Ante Pavelić. Mnogi Hrvati su sanjali nezavisnu državu, ali ono što su dosanjali već 11. travnja bilo poražavajuće. Hrvatski patriotizam se gradi i njeguje na drugačiji način - objašnjava Klasić koji ne znam kakva će biti reakcija Vlade jer još uvijek očekuje reakciju na ploču HOS-a s pozdravom Za dom spremni u Jasenovcu.


HDZ se mora izjasniti

- Čini mi se da su prijašnje HDZ-ove vlade bile konkretnije. I Tuđman je bio je vrlo jasan prema ustaškom pokretu. Ne može biti da se svaki razgovor o NDH, ustaštvu, završava "ali tako je bilo i u komunizmu". Osnivanje HPC-a, skandiranje po ulicama ZDS, šetanje u crnim uniformama... Na to treba reagirati. Prije svega zbog odnosa prema nama jer ta država nije bila država koja je ikome, posebno Hrvatima donijela išta dobro - upozorava Klasić.

Nada se da se stranačka politika HDZ-a nije promijenila od kada je Biškupić bio ministar, a "ako se jest onda HDZ treba javno reći kakav je njegov odnos prema ostavima NDH".

Facebook komentari

hr Fri Jan 06 2017 15:01:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/587203301eea8f3ed28b45d4/80
Foto: Marin Pitton / CROMETEO

HAK: Orkanski vjetar i snježni zapusi - više cesta zatvoreno za promet

Na splitskom okružju u prekidu su katamaranske linije 9604 Ubli-Vela Luka-Hvar-Split, 9608 Korčula-Hvar-Split i 9603 Jelsa -Bol -Split te 631 Split-Supetar

 Za sav promet, zbog orkanskog vjetra i snježnih zapuha zatvorene su ceste: A1 između čvorova Sveti Rok i Posedarje; A6 Rijeka-Zagreb između Kikovice i Delnica; A7 između čvorova Sveti Kuzam i Šmrika; Jadranska magistrala (DC8) između Bakra i Svete Marije Magdalene; DC1 između Udbine i Gračaca; DC54 Maslenica-Zaton Obrovački, Paški most, i Krčki most, izvijestio je jutros Hrvatski autoklub (HAK).

Samo za osobna vozila, zbog olujnog vjetra, otvorene su: dionica brze ceste A6 Kikovica-Rijeka (čvor Orehovica) između čvorova Čavle i Kikovica, riječka obilaznica između čvorova Škurinje i Orehovica; brza cesta Solin-Klis i DC25 Gospić-Karlobag.

Zbog snijega, jakog vjetra koji nosi snijeg, stvara nanose i smanjuje vidljivost trenutno nema prohodnih cesta za teretna vozila (s i bez prikolice) iz smjera unutrašnjosti prema Istri, Rijeci, Primorju, Dalmaciji i obratno. Sva su odmorišta i parkirališta uz cestu popunjena isključenim teretnim vozilima, pa se savjetuje vozačima da ne kreću na put dok ne budu imali informaciju da su ceste otvorene i prohodne. Zbog zimskih uvjeta poteškoće u prometu za kamione s prikolicama i tegljače s poluprikolicama su djelomice i na području Slavonije, središnje i sjeverozapadne Hrvatske.

Snijeg otežava promet u Lici, Gorskom kotaru, središnjoj i sjeverozapadnoj Hrvatskoj, Slavoniji. Zbog niskih temperatura moguća je poledica. Olujni vjetar otežava promet u Istri, Hrvatskom primorju i Dalmaciji. Vozače se upozorava da prilagode brzinu i način vožnje uvjetima na cestama, ne kreću na put bez zimske opreme i, ako je moguće, odgode putovanje.

Zbog prepriječenog teretnog vozila na državnoj cesti DC69 Slatina-Ćeralije, vozi se jednim trakom naizmjenično.

Kolona teretnih vozila na graničnom prijelazu Bajakovo na izlasku duga je oko kilometar.

Zbog zimskih uvjeta u Hrvatskoj, zabrane prometa za kamione s prikolicama i tegljače s poluprikolicama trenutno je onemogućen ulazak spomenutim kategorijama vozila na graničnim prijelazima Ilok, Slavonski Šamac, Stara Gradiška, Tovarnik, Slavonski Brod, Županja, Batina, Erdut.

U prekidu su na riječko okružju katamaranska linija 9309 Novalja - Rab - Rijeka, brodska linija 310 M.Lošinj - Unije - Susak i trajektne linije 335 Prizna - Žigljen, 338 Lopar - Valbiska, 334 Porozina - Brestova i Stinica-Mišnjak
Na splitskom okružju u prekidu su katamaranske linije 9604 Ubli-Vela Luka-Hvar-Split, 9608 Korčula-Hvar-Split i 9603 Jelsa -Bol -Split te 631 Split-Supetar. Na zadarskom okružju u prekidu su katamaranska linija 9403 Zadar-Molat-Brgulje-Zapuntel-Ist i  linija 9404 Zadar-Rivanj-Sestrunj-Zverinac-Božava-Brbinj

Facebook komentari

hr Wed Jan 18 2017 08:50:37 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/584121691eea8fe7108b456b/80
Foto: Rade Popadić

Splićani prvi u Hrvatskoj dobivaju mobilnu aplikaciju za slobodna parkirališna mjesta i pauk službu

Pilot projekt bi trebao biti postavljen već za mjesec dana u Ulici Domovinskog rata na kojoj se nalazi tridesetak parking mjesta, a testirao bi se četiri tjedna

 Zahvaljujući gradskom komunalnom poduzeću "Split parking" taj će grad uskoro prvi u Hrvatskoj i jedan od rijetkih u Europi imati mobilnu aplikaciju na kojoj će vozači u svakom trenutku imati informaciju gdje se nalazi slobodno mjesto za parkiranje, a osim plaćanja parkiranja kreditnim karticama, putem aplikacije koja podržava slanje fotografija će moći pozivati i 'pauk' ukoliko im je netko, primjerice, zagradio automobil.

Kako je Hini ekskluzivno otkrio direktor "Split parkinga" Marko Bartulić aplikaciju će izraditi splitska informatička tvrtka "Profico" s kojom su već sklopili ugovor, a cijena koju će to komunalno poduzeće platiti iznosi nešto manje od pola milijuna kuna. Pilot projekt bi trebao biti postavljen već za mjesec dana u Ulici Domovinskog rata na kojoj se nalazi tridesetak parking mjesta, a testirao bi se četiri tjedna. Ukoliko proba prođe pozitivno u skoro vrijeme bi se pokrio cijeli grad. Dok se na uličnim parkiralištima bude ugrađivala "senzorika" na vanuličnim parkiralištima i garažama postavljati će se nove rampe i kućice, LED svjetla i semafori na kojima će vozačima prilikom ulaska biti vidljivo koliko ima slobodnih mjesta.

- Suradnja je započela našom vizijom o rješavanju problema s parkingom u gradu te da uz gradnju i povećanje kapaciteta parkirališta uvedemo najnovije tehnologije koje su trenutno na svjetskom tržištu. Jedna od tih tehnologija je "senzorika" ili obilježavanje svih parking mjesta sa senzorima zahvaljujući čemu će građani putem mobilne aplikacije moći u svakom trenutku vidjeti gdje u gradu imaju prazno parkirališno mjesto. Modernizacija tog sustava ima velike prednosti, a to je da korisnici u budućnosti više neće trebati kružiti po gradu kako bi pronašli slobodno mjesto trošeći pri tom gorivo i svoje vrijeme te zagađujući okolinu, a po prvi put ćemo imati analitičke i statističke podatke. Takvu sličnu tehnologiju pokrivanja cijelog grada u Europi još jedino imaju Francuska i Švicarska - objasnio je Bartulić. Dodao je da im je iznimno drago što će Split imati prvi takvu mobilnu aplikaciju u Hrvatskoj.

"Senzorika" će biti postavljena tako da će na svakom parking mjestu biti senzor koji će se očitavati pomoću elektromagnetnog i infracrvenog modusa, a uspješnost očitanja će mu biti 98 posto. Parking u Splitu se i sada može platiti SMS porukom, no zahvaljujući novoj mobilnoj aplikaciji u budućnosti neće biti dodatnih troškova koje sada naplaćuju teleoperateri, a vozači više neće trebati upisivati registracijske oznake ni zone, dok će plaćanje moći obaviti i kreditnom karticom.

- Promijenit ćemo i fokus rada pauk službe tako da će se raditi po pozivu građana koji će putem mobilne aplikacije moći prijaviti nepropisno parkiranje. Mi ćemo se truditi da komunalni prilazi, pješački prijelazi, autobusna stajališta i mjesta za osobe s invaliditetom budu slobodni. Pokušat ćemo se u našem redovnom radu fokusirati na komunalni red, dok će se gradski kvartovi obilaziti po pozivu građana. Dojave građana na mobilnoj aplikaciji će biti anonimne - objasnio je Bartulić.

"Split parking" u skorije vrijeme namjerava graditi garažu na Sučidru, Mertojaku, u Vrazovoj ulici i rekonstruirati onu u Dvornikovim dvorima. Pripremili su kompletnu dokumentaciju za projekt gradnje novih 13 garaža s ukupnim kapacitetom od 2500 parkirališnih mjesta, no zbog privremenog financiranja gradskog proračuna projekt za sada ne mogu provesti. Kako bi riješili kroničan nedostatak parkirnih mjesta razmišljaju i o tzv. rotary garažama koje će u puno manje mjesta smjestiti više vozila. Naručili su i četiri nova pauk vozila koja će biti uža i niža kako bi mogli prolaziti i kroz male ulice u središtu grada.

Facebook komentari

hr Wed Jan 18 2017 08:22:35 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5877397b1eea8f82e88b458f/80
Foto: Vlada RH

Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju: Pod udarom smo nezabilježenim u europskoj praksi

Odbor se poziva i na europsku praksu koju poznaje kroz članstvo u Mreži europskih ureda za znanstvenu čestitost (ENRIO) te kaže da se ni u jednoj europskoj zemlji ne dovodi u pitanje legitimitet donošenja odluka krovnih tijela osim u Hrvatskoj

Iz Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju u utorak su priopćili kako su posljednjih mjeseci na udaru pojedinaca i interesnih grupacija unutar akademske zajednice, koji su zbog partikularnih interesa ometali rad Odbora i pokušali ga dezintegrirati, čime su, kaže se, dosegli razinu nezabilježenu u cjelokupnoj europskoj praksi.

U priopćenju koje je potpisao predsjednik Ivica Vilibić kaže se da je Odbor u posljednje dvije godine riješio više desetaka pristiglih predmeta, te da se pritom suočio s nezainteresiranošću većine visokoškolskih i znanstvenih institucija za etička pitanja.

Odbor se poziva i na europsku praksu koju poznaje kroz članstvo u Mreži europskih ureda za znanstvenu čestitost (ENRIO) te kaže da se ni u jednoj europskoj zemlji ne dovodi u pitanje legitimitet donošenja odluka krovnih tijela osim u Hrvatskoj.

Odbor se suočio s neobjektivnom i pristranom prosudbom kršenja etičkih načela, te s potpunim izostankom sankcija čak i kad je neprijeporno utvrđeno teško kršenje Etičkog kodeksa, kaže se.

U priopćenju podsjećaju i da za uređenja tih problema nije bilo dovoljno političke volje te da Odbor tri godine nije radio jer Sabor nije imenovao njegove članove, uključujući i činjenicu da su je u jednoj varijanti Zakona o znanosti i visokom obrazovanju bili uklonjeni članci koji reguliraju njegovo postojanje.

Čini se da dio politike i akademske zajednice Odbor smatra nepotrebnim

"Sudimo li prema sadašnjem stanju stvari, čini se da dio politike, kao i određeni dio akademske zajednice, smatraju da su Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju i zakonska regulativa etičkog ponašanja u tome području društvene prakse - nepotrebni!", stoji u priopćenju. 

Odbor je odbacio prigovore o zastari predmeta te ističe da je to jedna od bitnih razlikovnih odrednica etike u odnosu na pravo. Upravo zbog toga, kao i zbog neprimjereno dugog interregnuma u radu, Odbor je preuzeo rješavanje zaostalih predmeta zaprimljenih u prethodnom razdoblju, podsjeća Odbor.

Budući bi zanemarivanje zaostalih predmeta predstavljalo samo po sebi kršenje etičkih principa na kojima se temelji njegov rad, Odbor ih je odlučio riješiti u redovitoj proceduri, kaže se u priopćenju i dodaje da je „Odbor temeljem takve odluke uvučen u aktualne sukobe unutar hrvatskog političkoga, istraživačkog i akademskog prostora, čijoj kulminaciji upravo svjedočimo.“

Mišljenje koje je Odbor donio temelji se isključivo na međunarodnim standardima koje je propisalo Povjerenstvo za etiku u publiciranju, kao i međunarodnim priručnicima koji definiraju pravila naknadnih ispravaka već objavljenih znanstvenih radova, kaže se u priopćenju i naglašava da je svim znanstvenicima, a napose urednicima časopisa, trebao bi biti poznat instrument korekcije objavljenog teksta „Erratum“ ili „Errata corige“.

Odbor će prema Poslovniku o radu te praksi prethodnog saziva objavljivati svoja mišljenja o riješenim predmetima na mrežnim stranicama Agencije za znanost i visoko obrazovanje, dodaje se.

Etičkih principi u znanosti i visokom obrazovanju moraju biti dosljedno definirani zakonom

Odbor ponovno naglašava važnost poštovanja etičkih i moralnih principa u znanstvenom i akademskom radu, te potiče pojedince i institucije da prijave kršenja tih principa etičkim povjerenstvima i savjetima matičnih institucija ili samom Odboru za etiku u znanosti i visokom obrazovanju.

Nadalje, Odbor upozorava da medijska instrumentalizacija pojedinih slučajeva i sama predstavlja oblik etički neprihvatljivog ponašanja i stoga se snažno zalaže za poštovanje procedure prijavljivanja i rješavanja takvih predmeta.

Poziva institucije iz sustava znanosti i visokog obrazovanja da bez odugovlačenja sankcioniraju dokazana kršenja etičkih kodeksa, kao i da ulože napor u uklanjanje pretpostavki za takvo ponašanje.

Na kraju priopćenja, Odbor izražava mišljenje da pravni okvir kojim se uređuje pitanje etičkih principa u znanosti i visokom obrazovanju mora biti detaljno i dosljedno definiran Zakonom o znanosti i visokom obrazovanju, kao i relevantnom a nedostajućom pravnom regulativom.



Facebook komentari

hr Tue Jan 17 2017 22:47:57 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58381f1b1eea8f6eef8b456b/80
Foto: Dalmacija News

Marijana Puljak kandidatkinja stranke Pametno za splitsku gradonačelnicu

Puljak naglašava kako će stranka Pametno ponuditi potpuni zaokret u upravljanju gradom

Marijana Puljak, predsjednica stranke Pametno i splitska gradska vijećnica, kandidatkinja je te stranke za gradonačelnicu Splita na lokalnim izborima u svibnju, jednoglasno je na sjednici u utorak odlučila Skupština ogranka Split.

- Pokazali smo koliko volimo svoj grad, koliko nam je stalo do reda i pravila. Imamo viziju razvoja grada, želimo, znamo i možemo Split učiniti gradom s najboljom kvalitetom života u Hrvatskoj. Građani prepoznaju naš trud i borbu za javni interes i zato vjerujem u odličan ishod izbora u svibnju - rekla je.

Puljak naglašava kako će stranka Pametno ponuditi potpuni zaokret u upravljanju gradom.

- Ostat ćemo dosljedni sebi i beskompromisno se boriti za društvo jednakih mogućnosti za sve. Za grad bez namještanja natječaja i fiktivnog zapošljavanja, za komunalni red, Strategiju razvoja grada, novi GUP. Otvorit ćemo gradsku upravu građanima, kroz transparentan rad i dijeljenje svih informacija - kazala je.

Dodala je i kako su svjesni problema u kojima se Grad nalazi i naglasila kako će vrijedno raditi na njihovom rješavanju.

- Splitom će, nakon dva katastrofalna gradonačelnika, konačno vladati žena, s potpuno novim pristupom upravljanju gradom - ističu u priopćenju iz stranke Pametno i zaključuju kako je vrijeme da Split postane moderan, europski grad ugodnog života za sve njegove građane. 



Facebook komentari

hr Tue Jan 17 2017 22:09:08 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .