Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/58f86cabb473982b3b8b45c1/80

Predsjednica u Šibeniku: "Nema više vremena za nove apstraktne demografske strategije"

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u utorak je na tri dana privremeno premjestila ured u Šibenik

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović posebno se osvrnula na demografske probleme Hrvatske ocjenom kako "nema više vremena za nove apstraktne demografske strategije, već nam treba konkretan akcijski plan sveobuhvatnih mjera za demografski oporavak zemlje, posebice uključujući stvaranje uvjeta za znatnije povećanje plaća, i to odmah".

 Sa šibensko-kninskim županom Goranom Paukom i gradonačelnikom Željkom Burićem nazočila je  podizanju predsjedničke zastave.

 Predsjednica Grabar- Kitarović rekla je kako joj je drago što je u gradu za koji je vezana i obiteljski, zahvalila je učeniku Gimnazije "Antun Vrančić" Srećku Perkoviću koji je podignuo zastavu na trgu ispred zgrade Županije i Pjevačkom društvu Kolo čiji su članovi izveli himnu.

 - Veselim se posebno što ću obići županiju koja je posebna po svojim kulturnim i prirodnim znamenitostima. Nacionalni parkovi Krka i Kornati i šibenska katedrala čine županiju nadaleko poznatom i izvan hrvatskih granica. Zahvaćajući središnji dio hrvatskog Jadrana, ova županija ima veliku prometnu i stratešku važnost. Tu važnost vidjeli smo u Domovinskom ratu kada je obrana Šibenika i Šibenskog mosta onemogućila neprijateljsku namjeru komadanja Hrvatske. - istaknula je.

 Posebno je naglasila kako ćemo zauvijek pamtiti legendarne topnike sa Žirja i onaj pobjednički usklik 'oba dva, oba dva, oba su pala'.

 - Sjećajući se tih slavnih dana obrane Hrvatske i danas izražavamo duboko poštovanje i braniteljima i svim obiteljima čiji su bližnji položili život za slobodu domovine. - rekla Kolinda Grabar Kitarović. Zahvalila se i vatrogascima na požrtvovnosti i poželjela im da ove godine imaju što manje posla te odala počast i vatrogascima stradalima u Kornatskoj tragediji.

 - S dubokim poštovanjem sjećamo se vatrogasaca poginulih na Kornatu. Drago mi što ću ponovno imati priliku susresti se s njihovim obiteljima, ali to ostaje bolno pitanje i za obitelji i za sve nas. - rekla je.

 Potom se osvrnula na gospodarsko stanje u državi i u Šibensko-kninskoj županiji.

 Iako kao i cijela Hrvatska i ova županija proteklih godina bilježi gospodarski rast, to nije dovoljno za dosezanje željene zaposlenosti i životnog standarda i svi moramo učiniti više kako bismo pokrenuli život, radna mjesta i životni standard u županiji. Nadam da ću ovim boravkom u tome pomoći i županu i gradonačelnicima i načelnicima kako bismo na vrh prioriteta postavili razvojne projekte ove županije, rekla je predsjednica.

Izvanredno demografsko stanje

 Ponovno je govorila i o iseljavanju mladih.

 - Nažalost mladi odlaze za boljima plaćama i lakšim životom što se dodatno loše odražava na tešku demografsku situaciju. Kad sam rekla da smo u demografski izvanrednom stanju koje zahtjeva izvanredne mjere, neki su govorili da pretjerujem. Ovih dana predsjednik Vlade istaknuo je da je Vlada zbog izvanrednog stanja u kojem se našao Agrokor morala posegnuti za izvanrednim mjerama. Trebalo je spasiti oko 40 tisuća radnih mjesta. Taj veliki trud Vlade treba pozdraviti i svakako ga objektivno priznati.  No, samo prošle godine iz Hrvatske je iselilo 80 tisuća ljudi, od čega samo u Njemačku 40 tisuća. Što je to onda ako nije izvanredno stanje koje traži izvanredne mjere. - rekla je predsjednica. Naglasila je kako parcijalne mjere poput povećanja kvota za uvoz radnika iz inozemstva neće riješiti problem.

 Kako je rekla nema više vremena. "Primarna je zadaća stvarati uvjeta za ostanak ljudi i dostojanstven život sviju. Nemamo vremena za nove apstraktne demografske strategije, već nam treba konkretan akcijski plan sveobuhvatnih mjera za demografski oporavak zemlje, posebice uključujući stvaranje uvjeta za znatnije povećanje plaća, i to odmah, rekla je i pozvala Vladu i Sabor da se u potpunosti posvete tom pitanju.

 Govoreći o nužnosti decentralizacije rekla je kako nije isto živjeti u velikim gradovima i živjeti u Kijevu, Unešiću ili na Žirju.

 Treba nam aktivna regionalna politika koja će omogućiti zadržavanje stanovništva na otocima, pograničnim i manje razvijenim područjima, počevši od politike zapošljavanja i povećanja plaća u državnom i javnom sektoru do poticanja investicija i ulaganja u socijalni standard. Uz ostalo, država mora poreznim mjerama omogućiti više izvornim prihoda našim županijama, gradovima i općinama i pomoći im da iskoriste što više mogućnosti koje im pružaju Europski fondovi , istaknula je predsjednica.

 Predsjednicu je pozdravio gradonačelnik Šibenika Željko Burić i poželio joj dobrodošlicu u prvi hrvatski samorodni grad. "Grad Šibenik je 2016.  proslavio 950 godina od prvog spomena. To je grad koji mijenja svoje sadržaje i vizure. Grad koji je sve svoje nedostatke i probleme pretvorio u prednosti. Grad koji u ovom trenutku gleda optimistično u svoju budućnost", poručio je Burić.

 Župan Pauk rekao je kako je ponosan što je predsjednica došla u županiju čiji su stanovnici učinili puno u Domovinskom ratu. "Drago mi je što ćete obići neka od mjesta koja su ispisivala povijest Hrvatske, a posebno mi je zadovoljstvo što ćete obići sve što našu županiju čini posebnom; otoke, zaleđe i priobalje", rekao  je Pauk.

 Tijekom prvog dana Kolinda Grabar Kitarović u Gradskoj vijećnici sastaje se sa županom Paukom, saborskim zastupnicima, gradonačelnicima i općinskom načelnicima sa ovog područja. Susrest će se potom s biskupom Rogićem te episkopom dalmatinskim Nikodemom.

hr Tue Apr 17 2018 13:23:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5cbc797729111ca0558b456a/80
Foto: SMN

Nadbiskup Barišić u crkvi Sv. Dujma: "Bez nedjelje ne možemo biti cjeloviti ljudi"

Naglasio je kako je događaj uskrsnuća djelo Božje ljubavi

Splitsko- makarski nadbiskup, mons. Marin Barišić je, danas, na blagdan Uskrsa, predvodio euharistrijsko slavlje u crkvi Sv. Dujma.

- Za ulazak u otajstvenost uskrsnuća potrebno je udivljenje, poniznost, iskrenost, kontemplacija, govor tišine, milosni dar i hod vjere. Potrebno je sići s prijestolja svoga ega na razinu učenika, prihvatiti istinu da smo stvorenje kojem je potrebno obraćenje i spasenje. - rekao je u svojoj propovijedi nadbiskup.

Naglasio je kako je događaj uskrsnuća djelo Božje ljubavi.

- Događaj uskrsnuća je temeljno i nezamjenjivo djelo Božje ljubavi. Naime, daje se odgovor na životno pitanja, a tiče se svih ljudi i povijesti spasenja čitavog svijeta. Nikada ne treba zaboraviti na Kristovo uskrsnuće. Treba dati mjesta i vremena Bogu u našem životu. - rekao je.

"Bez nedjelje ne možemo biti cjeloviti ljudi"

Također, istaknuo je važnost neradne nedjelje.

- Bez nedjelje ne možemo biti cjeloviti ljudi, biti obitelj. Nedjelja spašava naše ljudsko i božansko dostojanstvo, dostojanstvo braće i sestara, sinova i kćeriju Božjih. 

Neradna i slavljenička nedjelja nije ni protiv koga, već je zajednički spasonosni poklik svih sindikata, radnika, udruga, vjernika, građana, drugih vjera i svjetonazora, majki, žena, muževa, djece, obitelji. Doista ne možemo bez nedjelje Uskrsa. - kazao je mnoštvu vjernika.


hr Sun Apr 21 2019 16:09:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5cbc652029111ca5538b45d9/80
Foto: Šibenska biskupija

U šibenskoj katedrali kršteno petero odraslih: "Nepopravljivost čovjeka Bog je odlučio zauvijek izliječiti"

Šibenski biskup Tomislav Rogić na Veliku subotu 20. travna predvodio je obrede Vazmenoga bdijenja u katedrali svetog Jakova u Šibeniku

Svečani Exultet otpjevao župnik i kanonik katedrale svetog Jakova don Krešimir Mateša. Za vrijeme Bdijenja pjevao je katedralni zbor pod ravnanjem maestro prof. Jelene Mikulandre uz orguljašku pratnju Nikole Lovrića Caparina. Šestero odraslih katekumena primilo je sakarament krštenja, a svetu krizmu primilo je devet već krštenih vjernika.

Nepopravljivost čovjeka Bog je odlučio zauvijek izliječiti, izbaviti ga od njegove sklonosti na zlo, sumnju, od njegove navezanosti na ono što vidi i može opipati. Sam je postao čovjekom, trpio na križu, umro – sišao među mrtve – da bi zauvijek pobijedio i zadnji čovjekov strah pred smrću. - poručio je u homiliji biskup Rogić.

Kristovim uskrsnućem Bog nam je podario neuništivu nadu i čežnju vječnog života. Otvorio nam vrata obećane zemlje – ne više plodnih polja kao Izraelcima, nego vječne sreće u Kraljevstvu nebeskom. To kraljevstvo nebesko gradimo već sada, ovdje na zemlji među nama: svakim plemenitim činom, svakim poštenim poslom, svakom strpljivo podnesenom žrtvom, svakim dobrim djelom učinjenim iz ljubavi prema bližnjemu, nasljedujući Krista u istinskoj ljubavi prema bogu i jednih za druge. Ono već tada raste među nama snagom Kristova uskrsnuća, snagom vjere u Božju pobjedu dobra, snagom predanja našeg života u Božje ruke. Ono na koncu dolazi kao konačno ispunjenje svih naših nada, svih naših želja. Kao nagrada za sve naše pravedne napore i žrtve. - poručio je biskup Rogić.

hr Sun Apr 21 2019 14:42:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5cbc39ea29111cfc548b4580/80
Foto: PIXABAY

Najveći kršćanski blagdan: Evo kako se slavi Uskrs u različitim krajevima Hrvatske i svijeta

Osim Uskrsa, za taj dan koriste se i nazivi Pasha i Vazam, ali prvi se koristi više u nekim povijesnim konotacijama, a drugi obuhvaća cijelo sveto trodnevlje – Veliki petak i subotu te Uskrs. Uskrsni ručak uvijek je obilan. U sjevernoj Hrvatskoj jede se kokoš ili purica, a južnije od Karlovca janjetina. Na moru se poslužuje i najbolja bijela riba

Uz slavlje Uskrsa najčešće se vežu brojni simboli i običaji koji se razlikuju od zemlje do zemlje, ali većini je zajedničko ukrašavanje pisanica.

Česti su simboli pilići i zečevi, a i brojne slastice.

u hrvatskoj je uskrsnoj tradiciji bojenje jaja, odnosno pisanica. Dok nije bilo umjetnih boja za jaja, koristile su se boje koje se mogu naći u prirodi – ljuska crvenog luka, cikla, razne bobice, špinat, kopriva, a danas je ta tradicija sve rjeđa. Posebna je tehnika ukrašavanja pisanica, osim šaranja voskom i ukrašavanja biljkama, bilo i ukrašavanje slamom. Jaja bi se omatala slamkama da se dobiju razni oblici ili bi se slamke razrezale i lijepile na jaja tvoreći raznolike ukrase, piše narod.hr

Pisanice su simbol života, ali i tradicionalan dar, posebno među zaljubljenima, pa u Međugorju postoji izreka „ovo se jaje za poljubac daje“. Djevojke bi u Podravini pisanice koje su dobile na dar ponosno stavljale na prozore, dok bi u Dubrovniku djevojke zaručnicima darivale jaja, a budućoj svekrvi ispekle bi pletenicu od tijesta.

U nekim krajevima Hrvatske postoji običaj umivanja laticama cvijeća, najčešće ljubice, negdje na Cvjetnicu, a negdje na Veliku subotu. U sjeverozapadnoj se Hrvatskoj na Veliku subotu prije bdijenja često pale uskrsni krijesovi, tzv. vuzmenke. Vatru ispred crkava pripremaju vjernici, a pale je kresanjem kamena o kamen. Kad se vatra zapali, vjernici potpaljuju komade drveta i na taj način prenose blagoslovljenu vatru kućama.

Jedan od vrlo starih običaja uz more je običaj izrade klepetaljki i čegrtaljki, najrašireniji u središnjoj Dalmaciji i Konavlima. Naprave se razlikuju od kraja do kraja, a na otoku Krku izgledaju ovako: na kraj oko 30 cm duge drvene daske širine police za knjige privezuju se metalne pločice koje, viseći o rubu, podizanjem i spuštanjem klepetaljke proizvode jak zvuk. U drugim su krajevima klepetaljke izrađivali tako da bi na kraj drvene daske montirali mali kotač koji je bio povezan s metalnim zupcima i udaraljkama koje bi se prilikom vožnje vrtjele i klepetale.

Na Uskrs svi prvo moraju blagovati blagoslovljenu hranu. U različitim krajevima Hrvatske postoji običaj „borbe jajima”, jaja se udaraju jedno o drugo, a vlasnik jedinog jajeta koje na kraju natjecanja nije razbijeno je pobjednik. Uskrsni ručak je obilan. U sjevernoj Hrvatskoj jede se kokoš ili purica, a južnije od Karlovca janjetina. Na moru se poslužuje i najbolja bijela riba. Prilog je uvijek obilan, a tu su još i mladi luk i hren.

Neke druge zemlje svijeta imaju svoje jedinstvene običaje koji su nama manje poznati ili možda čak i čudni.

U Sjevernoj Americi najpoznatiji je običaj lova na pisanice. Roditelji i rodbina skriju pisanice po kući i dvorištu, a djeca ih traže, vjerujući da ih je preko noći skrio uskrsni zec. Ujutro na Uskrs odlaze na misu, a održavaju se i uskrsne parade.

U istočnom dijelu Nizozemske pale se uskrsne vatre u sumrak. U okolici Magdenburga dječaci se simbolički izudaraju da bi se iz njih istjeralo loše ponašanje. Taj je običaj bio čest i u Škotskoj gdje postoji izreka „istučen kao na Uskrs” koja znači da je za neki prijestup dobivena preblaga kazna.

Norvežani i Danci na Veliku subotu u džepovima nose komadiće beskvasnog kruha umotane u bijelo platno da bi ga pojeli u ponoć, a općenito kod Skandinavaca treba spomenuti i neobičan običaj gledanja kriminalističkih filmova i čitanja romana istog žanra za vrijeme uskrsnih blagdana. U Finskoj i Švedskoj djeca ukrašavaju grančice cice-mace pa ih, hodajući od vrata do vrata obučena kao vještice, mijenjaju za slatkiše. Taj je ritual mješavina različitih običaja.

U Bugarskoj i Rumunjskoj na Veliku subotu se brašno, sol, kvasac i pisanice stavljaju na prozore, a od tih se sastojaka na Uskrsni ponedjeljak zamijesi kruh. Potom se kruh blaguje da bi godina bila plodna.

U Španjolskoj splavi plutaju s ukrašenim figurama koje predstavljaju likove iz biblijske priče o Kristovu uskrsnuću, a česte su povorke i gozbe. U Meksiku se gotovo nigdje ne mogu pronaći pisanice, pilići ni zečevi jer ne žele dopustiti da strani običaji zasjene njihove tradicionalne. Cijela nacija je na praznicima tijekom čitavog Velikog tjedna.

U zemljama Beneluxa na Veliki petak sva zvona utihnu jer, kako tradicija kaže, „odlaze u Rim”. Grci, posebno na otoku Krfu, njeguju jedan od najneobičnijih uskrsnih običaja. Naime, na Veliku subotu, kao izraz ljutnje zbog Judine izdaje, bacaju posuđe kroz prozor!

Francuzi u gradu Hauxu (uz granicu sa Španjolskom) svake godine na Uskrsni ponedjeljak razbiju oko 4500 jaja za divovski omlet koji se potom servira na tisuću tanjura. Svi koji žele sudjelovati u ovoj zanimljivoj tradiciji, u vrijeme ručka moraju donijeti nekoliko jaja na glavni gradski trg. Svakako je zanimljiv i običaj Čeha, Slovaka i Mađara da na Uskrsni ponedjeljak simbolično bičuju svoje žene šibama koje ukrase raznim vrpcama, a sve kako bi u idućoj godini očuvale ljepotu i zdravlje!

U Poljskoj tradicija kaže da muškarac ne smije sudjelovati u pripremi uskrsnog kruha jer će mu posijedjeti brkovi, a tijesto neće uspjeti, pa su Poljaci oslobođeni toga posla, tvrdi narod.hr. U nekim dijelovima Njemačke naglašava se pobjeda proljeća nad zimom i to paljenjem uskrsne vatre od iskorištenog božićnog drvca.

Iako se običaji, kako vidimo, dosta razlikuju ne samo po svijetu nego i po različitim dijelovima naše domovine, ipak je nešto svima zajedničko, a to je uskrsli Isus koji donosi mir i radost života.

hr Sun Apr 21 2019 11:37:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a1bc250b9e03e41108b456a/80
Foto: Pixabay / Ilustracija

Čak 400.000 automobila u Hrvatskoj predstavlja velik rizik u prometu, evo i zašto

Za velik broj prometnih nesreća, krivca možemo tražiti i u starom voznom parku. Hrvatski vozni park u prosjeku je star 13 godina, a čak 400 tisuća vozila nema suvremeni sustav za kočenje.

Kočnice štekaju na domaćim cestama. Zbog svoje starosti, trećina vozila ne prolazi tehnički. Padaju upravo na najvažnijem sustavu, onom za kočenje.

To su automobili koji nisu opremljeni niti čak ABS kočnim sustavom, a da ne govorimo o modernim ESP sustavima'', rekao je Goran Pejić iz Centra za vozila Hrvatske.

Godišnje je registrirano nešto više od dva milijuna vozila. Gotovo pola milijuna, ne prolazi tehnički zbog raznih kvarova. Nisu samo kočnice razlog.

- Tako smo prošle godine s ceste eliminirali više od 60 tisuća automobila, s lošim pneumaticima. Također smo 120-130 tisuća automobila maknuli s ceste, kod njih smo uočili teže nedostatke na kočionom sustavu kao što su razlika kočenja lijeve i desne strane na istoj osovini automobila'', kaže Pejić.

Zabrinjava i povećanje broja uvoznih polovnih automobila, čija je sigurnost upitna. Tomu se može stati na kraj.

- Da se uvede sustav u kojem će se dodatno smanjiti trošarine za vozila mlađa od pet ili sedam godina. a svakako da se dodatno penaliziraju vozila starija od sedam godina čime bi, ja vjerujem došlo do pomlađivanja relativno starog hrvatskog voznog parka'', rekao je Pero Klarić, trgovac automobilima.

Postoje i drugi načini. ''Država mora odlučiti što u budućnosti želi. Na neki način mora honorirati kupce novih automobila na način da ima da nekakvu poreznu olakšicu, a ne da plaćaju veći porez nego vlasnici rabljenih automobila'', rekao je Kristijan Tićak iz AMS-a.

I dok novi automobili imaju moderne sigurnosne sustave, većini naših vozača, to je daleka budućnost. Tek rijetki uživaju, blagodati sigurnih vozila.

- To su uređaji za automatsko kočenje u slučaju nailaska na nekakvu kolonu koja je zaustavljena, zatim uređaj za izbjegavanja pješaka ako pješak iznenada izleti ispred vozila, zatim uređaj za prepoznavanje pješaka u noćnim uvjetima, svi ti uređaji mogu značajno povećati sigurnost prometa, a danas nisu više toliko skupi'', rekao je Marko Šoštarić, prometni stručnjak.

A upravo bi ti sustavi trebali smanjiti broj stradalih u prometu i to za pedeset posto, piše dnevnik.hr

hr Sat Apr 20 2019 22:03:54 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .