Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5a0999f2b9e03eb8a98b4569/80
Foto: Pixabay

Žene koje žive same sretnije su i ispunjenije od muškaraca samaca

Život ljudi koji nisu u vezi bitno se razlikuje od života onih koji jesu, ali ne na način na koji biste možda prvo pomislili

Žene koje žive same sretnije su i ispunjenije od samaca jer život u heteroseksualnoj partnerskoj zajednici za njih često predstavlja prilično opterećujuć i težak ‘posao’, pokazalo je novo istraživanje tvrtke koja se bavi analizom podataka Mintel.  Po anketi Mintela 61 posto samica sretnije je kada živi samačkim životom u odnosu na 49 posto samaca, prenosi britanski Telegraph.

Istraživanje je pokazalo i da 75 posto single žena prošle godine nije aktivno tražilo vezu s osobom suprotnog spola, u odnosu na 65 posto samaca.  Razlog tomu je činjenica po kojoj heteroseksualna veza zahtijeva puno više ulaganja, rada i napora za žene nego za muškarce. Zaposlene žene moraju odraditi dvostruki teret, u partnerskoj vezi i na poslu, a to se izuzetno teško odražava na usklađivanje njihova obiteljskog i poslovnog života. - piše N1.

Nedavno istraživanje kanadskih znanstvenika upućuje na to da postoji velik raskorak među muškarcima i ženama u vezi kada je posrijedi obavljanje kućanskih poslova. “Dokazano je da žene na njih svakodnevno troše puno više vremena od muškaraca, što može itekako poljuljati vezu. Smatram da su angažiranije i na emotivnom planu”, kaže profesorica Emily Grundy sa Sveučilišta Essex.

Generalno gledajući, žene ulažu više vremena i novca u svoj izgled, obavljaju više kućanskih poslova te ulažu više napora u rješavanje problema kada su u heteroseksualnoj vezi, kaže Gundy. Dodaje da su zbog svega navedenog žene zadovoljnije kada su single od muškaraca koji žive sami jer se tada bolje i jednostavnije uklapaju u bilo kakvo društvo. Usto najčešće imaju više bliskih prijatelja ili prijateljica na koje mogu računati kad im je teško u odnosu na muškarce.  

- Čini se da žene imaju veći izbor kada su posrijedi prisne prijateljice. Muškarci se najčešće u teškim životnim situacijama okreću suprugama jer imaju manje drugih prisnih osoba u svojem okruženju. - pojašnjava dr. Grundy.

Puno je ranijih studija pokazalo da su žene bez partnera sklonije brojnijim društvenim aktivnostima te da imaju veći broj prijatelja i prijateljica za razliku od muškaraca samaca. Tomu je pridonijelo i postupno skidanje stigme s pojma ‘single žena’. Pojmovi ‘usidjelica’ i ‘neženja’ postupno nestaju, a moderno društvo konačno shvaća da su mnoge samice odabrale ne biti u vezi jer su zadovoljnije i slobodnije u svojoj neovisnosti te im partnerski odnos s muškarcem i nije nužno potreban, zaključuje dr. Grundy.

Facebook komentari

hr Mon Nov 13 2017 14:20:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/58628a631eea8f339b8b45ab/80
Foto: Ilustracija

Znanstvenici ukazuju na bogatstvo na deponijima smeća diljem Europe

Znanstvenici su završili prvu studiju o dragocjenom materijalu koji se nalazi na velikim deponijima smeća i na otpadu diljem Europe u sklopu projekta ProSUM koji se provodi na razini Europske unije.

Konzorcij 17 partnera, koji predstavljaju istraživačke institute, geološke institute i industriju, u srijedu je pokrenuo internetsku bazu podataka o "urbanim rudnicima" na kojoj su detaljno navedene dragocjene sirovine skrivene u odbačenim akumulatorima i baterijama, u elektroničkim uređajima ili na otpadima vozila diljem Europe. 

Cilj projekta ProSUM je utvrditi inovativne mogućnosti za upotrebu sekundarnih izvora kritičnih sirovina (KS) u reciklažnoj industriji te ukazati na mjesta na kojima se nalaze aluminij, bakar i zlato u vrijednosti od više milijarda dolara. 

Grupa, koja uključuje i Sveučilište UN-a, navodi da su bogat izvor spomenutih sirovina suvremena vozila, a među njima su litij iz električnih automobila te čelik i magnezij. 

Ističe da je u pametnim telefonima koncentracija zlata 25 puta veća nego u najbogatijoj podzemnoj rudi. 

Projektom ProSUM uspostavljena je europska mreža znanja o sekundarnim izvorima kritičnih sirovina koje su od vitalnog značaja za današnje visoko tehnološko društvo. Svrha projekta je koordinirati i prikupiti podatke o sekundarnim izvorima kritičnih sirovina te usporediti karte zaliha iz "urbanih rudnika". 

Projekt se financira iz programa Obzor 2020 (Horizon 2020) Europske unije za istraživanje i inovacije u razdoblju od 2014. do 2020.

Facebook komentari

hr Thu Jan 18 2018 15:46:47 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a60b1c4b9e03eb64e8b4660/80

Loš zadah? Možda je zbog jezika!

Većina ljudi zna da dobra oralna higijena znači četkanje zuba i upotreba zubnog konca, ali što je s jezikom?

Neugodan zadah iz usta, medicinski nazvan halitoza, problem je s kojim se svatko od nas susreo bar nekoliko puta u životu, na vlastitom primjeru ili u svakodnevnim susretima s drugim ljudima.

U većini slučajeva rezultat je loše higijene usta i usne šupljine, no može biti znak i nekih drugih zdravstvenih problema. 

Usta su dom loših i dobrih bakterija. One se ne gomilaju samo na zubima, nego i na jeziku. Loše bakterije, osobito Helicobacter Pylori, jedan su od glavnih uzroka lošeg zadaha. 

H. Pylori uglavnom živi na jeziku, pa svaki put kada perete zube, četkicom prijeđite i preko jezika. Ako ste u mogućnosti, zube četkajte dva do tri puta dnevno. 

S obzirom na to da bakterije bujaju u suhim ustima, dodatni savjet za loš zadah je ispijanje više tekućine.

Ako ni čišćenje zuba niti jezika ne pomognu, vrijeme je za posjet liječniku.

Uzrok lošeg zadaha, naime, može biti i u dišnim putevima ili u želucu.

Najbolja prva pomoć protiv lošeg zadaha je žvakaća guma. No i tu postoji zamka. Naime, žvakaće gume koje sadrže šećer neće vam pomoći, pa treba pripaziti da kupite one bez dodatka šećera.  

Facebook komentari

hr Thu Jan 18 2018 15:46:23 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a60629fb9e03ead508b4585/80
Foto: Pixabay

Što kada strah postane fobija?

Zamislite da vas oblije znoj, drhtite i nekontrolirano brinete da ćete možda propustiti telefonski poziv zato što ste ostavili mobitel kod kuće? Zvuči apsurdno, ali to je vrlo stvarno stanje nazvano nomofobija.

Nomofobija je jedna od više od 250 poznatih fobija, vrsta tjeskobe koje su najčešće rezultat nekog osobnog dramatičnog iskustva, objašnjava profesor psihologije Juergen Margraf.

Taj dramatičan događaj pohranjen je u mozgu i neki okidači mogu izazvati i tjelesnu reakciju.

Bez obzira je li riječ o gelotofobiji, strahu od ismijavanja, ili oneirogmofobiji, strahu od "mokrih snova", osoba koja pati od fobija to teško podnosi, a može se i razboljeti.

Fobija se klasificira kao bolest nakon što se ispuni nekoliko kriterija, kaže Margraf. Primjerice, kada strah dosegne nepodnošljivu ili jedva podnošljivu razinu ili kada fobija ograničava kvalitetu života.

U tom slučaju osoba bi trebala potražiti pomoć psihoterapeuta. "Fobije se često liječe kognitivno-bihevioralnom terapijom", kaže Peter Falkai, ravnatelj sveučilišne klinike za psihijatriju i psihoterapiju Ludwiga Maximilijana.

Terapeut će s pacijentom pokušati kreirati situaciju koja izaziva tjeskobu i zatim je analizirati i pokazati moguća rješenja. Terapija se obično kombinira s odgovarajućom količinom antidepresiva, a vrsta fobije utječe na izbor terapije.

Neki ljudi fobiju uspiju prevladati sami, ali ako samoterapija ne da rezultate, rad s iskusnim terapeutom najbolji je način da ovaj psihički poremećaj postane kroničan.

Facebook komentari

hr Thu Jan 18 2018 10:02:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a6050f8b9e03e17518b4568/80

Davor Rostuhar osvojio Južni pol i postao prvi Hrvat koji je to uspio

Ekspedicija je trajala 47 dana tijekom kojih je Davor sam, hodajući na skijama prešao 1163 km od ruba Antarktike do Južnog Pola

 Davor Rostuhar, 17.01.2018. u 19:00 sati po hrvatskom vremenu, uspješno je završio Prvu hrvatsku ekspediciju na Južni pol.

Ekspedicija je trajala 47 dana tijekom kojih je Davor sam, hodajući na skijama prešao 1163 km od ruba Antarktike do Južnog Pola, i time postao prvi Hrvat te 21. osoba u svijetu koja je to uspjela.

 Sve što mu je potrebno za život (šator, hrana, oprema i sl.) vukao je u sledu koji je na početku ekspedicije težio 135 kg. Dnevno je hodao između 10 i 12 sati te prelazio u prosjeku 25 km dnevno. Imao je ukupno tri dana pauze. Temperature su bile između -15 i -27, uz osjećaj hladnoće čak do -50.

- Presretan sam jer sam sami sebi dokazao da je moguće ostvariti snove. Postavio sam si ambiciozan cilj i putem do ostvarenja htio dokazati da se uz puno rada, vjere, truda i predanosti može ostvariti što god poželiš.Nadam se da će ova moja priča motivirati i druge ljude, kao što su drugi motivirali mene. Slijedite svoje snove. Moguće je! - kazao je Davor

Facebook komentari

hr Thu Jan 18 2018 08:47:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .