Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/571088bf0dfb8ad2628b46f6/80
Foto: FaH

Što ostaje iza Baracka Obame?

Nakon dva mandata na čelu najveće svjetske sile, politički analitičari govorili su za Hinu o njegovoj ostavštini, o tome koliko je bio uspješan na vanjskopolitičkom i unutarnjem planu i kakvu Ameriku danas 55-godišnji bivši pravnik i senator iz Illinoisa ostavlja svojem nasljedniku Donaldu Trumpu

 Sjedinjene Države i svijet prije osam su godina očekivali mnogo od Baracka Obame, 44. američkog i prvog tamnoputog predsjednika. Zvali su ga novom nadom. Uoči njegova odlaska iz Bijele kuće upitno je koliko je ta očekivanja uspio ispuniti, ocjena je hrvatskih političkih analitičara.

Nakon dva mandata na čelu najveće svjetske sile, politički analitičari govorili su za Hinu o njegovoj ostavštini, o tome koliko je bio uspješan na vanjskopolitičkom i unutarnjem planu i kakvu Ameriku danas 55-godišnji bivši pravnik i senator iz Illinoisa ostavlja svojem nasljedniku Donaldu Trumpu.

"Predsjednik Obama je došao na čelo SAD-a u trenutku vrlo velikih očekivanja, kada je prethodna administracija bila prilično diskreditirana. U prvoj godini mandata dobio je Nobelovu nagradu za mir koja je na neki način bila simbol tih velikih očekivanja. Nažalost, ne mogu zaključiti da je nakon osam godina doista sva ta očekivanja i ispunio", rekao je Hini političar i  povijesničar Ivo Banac.

Još oštriji na riječima bio je politolog Žarko Puhovski, koji Obamu naziva "velikim razočaranjem" i smatra da je američki predsjednik na odlasku živio dugo u uvjerenju da je za ispunjenje njegova mandata dovoljna činjenica da je prvi Afroamerikanac koji je pobijedio na izborima.

Povjesničar Tvrtko Jakovina, specijaliziran za povijest 20. stoljeća, smatra da je Obama "vratio dobar ugled SAD-u koji je bio prilično nizak u mnogim dijelovima svijeta nakon predsjednika Georgea W. Busha".

Također je vratio u svjetsku politiku mnoge vještine i postao inspiracija mnogima, naglašava Jakovina, ali ipak priznaje da je Obamin rezultat, "iako pozitivan, manje dobar nego što smo se nadali. On nije iznevjerio, ali je mogao učiniti više".

Obamin široki osmijeh, iznimne govorničke vještine, havajski spokoj i miran stil vladanja obilježili su političara koji se sprema napustiti Ovalni ured. No, što će ostati zapamćeno iz dva mandata sina kenijskog oca i samohrane američke majke, koji je proveo djetinjstvo između Amerike i Indonezije? Hoće li ga pamtiti po smanjenju nezaposlenosti, operaciji kojom je ubijen Osama Bin Laden, reformi zdravstvenog sustava, obnovi odnosa s Kubom ili po Pariškom klimatskom sporazumu?

Analitičari se slažu da je na unutarnjem planu, zbog Obamacarea i izvođenja Amerike iz ekonomske krize, Obama imao uspjeha, iako se rasna netrpeljivost nije smanjila i nije uspio u svom snu pomirenja nacije, ali naglašavaju da je na svjetskoj razini uglavnom imao mršave rezultate.

"Na unutarnjem planu ostvario je neke uspjehe, ali na svjetskoj je razini njegova uloga isključivo negativna", smatra Puhovski.

Banac, koji je veliki dio svog života proveo upravo u Americi, smatra da je vanjskopolitički Amerika danas slabija nego što je bila prije osam godina. Istodobno su oni koji žele poremetiti liberalno-demokratski poredak koji Amerika zastupa, sada jači nego prije.

Nobelovu nagradu koju je dobio u prvoj godini svog mandata i njome i sam bio zatečen, Obama nije uspio opravdati, slažu se analitičari.

"Nobelova nagrada došla je kao stimulans u pravom smjeru, ali Obama je nije do kraja opravdao. On je bio mnogo više američki predsjednik, što je razumljivo, nego što je mislio na globalni poredak", kazao je Jakovina.

Obama je zakazao na Bliskom istoku, Sirija ostala u kaosu

Ključna pogreška Baracka Obame na globalnoj razini, ističe Ivo Banac, bila je odluka da ne intervenira u Siriji prije tri godine, čak i kada je sirijski predsjednik Bašar al Asad prešao Obaminu crvenu liniju oko uporabe kemijskog oružja i pobio tisuće civila. Time je ujedno poremećen odnos u NATO-u, glavni dobitnik takve odluke bila je Rusija, a Sirija je završila u potpunom kaosu.

"Budući da se Obama vodio načelom da je intervencija zapravo pogrešna, inicijativu su preuzeli drugi i mislim da je barem u ovoj fazi - vidjet ćemo šta će biti dugoročno - glavni dobitnik bila Rusija. Ona se uvukla u taj prazni prostor u Siriji, poremetila i Sjevernoatlanski savez u smislu da je približila jednu od ključnih članica Tursku u svoju mrežu i intervenirala u Siriji u korist snaga koje žele održati diktaturu predsjednika Bašara al-Asada", kazao je Banac.

Sirija će biti u krizi još mnogo godina, a kritičari će jednako dugo raspravljati je li Obamina politika bila razumna i do koje je razine njegova odluka štetila američkom ugledu, dopustila tzv. Islamskoj državi da se proširi i pokrenula val imigracije koji je destabilizirao Europu i omogućio Rusiji i Iranu da prošire svoj utjecaj u regiji.

Putin je u slučaju Sirije "lukavim manevrom izbacio Obamu iz igre", a američki predsjednik na odlasku nije imao snage suprotstaviti se ruskom predsjediku. "Imao je nejasnu, smušenu politiku i tu ga je Putin izbacio iz igre i preko Sirije se vratio u svjetsku politiku", naglašava Puhovski.

Jakovina smatra da su Obamine pogreške na Bliskom istoku počele i prije nego je počeo rat u Siriji.

On je "podbacio na najstarijoj svjetskoj krizi, bliskoistočnoj", kaže Jakovina i naglašava da je unatoč Obaminim "ispravnim idejama" Bliski istok danas u većem kaosu nego što je bio.

"Politika prema Arapskom proljeću bila je nespretna i nedovoljno angažirana i pojačala je kaos koji danas gledamo u Siriji", naglašava Jakovina.

Puhovski na to dodaje da je Obama nastavio Bushevu politiku zanemarivanja NATO-a "gdje su američke snage intervenirale kad se američkim predsjednicima činilo da je to potrebno, a onda bi uzeli usput nekoga iz NATO-a koji je služio kao neka vrsta opravdanja". Pritom podsjeća da je zadnja prava akcija Sjevernoatlantskog saveza bila protiv Jugoslavije 1999.

Obamin glavni uspjeh bio je Pariški klimatski sporazum, smatra Banac, gdje se Obama pokazao kao pravi lider, ali to ne mijenja ocjenu "prosječnog, ako ne i ispodprosječnog vođenja vanjske politike" u kojoj se kao bolji trenuci mogu ubrojiti i zatopljenje odnosa s Kubom i nuklearni sporazum s Iranom, iako je ovo posljednje dovelo do zaoštravanja odnosa s Izraelom što je kulminiralo prije dva tjedna kada Washington nije stavio veto u VS-u na rezoluciju o izraelskoj kolonizaciji.

Puhovski ističe da "Obama čak nije uspio niti zatvoriti bazu u Guantanamu što je njegova najveća sramota".  

Obama je dva dana nakon što je preuzeo dužnost potpisao ukaz s ciljem zatvaranja američkog zatvora na Kubi u roku od godine dana. Osam godina poslije, iako ima mnogo manje zatvorenika, zatvor je i dalje tamo.

Međutim, i pariški sporazum i zdravstvena reforma i sporazum s Iranom trenutno su, čini se, u velikoj opasnosti jer je Trump već najavio da će poništiti mnoge odluke svoga prethodnika.

Reformirao zdravstvo i zaustavio ekonomsku krizu

Rezultati su mu mnogo bolji u unutarnjoj politici, kažu stručnjaci. Pritom ističu zdravstvenu reformu koja nosi njegovo ime i gospodarski oporavak.

"Obamacare je značio veliku promjenu u SAD-u, ali je još uvijek kompromis u odnosu na ono što je obećao i vjerojatno će biti vrlo brzo razgrađen", kaže Puhovski, referirajući se na najavu Donalda Trumpa da će ga poništiti. Obamin nasljednik pritom nije iznio nikakvu alternativu tom zakonu.

Taj je zakon "bio pošten potez da se popravi loša situacija. Doista postoji veliki broj Amerikanaca bez zdravstvene zaštite. Ne znam kako će republikanci pokušati to promijeniti i koje su alternative koje se nude", naglasio je Banac.

Jakovina se također pita što će zamijeniti Obamacare, koji smatra velikim korakom naprijed. Obuhvativši dvadesetak milijuna Amerikanaca, zakon je biio "najviše što se moglo učiniti u Americi u toj fazi da bi američko zdravstvo doneklo bilo poput onog europskog kada se radi o brizi o najsiromašije i najbolesnije".

Obama je prije svega, misli Ivo Banaca, uspješno odgovorio na veliku svjetsku krizu jer je učinio da se njezini najnegativniji učinci u Americi zaustave i dobrim dijelom obrnu u pozitivnom smjeru.

Jakovina je suglasan s time i usput dodaje Obamine pokušaje da bude inkluzivan kada se radi o rasama i manjinama.

Puhovski i Banac pak smatraju da su međurasni odnosi za vrijeme Obame, baš suprotno - pogoršani.

Paradoks - za vrijeme prvog afroameričkog predsjednika pogoršani međurasni odnosi

Povijest će Obamu upisati kao prvog afroameričkog predsjednika na čelu SAD-a, ali rasne netrpeljivosti u zemlji zbog toga nisu popustile, kažu Puhovski i Banac koji naglašavaju da veliki broj incidenata u kojima su lokalne policijske snage pucale i često ubijale crne demonstrante ili izgrednike govori o vrlo teškoj situaciji rasnih odnosa u Americi.

"Upravo u vrijeme njegova mandata koji je doživljen kao vrhunac emancipacije Afroamerikanaca došlo je do pogoršanja međurasnih odnosa i bilo je više rasnih incidenata nego što je bio slučaj u prethodnim administracijama", kaže Banac.

Pažljivo održavajući ravnotežu kako ne bi bio percipiran kao predsjednik prije svega tamnoputih Amerikanaca, Obama je, paradoksalno, zapravo bio neprikladan lider za rješavanje međurasnih trvenja.

Obama je, kako ne bi bio optužen za pristranost, "kao osoba afroameričkog podrijetla reagirao blaže nego bi trebao", pojašnjava Puhovski.

Jakovina suprotno tome kaže da je "Obama uspio smiriti međurasne odnose" jer se čini da je ukupnog međurasnog nasilja manje, ali je bilo više incidenata s policijom što je onda izazvalo demonstracije i nerede koji su medijski više praćeni.

"Obama nije razriješio rasni problem, on je uvijek postojao i on će još neko vrijeme postojati. On je pokazao dobar smjer, ali s Obamom nije apsolviran rasni problem u Americi", naglasio je Jakovina.

I Obama je toga bio svjestan pa je u svom posljednjem govoru u Chicagu rekao da njegov izbor nije porazio rasizam u SAD-u, kao što su se mnogi nadali. "Srca se moraju promijeniti", naglasio je.

Obama je također za svoga mandata pokušavao pooštriti zakon o nošenju oružja, ali to mu nije uspijevalo zbog snažnog protivljenja u Kongresu.

Na tom je polju imao male izglede, ističe Banac, jer je "nošenje oružja nešto što se u Americi doživljava kao demokratsko pravo i svaki pokušaj da se ono ograniči doživljava se kao protudemokratska mjera", rekao je Banac.  "Mislim da tu nije imao izgleda, a mislim da će slično biti i s njegovim nasljednicima".

Iako kod  zakona o nošenju oružja Obama nije uspio, Jakovina ipak naglašava da je važno da se s najvišeg mjesta progorovorilo o tom problemu.

U svom govoru 2004. koji ga je lansirao na političku pozornicu, Obama je istaknuo da ne postoje "liberalna Amerika i konzervativna Amerika, postoje samo Sjedinjene Američke Države".

Nacija koju ostavlja Trumpu očito je sve samo ne sjedinjena. Bez obzira na to, popularnost Baracka Husseina Obame u trenutku kad napušta Bijelu kuću na iznimno je visokoj razini, poput onih Ronalda Reagana i Billa Clintona. Koliko je uspješan predsjednik bio, sudit će ipak vrijeme koje dolazi.

Facebook komentari

hr Wed Jan 18 2017 09:04:40 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/57211e300890d20a008b4723/80
Foto: Denis Cerić / Hina

Erdogan nazvao Izrael "terorističkom državom" i "ubojicom djece"

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan nazvao je u nedjelju Izrael "terorističkom državom" koja "ubija djecu", dodavši da će se "svim sredstvima" boriti protiv američkog priznanja Jeruzalema kao prijestolnice židovske države.

"Palestina je nedužna žrtva (...) Što se tiče Izraela, on je teroristička država, da, teroristička!", istaknuo je Erdogan u vatrenom govoru u Sivasu, u središtu Turske. "Nećemo prepustiti Jeruzalem na milost i nemilost državi koja ubija djecu", dodao je.

Ove izjave dolaze nekoliko dana pošto je američki predsjednik Donald Trump priznao Jeruzalem prijestolnicom Izraela, što je Ankara oštro osudila.

Turski predsjednik koji je više puta dosad nazvao Jeruzalem "crvenom crtom za muslimane", oštro je kritizirao tu odluku, rekavši da je ona za Ankaru "nevažeća".

"Borit ćemo se do kraja svim sredstvima" protiv te odluke, dodao je turski predsjednik, podsjetivši da se u srijedu u Istanbulu održava susret na vrhu Organizacije za islamsku suradnju (OIC).

Na tom summitu ćemo "pokazati da primjena te mjere neće biti baš tako laka", ustvrdio je Erdogan.

Američka odluka je potaknula nasilje u kojemu su poginula četvorica Palestinaca a desetci su ozlijeđeni. Izraelsko zrakoplovstvo je u petak bombardiralo Gazu, odgovarajući na raketiranje.

Dok je držao govor, iza Erdogana je bila fotografija dječaka, navodno Palestinca iz Hebrona, na okupiranoj Zapadnoj obali, kojeg osobe u odori, predstavljene kao izraelski vojnici, vode zavezanih očiju.

"Pogledajte kako ti teroristi vuku ovo četrnaestogodišnje dijete", obrušio se turski predsjednik pokazujući na fotografiju čija autentičnost nije potvrđena. 

Turska i Izrael su lani normalizirali svoje veze, nakon diplomatske krize koju je 2010. potaknuo izraelski zračni napad na brod nevladine organizacije na putu u Gazu u kojemu je poginulo deset turskih aktivista.

Facebook komentari

hr Sun Dec 10 2017 14:21:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/58c3d085b4739828b58b45ac/80
Foto: Ilustracija

Kalifornija: Katastrofalni požari i dalje nisu pod kontrolom

Oko 212.000 ljudi bilo je prisiljeno napustiti svoje domove

Veliki požari koji haraju na području Los Angelesa od početka tjedna i dalje su izvan kontrole a u petak su proglašena nova požarišta na području San Diega i Santa Barbare zbog čega je došlo do novih masovnih evakuacija, javljaju agencije.

Ipak, blaži vremenski uvjeti uz smanjivanje jačine vjetra pomogli su vatrogascima u njihovih naporima.

Iako su se u petak vjetrovi smanjili u odnosu na dan prije, vremenski uvjeti na jugu države i dalje su iznimno opasni jer je tlo suho a temperature abnormalno visoke.

Prema prognozama vrijeme će i dalje predstavljati izazov za oko 8700 vatrogasaca koji se bore protiv vatrene stihije. Oni već pet dana pokušavaju obuzdati požare koji se brzo šire, od područja San Diega uz pacifičku obalu do okruga Santa Barbare.

U požarima je poginula najmanje jedna osoba, 500 objekata je uništeno a ozlijeđena su četvorica vatrogasaca.

Oko 212.000 ljudi bilo je prisiljeno napustiti svoje domove.

Nalog za evakuaciju ukinut je u nekoliko područja, što su dobre vijesti za one koji čekaju u skloništima da vide jesu li im domovi preživjeli.

Američki predsjednik Donald Trump u petak je proglasio izvanredno stanje  za Kaliforniju a koordinaciju napora za ublažavanje posljedica požara vode savezna uprava za izvanredna stanja i ministarstvo domovinske sigurnosti.

Dva najopasnija požara, u okruzima Ventura i San Diego, savladani su najviše do 10 posto, objavila je agencija za praćenje požara.

Ugrožena je imovina vrijedna milijarde dolara.

Ogromni oblaci dima nad opožarenim područjima u okrugu Ventura vidljivi su na satelitskim snimkama, javlja nacionalna meteorološka služba, a astronauti su snimili fotografije oblaka dima koji su vidljivi iz svemira.

Facebook komentari

hr Sat Dec 09 2017 10:26:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/565a0f15b118e193368b4b9f/80

Putin: Rusija neće bojkotirati ZOI u Pjeongčangu

MOO je na zasjedanju u utorak u Lausannei ustvrdio da ruski sportaši, koji ispune kriterije i potvrde svoju nedužnost, moći nastupiti u Južnoj Koreji, ali pod olimpijskom zastavom

Dan nakon što je Međunarodni olimpijski odbor (MOO) zbog upletenosti države u doping sportaša Rusiji zabranio nastup pod svojom zastavom na Zimskim olimpijskim igrama, ruski predsjednik Vladimir Putin je izjavio da Rusija neće bojkotirati Igre u Pyeongchangu, na kojima će neki ruski sportaši ipak moći nastupiti, ali pod olimpijskom zastavom.

"Mi zasigurno nećemo bojkotirati Igre. Ukoliko naši sportaši žele nastupiti, bit će to njihov osobni izbor. Moramo dobro proučiti dokumente koji su doveli do takve odluke,ali već sada znamo da neka svjedočenja potiču od osobe čiji je moralni i psihološki profil vrlo dvojben", kazao je Putin prilikom posjeta tvornici automobila u Njižnem Novgorodu, gdje je najavio da će se ponovno kandidirati za novi predsjednički mandat u ožujku 2018.

Putin je nekoliko riječi posvetio i MOO-u.

"Odluka MOO-a je u svakom slučaju politička odluka. Svi to vidimo i meni je to posve jasno".

MOO je na zasjedanju u utorak u Lausannei ustvrdio da ruski sportaši, koji ispune kriterije i potvrde svoju nedužnost, moći nastupiti u Južnoj Koreji, ali pod olimpijskom zastavom. 

Facebook komentari

hr Wed Dec 06 2017 18:14:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/533c09a9179942c974313134/80

BiH: Optužnica zbog ratnih zločina u Vlasenici

Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine u srijedu je podignulo optužnicu za ratne zločine protiv četvorice bivših dužnosnika i pripadnika policije bosanskih Srba koje tereti za ubojstva, zlostavljanja i progon cjelokupnog bošnjačkog stanovništva s područja općine Vlasenica u istočnoj Bosni.

Optuženi su Mane Đurić (61) koji je tijekom rata bio načelnik policijske uprave u Vlasenici, Radenko Stanić (57), ratni zapovjednik policijske postaje u tom gradu, Miroslav Kraljević (49), tadašnji zapovjednik posebne policijske postrojbe te Goran Garić (47), bivši policajac.

Optužnica ih tereti da su 1992. i 1993. godine kršili međunarodno humanitarno pravo i Ženevske konvencije o zaštiti civila tijekom ratnih sukoba sudjelujući u progonu bošnjačkog stanovništva na političkoj, nacionalnoj, kulturnoj i vjerskoj osnovi.

Optužnica se odnosi na ubojstva najmanje 22 osobe, nezakonita zatočenja i zlostavljanja, pljačke i uništavanje imovine.

Svi ti zločini doveli su do toga da je 1993. godine s područja Vlasenice prognano svo bošnjačko stanovništvo a u jeku kampanje etničkog čišćenja 1992. ubijeno je više od 1300 Bošnjaka.

U optužnici stoji kako su četvorica optuženika uz ostalo Bošnjake zatvarali u logor Sušica gdje su bili izloženi teškim zlostavljanima i ubojstvima.

Procjene su kako je kroz taj logor prošlo najmanje osam tisuća zatočenika a točan broj ubijenih nikada nije utvrđen. Međunarodni crveni križ (ICRC) raspolaže podacima o 1617 likvidiranih logoraša.

Tužiteljstvo BiH je osiguralo iskaze 140 svjedoka koji bi na suđenju trebali iznijeti činjenice o zbivanjima u Vlasenici.

Facebook komentari

hr Wed Dec 06 2017 13:14:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet

Pročitajte još . . .