Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5819f3011eea8fce928b4578/80
Foto: Goran Mehkek / CROPIX

U Saboru padale uvrede između SDP-ovca Stazića i HDZ-ovca Culeja

Smiriti ih nije uspio ni predsjedavajući Željko Reiner

 Prijepodnevna mirna rasprava o izvješću Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa za prošlu godinu, koje su svi jednoglasno hvalili, u četvrtak se prometnula u salvu uvreda između SDP-ova Nenada Stazića i HDZ-ova Steve Culeja, a smiriti ih nije uspio ni predsjedavajući Željko Reiner.

Culej je, naime, upozorio Povjerenstvo na, kako je ustvrdio, netransparentnu podjelu proračunskih sredstava Mađarima, Romskom nacionalnom vijeću Veljka Kajtazija i srpskoj zajednici u Hrvatskoj, te se obrušio na bivšu ministricu vanjskih poslova Vesnu Pusić zbog davanja sredstava udruzi Documenta u čijim je upravnim tijelima njezin brat Zoran Pusić.

Amaterske difamacije

Prozvana Pusić mu je uzvratila da se ne koristi amaterskim difamacijama.

- Prozivate me nepismenim! Pa naravno, nisam uspio kupiti nijedan fakultet. Amater ili ne, dovoljno sam pismen da znam pročitati iz teksta koji je ispred mene i hrvatskim jezikom obrazložiti - poručio joj je Culej.

Uključio se i Nenad Stazić (SDP) ustvrdivši da je rasprava bila kvalitetna i sadržajna dok se u nju nije uključio Culej.

- Stevo Culej se ovdje pred nama hvali svojom primitivnošću, kaže 'ja sam primitivan' i time se ponosi. I svojim lošim obrazovanjem, i time se ponosi, njegovo pravo. Zasmetalo me što kaže da je on autentičan predstavnik hrvatskoga naroda. E, to je uvreda za hrvatski narod jer hrvatski narod nije ni tako primitivan niti tako neobrazovan kao Stevo Culej. To je uvreda za cijeli ovaj Hrvatski sabor, ali to je uvreda zdrave pameti prije svega - poručio mu je Stazić.

"Tuk na utuk"

Reagirao je i predsjedavajući Žejko Reiner pozivajući zastupnike da se vrate raspravi i da ona ne bude "tuk na utuk".

Na to se za povredu Poslovnika javio Ivica Mišić (Promijenimo Hrvatsku) obrazlažući kako je "povrijeđen hrvatski branitelj u hrvatskoj državi i Hrvatskom saboru". "Culej je dao puno toga, a šta ste to vi dali gospodine Staziću sjedeći 20 godina u Saboru, uzimajući plaću i ne radeći ništa", pitao je Mišić Stazića na što ga je Reiner upozorio kako je zlouporabio povredu Poslovnika.

- Uvaženi, prepošteni, lijepi Staziću za sedam kuna ljetovati na hrvatskome Jadranu, a ja 10 godina nisam sa svojom djecom vidio mora, osim na razglednici. Ne zato što sam nesposoban nego zato što ste mi vi omogućili, kao i svim drugim hrvatskim braniteljima, takav usud. Pitam vas isto da li postoji sukob interesa i da li ste vi puhali 'balonče', kao policajac vas pitam, kada ste pali nespretno s bicikla, jer svakom poštenom hrvatskom građaninu dođe policajac i gurne mu pod nos 'balon' i on mora puhati, mora dokazati da nije bio alkoholiziran - obrušio se Culej na Stazića.

Prozvani Stazić mu je uzvratio da laže. "Sve što ste rekli je laž! Znači, vi ne samo da ste primitivni kao što ste priznali, ne samo da ste neobrazovani kao što ste priznali, nego ste i najobičniji lažljivac. Vi ste najobičniji klevetnik, ali kad bi budala znala da je budala ne bi bila budala", poručio je Culeju SDP-ovac.ž

"Glupan", "neobrazovan", "budala"

U smirivanje tenzija nastojao se uključiti Mostovac Miro Bulj

- Mislim da nije lijepo komunicirati s 'fuj', 'budaletina', 'glupan', 'neobrazovan', 'budala'. Mislim da je to komunikacija na razini 13. stoljeća, u doba kmetova - kazao je Bulj.

Predsjedavajući Reiner ponovno je apelirao na smirivanje situacije. "Zamolio sam sve da se drže određene razine jer znate da rabljenjem takvog rječnika najviše govorimo sami o sebi. I oni koji ga rabe najviše govore sami o sebi, a na vama je da odaberete put", poručio je zastupnicima.

Izvješće Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa za 2015. tijekom rasprave podržavali su svi saborski klubovi, napominjući kako bi aktualni Zakon o sprječavanju sukoba interesa trebalo mijenjati i prilagoditi.

- Mislim da je ovome zakonu potreban remont. Najočitiji primjer je ograničavanje lokalnih dužnosnika da se ne mogu zaposliti ili da ne mogu imati neku funkciju u obrtu ili negdje godinu dana nakon prestanka obnašanja dužnosti, a u isto vrijeme ostvaruju pravo na plaću od šest mjeseci - ustvrdio je Arsen Bauk (SDP) rekavši kako bi neke stvari trebalo preciznije propisati.

Bernarda Topolko (HNS/HSU) mišljenja je kako bi članak u kojem se navode državni dužnosnici trebalo proširiti.

Što je sa sucima?

- Tu stoji da glavni tajnik Ustavnog suda je državnik dužnosnik, tajnik Vrhovnog suda je državni dužnosnik i oni moraju predati imovinske kartice, međutim što je sa sucima? Isto tako vidimo da se u tom članku navode župani i gradonačelnici, međutim gdje su tu ravnatelji ustanova čiji su županije ili gradovi osnivači, koji u pravilu imaju čak i veće proračune nego jadna županija ili grad - pitala je Topolko.

Trebalo bi definirati drugu javnu dužnost, jer  stoji da dužnosnik ne smije obavljati drugu javnu dužnost, koju je Povjerenstvo do sada tumačilo dosta široko, upozorio je Damir Felak (HDZ). 

Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa lani je održalo 44 javne sjednice, na kojima je donijelo 55 odluka o nepokretanju postupka, 94 odluke o pokretanju postupka i 103 konačne odluke.

U 11 odluka utvrđena je povreda načela djelovanja dužnosnika a u 86 odluka povreda zakona, za što je predviđena mogućnost izricanja sankcija.

Facebook komentari

hr Thu Nov 10 2016 16:16:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58b9970eb473984a9b8b457b/80
Foto: Wikipedija

Simptomi nizozemske bolesti u turizmu bit će sve izraženiji

Pitanje udjela turističkog sektora u BDP-u jedno je od najvažnijih pitanja hrvatskog gospodarstva. Turizam predstavlja izvor velikog deviznog priljeva, zapošljava velik broj radne snage, o njemu ovisi i lokalna infrastruktura te investicije.
Prema većini relevantnih podataka udio deviznog prihoda od turizma u hrvatskom BDP-u prelazi 18 posto, što nas uz Maltu i Cipar čini državama s najvećim udjelom deviznih priljeva od turizma u BDP-u od svih zemalja Europske unije.  Po svim procjenama taj udio će kod nas dodatno rasti. Velike turističke zemlje poput Španjolske, Italije i Francuske imaju udjele manje od 5 posto.

Hrvatska također predvodi i po pokazateljima direktnog i ukupnog udjela turizma u BDP-u te zaposlenosti. Prema podacima Svjetskog putničkog i turističkog odbora, izravni udio turizma u našem BDP-u za 2016. iznosio je 10,7 posto, a ukupni udio 24,7 posto. Direktni udio u zaposlenosti iznosio je 10 posto, a ukupno 23,4 posto. Samo Crna Gora i Grčka imaju veće udjele od Hrvatske u pojedinim segmentima.  

Paradoks hrvatskog turizma

Tema presnažnog sektora turizma u našoj ekonomiji jedna je od najbitnijih rasprava koje se vode kod nas. Ekonomski analitičari i turistički djelatnici često spominju da je poprilično opasno ovisiti o jednom sektoru koji je poprilično volatilan i osjetljiv na razne prirodne nepogode i sigurnosnu situaciju.  U hrvatskom gospodarstvu postoji paradoks prejake snage turizma u odnosu na ostale sektore, a s druge strane Hrvatska nije ni približno iskoristila svoje turističke kapacitete, tako da se kroz državne turističke strategije planira u sljedećih nekoliko godina znatno povećati prihode od turizma (14 milijardi eura cilj za nekoliko godina).

Naši kapaciteti ni približno nisu dobro iskorišteni

Stručnjaci iz područja turizma često upozoravaju kako Hrvatska ne koristi dovoljno svoje turističke kapacitete. Na hrvatskoj obali postoji velik broj bivših vojnih i radničkih odmarališta koja nisu iskorištena, velika većina prometa odvija se u nekoliko jadranskih županija u dva udarna mjeseca što označava veliku sezonalnost. Postoji i cijeli niz raznih tipova turizma koji još nisu dovoljni razvijeni poput zdravstvenog, kongresnog, ruralnog. 

Opasnosti velikog udjela turizma u BDP-u i njegovu volatilnost za Direktno je komentirao ekonomski analitičar Ivica Brkljača.

"Veliki udio turizma u prvom redu govori da smo previše ovisni o turizmu", kroz šalu kaže Brkljača te nastavlja: "Možemo već govoriti i o elementima nizozemske bolesti jer turizam čini sve veći dio BDP-a. U tom kontekstu možemo govoriti o negativnom efektu jer su zbog njegove konkurentnosti ostale gospodarske grane manje konkurentne. Da nema ovako snažnih deviznih priljeva od turizma, kuna bi bila osjetno slabija a uvoz bi tada bio skuplji. Poljoprivreda i industrijska proizvodnja bili bi konkurentniji te paralelno izvoz međunarodno razmjenjivih dobara viši".

Brkljača kaže da zbog tih činjenica ne trebamo na bilo koji način sprječavati daljnji razvoj turizma, jer bi to bilo suludo. "Igraš s kartama koje imaš, a mi imamo odlične karte. Samo treba biti svjestan opasnosti i onda voditi javnu politiku koja će ublažavati negativne efekte, a ne ih pojačavati".

Država treba smanjivati poreze i voditi politiku suficita

"Simptomi nizozemske bolesti postajat će sve izraženiji i zato je ključno da država ne dolijeva ulje na vatru dodatnim zaduživanjem (naročito u inozemstvu). Umjesto proračunskog deficita,  moramo voditi politiku suficita (ili barem nultog deficita) i paralelno snižavati poreze ostalim dijelovima gospodarstva da postaju konkurentniji. Ovo je možda i jedini način da RH spriječi negativne efekte rasta turizma", rekao nam je ekonomski analitičar.

Brkljača je istaknuo:  "Zanimljivo je da bi ovakva racionalna i odgovorna državna politika paralelno omogućavala da ako se nešto i dogodi turizmu (teroristički napadi) ima prostora za aktivniju politiku jer pad prihoda ne bi stvorio visoke deficite i rast javnog duga pa da država mora voditi mora voditi politiku štednje. Dakle, racionalna i odgovorna politika bila bi anticiklička fiskalna politika".


Utjecaj turizma proteže se na cijelo društvo

Država treba paziti kakvu će ekonomsku politiku voditi jer predstavlja veliki izvor deviznih priljeva,  puni u velikoj mjeri proračun, zapošljava velik broj radne snage, a i ima veliki utjecaj na cijelo društvo i na politiku. Poznato je kako su se zbog deviza ostvarenih u turizmu stalno prepirale republičke i savezne vlasti u socijalizmu te kako je to pitanje bilo jedno od glavnih pokretača Hrvatskog proljeća.


Brkljača dodaje kako turizam utječe i na radnu snagu i na društvo tako da stvara rentijerski mentalitet koji koči produktivnost stanovništva, ali i povećava prihode kućanstva  što je dobro za one koji imaju svoje nekretnine i blagotvorno djeluje na socijalni mir jer ljudima omogućava popunjavanje kućnih budžeta bez da ih država "dere" (porezi privatnim iznajmljivačima zbilja su mizerni u odnosu na druge djelatnosti). 


Turizam je stabilniji nego što se misli

Volatilnost turizma jedna je od najbitnijih stvari kod utjecaja turizma na ekonomiju. Brkljača smatra kako je volatilnost u velikoj mjeri mit jer se turizam pokazao kao poprilično stabilan, što se može i dokazati brojem porasta turista u doba krize.


"U doba najveće svjetske financijske i gospodarske krize, hrvatski turizam je zabilježio samo jednu godinu pada (i to vrlo blagog ) noćenja turista. Ovo razbija mit o tome kako 'jedno kišno ljeto vodi Hrvatsku u bankrot'. Naravno, treba naglašavati da nije dobro što turizam čini  BDP-a i sve negativne aspekte toga, ali da je to volatilan sektor, sasvim je promašena teza", napomenuo je naš sugovornik.

Brkljača smatra kako se naša situacija 90-ih ne može uspoređivati s eventualnim terorističkim napadom: "Naravno da neki ekstremni događaji mogu naglo smanjiti prihode od turizma. Mi smo doživjeli ono najekstremnije – dugogodišnji rat na ovim prostorima – koji je doslovno satrao turizam i trebalo je proći dva desetljeća da dostignemo razine na kojima smo bili" te je na kraju zaključio: "Manje ekstremno bi bio recimo neki pojedinačni teroristički napad u RH. Naravno da bi to negativno utjecalo na prihode od turizma i zato nije dobro da petinu gospodarstva čini sektor koji snažno cijeni sigurnost destinacije. No vidjeli smo na primjeru Španjolske i Francuske, koji su imali višestruke terorističke napade u zadnjih 10-ak godina, da im nije uništilo turizam. Dogodi se kratkotrajni negativni efekt, ali već u srednjem roku turizam obara nove rekorde jer je to grana koja globalno konstantno raste", javlja direktno.hr

Facebook komentari

hr Sun Oct 22 2017 19:36:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/59839580b9e03ef84d8b46b5/80

Prekršajno prijavljena tri čelnika Hajduka i dva Dinama

Splitska je policija prekršajno prijavila pet osoba zbog incidenta u svečanoj loži na stadionu Poljud, tijekom subotnje utakmice između Hajduka i Dinama, kada je došlo do naguravanja između čelnika dvaju klubova, doznaje se u nedjelju u splitskoj policiji.
U policiji nisu željeli govoriti o identitetu prijavljenih osoba, a  neslužbeno se doznaje da se radi o Mateju Škegri (30) direktoru Dinama, predsjedniku Hajduka Ivanu Kosu (35), Krešimiru Antoliću (43) Dinamovom povjereniku za sigurnost, sportskom direktoru Hajduka Mariu Brancu (42), te Marku Ercegu (42) članu NO Hajduka.

Policija je nakon provedenog istraživanja, u kojem je pregledala snimke nadzorne kamere i saslušala svjedoke događaja, utvrdila da je tih pet osoba počinilo prekršaj Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, te su nadležnom prekršajnom sudu uputili optužne prijedloge.

Incident se dogodio pet minuta prije 21 sat u loži A zapadne tribine Poljuda kada je  došlo do verbalnog okršaja i naguravanja između pet osoba.

Facebook komentari

hr Sun Oct 22 2017 17:31:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/59e1ac38b9e03ee37f8b45d4/80

U našem moru uzgoji se 17.000 tona godišnje

Samo putem akvakulture može se zadovoljiti rast potražnje, rekao je potpredsjednik HGK Ivan Škorić na otvorenju Aquaculture Europe 2017. u Dubrovniku.

Proizvodnja i izvoz u akvakulturi u stalnom su i stabilnom porastu posebice od 2013., a očekuje se da će značaj akvakulture i dalje strelovito rasti zbog potražnje za proizvodima ribarstva, a da su ribolovni resursi sve ugroženiji.

Zbog pokazatelja prelova uvode se sve rigoroznija ograničenja ribolova, a ribolovni napor raste. Hrvatska akvakultura značajna je proizvodna grana, godišnje se uzgoji oko 17.000 tona proizvoda. Samo putem akvakulture može se zadovoljiti rast potražnje, rekao je potpredsjednik HGK Ivan Škorić na otvorenju Aquaculture Europe 2017. u Dubrovniku. Konferencija, najveća takva u Europi, okupila je više od 1.300 sudionika iz 62 države. “Zbog prekomjernog izlova na snazi je ograničenja izlova svih vrsta u EU i šire.

Akvakultura nudi rješenja za dugoročnu održivost i dugoročnu stabilnost ribarstva, vidimo akvakulturu kao stratešku granu kojom možemo razvijati i ribare i ribarsku industriju”, rekao je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, javlja poslovni.hr

Facebook komentari

hr Sun Oct 22 2017 17:19:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/59214c1cb9e03e88158b4597/80

Plenković: Ne znam gdje je Ivica Todorić

Premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković rekao je u nedjelju da nema informacije gdje se nalazi bivši predsjednik Uprave Agrokora Ivica Todorić, za kojim je raspisana tjeralica, i da ne komentira pravosudni proces, te ponovno odbacio Todorićeve optužbe na račun Vlade.

"Ponovno otklanjam tezu i ne komentiram proces", rekao je Plenković novinarima koji su tražili komentar Todorićevih tvrdnji da se u slučaju Agrokor radi o političkom progonu i projektu rušenja koncerna. 

Rekao je da nema nikakvih saznanja gdje se nalazi Ivica Todorić i je li u Švicarskoj, kako su objavili neki mediji. Da nemaju informacije o tome gdje je Todorić rekla je novinama i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić. 

Njihove komentare najnovije objave na Todorićevu blogu po završetku sastanka čelnika HDZ-a i HDZ-a BiH. 

Nakon što je za njim jučer raspisana tjeralica, vlasnik i bivši predsjednik uprave koncerna Agrokor Ivica Todorić je ponovio da su on i njegovi suradnici izloženi političkom  progonu; ustvrdio je kako prikuplja činjenice kojima dokazuje da je "projekt rušenja Agrokora stvoren u sprezi između hrvatske političke elite i stranih lešinarskih fondova"  te poručio da će se vratiti u Hrvatsku čim prikupi relevantne dokaze kako bi se "suprotstavio zajedničkom zločinačkom pothvatu dijela političkih elita i njihovih pomoćnika".

Plenković je, upitan o kritikama predsjednika SDP-a Davora Bernardića kako HDZ ne želi da proradi istražno povjerenstvo o Agrokoru i da time štite kriminal, ponovio da su HDZ i Vlada otvoreni za rasvjetljavanje svih aspekata koji se odnose na Agrokor "od nultog trenutka do danas".

"Što se tiče poštivanja načela zakonitosti, bilo bi dobro da oni, koji su ucjenjivali da se odgovarajućom većinom se ne izaberu ustavni suci mjesecima, vode računa o svojoj političkoj odgovornosti i da se zapitaju da li Hrvatski sabor, kao zakonodavno tijelo, treba pokazivati primjer da poštuje propise koji su u zemlji na snazi," rekao je Plenković.        

Predsjednica me izvijestila o temama i sadržaju posjeta Rusiji

Plenković je potvrdno odgovorio na upit je li ga predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović izvijestila o sastanku s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Sočiju na kome su sudjelovali i čelnik Sberbanka Herman Gref i hrvatski državni tužitelj Dinko Cvitan. "Je, čuli smo se i razgovarali o sadržaju i temama posjeta", rekao je. 

Upitan o sutrašnjem izmještanju Ureda predsjednice u Dubrovnik, Plenković je pozitivnim ocijenio želju Grabar-Kitarović da izmješta svoj ured kako bi se senzibilizirala za konkretna pitanja važnima za građane, ali i za socijalni i gospodarski razvoj različitih djelova zemlje. "U ovom trenutku njezin odlazak na sam jug Hrvatske smatram dobrodošlim i dugoplaniranim. Siguran sam i da će u momentima vezanim uz obljetnice iz Domovinskog rata njezina prisutnost u Dubrovniku i Dubrovačko-neretvanskoj županiji biti korisna", istaknuo je.

Facebook komentari

hr Sun Oct 22 2017 15:57:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .