Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/583719f61eea8fb4e98b45b0/80
Foto: HV Facebook

Hrvatska podijeljena: Argumenti za i protiv uvođenja obveznog vojnog roka

Neslužbene najave uvođenje obaveze služenja vojnog roka očekivano pozdravljaju iz Hrvatskog generalskog zbora, dok mu se protive nevladine organizacije poput Centra za mirovne studije

Pavao Miljavac, predsjednik Hrvatskog generalskog zbora, žestoki je zagovornik ponovnog uvođenja neke vrste vojnog roka, pa ne iznenađuje što pozdravlja zasad neslužbenu najavu da bi služenje vojnog roka ponovno postala obveza svih mladića.

- Stvari danas nisu kao što su bile prije godinu ili dvije. Stvari su danas složenije po svim pitanjima, od terorizma do naoružavanja susjeda - tvrdi Miljavac, koji kaže da danas, gotovo deset godina od suspendiranja obaveze služenja vojnog roka, Hrvatska nema ni dočasnike ni časnike.

- Potrebna je bar neka vrsta primarne edukacije i mislim da je dobra ideja da se organiziraju kampovi u nekom razdoblju kada nema posebnih aktivnosti u školama ili fakultetima. Da mladi ljudi nauče bar osnove rukovanja oružjem, osnovne stavove, zaštitu, izradu skloništa i slično - kaže Miljavac, dodajući da bi se kasnije možda vojni rok mogao i produžiti na par mjeseci, čime bi se stvorila zavidna snaga koja bi pomogla reagirati bude li za to potrebe.

Iako Hrvatska ima profesionalnu vojsku, Miljavac kaže da to nije dovoljno. 

- Profesionalne postrojbe nikad nisu obranile državu. Ako je ozbiljna stvar mora se aktivirati i šire stanovništvo - kaže Miljavac, koji priznaje da je ideju ponovnog aktiviranja vojnog roka zagovarao "i kod civilnih i vojnih vlasti" jer smatra da je to nužno s obzirom na situaciju u okruženju, prenosi dnevnik.hr.

- Bilo bi prekrasno da se stvari stišavaju i da nema tih ugroza i da se u susjedstvu stvari stabiliziraju, ali to je teško za očekivati. A znate kako se kaže, ako susjedu gori štala ne možeš ići na more - slikovit je Miljavac.


Neozbiljna ideja

Ideji uvođenja vojne obaveze u trajanju od tri do četiri tjedna protivi se Igor Tabak, analitičar portala Obris, koji ju smatra neozbiljnom. 

- To nije predviđeno u proračunu i traje prekratko da bi dala pravu vojnu obuku. Time "vojni rok" o kojem se priča ne popunjava pričuvu i ne predstavlja izvor kadrova za profesionalnu vojsku i jedva da ispunjava ikakvu obrambenu vojnu funkciju - kaže Tabak.

Najavu da bi vojni rok bio ograničen na mušku populaciju Tabak smatra anakronim jer su i profesionalna vojska, dragovoljno ročništvo i pričuva potpuno otvoreni za žene. "Dolazimo u situaciju da se pod firmu vojnog roka stavlja nešto što s tim nema nikakve veze, a vjerojatno služi samo ispunjavanju dnevnopolitičkih ciljeva i vrlo je upitne svrhe", kaže Tabak, dodajući da takva odluka generira i trošak. 

- Ako bi to trebalo biti zamjena za domaćinstvo, tehnički odgoj ili nastavu prve pomoći, onda spada pod Ministarstvo znanosti i obrazovanja, ne pod Ministarstvo obrane - zaključuje Tabak.


Radna mjesta umjesto vojnog roka

Ponovnom uvođenju vojnog roka protivi se Centar za mirovne studije u kojem smatraju to pogrešnom odlukom. 

- Zemlja koja nije uspjela uvesti ni kurikularnu reformu sada mladima nameće neku vrstu vojnog obrazovanja - kaže Gordan Bosanac iz CMS-a, dodajući da mladi u Hrvatskoj danas nemaju kvalitetno obrazovanje u smislu tolerancije i otvorenosti.

- Mladi i sami kažu da im trebaju radna mjesta i bolje bi bilo da taj novac koji namjeravaju utrošiti u vojni rok ulože u radna mjesta ili u kurikularnu reformu - kaže Bosanac, dodajući kako vjeruje da će se, u slučaju uvođenja vojnog roka ponoviti to da će većina mladih uložiti prigovor savjesti i zatražiti civilnu službu.

- Nadamo se da će Ministarstvo obrane odustati od te namjere jer to vodi u daljnju militarizaciju djece, a to im je najmanje potrebno - zaključuje Bosanac.

Berislav Rončević, bivši ministar obrane u vladi Ive Sanadera, u čijem je mandatu suspendirano obavezno služenje vojnog roka, o ovoj temi nije htio razgovarati. 

- Taj dio mog života je završio, sad sam u nekom drugom svijetu - poručuje Rončević.


Antunović: Kritike su neutemeljene

Željka Antunović, Rončevićeva prethodnica na čelnom mjestu Ministarstva obrane iz vremena vlade Ivice Račana, pretpostavlja da su ovi što predlažu ponovno uvođenje vojnog roka dobro promislili i procijenili kapacitete koji će nam trebati u budućnosti. 

- Ovog trenutka nemam ni jednog razloga ne vjerovati da su prijedlozi utemeljeni na nekakvim analizama - kaže Antunović, koja kritike ponovnog uvođenja vojnog roka ne smatra utemeljenima već provizornima.

- Oni koji misle da nam ne treba edukacija mladih naraštaja za potrebe obrane trebali bi otvoriti raspravu o tome trebaju li nam uopće oružane snage. Jer ako ih imamo onda moramo izdvajati sredstva i za obuku - kaže Antunović, dodajući da dosad nije čula da netko predlaže da Hrvatska bude potpuno demilitarizirana. 

Ona bi se, kaže, protivila takvom stavu.

Istraživanje objavljeno u travnju 2016. godine na 680 ispitanika, koje je proveo portal EduCentar, pokazalo je da gotovo 52 posto ispitanika smatra da bi trebalo uvesti obavezni vojni rok jer je on odličan za stjecanje discipline i radnih navika. Ispitanici ističu kako mnogo mladih nema nikakve odgojne discipline, nemaju poštovanje prema radnoj navici i taj pojam im je nepoznat.

Vjeruju kako je vojni rok dobar oblik odgoja koji je potreban većini muškaraca.

Facebook komentari

hr Mon Jan 30 2017 19:13:14 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/53a172b51799428c0a809192/80

Todorić: Uhićeno je 12 vrhunskih gospodarstvenika koji nisu ništa krivi

Vlasnik koncerna Agrokor Ivica Todorić u utorak je uhićenje 12 osumnjičenih za gospodarske zlouporabe u tom koncernu nazvao političkom predstavom za javnost u kojoj je uhićeno dvanaest vrhunskih gospodarstvenika, za koje je rekao kako ništa nisu krivi te poručio da je isključivo na njemu odgovornost ako ona postoji, a on je siguran da je nema.

"Dogodilo se upravo ono na što sam već više puta ukazivao - politička predstava za javnost u režiji najviših državnih dužnosnika koji su kreatori ovog monstruoznog političkog procesa. Uhićeno je dvanaest vrhunskih gospodarstvenika, ljudi koji, uvjeravam vas ponovno, nisu apsolutno ništa krivi. Ako postoji i najmanja odgovornost, a siguran sam da je nema, ona je isključivo moja", poručio je Torodić.

 Sve je to, dodaje, učinjeno kako bi se sakrio kriminal "onih koji su kroz neustavni Lex Agrokor postali stvarna zločinačka organizacija koja crpi nepripadajući im novac iz koncerna i pritom hrvatskom gospodarstvu i državi čine nevjerojatnu štetu".

 Todorić svoje tvrdnje da iza svega stoji politika vidi u porukama premijera Andreja Plenkovića prije osam dana, kada je u Vladinu priopćenju naveo da očekuje "djelovanje nadležnih institucija u primjerenom roku". Pritom je, dodaje, osobnim i izjavama potpredsjednice Vlade Martine Dalić definirao krivnju i krivce za financijske izvještaje izvanredne uprave.  "Nevjerojatno za demokratsku državu u kojoj je trodioba vlasti jasno definirana. Nevjerojatno, baš kao i činjenica da su novinari pred kućama ljudi koji su uhićeni bez razloga bili i prije policije", ističe Todorić.

 Naglašava kako je očito da vlastima smeta saborsko istražno povjerenstvo jer ne žele da se sazna istina, već žele prikriti tragove kriminala u kojima sudjeluju "potpredsjednica Dalić, Ante Ramljak i njihovi pomagači".

 Očito je, kaže, da u svemu aktivno sudjeluje i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, "koji je u jednom intervjuu čak i rekao kako je u Vladi još od siječnja postojao 'War room za Agrokor'". "Tko su mu bili članovi ministre Božinoviću i tko je osnovao to tijelo? Postoji li i danas? Svime time, kao i najnovijim političkim uhićenjima, samo potvrđujete plan otimanja privatne imovine kroz neustavni zakon kreiran isključivo za Agrokor", navodi Todorić.

 Vladini partneri u tom poslu, dodao je, su ljudi koji sjede u Agrokoru, nezakonito raspolažu njegovom imovinom i donose odluke koje su samo paravan za osobnu korist i umanjenje vrijednosti kompanije.

 "Tu su uz Martinu Dalić i Antu Ramljaka i njihovi inozemni pomagači Wilhelm Hemetsberger, Knighthead fond i Alix partners, a najvažniji domaći igrači koji crpe novac iz Agrokora Texo management Ante Ramljaka i Tomislava Matića (koji su ujedno i autori Lex Agrokora!), Interkapital, Altra savjetovanja te odvjetnička društva Šavorić i partneri i Bogdanović i Dolički. Uz Ramljaka cijelu operaciju ove kriminalne skupine vode i Vlado Bošnjak i Luka Cvitan te Damir Kuštrak iz Agrokora. Imam dovoljno saznanja o njihovim kriminalnim djelovanjima i protiv njih ću poduzeti odgovarajuće pravne radnje", zaključuje Todorić objavu na svom blogu.

Facebook komentari

hr Tue Oct 17 2017 16:38:05 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/588f2a11d454d80e008b4578/80
Foto: Press

Pametno: Agrokor je sprega politike i kriminala

Predsjednica stranke i potpredsjednica splitskog Gradskog vijeća Marijana Puljak ustvrdila je da je Agrokor simbol propasti države razorene korupcijom te da je više od 20 godina, pet zadnjih vlada, hrvatska politika besramno ubirala korist od fenomena Agrokor

Stranka Pametno ocijenila je u utorak da su brojna uhićenja u slučaju Agrokor samo predstava za javnost u kojoj država i pravosuđe uzalud pokušavaju pokazati da funkcioniraju, dok su godinama zatvarali oči pred kriminalom.

- Na vrhuncu afere Agrokor politički vrh Hrvatske uporno pokušava izbjeći svaku odgovornost, a upravo su oni dozvolili da monstrum naraste do ovolikih razmjera, da skoro cijeli management najveće hrvatske tvrtke završi u pritvoru. Što su sve ove godine radili HNB, Hanfa, HBOR, porezna uprava. - pitaju u priopćenju iz stranke Pametno. 

Predsjednica stranke i potpredsjednica splitskog Gradskog vijeća Marijana Puljak ustvrdila je da je Agrokor simbol propasti države razorene korupcijom te da je više od 20 godina, pet zadnjih vlada, hrvatska politika besramno ubirala korist od fenomena Agrokor. "I dok se sada svi ograđuju, nije ovdje riječ ni o kakvom političkom progonu već o višegodišnjoj državnoj zaštiti i katastrofalnom upravljanju privatnom tvrtkom", ocijenila je.

Lošom politikom koja je pogodovala interesnim skupinama na svim razinama u zatvoru su, dodala je, završavali mali, obični ljudi za prekršaje od nekoliko tisuća kuna, a štitili su se veliki igrači - "oni koji su danas doveli u pitanje opstanak hrvatskog gospodarstva, koji su dužni milijarde kuna". "Već smo puno puta vidjeli ovaj performans spektakularnih uhićenja, da bi danas ti isti ljudi slobodno šetali ulicom. Toga nema nigdje u svijetu", kazala je.

- Ako i dalje svi budemo okretali glavu i vjerovali da će problem riješiti isti ljudi koji su nas ovdje i doveli, nema nam pomoći. Nema drugih, mi smo ti koje svi čekamo, mi trebamo zasukati rukave i počistiti smeće nakupljeno zadnjih 30 godina. - poručila je Puljak, pozvavši "sve poštene ljude, koji su uopće ostali u Hrvatskoj, da nam se pridruže jer već sutra će biti kasno". 

Iz Pametno pozivaju građane da se sjete svih ovih činjenica na sljedećim izborima. "Tada bi konačno trebali snositi odgovornost svi oni koji su godinama zatvarali oči pred kriminalom i korupcijom i koji su Hrvatsku doveli na sam rub siromaštva. - zaključuju u priopćenju.

Facebook komentari

hr Tue Oct 17 2017 14:19:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/59e5e881b9e03ef9838b4607/80
Foto: Screenshot / HRT

Bivši radnici "Dalmacijavina" traže obeštećenje za zgradu u Trajektnoj luci

Radnici su Visokom trgovačkom sudu podnijeli tužbu za obeštećenje radničkih potraživanja koja iznose 64 milijuna kuna, traže da se država odrekne svojih potraživanja s kojima su blokirali žiro račun "Dalmacijavina" i da ih se obešteti za zgradu u Trajektnoj luci

Stotinjak bivših radnika Dalmacijavina okupilo se u utorak ispred nekadašnje zgrade tvornice vina, alkoholnog i bezalkoholnog pića u splitskoj Trajektnoj luci odakle su pozvali mjerodavne institucije da riješe njihove probleme tako da ih obeštete za oduzetu nekretninu.

Predsjednica Nezavisnog sindikata Dalmacijavina Danica Stipović podsjetila je kako je 2012. ta tvrtka otišla u stečaj, no, unatoč tome, proizvodnja se nastavila. Radnici su pak izbačeni iz zgrade u koju ni danas ne smiju doći, a ono što je najgore je to da nisu obeštećeni za oduzetu nekretninu, ustvrdila je.

- Naši tadašnji direktori bili su prisiljeni potpisati sporazum koji je država sastavila i u kojem je stajalo da se moramo iseliti iz zgrade Dalmacijavina u Trajektnoj luci. Svi znamo da je zgrada od velikog značaja za državu i da ima veliku vrijednost, no, država nije prepoznala vrijednost i probleme svojih radnika koji su godine života ovdje ostavili. - rekla je Stipović.

Napomenula je da je 2003. zgrada procijenjena na 80 milijuna kuna te da država nije obeštetila radnike za oduzetu nekretninu, pa ni u stečaju zgrada nije prodana jer je sagrađena na pomorskom dobru. A zgradu su, dodaje, gradili radnici koji su u njoj radili više od 40 godina. Radnici su Visokom trgovačkom sudu podnijeli tužbu za obeštećenje radničkih potraživanja koja iznose 64 milijuna kuna, traže da se država odrekne svojih potraživanja s kojima su blokirali žiro račun "Dalmacijavina" i da ih se obešteti za zgradu u Trajektnoj luci.

Stipović je rekla da su se danas radnici okupili zato što su sve državne institucije tražile da se državno odvjetništvo očituje o problemima zgrade Dalmacijavina, a nakon očitovanja odvjetništva radnici nisu uspjeli uspostaviti nikakav kontakt s Ministarstvom državne imovine, Ministarstvom financija, predsjednikom Vlade niti s predsjednicom države iako su se u više navrata obraćali na njihove adrese. 

Radnici imaju ugovore po kojima su '60-ih godina prošlog stoljeća kupili objekt od Luke, pretovar i skladište, tvrdi članica Odbora vjerovnika Dalmacijavina Marija Pijevac, i dodaje da su objekte do 1986. dogradili što je ušlo i u temeljni kapital u kojem piše da će ih se za njihova ulaganja obeštetiti. Tvrdi kako je država objekt radnicima ukrala odnosno oduzela te ponovno vratila Luci zbog čega ne znaju s kime se sada bore, ali, kaže, ni u čijoj državi žive.

- Činjenica je da smo mi vlasnici zgrade i da ćemo to jednoga dana na europskom sudu i dokazati. - poručila je Pijevac te pozvala nadležne da se odazovu na njihov poziv.

Regionalni povjerenik Sindikata zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj, duhanskoj industriji i vodoprivredi Hrvatske (PPDIV) Ivica Blažević istaknuo je da se radnici pet godina nakon otvaranja stečajnog postupka ponovno nalaze na početku, te da je žalosno što državne institucije ne funkcioniraju u tom slučaju. Kaže kako je cilj radnika i sindikata da se potraživanja radnika namire u cijelosti, te da je za to nužno da državne institucije priznaju Dalmacijavinu pravo na obeštećenje za nekretnine na pomorskom dobru.

- Uz to, potrebno je da se vjerovnici, državne institucije, odreknu u cijelosti ili dijelom potraživanja u korist radnika, vjerovnika u stečajnom postupku u visini i na način da bivši radnici budu u cijelosti namireni, te bi državno odvjetništvo jasno trebalo izići s prijedlogom nagodbe kako bi radnici namirili svoja potraživanja. Već mjesecima je novac od otkupnine deponiran na posebnom računu na Trgovačkom sudu u Splitu. Shodno tome, veoma je jednostavno realizirati nagodbu. U suprotnom će radnici ostati bez namirenja svojih potraživanja. - zaključio je Blažević.

Facebook komentari

hr Tue Oct 17 2017 13:25:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/591af117b9e03edd0d8b4628/80

AGROKOR Ljerka Puljić i Tomislav Lučić nikoga nisu teretili

Istražitelji još tragaju za dokazima u Kulmerovim dvorima

U zagrebačkom Županijskom odvjetništvu ispitana je druga grupa osumnjičenika u aferi Agrokor nakon čega su odvjetnice Tomislava Lučića i Ljerke Puljić rekle da su njihovi klijenti iznosili obranu, porekli krivnju i pri tom nikoga nisu teretili.

Lučićeva odvjetnica Laura Valković rekla je da je njezin branjenik porekao počinjenje kaznenih djela i kratko objasnio istražiteljima da je sve njegovo postupanje bilo u skladu sa zakonima i standardima.

Lučić je, kazala je braniteljica, odlučio detaljnu obranu iznijeti kad bude ostvario pravo uvida u spis. Valković je rekla da njezin klijent nikoga nije teretio te da ne zna hoće li tužiteljstvo tražiti istražni zatvor za njezinog klijenta iako su oni to pokušavali doznati u Državnom odvjetništvu.

U tužiteljstvu je ispitana i Ljerka Puljić koja je također negirala krivnju. Njezina odvjetnica Ljiljanu Planinić novinarima je rekla da je iznijela obranu onoliko koliko je to mogla u ovom času i da je porekla počinjenje djela. Novinari su pitali odvjetnicu je li policija nešto pronašla u prostorijama njezine klijentice, s obzirom da su pretrage trajale jučer na više lokacija, a ona je odgovorila da nisu pronašli ništa bitno.

Istražitelji još tragaju za dokazima u Kulmerovim dvorima

Slično su ustvrdili i odvjetnici koji nazoče drugom danu pretrage imanja obitelji Todorić - Kulmerovih dvora.

Odvjetnici Ante Todorića Rajko Čogurić i Fran Olujić rekli su da su istražiteljima dostavili broj telefona svog klijenta za kojega kažu da nije u bijegu te da je policiji dao svoju londonsku adresu i da će se čim primi poziv za ispitivanje uputiti u Hrvatsku. Smatraju i da nema potrebe za raspisivanjem tjeralice za osnivačem posrnulog koncerna Agrokor Ivicom Todorićem i njegovim sinovima Antom i Ivanom koji su također osumnjičeni u ovom slučaju.

Uz Todorića i njegove sinove osumnjičeni su i jučer uhićeni Alojzije Pandžić, Damir Kuštrak, Hrvoje Balent, Ivica Crnjac, Olivio Discordia, Marijan Alagušić, Sanja Hrstić, Mislav Galić, Tomislav Lučić, Piruška Canjuga, Ljerka Puljić i Ivica Sertić. Svi su bili članovi uprave ili nadzornog odbora u Agrokoru, dok su Discordia i Hrstić zaposlenici revizorske kuće Baker Tilly koja je radila revizorska izvješća za Agrokor.

Tijekom dana bi svi uhićeni trebali biti ispitani nakon čega će tužiteljstvo odlučiti hoće li protiv njih pokrenuti istragu i zatražiti istražni zatvor. 

Facebook komentari

hr Tue Oct 17 2017 12:42:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .