Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/59bf9637b9e03e5e6b8b4599/80
Foto: Hrvoje Šimić

Plaže jadranskih otoka zatrpane su plastikom

Greenpeaceovi volonteri su zajedno sa sirenom Sunčanom sudjelovali u čišćenju plaže Grabova u Nacionalnom parku Mljet koja je posebno ugrožena plastičnim otpadom. Ovime žele ukazati na alarmantno onečišćenje Jadrana plastikom te pozvati na odgovornost tvrtke koje na tržište stavljaju velike količine plastike za jednokratnu upotrebu.

Povodom Međunarodnog dana čišćenja plaža, Greenpeace  je u suradnji s Pokretom otoka organizirao akcije čišćenja na Mljetu, Braču, Pagu, Šolti i u Splitu. Osim samog čišćenja, obavit će se i pregled plastičnog otpada kako bi se utvrdilo koje su to tvrtke najodgovornije za onečišćenje mora apsurdnim količinama plastike za jednokratnu upotrebu. Osim u Hrvatskoj, akcije čišćenja i pregledi prikupljenog otpada organiziraju se i u drugim zemljama, kao što su  Španjolska, Francuska,  Indonezija i Filipini.  

“Čišćenja plaža nužna su kako bi se sanirala već nastala šteta, no riječ je sizifovom poslu ako ne smanjimo korištenje plastike. Ta borba na jadranskim plažama traje već godinama, ali bez obzira na izvanredne napore mještana i volontera, čini se da polako gubimo u toj utrci s vremenom što je vidljivo na primjeru plaže Grabova gdje smo zatekli uznemirujuć prizor. ” istaknula je Mihaela Bogeljić, voditeljica Greenpeaceove  kampanje.

Greenpeaceu se na Mljetu pridružila i jadranska sirena Sunčana koja se priključila borbi protiv plastike u moru, zalažući se za čista mora i zaštitu morskih životinja koje često stradavaju zbog gušenja ili zaplitanja u plastični otpad.

“Dolazim iz dubina kao glasnogovornica morskih bića koja ne mogu govoriti. Jadran je tu za vas oduvijek. Jadransko more vas hrani i pruža osvježenje kada zaprži ljeto. Beskrajno plavo obzorje liječi vam dušu. Nemojte čekati da čepovi boca i čikovi zamijene pijesak plaže, a vrećice da zamijene morsku travu. Sve će to ponovno završiti u vašem dvorištu i tanjuru. Znam da zajedno možemo bolje. Sačuvajmo čaroliju našega mora i život u njemu!” - rekla je sirena Sunčana Paro Vidolin.

Znanstvenici procjenjuju da Mediteranom već sada pluta 1455 tona plastike, čime se Sredozemlje svrstava među najugroženija morska područja, zbog čega se borbi za zaštitu mora od plastike pridružio i Pokret otoka.

 

“Ovakve su akcije potrebne jer je izuzetno važno probuditi svijest svakog pojedinca u zajednici, osobito stanovnika obalnih područja, ali i njihovih gostiju, o važnosti brige za okoliš, smanjenju stvaranja plastičnog otpada, kao i redovitom čišćenju zahvaćenih područja. Proizvodnjom  i korištenjem  plastike trujemo more i sva živa bića u njemu koja potencijalno dođu i na naš stol. Ciklus je zatvoren i kad bolje razmislimo na kraju jedemo vlastiti otpad. Krajnje je vrijeme da shvatimo da jedino preuzimanjem vlastite odgovornosti, kontinuiranom edukacijom i poticanjem pojedinačnih akcija možemo napraviti toliko nužnu promjenu. Tko će ako ne mi? - izjavila je Maja Jurišić, voditeljica inicijative Pokret otoka.

 

Greenpeace poziva građane da potpišu peticiju protiv plastike za jednokratnu upotrebu te pročitaju izvještaj „Sredozemlje zatrpano plastikom” koji pokazuje da je u svjetskim razmjerima i do 80% morskog otpada plastika. Ovom kampanjom želimo utjecati na europsko zakonodavstvo s ciljem donošenja djelotvornih mjera za suzbijanje onečišćenja mora plastikom.

Od svoga dolaska u Hrvatsku, Greenpeace je vodio kampanje za održivo ribarstvo, protiv TE Plomin C i eksploatacije nafte iz Jadrana u okviru koalicije “SOS za Jadran” te za korištenje obnovljivih izvora energije. Nedavnom solarnom turnejom po Istri, Greenpeace je započeo kampanju promoviranja obnovljivih izvora u turizmu, s naglaskom na korištenje solarne energije na Jadranu. Od ove godine vodimo kampanju protiv plastike za jednokratnu upotrebu.  

hr Mon Sep 18 2017 11:47:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a37c758b9e03ea72c8b45a3/80

Za napuštanje životinje kazna 30.000 kuna, a za držanje psa bez mikročipa 6.000

S obzirom da se u ljetnim mjesecima povećava broj nečipiranih i napuštenih pasa, Prijatelji životinja počeli su s kampanjom "Obitelj na more, a pas na ulicu?!" u sklopu koje će na jumbo plakatima upozoriti na zakonske obaveze i odgovornost svakog skrbnika životinje, a ove godine poseban naglasak stavili su na čipiranje te upozorili kako je kazna za držanje psa bez mikročipa i do 6.000 kuna.

Pod sloganom "Pas čipiran, skrbnik miran" naglasili su zakonsku obavezu mikročipiranja pasa od 2004. od kada se nastoji smanjiti broj napuštenih životinja i na taj način.

Kampanji se priključila  glumica Ksenija Pajić koja će porukom na jumbo plakatima podsjetiti na tu obavezu, ističu u priopćenju Prijatelji životinja. Pajić je prije pet godina u svoju obitelj udomila sada sedmogodišnju mješanku Amy. 

"Moja kujica Amy je udomljena, mikročipirana i kastrirana, i vrlo smo ponosni na nju. Cijela obitelj brine o njoj i želimo biti odgovorni skrbnici. Mikročipirali smo ju ne zbog Zakona nego zbog nje, da ju lakše nađemo ako se slučajno izgubi", rekla je Pajić.

Prijatelji životinja podsjećaju da je novi zakon o zaštiti životinja donio i rok za provedbu kontrole mikročipiranja te da lokalne zajednice trebaju do 30. lipnja ove godine provjeriti jesu li svi psi na njihovu području označeni mikročipom. Kazna za držanje psa bez mikročipa iznosi do 6.000 kuna.

Prema novom Zakonu o zaštiti životinja, napuštanje životinja kažnjivo je novčanim iznosom do 30.000 kuna.

hr Tue Jun 19 2018 11:38:01 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/588f2d96d454d808008b4586/80
Foto: Pixabay

Korisni savjeti policije za zaštitu od provalnika tijekom godišnjih odmora

Dolaskom ljeta i sezone godišnjih odmora većina građana svoje kuće i stanove na duže vrijeme ostavlja praznima i bez nadzora pa su iz policije dali nekoliko korisnih savjeta kako bi se zaštitili od provalnika i svoj dom učinili sigurnim.

"Kao i prethodnih, tako i ove godine upozoravamo građane na provalnike koji 'vrebaju' u vrijeme dok se oni nalaze na udaljenim destinacijama. Neki se povratkom kući neugodno iznenade kada pronađu razbacane i ispreturane stvari te shvate da su im ukradeni novac, nakit, umjetnine, dragi predmeti i druge vrijednosti", poručuju iz policije.

Građanima savjetuju da novac, nakit, umjetnine i dragocjenosti ne ostavljaju u svom domu (u kuhinjskim elementima, ladicama, pod madracem ili u garderobnim ormarima), već da ih pohrane na sigurno mjesto poput trezora u bankama ili na čuvanje osobi u koju imaju povjerenja. 

Savjetuju i da se ključ od kuće ili stana ne ostavlja ispod otirača, u tegli za cvijeće i na sličnim mjestima i da se svakako zatvore prozori, balkonska vrata i staklene stijene.

Ključ treba ostaviti pouzdanoj osobi koja će biti u mogućnosti češće obilaziti dom te organizirati da netko češće prazni poštanski sandučić kako se ne bi stekao dojam da u kući ili stanu duže vrijeme nema nikoga.

"Ne uklanjajte cvijeće s balkona i ne spuštajte rolete do kraja jer time dajete poruku da ste odsutni, adresu na kojoj boravite i broj telefona na koji vas se može dobiti kada ste na putu ostavite članu uže obitelji, susjedu, predstavniku stanara u zgradi ili bliskom prijatelju, ne zaboravite uključiti alarmni sustav ako ga imate, spremite predmete koji omogućavaju lakše penjanje, kao npr. ljestve, sanduci i slično, na obiteljskim kućama i stanovima u prizemlju ugradite dodatnu zaštitu na prozorima i drugim većim otvorima", ističu iz policije.

Dodaju i kako je preporučljiva rasvjeta tijekom cijele noći, koja se automatski pali u sumrak, svjetiljke sa senzorom ili osvjetljenje upravljano automatskim vremenskim prekidačem, a bilo bi dobro i ne govoriti svima da se putuje i ne ostavljati takve poruke na telefonskoj sekretarici ili društvenim mrežama.

"Ako vam se i pored svih samozaštitnih mjera dogodi da budete žrtva provalnika, po povratku kući ne dirajte ništa i nazovite policiju na broj 192, jer je svaki, pa i najmanji trag važan i može pomoći da provalnik bude pronađen", poručuju iz policije.

Prema izvješću Policijske uprave Sisačko-moslavačke, koja je objavila korisne savjete za građane, na tom je području lani zabilježeno 89 teških krađa provaljivanjem u kuće i stanove, od čega je u 83 slučaja provaljeno u kuće, dok je u šest slučajeva provaljeno u stanove. Od 1. siječnja do 17. lipnja ove godine zabilježene su 42 provale u kuće i stanove, izvijestila je PU sisačko-moslavačka. 

hr Tue Jun 19 2018 11:34:39 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/566d2a5e4b3a46c1228b4661/80
Foto: Ilustracija Google

Hrvati iseljavaju radi boljeg standarda i svjetonazora, a vraćaju se radi obitelji i prijatelja

Zbog čega Hrvati odlaze u inozemstvo? Koji su njihovi motivi te što o razlozima iseljavanja misle oni koji (još uvijek) žive u Hrvatskoj, MojPosao otkriva u velikom istraživanju, provedenom na gotovo 1300 ispitanika.

U istraživanju je sudjelovalo 43% ispitanika koji imaju iskustvo rada u inozemstvu (dalje u tekstu: ispitanici izvan Hrvatske), te njih 57% koji to iskustvo nemaju (u tekstu: ispitanici iz Hrvatske).

Njemačka uvjerljivo 'obećana zemlja' za Hrvate

Među ispitanicima s iskustvom rada izvan Hrvatske gotovo polovica (45%) još uvijek boravi u inozemstvu.

Gotovo polovica ispitanika s radnim iskustvo izvan Hrvatske boravila je u Njemačkoj (48%), koju bi odabralo i 63% ispitanika iz Hrvatske kada bi se odlučili na odlazak.

Tek 13% ispitanika s iskustvom rada izvan Hrvatske radilo je u Austriji, a njih 9% u Irskoj, dok su ispitanicima iz Hrvatske upravo te dvije zemlje poželjna odredišta (53% odabralo bi rad u Austriji, a njih 50% u Irskoj).

Polovica ispitanika izvan Hrvatske (48%) boravi ili su boravili u inozemstvu od 1 do 5 godina. Njih 37% u inozemstvu boravi ili su boravili do godinu dana, a 13% ispitanih je trajno preselilo.

Čak 50% ispitanika iz Hrvatske trajno bi preselili u inozemstvo, njih 39% u inozemstvu žele boraviti od 1 do 5 godina, a njih 4% do godinu dana.

Zanimljivo je da su ispitanici iz Hrvatske koji imaju obitelj s djecom u najvećoj mjeri spremni na trajno preseljenje (52%) ili na preseljenje od 2 do 5 godina (33%) te da u inozemstvo ne želi svega 7% ispitanika iz Hrvatske.


Bolji standard i svjetonazor glavni razlozi odlaska u inozemstvo

Ispitanici s iskustvom rada izvan Hrvatske, kao i oni iz Hrvatske, navode iste razloge za odlazak iz zemlje. To su bolji standard, svjetonazor i moralne vrijednosti te, na trećem mjestu, bolje plaćen posao u struci.

Ispitanici u komentarima kao razloge odlaska navode još: nemogućnost pronalaska posla u Hrvatskoj, veliku birokraciju, korupciju te nepoštivanje zakona.

Kao najveći izazov prilikom odlaska u inozemstvo ispitanici iz obje skupine navode odvojenost od obitelji i prijatelja, rješavanje stambenog pitanja te prilagodbu novom mentalitetu. Pod 'nešto drugo' ispitanici kao razlog navode savladavanje stranog jezika.


Prihvaćaju li iseljenici poslove koje se srame raditi u Hrvatskoj?

Većina ispitanika s iskustvom rada izvan Hrvatske (73%) posao su pronašli prije odlaska u inozemstvo. Isto bi učinilo i 81% ispitanika koji borave u Hrvatskoj.

Trećina ispitanika (32%) s iskustvom rada izvan Hrvatske pristala je raditi posao koji ne bi radili u Hrvatskoj. Njih 68% tu su mogućnost odbili. Kao glavne razloge za prihvaćanje takvog posla ispitanici navode visinu plaće (46%) te osjećaj cijenjenosti od strane poslodavca u inozemstvu (41%).

Ispitanici iz Hrvatske u većoj bi mjeri pristali raditi posao koji ne žele raditi u Hrvatskoj (48%), dok na to ne bi pristalo njih 47%. Smatraju da iseljenici rade poslove koje ne bi radili u Hrvatskoj zbog visine plaće (86%) te osjećaja cijenjenosti od strane poslodavca (70%). Zanimljivo, njih 15% smatra da je razlog i sram obavljanja posla te vrste u Hrvatskoj, dok to potvrđuje tek 1% ispitanika s iskustvom rada izvan Hrvatske.

Ispitanici koji su u inozemstvu prihvatili posao koji nisu željeli raditi u Hrvatskoj, učinili su to radi plaće od 1000 do 2000 eura (29%) te radi plaće veće od 2000 eura (21%). Pritom su žene (83%) spremnije raditi slabije plaćene poslove od muškaraca (62%).

Iako ispitanici iz Hrvatske u većoj mjeri izražavaju spremnost prihvatiti posao koji ne bi radili u Hrvatskoj, u većoj mjeri za to priželjkuju i plaću višu od 2000 eura (35%).


Obitelj i prijatelji glavni razlog povratka iz inozemstva ili ostanka u Hrvatskoj

Među ispitanicima s iskustvom rada izvan Hrvatske gotovo polovica (45%) još uvijek boravi u inozemstvu. Ispitanici koji su se vratili iz inozemstva kao glavni razlog povratka navode obitelj i prijatelje (27%) te da su planirali povratak i prije odlaska u inozemstvo (25%).

Najmanje ispitanika kao razlog povratka navodi da ne žele više raditi posao koji su radili u inozemstvu (3%) te previsoku cijenu stanovanja u inozemstvu (2%).

Razmatrajući prednosti ostanka u Hrvatskoj, ispitanici iz obje skupine na prvo mjesto stavljaju obitelj i prijatelje (59% s iskustvom rada izvan Hrvatske te 70% iz Hrvatske).

Zanimljivo je da ispitanici s iskustvom rada izvan Hrvatske kao drugi razlog navode da 'nema benefita' (34%), dok se ispitanicima iz Hrvatske na drugom mjestu nalazi sređena imovinska situacija/stambeno pitanje (31%).

I jednima i drugima na dnu popisa prednosti ostanka u Hrvatskoj nalaze se patriotizam, svjetonazor te obrazovni sustav.

Demografija

U istraživanju je sudjelovalo najviše ispitanika u dobi između 26 i 35 godina, kako iseljenika (40%) tako i onih iz Hrvatske (45%). Slijede ispitanici od 36 do 45 godina (34%, odnosno 28%), stariji od 46 godina (21% izvan Hrvatske, 17% iz Hrvatske) te mlađi od 25 godina (5%, odnosno 10%).

Gotovo polovica ispitanika ima završenu visoku stručnu spremu (46% izvan Hrvatske, 48% iz Hrvatske) Slijede ispitanici sa srednjom stručnom spremom (36% ispitanika u obje skupine) te višom stručnom spremom (16% izvan Hrvatske, 14% iz Hrvatske).

Najviše ispitanih iseljenika u inozemstvo je otišlo iz Zagreba i okolice (39%) te Istočne Hrvatske (20% ispitanika), dok su u najmanjoj mjeri u inozemstvo otišli ispitanici iz Sjeverne Hrvatske (8%).

Ispitanici s iskustvom rada u inozemstvu u najvećoj su mjeri zaposleni (85%), njih 14% je nezaposleno, a 1% čine umirovljenici. Među ispitanicima iz Hrvatske zaposlenih je 85%, nezaposlenih 16%, a 2% ispitanika još se školuje.

Ispitanici iz obje skupine u najvećoj mjeri imaju obitelj (s djecom).


hr Tue Jun 19 2018 09:36:04 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b28bdcc2af47f163d8b4676/80

Splićani prosvjeduju protiv ovrhe nad dječakom Cesareom, unatoč tome odveden je od majke

Splićani se u utorak ujutro okupljaju na Pujankama, u blizini zgrade gdje stanuje devetogodišnji dječak Cesare Avenati s majkom Ninom Kuluz, a kojega bi danas službenici Općinskog suda trebali predati na skrb njegovom ocu Talijanu Alessandru Avenatiju.

Građani su se u neposrednoj blizini Cesareove zgrade počeli okupljati još u ponedjeljak navečer, a dio ih je prosvjedovao i ispred Općinskog suda na Dračevcu gdje su predsjednici suda Marini Boko donijeli 10.600 potpisa kojima traže obustavu ovrhe, no do predsjednice nisu uspjeli doći.

Noć prije, u nedjelju, Cesare je zbog bolova u trbuhu završio na Dječjem odjelu KBC Split gdje je bio zadržan sve do ponedjeljka popodne kada je otpušten iz bolnice na kućnu njegu. Liječnici su savjetovali da dječak odmara i miruje.

"U šoku sam, ispred zgrade je preko 20 policijskih kombija, kao da je ratno stanje. Ima više od 80 policajaca koji su tu zbog jednog dječaka od devet godina. Nismo spavali cijelu noć, ne znam što će biti oko 9 sati kad je najavljena ovrha i hoće li stvarno čupati dječaka iz majčinog zagrljaja", rekla je Vanja Kuluz, dječakova teta.Pozvala je Splićane da dođu na prosvjed najavljen za 9 sati, kad je i ovrha.Na pitanje novinara hoće li se njezina sestra i dječakova majka Nina Kuluz javiti policiji u Torinu, odgovorila je kako je njezina sestra u šoku i pitanje je kako će izdržati današnji dan te hoće li biti u stanju putovati.Podsjetila je da je dječak u petak završio 'na hitnoj' i u bolnici te da pred svaku ovrhu dobije bolove u trbuhu i potrebna mu je liječnička skrb. Riječ je o psihosomatskim simptomima pa mu treba mir i otpušten je na kućnu njegu, rekla je te ustvrdila da je psihijatar koji prati dijete upozorio na traumu koja će za njega biti pogubna ako se ovrha obavi.Na pitanje što je s odgodom ovrhe koju je zatražio odvjetnik koji zastupa njezinu sestru odgovorila je da sa suda na to nije stigao nikakav odgovor."Sam sud zaključio je da otac nema roditeljskih kapaciteta, no inzistira na ovrsi. To je skandalozno", ustvrdila je. U veljači ove godine ovrha je odgođena iz sigurnosnih razloga, dok je prije točno godinu dana ovrha bila odgođena jer Alessandru Avenatiju nije bio osiguran prevoditelj za talijanski jezik.

Nina Kuluz i Alessandro Avenati jedno su vrijeme imali zajedničko skrbništvo nad dječakom koji je trebao živjeti u Italiji, a majka ga je imala pravo viđati svaki dan. Nina je pobjegla iz Italije skrivajući se u Bosni i Hercegovini, potom se vratila u Split, a dječakov otac je dva puta pokušao sina vratiti u Italiju.

Lani u lipnju je pred njenom kućom bio organiziran veliki prosvjed u kojem se tražila odgoda ovrhe nad djetetom. U međuvremenu je na talijanskom sudu izgubila skrbništvo nad dječakom, zbog otmice sina je osuđena na tri godine i četiri mjeseca zatvora, obvezna je Alessandru isplatiti 50 tisuća eura odštete te ima obvezu javljanja talijanskoj policiji u Torinu svakih 20 dana.




Na splitske Pujanke jutros oko 9 sati stigao je otac dječaka, u nadi da će ovoga puta odvesti svoga sina u Italiju. Baš kao i zadnji put za kada je bila zakazana ovrha,  pred zgradom dječaka okupili su se brojni Splićani, baš i kao i veći broj specijalaca. 

Oko 10 sati među prosvjednike je stigla vijest da odvode Cesarea, pa su odlučili blokirati cestu. Dječak je cijelo vrijeme zapomagao i otimao se.




Oko 10.30 sati Cesarea su odveli su u auto, unatoč tome što je vikao i zapomagao da želi ostati s majkom. U međuvremenu je privedena njegova teta. Prosvjednici su se spustili na Ulicu domovinskog rata.



Nina Kuluz neutješno plače nakon odvođenja sina, tješe je obitelj i ostali okupljeni...

hr Tue Jun 19 2018 08:17:15 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .