Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5563105be0a75b5b008b45a5/80

Stanari Kampusa najavili prosvjed: Legalizacija naših kuća obuhvaća tri, a ne 20 posto površine Kampusa

Gradonačelnik je podržao tvrdnje stanara, a osvrnuo se i na izjave rektora o odnosu Grada prema Sveučilištu

Splitsko Sveučilište nedavno je reagiralo na prijedlog izmjena GUP-a po kojem bi se trebale legalizirati bespravno izgrađene građevine unutar Kampusa na Visokoj, a stanari tih objekata za petak su najavili mirni prosvjed jer tvrde da je Sveučilište iznijelo neistinite informacije. 

Rektor Šimun Anđelinović rekao je da se legalizacijom tih objekata Kampusu oduzima 20 posto površine.

- Ako se to usvoji bit će to smrt Kampusa jer će nam biti onemogućena izgradnja planiranih sadržaja poput Kineziološkog fakulteta, Umjetničke akademije, Pravnog fakulteta, izgradnje dodatnih smještajnih jedinica za studente, sportskih sadržaja, sadržaja za inkubatore, tehnološki park i kulturnih sadržaja - istaknuo je Anđelinović.

Jure Zec, predstavnik stanara Kampusa, tvrdi da nije točno da se legalizacijom njihovih objekata gubi 20 posto površine.

- Grad je u srpnju donio odluku da se objekti unutar Kampusa legaliziraju, ali radi se o dvadesetak objekata koji zauzimaju tek tri posto površine planiranog Kampusa. Mi zahtijevamo da se naši objekti legaliziraju, a danas-sutra kada Sveučilište bude gradilo sadržaje koje planiraju, neka se vlasnici objekata obeštete po tržišnoj cijeni - kaže Jure Zec.

Stanari su Sveučilištu uputili poziv za razgovor na ovu temu, a Zec tvrdi da su neformalno razgovarali i s rektorom Anđelinovićem.

- Oni ne prihvaćaju naše teze. Stvar vide na svoj način, a to nije točno. Ne oduzima im se nikakvo vlasništvo, to je privatno vlasništvo ljudi koji su tu napravili objekte prije više od 40, 50 godina. Prvo se trebaju legalizirati objekti, a u nekoj budućnosti, koja može biti i za 50 godina, kada se budu gradili sadržaji neka se vlasnici otkupe. Tko zna kakva će tada biti tržišna cijena?! Sveučilište u svom vlasništvu unutar Kampusa ima dosta zemljišta, ali ništa ne grade jer nemaju novca - zaključuje Zec.

Tvrdnje stanara Kampusa potvrdio je i splitski gradonačelnik, Ivo Baldasar, koji je upozorio da je rektor iznio netočne podatke, te da legalizacijom objekata Sveučilište ostaje bez 3,6 posto planirane površine za Kampus. Gradonačelnik poručuje kako nije točno da se legalizacijom Sveučilištu onemogućava izgradnja planiranih sadržaja, već se time stvaraju pretpostavke za njihovu realizaciju. Pojašnjava kako prema propisima RH vlasnik građevine nema pravo na naknadu za građevinu koja je izgrađena bez akta na temelju kojega se može graditi, a uklanjanje građevine, odnosno ozakonjenje nezakonito izgrađene građevine, predstavlja prethodno pitanje za postupak izvlaštenja.

- Stvaranje pretpostavki za ozakonjenje takvih građevina, a radi otkupa ili izvlaštenja u svrhu privođenja zemljišta planiranoj namjeni, je jedini mogući način za rješavanje vlasništva zemljišta potrebnog za izgradnju i uređenje Sveučilišnog kampusa u cjelini - poručio je Baldasar.

Osvrnuo se i na rektorove izjave o tome da je Grad potjerao Filozofski fakultet iz centra i da to nije način na koji bi se trebalo odnositi prema Sveučilištu.

- Filozofski fakultet koristi gradske prostore na Peristilu iako mu je ugovor o privremenom korištenju poslovnog prostora na Poljani kraljice Jelene istekao još 10. ožujka ove godine. Napomenut ću da od najma navedenog prostora na Peristilu Grad uprihodi oko 1500 kuna mjesečno, što nije dovoljno niti za osnovno održavanje zgrade. S druge strane, u slučaju njegove prodaje mogli bismo riješiti nekoliko gorućih problema te reinvestirati vrijednost te zgrade također u nekretnine i to prvenstveno u školu Pazdigrad, dječji vrtić na Kili, vjerojatni otkup zemljišta za još jedan dječji vrtić. Bili bi voljni dijelom od prihoda prodaje zgrade na Peristilu, a po odluci i odobrenju Gradskog vijeća, sudjelovati u kupnji zgrade Brodomerkura za potrebe Filozofskog fakulteta. Nije mi, zato, jasno kako je ova namjera u suprotnosti s namjerom Sveučilišta da proda vlastitu zgradu u Livanjskoj ulici i kupi zgradu Brodomerkura za istu namjenu - poručuje gradonačelnik.

Istaknuo je i da je ovrha zbog 35 milijuna kuna duga od komunalnog doprinosa u Kampusu pokrenuta kako bi se spriječila zastara, a nabrojao je i sve što je Grad do sada učinio za Sveučilište.

- Grad je s iznosom od skoro 5 milijuna kuna pomogao u stambenom rješavanju sveučilišnih profesora, sufinancirao je izgradnju starog Studentskog doma s trećinom ukupnih troškova, ustupio je Sveučilištu svoje suvlasništvo u „starom“ Studentskom domu, ustupili smo im i gradsko zemljište u Spinutu površine 5 tisuća metara četvornih, sudjelovali smo u mnogim aktivnostima Sveučilišta i posljednjih godina odradili smo s fakultetima nekoliko projekata. I nakon svega pobrojanog, želi se uvesti kao istinita teza da su Grad i gradonačelnik protiv Sveučilišta i da koče njegov razvoj. Pri tome se povremeno studenti zloupotrebljavaju kao sredstvo prisile što smatram da nije ni ispravno ni korektno ni prema Gradu ni prema studentima - tvrdi Baldasar koji predlaže rektoru da međusobna otvorena pitanja riješe za stolom, a da se tek nakon toga eventualno organizira sjednica Gradskog vijeća i Senata Sveučilišta.

Facebook komentari

hr Thu Nov 03 2016 15:08:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a8bcebd2af47f97068b45bd/80

Osam najčešćih pogrešaka koje činimo u hrvatskom jeziku

lektorica Anđelka Ilinović izdvojila je pogreške koje najčešće činimo u hrvatskom jeziku

Povodom Međunarodnog dana materinskog jezika donosimo osam najčešćih pravopisnih i gramatičkih pogrešaka koje govornici hrvatskoga jezika čine u govorenju i pisanju, piše dnevnik.hr.

NEZNAM, NEMOGU

Jedno od najčešće ponavljanih gramatičkih pravila jest da se niječnica ne i glagol pišu odvojeno. Ipak, mnogo primjera dokazuje da to pravilo nije usvojeno, najčešće u pisanju neznam i nemogu. Ispravno je jedino: ne znam, ne mogu, ne trebam, ne smijem... Iznimka su glagoli nestati, nedostajati, nemati kojima je negacija dio osnove i oblici nemoj, nemojmo, nemojte; nisam, nisi, nije, nismo, niste, nisu.
Za razliku od glagola, ne se uvijek piše spojeno s imenicama i pridjevima: nemogućnost, neistina, nejasnoća nemoguć, neistinit, nejasan.

JA BI, MI BI

Govornici hrvatskoga jezika nerijetko nenaglašene oblike aorista pomoćnog glagola biti pojednostavljuju, pa tako konjugacija glasi: ja bi, ti bi, on bi, mi bi, vi bi, oni bi. Međutim, svi glagoli u našem jeziku razlikuju se po licima, a glagol biti nije izuzetak. 
U rečenici Voljeli bi ići u kino bez jezičnog ili izvanjezičnog konteksta nije moguće zaključiti da se radi o prvom licu množine, tj. da je subjekt mi. Budući da je napisano bi voljeli, svatko pismen zaključit će da je riječ o trećem licu množine, odnosno o njima (Oni bi voljeli ići u kino). Ispravni oblici kondicionala toga glagola po licima glase: ja bih volio, ti bi volio, on bi volio, mi bismo voljeli, vi biste voljeli, oni bi voljeli.

BITI ĆE

Futur prvi glagolski je oblik kojim se izražava buduće vrijeme, a tvori se od infinitiva glagola i nenaglašenog prezenta pomoćnog glagola htjeti (ću, ćeš, će, ćemo, ćete, će). Kada je pomoćni glagol prvi, pišemo npr. On će biti, Ja ću napisati. Međutim, kada je redoslijed obratan, infinitiv gubi završno -i, pa pišemo bit će, napisat ću.
Zbog pisanog oblika bit će ili pak mišljenja da je ispravno biti će, često dolazi do izgovorne hiperkorektnosti – možemo čuti upravo takve izgovorne inačice: [bitće] i [bitiće].
Pravilo je vrlo jednostavno: Kada infinitiv u rečenici dolazi prije pomoćnog glagola, u pismu se završni vokal i, pa pišemo: Ovaj tjedan bit će jako lijepo vrijeme. Napisat ću još jednu knjigu. Vidjet ćemo što nam budućnost donosi.U izgovoru se pak odbacuje cijeli infinitivni nastavak -ti (tj. t se gubi ispred ć), stoga izgovaramo: [biće], [napisaću], [vidjećemo].

ZBOG/RADI

Prijedlozi radi i zbog u upotrebi se nerijetko zamjenjuju, premda imaju različita značenja i upotrebom pogrešnoga mijenja se značenje rečenice. Prijedlog zbog izriče uzrok, tj. ukazuje zašto se nešto dogodilo, što je uzrokovalo događaj. Reći ćemo: Kasnili su na posao zbog lošeg vremena, dakle loše je vrijeme uzrok njihova kašnjenja. S druge strane, radi nam pokazuje namjeru: Preselili su se radi zaposlenja, tj. preselili su se s namjerom da se na drugom mjestu zaposle. 
Zato nije ispravno reći Išli su u bolnicu radi bolesti jer nikomu nije namjera razboljeti se. Idemo u bolnicu zbog bolesti, a radi pregleda ili liječenja.

SLJEDEĆI/SLIJEDEĆI

Ije i je često govornicima hrvatskoga jezika stvaraju probleme u pisanju. Nekada upotrebom pogrešnog refleksa jata možemo promijeniti i značenje riječi. Oblici sljedeći i slijedeći primjeri su u kojima se vrlo često griješi. 
Slijedeći je glagolski prilog sadašnji nastao od glagola slijediti. Budući da je prilog, on je nepromjenjiv, tj. uvijek ostaje u istom obliku - slijedeći. Napisat ćemo: Slijedeći tragove, došao je do cilja. Izradite ukrase za bor slijedeći upute. 
Sljedeći je pridjev koji je nastao od priloga slijedeći. Kao i svi pridjevi, on je promjenjiv, a dolazi uz imenske riječi (najčešće imenice): sljedeći kupac, sljedećeg kupca, sljedećem kupcu... Zato je ispravno napisati jedino: Tko je sljedeći? Neka uđe sljedeći pacijent! Sljedeće godine idemo u Kanadu.

KOJI/KOJEG

Imenice muškoga roda u akuzativu imaju različite nastavke za živo i neživo. Ako imenica znači što neživo, akuzativ je jednak nominativu, npr. nominativ:kaputakuzativ: (nosim) kaput. Isto pravilo vrijedi i za odnosnu zamjenicu koji: ako se odnosi na imenicu koja znači što neživo, akuzativni oblik ostaje koji. Zato nije pravilna rečenica Sviđa mi se kaput kojeg ste mi kupili, već treba govoriti i pisati: Sviđa mi se kaput koji ste mi kupili.
Kojega se u akuzativu uz muški rod upotrebljava samo kada govorimo o čemu živome: To je čovjek kojeg sam vidio jučer, Pobjegao nam je pas kojeg smo jako voljeli.

DA, DA LI

U hrvatskome jeziku možemo čuti pogrešnu upotrebu veznika da i upitnog oblika da li, što se naziva dakanjem odnosno dalikanjem. Nije dobro reći ili napisati Moram da napišem zadaću, Idem da jedem kad želimo izraziti kakvu namjeru. U duhu je hrvatskoga jezika umjesto konstrukcije da + prezent upotrijebiti infinitiv, stoga ćemo reći: Moram napisati zadaću, Idem jesti. 
Isto tako, pitanja nije dobro počinjati s izrazom da liDa li je došao? Da li si dobro? Da li voliš putovati?, već treba pisati: Je li došao? Jesi li dobro? Voliš li putovati?

POŠTOVANI G. PERIĆ!

Vokativ je padež koji upotrebljavamo kada se nekomu obraćamo ili nekoga dozivamo, npr. čovječe, ženo, Bože. Nažalost, vokativ se sve češće gubi u govoru, a pogrešno se upotrebljava i u službenim dopisima. Nije ispravno napisati Poštovani gospodin Perić! Draga Maja! jer su Perić i Maja nominativni oblici. I imena i prezimena potrebno je deklinirati, stoga valja pisati: Poštovani gospodine Periću! Draga Majo!
Također, uz vokativ uvijek dolazi zarez, pa ćemo pisati: Idemo, Vatreni! Bravo, Čiliću! Vozači, oprez!

Facebook komentari

hr Thu Feb 22 2018 08:42:33 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a76c43d9e31331f048b4650/80
Foto: PIXABAY

HAK: snijeg i olujni vjetar otežavaju cestovni i pomorski promet

Snijeg otežava vožnju u Lici, Gorskom kotaru, središnjoj i sjeverozapadnoj Hrvatskoj, Slavoniji i zaleđu Dalmacije, kamioni s prikolicama ne mogu prometovati između kontinentalnog i obalnog dijela zemlje, a olujni vjetar prekinuo je mnoge brodske linije, izvijestio je jutros Hrvatski autoklub (HAK).

Zbog prepriječenog teretnog vozila zatvorena je državna cesta DC2 u mjestu Bistrica između Slatine i Virovitice.

Na državnoj cesti DC1 u mjestu Donji Budački između Tušilovića i Slunja vozi se otežano, zbog slijetanja teretnog vozila s kolnika.

Zbog niskih temperatura moguća je poledica, osobito na mostovima i nadvožnjacima. Vozače upozoravamo da na put ne kreću bez zimske opreme, a ako je moguće neka odgode putovanje.

Zbog prepriječenog teretnog vozila prometuje se otežano autocestom A1, na 109. km u smjeru Zagreba.

Zbog zimskih uvjeta i olujnog vjetra nema slobodnog cestovnog pravca za kamione s prikolicom i tegljače s poluprikolicom iz smjera unutrašnjosti prema Rijeci i Dalmaciji, i obrnuto.

Zbog olujnog vjetra za sav su promet zatvorene: autocesta A1 između čvorova Sveti Rok i Posedarje (obilazak za ostale skupine vozila, osim kamiona s prikolicom i tegljača s poluprikolicom, je autocesta A1 čvor Sveti Rok-Gračac (DC50)-Obrovac (DC27)-Karin (DC27)-Benkovac, i obrnuto), DC1 Udbina-Klapavice-Gračac-Knin (zbog snijega i jakog vjetra), Jadranska magistrala (DC8) između Senja i Svete Marije Magdalene i državna cesta Maslenica-Zaton Obrovački (DC54).

Samo za osobna vozila otvorene su: autocesta A6 Rijeka-Zagreb između čvorova Čavle-Kikovica te Kikovica Delnice, autocesta A7 Draga-Šmrika, riječka obilaznica čvor Orehovica-čvor Škurinje, Jadranska magistrala (DC8) između Bakra i Senja, DC25 Gospić-Karlobag (DC8) i Paški most.

Na Krčkom mostu zabrana je prometa za autobuse na kat, vozila s kamp prikolicama, motocikle, dostavna vozila i vozila s natkrivenim teretnim prostorom (I. i II skupina).

Zbog oštećenja bukobrana za sav promet zatvorena je dionica ceste A7 između čvorova Šmrika i Hreljin u smjeru Rijeke.

Zbog zimskih uvjeta promet je zabranjen za kamione s prikolicom i tegljače s poluprikolicom na graničnim prijelzima: Ličko Petrovo Selo, Prezid, Čabar i Brod na Kupi.

U prekidu su katamaranske linije: Novalja-Rab-Rijeka, Mali Lošinj- Cres-Rijeka, Ubli Vela Luka-Hvar-Split, Jelsa- Bol-Split, Split-Hvar-Korčula; brodska linija Mali Lošinj-Unije-Susak i trajektna linija: Lopar-Valbiska i Prizna-Žigljen; trajekt na liniji Brestova-Porozina ne prevozi autobuse i teretna vozila iznad 3 tone nosivosti. 

Facebook komentari

hr Thu Feb 22 2018 08:25:10 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a70c226b9e03eb6068b45c6/80
Foto: antenazadar.hr

Ostalo je još samo sedam dana za prijavu poreza

Uvođenjem posebnog postupka utvrđivanja poreza većina je oslobođena predavanja godišnje porezne prijave, a ove godine Porezna uprava omogućila je i onima koji nisu iskoristili sve porezne olakšice da do kraja veljače putem e-Porezne dostave potrebne podatke

Ako niste obrtnik ili samostalni djelatnik, ni ove godine ne morate podnositi poreznu prijavu. Izračun koji pokazuje imate li obvezu prema državi ili pravo na povrat poreza napravit će sama Porezna uprava na temelju prikupljenih podataka, piše t portal.

U slučaju da se pokaže porezni dug ili preplata poreza, do 30. lipnja dobit ćete porezno rješenje na koje do 1. kolovoza imate pravo podnijeti prigovor ako smatrate da obračun nije korektan.

Povrat poreza kreće sredinom kolovoza i sa sigurnošću ga možete očekivati ako ste imali oporezive prihode, a niste bili zaposleni cijele godine. U tom slučaju porezna osnovica smanjuje se za dio osnovnog poreznog odbitka koji nije iskorišten tijekom godine.

S druge strane, poreznicima možete biti dužni ako se pokaže da ste koristili porezne olakšice na koje niste imali pravo. Primjerice, ako ste prijavili uzdržavanog člana, a on je ostvario godišnje prihode iznad 15.000 kuna, morat ćete platiti razliku poreza na dohodak i prireza.

Pravo na povrat poreza imate i ako tijekom godine niste iskoristili sve porezne olakšice. Primjerice, ako ste se preselili u mjesto s nižim prirezom, a niste to odmah unijeli u Poreznu karticu, do kraja veljače možete podnijeti zahtjev za priznavanje niže stope prireza.

Naglašavamo da od ove godine taj zahtjev možete podnijeti i putem e-Porezne. Dovoljno je da ispunite i do kraja veljače predate tzv. ZPP-DOH obrazac u kojem su navedene sve moguće porezne olakšice.

Nakon zaprimanja zahtjeva Porezna uprava će provesti postupak provjere i ako može utvrditi opravdanost, uzet će u obzir navedene podatke u posebnom postupku. U slučaju potrebe dodatnog dokazivanja, a kada vjerodostojne isprave nisu dostavljene ili je potrebno provesti dodatno dokazivanje, Porezna uprava pozvat će vas da dokažete činjenice navedene u zahtjevu.

Što se tiče utvrđivanja porezne obveze, godišnji obračun obuhvaća sve izmjene koje je donijela Marićeva porezna reforma. Međutim, kako su nova pravila (porezne stope, razredi i dr.) u primjeni od početka prošle godine i vrijedila su cijelu godinu prilikom obračuna i plaćanja mjesečnih predujmova poreza i prireza, te promjene neće se odraziti na razliku (za plaćanje ili povrat) u godišnjem obračunu.

Facebook komentari

hr Thu Feb 22 2018 08:19:51 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5875d3641eea8fb8e18b457d/80
Foto: Pixabay / Ilustracija

Zimski uvjeti: Na Jadranu jaka i olujna bura

I u nastavku ovog tjedna, a i većem dijelu sljedećega imat ćemo prave zimske uvjete.
Četvrtak

U četvrtak u istočnoj Hrvatskoj i dalje većinom oblačno sa snijegom, osobito u prvom dijelu dana, uz stvaranje novog snježnog pokrivača. Puhat će umjeren sjeveroistočni vjetar. Temperatura uglavnom između -1 i 3 °C, piše HRT.

Podjednake vrijednosti bit će i u središnjoj Hrvatskoj, uz nastavak oblačnog vremena, te sa snijegom, uz stvaranje novog snježnog pokrivača ponegdje i višeg od 10 cm. Puhat će umjeren i jak sjeverni i sjeveroistočni vjetar.

Na sjevernom Jadranu i u gorju većinom oblačno i vjetrovito. Uz obalu kiša, ali može biti i snijega nošenog burom. U gorju snijeg i novi snježni pokrivač, mjestimice viši i od 20 cm, a ponegdje će biti i snježnih zapuha. Puhat će umjerena i jaka bura, podno Velebita na udare i olujna, mjestimice i orkanska. Temperatura u gorju od -5 do -1 °C, uz obalu između 2 i 7 °C.

U Dalmaciji promjenljivo do pretežno oblačno mjestimice s kišom, a u unutrašnjosti ponegdje susnježicom i snijegom. Puhat će umjerena i jaka bura, mjestimice i s olujnim udarima, a na južnom dijelu istočnjak i jugo. Jutarnja temperatura zraka od 2 do 7 °C, u unutrašnjosti oko 0 °C, a najviša dnevna između 6 i 11 °C.

na jugu Hrvatske promjenljivo oblačno, mjestimice s kišom, pa i u obliku pljuskova praćenih grmljavinom. Puhat će umjereno, prema otvorenom moru mjestimice i jako jugo, uz obalu ponegdje i istočnjak. Temperatura zraka uglavnom između 7 i 12 °C.

Od petka...

U petak u unutrašnjosti i dalje većinom oblačno, povremeno sa snijegom, uz novi snježni pokrivač. U subotu postupan prestanak snijega i djelomično razvedravanje, a u nedjelju bi snijega ponovo moglo biti u gorju i unutrašnjosti Dalmacije. Od nedjelje će biti osjetno hladnije, uz mogućnost mjestimičnih naleta snijega.

Na Jadranu u petak promjenljivo i pretežno oblačno povremeno s kišom, a na sjevernom i srednjem dijelu ponegdje susnježicom i snijegom nošenog buromU subotu djelomice sunčano i uglavnom suho, a od nedjelje bi susnježice i snijega moglo biti i u Dalmaciji. Bit će vjetrovito s jakom i olujnom burom, ponegdje na udare i orkanskom, a u petak na južnom dijelu još istočnjak i jugo.

Facebook komentari

hr Thu Feb 22 2018 08:00:21 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .