Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5a3e30d1b9e03e762e8b4711/80
Foto: TRIS/ G.Šimac

U eteru zavapila: Pomozite, gladna sam!

Možete li uopće zamisliti koliko očajan mora biti čovjek kada odluči okrenuti broj telefona lokalne radio stanice da bi u eteru, kroz suze, zavapio: Pomozite, umirem od gladi!A upravo na to se, u trenutku potpunog beznađa, odlučila 70-godišnja Kninjanka Mileva Hasani, jer, doista, nije imala ni koricu suhog kruha kojom bi nakratko zavarala prazan želudac. I nije joj se činilo nimalo izgledno ni da bi se njezina bijedna sudbina kakvom čarolijom uskoro mogla promijeniti. Nadolazeći blagdani za Milevu znače samo tugu…

Njezin vapaj duboko se dojmio obitelji Prodanović, Dragice i Ilije, koji su reagirali odmah.

-Ne znam kako bi vam opisala taj osjećaj koji je u meni izazvao Milevin glas na radiju, te suze nesretne, gladne, usamljene žene kojoj nema tko pomoći i pružiti utjehu. Stvorio mi se čvor u grlu, suze su mi mutile vid, istrčala sam iz stana u kućnim papučama, bez čarapa, bosa, i natjerala supruga da odmah idemo u Vrpolje odnijeti makar osnovne namirnice i pomoći Milevi. Bila sam uzbuđena zbog saznanja da u današnje doba ima tako očajnih ljudi koji doslovce gladuju. Sramota je to za društvo, za Kninjane, i sve druge koji su čuli Milevu, ali nisu ništa poduzeli – govori nam emotivno Dragica, koja je odmah na Facebooku objavila apel za pomoć gladnoj ženi, Milevi Hasani, piše portal TRIS

I Šprajc se uključio, ali nije pomoglo…

-Čak je i Zoran Šprajc, urednik na RTL-u, objavio apel na svom FB-u, i pozvao građane na solidarnost i empatiju s nesretnom Milevom. Mislila sam da će nas zatrpati pozivi humanih i socijalno osjetljivih građana. Znam da su naši ljudi u tome uvijek nevjerojatno srčani. Ali čak ni Šprajc nije svojom objavom dirnuo veći broj ljudi, i vjerovali ili ne, javilo mi se tek njih četvero. Jedna studentica iz Njemačke Eva Herceg, i još troje odavde: Mato Mihić, Štefanija Sačić i Božo Šuša… – ispričala je gospođa Dragica za portal TRIS, dočekujući nas na cesti, kao kakav dobrovoljni vodić do doma Hasanijevih u Vrpolju.

I njezin suprug je tu, donijeli su neke potrepštine Milevi, brašno, šećer, ulje, mlijeko, konzerve , paštete…

Kuća se doima nadrealnom. Njezin okoliš apokaliptičnim. Teško je povjerovati da tu netko živi. Ali, Milevi je to dom. A nigdje čovjeku nije, niti može biti, kao u vlastitom domu. Ni ona ga ne bi mijenjala ni za što kad bi Grad pokazao volju i spremnost da joj krov i zidove malo pokrpa kako joj se ne bi voda slijevala niz zidove, pravo u kuhinju.

– Naprosto mi je dogorilo. U kući nisam imala baš ništa, ni starog, tvrdog kruha, kamoli što drugo. I zato sam nazvala Radio Knin i jednostavno rekla: Gladna sam, pomozite! – nevoljko će Mileva, otvarajući pred nama vrata svoga skromnog, ruševnog kućerka u Vrpolju nedaleko Knina, gdje živi potpuno sama okružena doslovce ruševinama.

Znala je, veli, biti bez kruha i po 20 dana. Pogotovo zimi…


Miris topline i siromaštva

Teško joj je pri srcu, naslanja se na kauč u kuhinji, uranja lice među ruke, s mukom diže pogled prema nama, i jedva da izusti pokoju riječ. Dragica govori umjesto nje. A u unutrašnjosti kućerka, naslonjenog na ruševine nekadašnjih solidnih kuća, nevjerojatan miris topline. I siromaštva. Kuhinja blista od čistoće. Svaka je stvar na svom mjestu, štednjak besprijekorno ulašten, vidi se da već duže vrijeme nije na njemu baš ništa skuhano. Skromno i savršeno uredno. Osjeća se ženska ruka. Ali, ni traga mirisu blagdanskih kolača koji se već uveliko peku u mnogim našim domovima. Kolač je ovdje luksuz koji se ne viđa…

– Da smo svi mi malo manje grabežljivi i sebični, kontejneri bi bili stvarno za smeće, a ne bi se u restorane pretvarali- ironično će ogorčena gospođa Prodanović.

Mileva živi od tisuću kuna mirovine, koju je stekla radeći u TVIK-u 22 godine. Prošla je izbjegličku kalvariju, jedno vrijeme je bila smještena u Vukovaru, a onda otišla u Njemačku kao izbjeglica i iz Njemačke se vratila 2008. Ima troje djece, sina koji je invalid, i živi u Nizozemskoj, i dvije kćeri. Jedna je s obitelji u Gračacu, teško živi kao i njezina majka, a druga, nedaleko od Milevinog doma, ali je kao neka tajnovita rana na Milevinom srcu. Ne želi o njoj…

U susjedstvu ima nekoliko starijih žena s kojima se povremeno vidi, u bolja vremena i kavu zajedno popiju, isto je i njima kao i njoj, ali bar imaju solidne kuće, koje ne prijete da će im se srušiti na glavu kao Milevi njezina.

Tražila je obnovu kuće, ali su je odbili. Kuća je vlasništvo njezina supruga Alija Hasanija, s Kosova, koji je 1991. otišao, ostavio Milevu i djecu i nikad više od njega ni glasa nisu čuli. Pokušala je svoje stambeno pitanje riješiti povratom stanarskog prava, jer nekad je živjela u kninskoj Masleničkoj ulici u državnom stanu, ali su je odbili jer ima – kuću !?

– Kuću imate, ali obnovu ne možete dobiti jer kuća nije na vama, nego na vašem mužu, tako mi govore. A ja ne znam niti je li moj muž uopće još živ. I tako se vrtim u tom začaranom krugu i svi skidaju odgovornost sa sebe-  žali se nemoćno Mileva.


Jedan dnevni obrok iz Pučke kuhinje…

Čudimo se da Centar za socijalnu skrb nije reagirao, osigurao joj makar suhi obrok, ili eventulano jedan obrok iz Pučke kuhinje. No, Mileva je i njima kucala na vrata, međutim, pravdali su se govoreći kako bi joj donijeli božićni dar ali je ne mogu naći.

– Vidite, kad mi treba donijeti kakvu pomoć, govore da me ne mogu naći. A poštar mi uredno donosi račune, nikad ne zaluta nijedan, pogotovo kad stižu ovrhe zbog dugova koje ne mogu podmiriti jer nemam od čega. Kako me nađu kad treba očitati brojilo za struju i vodu? Na banci sam digla dvije svoje mirovine odjednom i kupila drva, jer možda bez kruha i mogu, ali na ovoj studeni bez drva ne mogu- kaže. Doduše, veli, priznaju da ima pravo na obrok iz Puke kuhinje dnevno, čak su ga dvaput i donijeli, a onda prekinuli. Čekaju nalaz liječnika. Rješenje ustanove. Ne znam, priznaje Mileva, sliježući ramenima.

– Dolazili su neki ljudi ovdje iz raznih ustanova, i onda mi kažu : Vi ste k’o najbolja cura, što ne idete raditi! Rugaju se samnom…

Slučaj je htio baš dok smo u toplini Milevinog tužnog doma slušali priču o još jednog nesretnoj ljudskoj sudbini, na vrata zakuca poštar.

– Eto, vidite kako me poštar lako nađe- pomalo će slavodobitno Mileva, zadovoljna što su se njezine riječi potvrdile. Poštar joj uruči bijelu kuvertu, Dragica gleda što bi moglo biti, i odmah konstatira: Centar za socijalnu skrb. Stiglo rješenje kojom joj se odobrava jedan dnevni obrok iz Pučke kuhinje svaki dan- čita Dragica službeni dopis kojeg je upravo donio poštar.

Nije puno, ali lakše se diše, pomislimo u sebi. Iz rješenja proizlazi da ima pravo i na pomoć u kući, za spremanje i čišćenje, dva puta tjedno, a i kućni majstor bi po rješenju trebao dolaziti dva puta tjedno radi saniranja njezinog ruševnog doma.

-Ali, što će meni kućni majstor ako on ne može popraviti krov da ne prokišnjava i srediti ove napukle zidove da mi se kuća ne sruči na glavu-  sve zdvaja nad pismom Mileva.

– Nije meni ovdje loše, samo da mi kuću poprave kako valja-  skromno će, odgovarajući na pitanje bi li radije živjela u gradu u kakvom malom stanu kao nositelj stanarskog prava. U stan bi išla tek ako nema druge, ali radije bi ostala u kući, samo da je obnove.


M. Jelić : Grad Knin može dati samo jednokratnu godišnju pomoć do 500 kuna!

No, može li to Mileva uopće ostvariti, ima li na to pravo? E, to smo pitali gradonačelnika Knina Marka Jelića.

– Jedini trag o gospođi Hasani koji imamo u Gradu je zahtjev za očitovanje u vezi stambenog zbrinjavanja koji smo zaprimili od Upravnog odjela za prostorno uređenje, komunalne, imovinsko-pravne poslove i zaštitu okoliša 4. svibnja 2016., radi provjere podataka jesu li Mileva i Ali Hasani bili evidentirani kao nositelji stanarskog prava na stanu u Kninu. Uvidom u službene evidencije, pronađen je Ali Hasani kao nositelj stanarskog prava u ex.Bloku III decembra 15., danas Maselničkoj 15. I to smo očitovanje proslijedili uredu Državne uprave u Šibensko- kninskoj županiji- detaljno će gradonačelnik, upućujući nas na županiju i Državnu upravu.

– Mi kao Grad možemo dati smao preporuku za stambeno zbirnjavanje, i to smo učinili. Jer, Ali Hasani je bio nositelj stanarskog prava, a kako su tada bili u braku, gospođa Mileva Hasni je bila sunositeljica stanarskog prava na tom stanu, i ona može podnijeti zahtjev za stambeno zbrinjavanje, ali u Ured državne uprave u Šibeniku. A dalje je sve u njihovim rukama. Ono što Grad za gopođu Milevu može učiniti, kazuje nam gradonačelnik Jelić- to je skromna jednokratna godišnja pomoć u iznosu od 300 – 500 kuna, i da nam se obratila, mi bi joj tu pomoć odobrili. Još nije kasno, poručite joj slobodno da nam se javi- napominje kninski gradonačelnik Marko Jelić, uz opasku da u Kninu, nažalost, ima puno takvih priča.

– Da nam se gospođa Hasani obratila-  dodaje uzgred- mogla je dobiti i pomoć za ogrijevno drvo. Trenutno to pravko koristi 21 naš sugrađanin. Ali, nažalost, više od toga mi ne možemo, jer niti je to u našoj nadležnosti a niti imamo financijskih sredstava-  zaključuje Jelić.

Mileva nas sa zahvalnošću ispraća, sretna da joj je netko pokolonio nakratko pažnju i saslušao njezinu životnu priču, dao nadu da će možda neki dobri ljudi, ako ne i sustav, za nju nešto učiniti. Dragica i Ilija Prodanović sigurno hoće. Na Božić će biti njihov gost. Taj dan Mileva neće biti gladna,piše portal TRIS

Ni sama.

Ali, nije Božić svaki dan…

hr Sat Dec 23 2017 11:33:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c0e8a430e4938c0438b4569/80

U dvije godine 4.500 novih projekata i gotovo 8 milijardi kuna potpora

Potpore i zajmovi za poljoprivredu, generacijsku obnovu, bolje životne i radne uvjete u ruralnom području

Sredstvima Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj Ministarstvo poljoprivrede potiče proizvodnju, preradu te razvoj lokalne infrastrukture s ciljem stvaranja hrvatskog ruralnog područja poželjnim mjestom za život. U posljednje dvije godine ugovoreno je više od 4.500 novih investicijskih projekata u poljoprivredi te poljoprivrednicima isplaćeno 7,9 milijardi kuna potpora, kojima se grade farme, podižu novi trajni nasadi i kupuje mehanizacija.

Potpore iz Programa ruralnog razvoja vode prema jačanju konkurentnosti poljoprivrede, šumarstva i prerađivačke industrije. Kako bi se unaprijedili životni i radni uvjeti  u ruralnom području potpore su išle i u smjeru financiranja lokalne infrastrukture. Financira se izgradnju i opremanja 57 dječjih vrtića, 30 vatrogasnih i društvenih domova, uređenja 13 lokalnih javnih površina, a u šest županija na 3.763 hektara gradi se infrastruktura javnog navodnjavanja vrijedna 360 milijuna kuna. Od raspoloživih 18,1 milijardi kuna Programa ruralnog razvoja, do sada je 85% sedmogodišnjeg iznosa stavljeno na raspolaganje kroz natječaje, od toga je ugovoreno gotovo 65%, a isplaćeno više od 27% ukupne alokacije.

Od ukupno ugovorenih investicija iz Programa ruralnog razvoja u iznosu od 9,6 milijardi kuna, najveći postotak (preko 35%), odnosno 3,44 milijarde kuna, odnosi se na mjeru 4, odnosno na modernizaciju poljoprivrednih gospodarstava i ulaganja u fizičku imovinu. Čak 95% sredstava ugovorenih za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva dodijeljeno je u posljednje dvije godine.

Generacijska obnova hrvatskog sela potiče se potporama za mlade poljoprivrednike. U tu svrhu isplaćeno je 146 milijuna kuna na račune preko 600 mladih poljoprivrednika, koji tim novcem podižu nasade, grade i opremaju prostore za prodaju svojih proizvoda, kupuju poljoprivredno zemljište, domaće životinje, sjeme i sadni materijal te poljoprivrednu mehanizaciju i opremu. U posljednje dvije godine ekološka poljoprivreda bilježi uzlazni trend. Za prijelaz s konvencionalne na ekološku proizvodnju i njeno održavanje isplaćeno je 372 milijuna kuna.

Poljoprivrednicima su za investicije na raspolaganju zajmovi s kamatnim stopama 0,5% i 1%, a za sektor mljekarstva čak 0,1%, što su znatno povoljnijim uvjetima od onih koji nudi bankarski sektor. Zajmove poljoprivrednici mogu koristiti za kupnju životinja, jednogodišnjeg bilje, opreme, obrtna sredstava, a za sve to osigurano je pola milijarde kuna iz Programa ruralnog razvoja RH.

Kroz Program ruralnog razvoja omogućeno je sufinanciranje premija osiguranja našim poljoprivrednicima. Država pokriva 70% premije, dok poljoprivrednik plaća samo 30%. Rezultat mjere je rast broja ugovorenih polica osiguranja s 18.526 iz 2017. godine na 34.717, što je povećanje od 87% u odnosu na prošlu godinu.

Za dobrobit životinja, bolju hranidbu, smještaj i ispašu životinja na farmama uzgajivači goveda, svinja i peradi od ove godine mogu dobiti dodatni novac.

U posljednje dvije godine provedbe Programa ruralnog razvoja ostvaren je zavidan napredak u ugovaranju i provedbi, a o uspješnoj dinamici svjedoči i činjenica da je već sredinom 2018. premašen cilj za povlačenje sredstava za 2018. (ostvareno je 137% cilja za 2018.) te je postignuto već preko 64% cilja za kraj 2019. godine.


hr Mon Dec 10 2018 16:47:01 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/542aa0ff1899423b2a000028/80

Zabrinjavajući podaci: U Hrvatskoj je 20 posto građana u riziku od siromaštva!

Više od 7 posto građana ne može priuštiti adekvatno grijanje u ovim, najhladnijim mjesecima

Danas se diljem svijeta obilježava Međunarodni dan ljudskih prava, a ove godine posvećen je 70. obljetnici usvajanja Opće deklaracije o ljudskim pravima Ujedinjenih naroda. Riječ je o dokumentu koji predstavlja civilizacijski iskorak, jer su njime brojne države, okupljene u UN, odlučile spriječiti ponavljanje strahota Drugog svjetskog rata, koji je pokazao što je čovjek spreman učiniti čovjeku, pišu Vijesti.hr.

Prema Općoj deklaraciji, ljudska prava temelj su slobode i pravde u svijetu, kao i put prema slobodi od straha i od neimaštine. Naime, upravo je siromaštvo veliki neprijatelj ljudskih prava i partner diskriminaciji, jer često znači život u potpuno neadekvatnim uvjetima, društvenoj izolaciji, a može imati brojne posljedice na zdravlje, obrazovanje ili pristup tržištu rada, kao i dovesti do beskućništva.

Kako upozorava pučka pravobraniteljica Lora Vidović, prema zadnjim podacima, u Hrvatskoj je 20 posto građana u riziku od siromaštva, a u toj situaciji je i više od 28 posto starijih osoba.

Također, više od 7 posto građana ne može priuštiti adekvatno grijanje u ovim, najhladnijim mjesecima. Nažalost, prijedlog pučke pravobraniteljice Lore Vidović da se smanji PDV na drva za ogrjev, toplinsku energiju i plin, kao što je to slučaj s električnom energijom, nije uvažen, uz obrazloženje kako bi se time stvorio dodatan negativan utjecaj na prihode državnog proračuna.

"Ovakve odluke ne ohrabruju jer je stav države prema ljudskim pravima vidljiv, između ostalog, i u raspodjeli sredstava za najpotrebitije. Hrvatska se u Ustavu odredila kao socijalna država, a ratifikacijom Pakta o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima 1991., obvezala se, između ostalog, i na zaštitu prava na pravedne i povoljne radne uvjete, prava na socijalnu sigurnost i prava na uživanje najvišeg mogućeg standarda tjelesnog i duševnog zdravlja. Međutim, iako je to trebala učiniti još 2006., Hrvatska još uvijek Odboru za gospodarska, socijalna i kulturna prava UN-a nije dostavila Drugo periodično izvješće o provedbi obveza iz ovog Pakta", kaže Vidović.

Također, iako je gospodarstvo u porastu, rastu i pokazatelji siromaštva, i puno je prostora za jačanje socijalne sigurnosti građana.

"Tako je, između ostalog, potrebno povećati iznose naknada i dostupnost socijalnih usluga u svim dijelovima zemlje, a velika je odgovornost i na gradovima i općinama, koji ne ispunjavaju uvijek zakonske obveze, pa tako, primjerice, ne isplaćuju svi troškove stanovanja", ističe.

"Zabrinjava i što građani često nisu upoznati sa svojim pravima i ne znaju kome se obratiti, a kada i znaju, na to se ne odlučuju jer nemaju snage ni volje, ne vjeruju da će time išta dobro postići, boje se troškova ili nečije osvete. No, potrebno je podsjetiti kako je društvo snažno onoliko koliko su snažni njegovi najranjiviji članovi, a upravo nas Opća deklaracija ohrabruje ne samo da tražimo zaštitu vlastitih ljudskih prava, već i podižemo glas za prava drugih, čak i ako se međusobno ne razumijemo i ne slažemo. Jer kada su ljudska prava ugrožena jednoj osobi, ugrožena su svima.

Međunarodni dan ljudskih prava pravobraniteljica će ove godine obilježiti u Rijeci, Osijeku i Splitu, organiziranjem rasprava o načinima jačanja zaštite radnika, osoba lišenih slobode te sustava besplatne pravne pomoći. Ove teme bit će među onima o kojima će pravobraniteljica izvijestiti Hrvatski sabor i javnost u Izvješću za 2018. godinu do kraja ožujka, a koji je već u pripremi", poručuje Lora Vidović.

hr Mon Dec 10 2018 15:51:24 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c0e71290e4938f8428b4587/80

Danijela Martinović: “Moja priča u niti jednom se trenutku ne dotiče nauka Crkve i vjere“

Nakon što su se zadarski franjevci ogradili od Danijelinog predavanja i javnosti se obratili priopćenjem u kojem ističu kako je oni nisu pozvali da održi predavanje, već je to učinila jedna obitelj, priopćenjem se oglasila i Danijela.

- Ponukana natpisima pojedinih medija u kojima se na pogrešan način interpretira moje izlaganje održano u Zadru prije nekoliko dana osjećam potrebu napisati nekoliko riječi pojašnjenja.

Prije nešto više od godinu upoznala sam obitelj Blaslov koja je organizirala predivan humanitarni koncert u Zadru. Nakana koncerta bila je prikupiti sredstva za pomoć radu udruzi Hrvatska udruga leukemije i limfoma Zadar. Gospođa Blaslov mi tom prilikom rekla da je u mojoj knjizi poezije otkrila jednu molitvu koju je jako zavoljela i koju je počela poklanjati prijateljima kao poklon. Molitva je otišla sve do daleke Australije. Ponukana tom nenadanom plimom ljubavi koja se dogodila oko molitve pozvala me na izlaganje u mali prostor u sklopu crkve Sv. Frane u Zadru, gdje inače dolaze različiti ljudi pričati o različitim temama koje motiviraju, ohrabruju i inspiriraju. Izlaganje smo nazvali Putevima jedne molitve.

Moje namjere su iskrene i poštene, svojom pričom i iskustvom želim inspirirati druge i drago mi je ukoliko u tome uspijevam. Žao mi je ukoliko sam nekoga time povrijedila. To mi niti najmanje nije bila namjera. Osobito time nisam željela povrijediti uzorite Franjevce iz samostana Sv. Frane u Zadru niti predstavnike Crkve. Moja priča u niti jednom se trenutku ne dotiče nauka Crkve i vjere. Voljela bih da su svi tako čuli moju priču.

Odrasala sam i odgajana u katoličkom duhu i to je nepromjeniva činjenica koja nikada i ničim  nije  dovedena u pitanje. Moja istinska namjera je jedino širenje ljubavi i to ću nastaviti raditi svim onim što ja jesam; pjevanjem, pisanjem, čitavim svojim postojanjem.

I za kraj uz najiskrenije čestitke za nadolazeće božićne blagdane poklanjam vam skroman poklon iz svog srca, moju molitvu, a onima koji u njoj nalaze bilo što sporno unaprijed se ispričavam.“

Moja molitva

Bože daj mi svoj dlan onda kada je najpotrebnije

Budi uz mene da ne pokleknem od straha i ponesem se

Kao životni dezerter

Daj mi hrabrosti da

Tamo gdje vlada nemir budem mir

Tamo gdje je tama budem svjetlo

Tamo gdje je buka ogovaranja budem tišina prihvaćanja

Tamo gdje je nasilje budem štit

Tamo gdje je bolni tajac budem nestvarna melodija

Ali uvijek i svugdje daj mi tajnu moć da budem

Ljubav

Ljubav

Ljubav

hr Mon Dec 10 2018 14:59:21 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/59f88d1eb9e03ef0988b4591/80
Foto: Pixabay / Ilustracija

Opomena za profesora iz Čakovca: 'Dobio je žuti karton. Ukoliko bi se ponovilo, mogao bi dobiti otkaz'

Škola je propustila poduzeti sve mjere kako bi se eventualno spriječila situacija do koje je došlo

Profesor iz Tehničke škole u Čakovcu Franjo Dragičević dobio je opomenu pred otkaz zbog toga što se fizički sukobio s učenicima, potvrđeno je na konferenciji za medije u Ministarstvu obrazovanja. 

- Škola nije iskoristila sve mogućnosti koje je mogla provesti unutar ovlasti niti je kontinuirano provodila mjere koje je Ministarstvo propisalo. Ravnatelj je nastavniku izrekao mjeru. Ukoliko bi se incident ponavljao, nastavnik bi mogao dobiti otkaz", rečeno je u Ministarstvu. 

Ministrica obrazovanja Blaženka Divjak potvrdila je da profesor i dalje radi te da je na neki način dobio "žuti karton". Kao olakotna okolnost, profesoru Dragičeviću uzeto je to što mu je dosadašnja krarijera, a ima samo godinu dana do mirovine, besprijekorna. Očito je zakazala i škola jer je profesor nekoliko puta upozoravao nadležne na ono s čime se susreće na nastavi. 

Rekla je da se i sama osobno susretala sa sličnim slučajevima.

- Nasilje nikada nije dobar odgovor na nasilje. Ova situacija zahtjeva sveobuhvatne mjere. Pokrenut ću nacionalni akcijski plan za prevnciju nasilja u školama na razini Hrvatske", istaknula je, piše vijesti.hr

hr Mon Dec 10 2018 14:45:19 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .