Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/58628a631eea8f339b8b45ab/80

Plan gospodarenja otpadom usvojen: Šibensko-kninska županija najgora, problematična i Splitsko-dalmatinska

Ministar je najavio da očekuje da će Hrvatska temeljem provedbe Plana "sa statističkog začelja doći u red onih s najboljom statistikom"

Nakon brojnih natezanja, odgađanja i padanja na javnoj raspravi u lipnju prošle godine petogodišnji Plan gospodarenja otpadom (PGO) težak 5,1 milijardu kuna Vlada je usvojila na današnjoj sjednici - piše tportal

Najveći dio sredstava, 1,6 milijardi, predviđen je za izgradnju centara za gospodarenje otpadom (CGO), sanaciju odlagališta neopasnog otpada (975 milijuna) i na reciklažne sustave (izgradnju reciklažnih dvorišta, 450 milijuna; izgradnju postrojenja za sortiranje otpada, 350 milijuna; nabavu opreme, plovila i vozila za odvojeno sakupljanje otpada, 300 milijuna; kućno kompostiranje, 80 milijuna; uspostavu centara za ponovnu uporabu, 75 milijuna; izgradnju centara za recikliranje, 75 milijuna…). 

Sredstva za Plan trebala bi se osigurati iz Unijinih fondova (3,4 milijarde), jedinica lokalne, regionalne samouprave i državnog proračuna (oko milijardu kuna), Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (490,7 milijuna), dok se od privatnih ulaganja očekuje oko 93 milijuna kuna.

Plan se, kako je to rekao resorni ministar Slaven Dobrović, temelji na kružnom gospodarstvu, recikliranju i nastanku novih zelenih radnih mjesta, a osnovni cilj mu je da se odvojeno prikuplja najmanje 50 posto papira, plastike, stakla i metala. Da je pred nama dug put, najbolje svjedoči podatak Eurostata, prema kojem se u Hrvatskoj danas reciklira svega 16 posto otpada. No da to nije jedini problem, dovoljno govori činjenica da su u Hrvatskoj u 2016. godini bila svega 84 reciklažna dvorišta, od čega 46 mobilnih. 

Najgora situacija je u Šibensko-kninskoj županiji, u kojoj ne postoji nijedno, a najbolja u Istarskoj, u kojoj ih je deset. Problematična je i Splitsko-dalmatinska jer nakon Zagreba ima najveći broj stanovnika, 450 tisuća, a svega četiri reciklažna dvorišta. 

Planom se previđa povećanje broja reciklažnih centara za 60 do 70, pa se pojavilo pitanje potrebe mijenjanja prostornih planova u jedinicama lokalne samouprave. No Dobrović kaže da je problem preuveličan jer se ne radi o velikim centrima te neće biti potrebne ni velike procedure jer će ih većina biti smještena tamo gdje već postoji komunalna djelatnost. Naveo je da se u ovom trenutku može krenuti s javnim pozivom za 50 reciklažnih dvorišta za posebne vrste otpada te osam sortirnica.

Plan predviđa 13 CGO-va, kako je bilo planirano i 2007. godine, s tim da će oni koji nisu završeni morati smanjiti kapacitete. Od njih 13, Marišćina (Primorsko-goranska županija) i Kaštijun (Istarska županija) su završeni dok su u fazi provedbe projekta Bikarac (Šibensko-kninska županija) i Biljane Donje (Zadarska županija). 

Ministar je najavio da očekuje da će Hrvatska temeljem provedbe Plana 'sa statističkog začelja doći u red onih s najboljom statistikom', a najavio je donošenje Uredbe o komunalnom otpadu, kojom će se, kaže, omogućiti bolja i pravilnija naplata odvoza smeća.

Otpad i naplata u brojkama

Ukupna količina proizvedenog komunalnog otpada u Hrvatskoj je u 2015. godini iznosila 1,6 milijuna tona, odnosno 386 kilograma po stanovniku. Tijekom iste godine 207 tvrtki pružalo je javnu uslugu prikupljanja otpada. Podaci za 2016. godinu govore da je 60 posto gradova i općina koristilo volumen posude kao jedan ili jedan od više kriterija (37 posto kao jedini kriterij) za obračun usluge za prikupljanje miješanog komunalnog otpada. Njih 33 posto ih u obračun uključuje broj članova kućanstva, za njih 25 posto to je jedini kriterij, 24 posto obračunava uslugu po broju pražnjenja posuda, a manje od jedan posto kao kriterij uzima stambenu površinu. Cijeli članak pogledajte ovdje

Facebook komentari

hr Thu Jan 05 2017 22:18:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5342fae41799426006efee39/80
Foto: Boris Kovačev / CROPIX

Picula reagirao na prijetnje slovenskog ministra blokadom granica u sezoni

Kako mediji prenose, Erjavec je rekao da “ne može zamisliti uspješnu turističku sezonu i gospodarsku suradnju u slučaju da strani mediji budu pisali kako su na obje strane granice snage sigurnosti i policija"
Prijetnje blokadom granica među članicama EU-a nisu prihvatljive, upozorio je u srijedu europarlamentarac Tonino Picula na plenarnoj sjednici u Strasbourgu glede prijetnji slovenskog ministra vanjskih poslova da će Slovenija otežavati prijelaz granice turistima ukoliko Hrvatska ne prihvati presudu u graničnom sporu sa Slovenijom.

"Prijetnje jedne članice Europske unije drugoj blokadom granica u turističkoj sezoni, a zbog bilateralnih političkih pitanja, jednostavno su neprihvatljive“, poručio je u srijedu zastupnik Tonino Picula (SDP/S&D) na plenarnom zasjedanju u Strasbourgu, tijekom rasprave o zaključcima sastanka Vijeća u prosincu kojoj su nazočili predsjednik Vijeća Donald Tusk i potpredsjednik Europske komisije Jyrki Katainen, priopćio je ured zastupnika.

Odgovor je to zastupnika Picule na slovenske prijetnje koje ovih dana stižu od strane ministra vanjskih poslova Karla Erjavca da bi u slučaju ignoriranja presude, Hrvatska mogla pretrpjeti štetu i da bi to osjetili turisti na granici u vrijeme sezone.



Picula je u svom govoru istaknuo da ga raduje razumijevanje specifičnih situacija nekih članica kad se radi o provedbi sustavne kontrole putnika koji prelaze vanjske granice EU u sklopu revizije zakona o schengenskim granicama, ali odlučno pozvao da se taj instrument ne smije zloupotrebljavati u političke svrhe.

Ministar Erjavec je, naime, i danas tijekom sjednice parlamentarnog odbora za vanjsku politiku poručio da su između Slovenije i Hrvatske moguće nove napetosti zbog arbitražne presude o graničnom prijeporu, koju Slovenija očekuje ove godine, navodi se u priopćenju.

Kako mediji prenose, Erjavec je rekao da “ne može zamisliti uspješnu turističku sezonu i gospodarsku suradnju u slučaju da strani mediji budu pisali kako su na obje strane granice snage sigurnosti i policija.”

Osim na najave blokade iz Slovenije, Picula je u govoru podržao poziv na produljenje Europskog fonda za strukturna ulaganja te dodao “da ovaj Fond nije i ne smije biti zamjena za kohezijsku politiku, već njena nadopuna. Kriteriji za odobravanje projekata trebaju biti geografska rasprostranjenost i opća financijska situacija u zemljama članicama, čime bi izbjegli da najrazvijenije zemlje povlače najviše sredstava.”

Facebook komentari

hr Wed Jan 18 2017 23:30:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/583710fe1eea8f9be88b45b4/80
Foto: wikipedia

Petrov: Novac za otkup Ine može se namaknuti izdavanjem državnih obveznica

Na pitanje tko je krivac za situaciju u kojoj se Ina našla, Petrov je rekao kako su krivi svi oni koji su sudjelovali u donošenju odluka koje su bile samo osobnim i stranačkim interesima
Predsjednik Hrvatskog sabora i čelnik Mosta Božo Petrov u srijedu je na HTV-u iznio Mostovo stajalište o prodaji dionica HEP-a za otkup Ine, istaknuvši kako prodaja dijela HEP-a nije jedina opcija. i da Most ima model po kojem se novac može namaknuti izdavanjem državnih obveznica.

 Taj prijedlog, kaže, trenutačno analizira zajednička radna skupina, a sastoji se od toga da država svoje dionice da kao obveznice. U tom slučaju građani, investicijski fondovi i državna poduzeća, poput HEP-a i JANAF-a  mogu od svoje dobiti kupiti te obveznice. Treba biti siguran kako se ne bi ponovio slučaj Ine iz bliske prošlosti, rekao je Petrov u emisiji "Iza zavjese".

 Istaknuo je kako se o svim modelima vodi konstruktivna rasprava, dodavši kako je i premijer Andrej Plenković na saborskom Aktualnom prijepodnevu rekao da je otvoren i prema drugim modelima.

 Dobra odlika ove Vlade je da se razgovara konstruktivno i argumentirano, naglasio je Petrov, dodavši kako žele da HEP bude lider na regionalnom tržištu u energetici. Kad bi se koristili svi njegovi prihodi za otkup dionica Ine, to bi onemogućilo razvoj tvrtke, ocijenio je.

 Na pitanje tko je krivac za situaciju u kojoj se Ina našla, Petrov je rekao kako su krivi svi oni koji su sudjelovali u donošenju odluka koje su bile samo osobnim i stranačkim interesima.

 To je i jedan od razloga što smo bili blago rezervirani prema prvotnom modelu otkupa dionica Ine i zazivali promjene Ustava, rekao je Petrov.

 Da je Most postojao 2002., gospodin Račan na takav način ne bi krenuo u privatizaciju Ine, niti bi se dogodilo da kompletna optička infrastuktura DTK krene prema privatnom tržištu. Dati nekome cjelokupnu infrastrukutru, dati u proces privatizaciju Ine, isti proces pokrenuti za Hrvatske šume i Hrvatske vode, pripreme za privatizaciju HEP-a događaju se već pet do šest godina - o čemu su razmišljali oni koji su u to vrijeme vodili državu, upitao je Petrov.

 Na pitanje o Tomislavu Karamarku i njegovim ranijim procjenama da će Hrvatska izgubiti arbitražu s Molom, Petrov je odgovorio protupitanjem: "Tko je Karamarka brifirao da će Hrvatska izgubiti spor? Ne bih izlazio javno da nisam bio isprovociran. Karamarko nije bio u pravu, završio je tako kako je završio jer je bio u sukobu interesa. Žao mi je što je tada pala vlada, ali bolje da je pala vlada nego da je mađarska strana dobila kompletnu Inu, rekao je Petrov,

 Ustvrdio je kako je  Most u ovom slučaju pokazao vjerodostojnost.

 Suradnju s premijerom Plenkovićem ocijenio je jako dobrom. Problema, vjeruje, neće biti sve dok među partnerima postoji povjerenje.

 Komentirajući nedavnu izjavu izaslanika srbijanskog premijera na božićnom domjenku Srpskog narodnog vijeća u Zagrebu, koji je iznio tvrdnje o navodnoj 'ugroženosti Srba u Hrvatskoj', Petrov je rekao kako su članovi Mosta uvijek osuđivali velikosrpski šovinizam.

 Ocijenio je da je trenutačno srpsko vodstvo frustrirano i još uvijek nisu svjesni do čega je dovela njihova iracionalna politika. Nadam se da će i njihovi građani shvatiti koliku im štetu čine, dodao je predsjednik Hrvatskog sabora Petrov. 

 Govoreći o slovenskim prijetnjama Hrvatskoj vezano za postupak arbitraže o granici,  kazao je kako ga je iznenadila izjava ministra Erjavca, no ne vjeruje da će prijetnje ostvariti.

 Petrov je napomenuo  kako vjeruje da su Slovenci svjesni koruptivnih radnji kojima su kontaminirali proces arbitraže. Uvijek se može uzvratiti istom mjerom, no problemi se trebaju rješavati razgovorom i tihom diplomacijom, zaključio je predsjednik Hrvatskog sabora.

Facebook komentari

hr Wed Jan 18 2017 23:13:28 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/587fb7f61eea8f06088b474a/80
Foto: Dalmacija News

INTERVJU Toni Garac: Proložac zaslužuje promjene

Hoće li mladi HSLS-ovac uzdrmati dosadašnju HDZ-ovu utvrdu? Toni Garac u razgovoru za Dalmacija News otkriva planove za nadolazeće izbore

Imotsku krajinu već nekoliko dana smrzava orkanska bura i niske temperature. Ali, pravu buru na političkoj sceni Prološca , općine u zapadnom dijelu Imotske krajine, barem ako je suditi prema lavini podrške koju je dobio, donijela je kandidatura za načelnika općine Proložac mladog Tonija Garca.

Toni Garac je jedan od osnivača iznimno aktivne udruge mladih KUM iz Prološca, dugi niz godina aktivan je na društvenoj sceni kao pokretač i organizator različitih manifestacija spomenute udruge, aktivan na brojnim poljima i već dugo u politici. Do prije nekoliko mjeseci obnašao je dužnost predsjednika Mladih HSLS-a, stranke čiji je kandidat na predstojećim lokalnim izborima. S Garcom razgovaramo u opuštenoj atmosferi. Uvjerava nas u pozitivnu i afirmativnu kampanju kojoj je cilj, kako kaže, da i nakon izbora imamo zajednicu koja diše zajedno za svoje projekte.

Zašto ste se odlučili kandidirati za načelnika općine Proložac?

- Nakon dosta razgovora sa svojim prijateljima, odlučio sam kandidirati se za načelnika Prološca ponajviše zbog toga što mislim da Proložac može puno bolje, te kako se dosadašnji način vladanja kojeg karakterizira začahurenost i netransparentnost vlasti potrošio te kako je vrijeme za promjene. Smatram kako mi je iskustvo bavljenja politikom, ali i rad na društvenom polju kroz udrugu KUM čiji sam i osnivač pomoglo, tako da sam potpunosti uvjeren u svoje sposobnosti.

Smatrate li kako je činjenica da ste mlad čovjek prepreka?

- Ne, dapače. Mislim da je upravo činjenica da sam mlad, ali ipak dovoljno iskusan, najsnažniji argument zašto očekujem pobjedu. Znate, mladi nisu problem, mladi su rješenje. Inače, smatram kako dužnost načelnika nije nepremostiva za mladog čovjeka. Upravo suprotno, načelnici kao operativci moraju biti konkretni, brzi, agilni u rješavanju komunalnih problema, a upravo su to osobine mladih.

Puno se priča o potrebnim promjenama. Ali, ipak na koncu one se ne dogode. Mislite li da ste Vi osoba koja može preokrenuti taj trend u Imotskoj krajini?

- Da ne vjerujem u svoje sposobnosti, ne bih se kandidirao. Ranije sam odgovorio gdje je srž problema.  Uz postojeće poteškoće; nezaposlenost, odlazak mladih, negativna demografska kretanja itd.. netransparentnost je veliki problem. Žalosna je činjenica da ćemo prije saznati za potres u Japanu nego za odluke koje donosi općinska vlast. To je prvo što ću promjeniti kada postanem načelnik. Otvorit ću vrata razgovoru s našim žiteljima i omogućiti im aktivno sudjelovanje u donošenju odluka. Bit ću načelnik dostupan svima.

Imate li već svoj tim? Tko Vas podržava i tko stoji iza Vaše kandidature?

- Sudeći po podršci koju dobivam, prije svega stoje birači. Međutim, operativno stoji moja stranka (HSLS). Moji najbliži suradnici u ovoj kampanji su naravno vodstvo prološkog HSLS-a, ali i ljudi s kojima sam do sada u udruzi KUM surađivao. Oni su mi prava podrška. Naš tim ima što za reći. To je krug obrazovanih i odlučnih ljudi koji će dovesti promjene u Proložac.

Čiju podršku očekujete i hoćete li razgovarati s ostalim političkim akterima?

- Očekujem podršku svih koji žele promjene. Ponavljam, ja sam kandidat promjena. Što se tiče razgovora s ostalim političkim akterima, reći ću samo kako sam u objavi kandidature naglasio da sam otvoren za razgovore sa svima koji žele promjene, ali o tome ćemo kada za to dođe vrijeme.

Kada ćete objaviti program? Možete li sada iznijeti neke detalje izbornog programa?

- Program ćemo objaviti uskoro. Mogu vrlo načelno reći da će to biti program s dosta konkretnih stvari, ali kojeg će karakterizirati politika otvorenosti prema građanima. Mi ćemo u kampanji puno razgovarati s ljudima i sigurno je da će se i iz tih razgovora otvoriti mnoge mogućnosti.

Okvirno, na temelju čega vidite budući razvoj Prološca?

- Proložac ima potencijale u ruralnom turizmu i malom gospodarstvu. Zato ćemo jasno zagovarati jaču podršku gospodarstvenicima, obrtnicima i OPG-ovcima.Ojačat ćemo suradnju i sa turističkim djelatnicima. Moramo povezati našu proizvodnju hrane s rastućim dolascima turista na našu obalu. Trebamo ojačati turističku ponudu, kroz organizaciju različitih događanja, tako da imamo veću korist od turista koji sve više posjećuju naš kraj.

Što je s  kulturom?

- Kultura nažalost nema podršku. Znam to kroz odnos prema kulturnim udrugama. Reći ću jedan primjer. Ne znam da li znate, u Prološcu djeluje jedna od najboljih dramskih amaterskih skupina u Hrvatskoj. Više od deset godina aktivna, ali bez podrške. Nije ni suradnja s udrugom u kojoj sam osobno aktivan (KUM) bila najbolja. I brojne druge. Oko financiranja udruga ćemo morati definirati jasne kriterije.

Proložac je nekada bio društveno okupljalište. Kako to da zadnjih godina nema pravog kulturnog ljeta s brojnim manifestacijama?

- Nažalost, posljednjih godina propao nam je program kulturnog ljeta.Nema manifestacija što se sigurno negativno odražava na društveni život ljudi.Sve se svede na nekolicinu entuzijasta prepuštenih sami sebi. Općina mora dati podršku i zajedno s relevantnim akterima realizirati takve programe.

Poruka za kraj?

- Svoje Proložane uvjeravam da ću učiniti sve za naše bolje sutra i naš suživot. Ne fali nam hrabrosti i odlučnosti. Idemo na pobjedu.



Facebook komentari

hr Wed Jan 18 2017 19:49:52 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/57559f741e353ec7148b4590/80
Foto: HRT

Osam kandidata za glavnog ravnatelja HRT-a, jedna prijava nevaljana

Glavnog ravnatelja HRT-a imenuje Hrvatski sabor na plenarnoj sjednici i to većinom glasova svih zastupnika, a ne bude li on imenovan u roku od 45 dana od isteka roka za predaju prijava, posljednji javni natječaj će se poništiti
Nadzorni odbor (NO) HRT-a u srijedu je otvorio pristigle prijave kandidata na javni natječaj za novog glavnog ravnatelja Hrvatske radiotelevizije (HRT) te potvrdio da je pravodobno pristiglo devet prijava, od kojih je osam valjano i u skladu s uvjetima natječaja te će NO do kraja ovog tjedna svoje mišljenje i prateću dokumentaciju o kandidatima proslijediti saborskom Odboru za informatiku, informatizaciju i medije.

 Na natječaj za glavnog ravnatelja HRT-a prijavilo se najviše kandidata s HRT-a, među kojima su sadašnji v.d. glavnog ravnatelja Blago Markota, bivša v.d. ravnateljica produkcije HRT-a Sanja Ivančin i bivši glavni ekonomist HRT-a  Ante Rončević.

 Među ostalim prijavama zaposlenika HRT-a su i one bivšeg v.d. glavnog urednika HTV-a 3 Krešimira Čokolića, nekadašnjeg šefa HRT-ove tehnologije Kazimira Bačića  i bivše direktorice prodaje na HRT-u Mirele Despot.

 Na natječaj su se prijavili i povjesničar Josip Jurčević, bivši djelatnik HRT-a Ante Sarjanović i Ivica Zadro, čiju je prijavu NO proglasio nevaljanom jer nije dokazao deset godina radnog iskustva na radnim poslovima u medijima ili drugim poslovnim sustavima.

 Nakon što je Nadzorni odbor HRT-a  utvrdio valjanost prijava koje su pristigle na natječaj koji je bio raspisan 1. prosinca prošle godine, uputit će svoje mišljenje i prateću dokumentaciju saborskom Odboru za informiranje, informatizaciju i medije i to, kako je najavljeno, najkasnije do kraja tjedna.

 Taj saborski Odbor bi nakon toga trebao obaviti razgovore s kandidatima koji ispunjavaju uvjete za glavnog ravnatelja HRT-a te Hravatskom saboru podnijeti prijedlog imenovanja.




Facebook komentari

hr Wed Jan 18 2017 19:18:17 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .