Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/58d76e88b4739847d78b4575/80
Foto: Pixabay

Tehnički pregled će se moći uvjetno proći i s manjim kvarovima vozila koji će moći otkloniti naknadno

Iako raste i uvoz novih automobila, broj rabljenih je nesrazmjerno veći pa je, primjerice, 2012. u Hrvatskoj registrirano 32.000 novih i 11.000 rabljenih osobnih automobila, a lani 45.000 novih i 60.000 rabljenih.

Centar za vozila Hrvatske (CVH) je stručna organizacija u području tehničkih pregledi vozila u Hrvatskoj. U svjetlu europskih ekoloških direktiva i planova nekih zemalja, posebice Njemačke, da zabrani dizel vozila na svojem području, u razgovoru s Davorinom Pavlovićem, predsjednikom Uprave CVH-a, željeli smo doznati o implikacijama tog procesa na Hrvatsku te problemima starog voznog parka u našoj zemlji, ali i o samoj tvrtki CVH.

Kako procjenjujete vozni park u Hrvatskoj te, posljedično, i sigurnost sudionika u prometu u Hrvatskoj?
Tijekom 2016. u stanicama za tehničke preglede vozila redovni tehnički pregled je obavljen na 2.010.172 vozila. Tehnička neispravnost utvrđena je na 442.267 vozila. Po svakom neispravnom vozilu utvrđeno je u prosjeku 3,5 različitih nedostataka, odnosno 1,53 milijuna različitih nedostataka. Od ukupnog broja utvrđenih nedostataka najviše otpada  na uređaj za kočenje (28%), svjetlosno signalne uređaje (24%), na osovine, kotače i pneumatike (11%), eko-test (8,5 %), pogonski motor (5%) itd. Dakle, nedostaci se najčešće  pojavljuju na uređaju za kočenje i svjetlosno signalnim uređajima. Ti uređaji imaju izravan utjecaj na siguran promet vozilima, te nam je zadaća i u buduće posebnu pozornost posvetiti kontroli ispravnosti upravo ovih sklopova vozila. Glavni uzroci ovako velikom broju nedostataka na pregledanim vozilima su prije svega starost i pomalo loše navike kvalitetnom održavanju vozila. Naime, prosječna starost pregledanih vozila je gotovo 14 godina što, uz svima poznatu činjenicu da se poveći broj vozila održava izvan sustava ovlaštenih, za to osposobljenih,  servisa, izravno utječe na ovakvo stanje tehničke pouzdanosti našeg voznog parka.

Što možemo očekivati u Hrvatskoj nakon što u Njemačkoj padnu cijene starih dizelaša? Kako će pretpostavljeni unos jeftinijih vozila utjecati na sigurnost prometa te na okoliš?
Kad je u pitanju zanavljanje našeg voznog parka jasni su trendovi povećanog unosa rabljenih vozila od 2013., odnosno od našeg ulaska u EU. Do ulaska Hrvatske u EU broj prvo registriranih novih vozila je bio značajno veći u odnosu na broj prvo registriranih rabljenih vozila. Ilustracije radi, 2012. u Hrvatskoj je registrirano oko 32.000 novih i 11.000 rabljenih osobnih automobila, prošle 2016. pak 45.000 novih i 60.000 rabljenih. Brojke govore da se odnos promijenio u korist rabljenih vozila. To ne bi bio problem da prosječna starost rabljenih vozila koja se unose u našu zemlju nije cca 9,6 godina. Kada je u pitanju vrsta pogonskog motora, više od 65% unesenih rabljenih vozila je s dizel motorom čija kvaliteta ispušnih plinova je najčešće ispod EURO IV razine. Nažalost, spomenuto stanje na njemačkom tržištu doprinijet će nastavku ovakvog trenda unosa rabljenih automobila i u bližoj budućnosti.

Koliko su Hrvati uopće osjetljivi na pitanja zaštite okoliša? Koliki je udio benzinsko-električnih hibrida i električnih automobila u ukupnom broju vozila koja pristupaju tehničkom pregledu?
Klasičan pogon, motor s unutarnjim izgaranjem, još uvijek je dominantan na globalnom tržištu, pa tako kod naših  motornih vozila. Gotovo  da je zanemariv broj vozila na električni ili hibridni pogon, ako isključimo vozila s pregrađenim pogonom na plin, što je neka vrsta hibridnog pogona. Od oko 1,5 milijuna osobnih automobila, tijekom 2016. je tehničkom pregledu pristupilo oko 2000 automobila s hibridnim i oko 300 automobila s čistim električnim pogonom. Kada su u pitanju automobili s klasičnim pogonom, 52% otpada na dizelske a 48% na benzinske motore.

9,6 godina

prosječna je starost rabljenog vozila koje se nakon 2013. godine uvozi u Hrvatsku

Kako se CVH prilagođava tim novim tehnologijama i zakonskim odredbama povezanima uz karakteristike vozila?
U normativnom smislu, tržište i proizvodnja vozila su poprilično kompleksni. Naime, danas postoje stotine tehničkih propisa koji reguliraju proizvodnju i stavljanje automobila na tržište. Svima je dobro poznata zadnja afera oko tzv. prijevare u iskazu emisije ispušnih plinova kod automobila s dizelskim motorima. Izravna posljedica ove afere je i promjena u načinu ispitivanja ispušnih plinova u postupku homologacije vozila, što će biti regulirano posebnim homologacijskim propisom. Da bi mogao pratiti razvoj novih tehnologija i odgovarajućih tehničkih propisa, koji na neki način usmjeravaju primjenu tih tehnologija, CVH u svom sustavu zapošljava više od 80 visokoobrazovanih stručnjaka koji prate odgovarajuća područja i stečena znanja dalje prenose u sustav tehničkih pregleda vozila sve do razine nadzornika tehničke ispravnost koji su operativni dio sustava.

Hrvatska je, u vašoj organizaciji, ove godine bila domaćim globalne konferencije tvrtki iz ovog sektora (CITA). Koji je fokus daljnjeg razvoja takvih tvrtki i institucija na globalnoj razini?
Kako su moderna vozila opremljena mnoštvom elektro regulacijskih i elektroničkih komponenti za čiju su uspješnu dijagnostiku presudne informacije dobivene od proizvođača vozila, primarni fokus razvoja tvrtki i institucija koje se bave tehničkim pregledima vozila je suradnja s europskim i svjetskim zakonodavnim tijelima te s proizvođačima vozila na području razmjene tehničkih značajki potrebnih za uspješan tehnički pregled vozila. Ovdje CITA, kao međunarodna organizacija priznata od strane Europske komisije i Gospodarske komisije UN-a za Europu kao stručno tijelo iz područja obaveznih tehničkih pregleda vozila, igra vrlo važnu ulogu u ostvarivanju kontakata, pregovorima, lobiranju i istraživanjima u smjeru povećavanja osviještenosti o važnosti obaveznih tehničkih pregleda vozila.

Postoji li neki međunarodni uzor čiju strategiju CVH može  iskoristiti u svom radu?
CVH ima svoj vrlo dugi razvojni put u poslovima provjere tehničke ispravnosti i registracije vozila. Naša tradicija je duga više od 45 godina. U tih 45 godina smo koristili znanje, iskustva  i dostignuća sličnih tvrtki iz svijeta, kao što su njemački TUV, GTU, KUSS i Dekra ili švedski Bilprovningen, ali i drugi. Kako u prošlosti tako i sada, s ovim i drugim sličnim tvrtkama imamo vrlo kvalitetnu suradnju, i da se malo pohvalim ne rijetko kolege iz ovih kompanija naša iskustva implementirali u svoje radne procese.

Koliko CVH može utjecati na eventualnu promjenu propisa vezanih uz tehničke preglede i vozila?
Najvažniji propisi o tehničkim pregledima i vozilima sadržani su u Zakonu o sigurnosti prometa na cestama i podzakonskim aktima koje donosi Ministarstvo unutarnjih poslova. Pored toga, materiju o vozilima regulira više od stotinu pravnih akata donesenih na razini Europske unije. CVH ne može utjecati na rad europskih i nacionalnih zakonodavnih i izvršnih tijela, već tim tijelima jedino može pružiti stručno-tehničke informacije, ako su takve informacije nužne za donošenje pojedinog propisa. Naše poslovanje je organizirano tako da sustavno i kontinuirano pratimo sve promjene u tehnologiji vozila i tehničkih pregleda, a u tim poslovima imamo i dugogodišnje iskustvo.

Koliko vas vozači, vlasnici vozila, doživljavaju kao partnere koji ima pomažu da budu sigurniji u prometu, a koliko kao "poreznike" kojima moraju redovito plaćati namete na svoj automobil?
Tehnički pregled je doista usluga s benefitom za vozače i to pogotovo one koji nemaju naviku ili vremena za povremeno održavanje vozila. Tehničkim pregledom provjerava se sigurnost vozila u kojem vozimo svoje obitelji ili kojim obavljamo svakodnevne poslove. Zaposlenici stanica za tehnički pregled su u izravnom doticaju s vlasnicima i vozačima vozila, i oni prenose vlasnicima vozila važnost tehničke sigurnosti njihovog vozila. Međutim, to nije dovoljno s obzirom na to da vlasnici na tehnički pregled dolaze najčešće jednom godišnje. Stoga su mediji vrlo važan alat u pogledu informiranja i podizanja osviještenosti vlasnika vozila. Osim toga, prilikom prijave tehničkog pregleda, kroz informacijski sustav u svim stanicama za tehnički pregled u Hrvatskoj, vlasnici vozila mogu dobiti obavijesti o besplatnim servisnim akcijama koje za njihovo vozilo organiziraju proizvođači vozila.

Koliko vozači godišnje izdvajaju za tehničke preglede i registraciju u usporedbi s vozačima u ostalim zemljama Europske unije i regije?
Cijena tehničkog pregleda vozila jednaka je u svim stanicama za tehničke preglede vozila u Hrvatskoj i regulirana je posebnom odlukom koju temeljem Zakona o sigurnosti prometa na cestama donosi ministar unutarnjih poslova. Cijena tehničkog pregleda ovisna je o vrsti pregleda i kategoriji vozila. Za komparaciju je najjednostavnije uzeti cijenu redovnog tehničkog pregleda s ispitivanjem ispušnih plinova osobnog automobila koja je u Hrvatskoj 253 kuna (cca 33 eura), u Sloveniji je ova cijena gotovo identična i iznosi 34 eura. U Njemačkoj je to značajno skuplje i iznosi oko 106 eura,  ovisno o saveznoj državi, a na razini od 100 eura je i u Austriji.

Kako vidite daljnji razvoj vaše tvrtke, a i čitavog sektora tehničkog preleta vozila u Hrvatskoj i globalno?   
Prema najavi ministra unutarnjih poslova, od 1. siječnja 2018. godine stanice za tehnički pregled vozila počinju obavljati poslove registracije vozila. Dosad su ove poslove obavljale isključivo policijske uprave i policijske postaje. Zbog usklađenja s EU direktivama, tijekom 2018. će nastupiti određene promjene u načinu obavljanja tehničkog pregleda, tako da će se utvrđeni nedostaci svrstavati u različite kategorije: manji, veći i opasni. Za manje nedostatke bi se izdavali uvjetni prolazak tehničkog kojeg bi vlasnik morao u određenom roku riješiti. Naš zadatak kao stručne organizacije je organizirati ove poslove, kako bi stupanjem propisa na snagu sve stanice za tehnički pregled vozila uskladile način rada s novom regulativom.

Javne ovlasti

Često CVH optužuju za monopolistički položaj na tržištu i uzurpaciju javnih ovlasti od strane privatne tvrtke. Kako to komentirate?
Takve tvrdnje su potpuno neutemeljene, o čemu se već izjasnio i Ustavni sud, ali i Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja. Propisi o tehničkim pregledima doneseni su s ciljem povećanja sigurnosti u prometu na cestama. Obavljajući te poslove stanice ne prodaju usluge na tržištu, već provode upravno-inspekcijski postupak, koji rezultira izdavanjem javnih isprava. Dakle, ovi poslovi nisu tržišne prirode, pa nema govora o monopolu. Osim toga, u Hrvatskoj tehničke preglede osim CVH obavlja još četrdesetak drugih pravnih osoba. Dodjela javne ovlasti privatnim tvrtkama u području tehničkih pregleda je u skladu s europskim direktivama, ali i praksa brojnih europskih zemalja poput Njemačke, Irske, Švedske, Finske i dr, javlja poslovni.hr

Facebook komentari

hr Fri Sep 22 2017 13:35:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/59eb5a7fb9e03e58898b4620/80

Dva kanadera i dva airtraktora gase tri požara u Dalmaciji

Na gašenje požara u Zadarskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji upućena su u subotu dva canadaira i dva airtractora Protupožarne eskadrile Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, priopćeno je iz Ministarstva obrane.

Dva kanadera CL-415 angažirana su na lokaciji Marina kod Trogira a nakon gašenja tog požara bit će upućeni na požarište u Konavlima, dok dva airtractora AT-802 gase požar na prostoru Zapužana kod Benkovca.

Ovo je prvi angažman Protupožarnih zračnih snaga nakon završetka protupožarne sezone 18. rujna, priopćila je Samostalna služba za odnose s javnošću i izdavaštvo MORH-a.

Facebook komentari

hr Sat Oct 21 2017 16:44:01 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/59eb5743b9e03e058a8b45e6/80

Predstavljena kampanja "Dan bez mobitela u prometu"

U Hrvatskoj 91 posto vozača koristi mobitel za vrijeme vožnje, 33 posto biciklista s mobitelom pedalira i 50 posto pješaka koristi mobitel dok prelazi prometnicu, upozoreno je u subotu tijekom predstavljanja kampanje da se 21. listopada proglasi nacionalnim Danom bez mobitela u prometu.

Kampanju protiv korištenja mobitela u prometu pokrenula je Hrvatska udruga menadžera sigurnosti (HUMS) jer se, po rezultatima istraživanjam, tada vjerojatnost nesreće povećava devet puta. Na zagrebačkom Cvjetnom trgu potporu su joj dali predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, izaslanik Vlade ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, zagrebački  gradonačelnik Milan Bandić, državna tajnica za promet u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Nikolina Brnjac te glavni ravnatelj policije Nikola Milina.

Ministar Božinović kazao je da je cilj akcije da se 21. listopada inaugurira kao Dan bez mobitela u prometu kako bi se podigla svijest o tome da je korištenje mobitela u vožnji opasno. Istaknuo je i da se rezultati istraživanja MUP-a poklapaju s europskim i rekao kako će ova akcija vjerojatno biti sastavni dio europske borbe protiv toga "neprimjerenog ponašanja tijekom vožnje".

 "Moramo svi raditi na podizanju kulture prometa kako bi se smanjio broj nesreća i kako bi se smanjio gubitak ljudskih života zbog korištenja mobitela tijekom vožnje", poručio je. Naglasio je i da je Vlada prepoznala taj problem, kojem će se od danas sustavno posvetiti.

Represivni sustav nije dovoljan kako bi se s tim problemom izašlo na kraj, potrebna je šira društvena akcija, stvaranje nove kulture od roditeljskog doma, škole, do svih drugih institucija koje se bave pitanjima sigurnosti prometa, rekao je.

Telefonirajne u vožnji isto je kao vožnja s jednim promilom alkohola u krvi

Predsjednik HUMS-a Alen Ostojić naveo je kako istraživanja pokazuju da 91 posto vozača koristi mobitel tijekom vožnje pri čemu je njih 78 posto svjesno te opasnosti u prometu. Upozorio je i da je korištenje mobitela tijekom vožnje, po rezultatima istraživanja europske mreže prometnih policija, postao "novi ubojica" na europskim cestama.

Samo slanje ili čitanje SMS poruka vozaču oduzimaju pažnju i ostavljaju automobil bez nadzora 70 metara u brzini od 60 km na sat, upozorio je. 

Istraživanja ometanja pažnje pokazuju i da se za vrijeme korištenja mobitela u vožnji vjerojatnost nesreće povećava za devet puta, a vozač koji telefonira ima smanjenu pažnju kao da je pod utjecajem alkohola od jedan promil u krvi, istaknuo je.

Voditelj Službe za sigurnost cestovnog prometa u Ravnateljstvu policije Josip Mataija rekao je kako sudionici u prometu korištenje mobitela ne smatraju velikom opasnošću, ali i upozorio da nisu svjesni činjenice koliko je trenutku razgovora mobitelom, posebice pisanja poruka, njihova pozornost skrenuta sa situacije u prometu.

Istaknuo je kako su istraživanja pokazala da korištenje mobitela spada na četvrto mjesto razloga pogibije u prometu, iza brzine, alkohola i nekorištenja sigurnosnog pojasa. "Treba podići svijest ljudi da shvate koliko mobitel doprinosi nastanku prometnih nesreća pa i onih najtežih", rekao je. 

Facebook komentari

hr Sat Oct 21 2017 16:23:24 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/53a172b51799428c0a809192/80

Raspisana tjeralica za Ivicom Todorićem

Zagrebačko Županijsko državno odvjetništvo raspisalo je tjeralicu za Ivicom Todorićem protiv kojeg je određen istražni zatvor i pokrenuta istraga, a nedostupan je hrvatskom pravosuđu.

Tužiteljstvo je raspisalo tjeralicu protiv osumnjičenika slijedom rješenja Županijskog suda u Zagrebu, izvijestio je u subotu poslijepodne DORH, navodeći da daljnje radnje po izdanoj tjeralici provodi policija.

Zagrebačko Županijsko državno odvjetništvo je zbog nezakonitog pribavljanja milijardu i 142 milijuna kuna pokrenulo istragu protiv Ivice Todorića, njegovih sinova Ivana i Ante Todorića, i 12-oro Agrokorovih menadžera te revizora.

Zagrebački Županijski sud odredio je istražni zatvor samo za Ivicu Todorića, a ostali su u srijedu, 18. listopada pušteni da se brane sa slobode.

Ukupnoj šteti tužiteljstvo pribraja i nepripadnu korist od dodatnih 320 milijuna kuna pribavljenih za "jednu pravnu osobu" krivotvorenjem isprava i nezakonitim vođenjem poslovnih knjiga.

Facebook komentari

hr Sat Oct 21 2017 15:50:14 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/593e6175b9e03ef4298b45f0/80

Koliko članova imaju stranke, kakve su članarine i isključuju li neplatiše?

U aktualni saziv Hrvatskog sabora izabrani su predstavnici čak 20 političkih stranaka, među kojima je i nekoliko svježe formiranih, nastalih odmetanjem saborskih zastupnika od onih na čijim su krilima još ranije izborili mandate. Istražili smo koliko članova broje sve te parlamentarne stranke i koliko iznose stranačke članarine, a politolog Goran Čular objašnjava zašto takvo usitnjavanje nije dobro za hrvatski politički sustav i što bi trebalo pod hitno mijenjati

Prema zakonskim odredbama, političku stranku može osnovati 'najmanje 100 punoljetnih, poslovno sposobnih državljana' RH, a svaki takav državljanin može biti član stranke. U Hrvatskoj trenutno postoje 162 političke stranke, što je vidljivo iz posebnog registra pri Ministarstvu uprave, piše t portal.

Većina parlamentarnih stranaka čiji zastupnici sjede u Saboru - trenutno je to 19 stranaka, jer izabranom Milanu Bandiću (BM 365) mandat miruje, a zamjenjuje ga nezavisni Željko Lacković - odgovorila je na upit tportala o broju članova, iznosu članarine i propisima o isključenju članova koji ne podmiruju financijske obaveze prema stranci. Ovo potonje naime može poslužiti kao jedan od pokazatelja aktivnosti članstva i vjerodostojnosti prikazanog broja članova. 

Iz HDZ-a poručuju da trenutno broje oko 220.000 članica i članova, a 'točna brojka varira iz dana u dan'. Utvrđene su dvije vrste članarina HDZ-a: redovna i dužnosnička. Redovnu članarinu u iznosu od 10 kuna mjesečno plaćaju zaposleni članovi HDZ-a i umirovljenici s mjesečnim primanjima većim od 3000 kuna, a oni s manjim primanjima plaćaju pet kuna mjesečno. Učenici, redoviti studenti i nezaposleni članovi HDZ-a oslobođeni su obveze plaćanja članarine. Dužnosnička članarina iznosi pet posto od neto plaće ili naknade koju članovi HDZ-a primaju za obnašanje određene dužnosti. Nije propisano isključivanje iz članstva HDZ-a u slučaju neplaćanja članarine.

SDP ima 35.738 članova. Članarina je također diferencirana, pa tako zaposleni plaćaju 20 kuna mjesečno, umirovljenici pet kuna, a studenti, nezaposleni i članovi s minimalnom plaćom i ispodprosječnom mirovinom kunu. Posebnu kategoriju čine oni koji ostvaruju prihode iz mandata SDP-a: ako zarađuju više od 20.000 kuna, neto članarina je 3000 kuna mjesečno, za one koji zarađuju od 16.000 do 20.000 kuna članarina je 1300 kuna, od 12.500 do 16.000 kuna - 1000 kuna, od 10.000 do 12.500 kuna – 400 kuna, od 7500 do 10.000 kuna – 150 kuna, od 4000 do 7500 kuna - 100 kuna, od 1600 do 4000 kuna – 70 kuna te od 800 do 1600 kuna – 50 kuna mjesečno. Isključivanje je propisano Statutom SDP-a, a te odluke donose lokalne organizacije 'u slučaju da član/članica ima nepodmirene obveze po osnovi članarine za razdoblje od dvanaest mjeseci ili dulje'.

HSS broji 38.710 članova. Članarina u iznosu od 80 kuna godišnje za sve članove uvedena je tek u srpnju 2017., nakon što 10 godina nije bila propisana. Statutom nije predviđeno isključenje za neplatiše, ali oni ne mogu sudjelovati u izbornim procesima stranke. Krajem godine, kad budu prikupljene sve članarine, znat će se točan broj članova HSS-a, poručili su iz te stranke.

HNS ima 39.867 članova. Propisana članarina ovisi o statusu člana i primanjima, a kreće se od nula kuna mjesečno za nezaposlene, preko pet kuna za studente i umirovljenike te 10 kuna za zaposlene, do 80 kuna mjesečno za članove središnjih tijela stranke. Isto tako, ako u jednoj obitelji ima više članova HNS-a, prvi član plaća punu članarinu, drugi pola, a treći i svi ostali oslobođeni su plaćanja. Isključivanje zbog neplaćanja članarine nije propisano.

Građansko-liberalni savez (GLAS), sastavljen uglavnom od bivših HNS-ovaca, broji 942 člana. Članarina iznosi 100 kuna godišnje, izuzev za državne dužnosnike i one na razini lokalne ili regionalne samouprave, koji mjesečno plaćaju od 400 do 1500 kuna. Članove koji nisu u mogućnosti plaćati članarinu glavni tajnik stranke može osloboditi od te obaveze, a iz članstva se brišu oni koji nisu u roku od 12 mjeseci podmirili svoju članarinu za prethodno razdoblje. 

HSU navodi da ima 11.000 članova. Članarina iznosi 10 ili 20 kuna godišnje, ovisno o socijalnom statusu člana stranke. Prema Statutu, oni koji nisu uplatili članarinu u tekućoj godini do roka donošenja odluke o raspisivanju unutarstranačkih izbora ili lokalnih i parlamentarnih izbora, ili pak nisu podmirili ostale financijske obveze prema stranci, ne mogu biti kandidati na tim izborima. Članovi koji godinu dana nisu platili članarinu brišu se iz evidencije članstva.

Iz Mosta nezavisnih lista poručuju da oni nisu klasična politička stranka, nego su uređeni kao platforma koja okuplja nezavisne liste, podupiratelje i članstvo. 'Članstvo je najmalobrojnije i ono predstavlja operativnu pozadinu cijelog koncepta. Jedino članstvo plaća članarinu, a broji 430 članova', stoji u odgovoru. Dužnosnici plaćaju članarinu od 150 kuna mjesečno, zaposleni 30 kuna mjesečno, a nezaposleni i umirovljenici pet kuna mjesečno. Članstvo prestaje neplaćanjem članarine, na dan proteka tri mjeseca od dana dospjelosti obveze plaćanja, a nakon slanja upozorenja.

IDS broji 7329 članova, a članarina se sastoji od osnovnog, dodatnog i dopunskog dijela. Po 100 kuna godišnje plaćaju svi osim učenika, studenata, nezaposlenih, umirovljenika te onih koji iz objektivnih razloga to nisu u mogućnosti. Dodatni dio plaćaju dužnosnici (1500 kuna europarlamentarci, 400 kuna saborski zastupnici...), a dopunski dio oni koji ostvaruju naknadu koja proizlazi iz mandata IDS-a i to jednom godišnje, u iznosu jedne neto mjesečne naknade, za svaki pojedinačni mandat. Nakon dvije godine neplaćanja članarine u IDS-u postajete pasivan član, s pravom sudjelovanja u radu tijela matičnog ogranka i podružnice samo upućivanjem pisanih prijedloga, ali bez prava glasa i bez prava na kandidaturu za izbor u tijela IDS-a ili za bilo kakvu izbornu ili imenovanu dužnost. 

SDSS ima oko 10.100 članova i do u tančine diferenciranu članarinu po raznim kategorijama članstva. Učenici, studenti i nezaposleni članovi tako plaćaju po dvije kune mjesečno, članovi s minimalnim primanjima po pet kuna, članovi s primanjima nižim od prosječne plaće po 10 kuna, oni s primanjima višim od prosječne plaće - ali ne više od dvostrukog iznosa - po 20 kuna te članovi s primanjima višim od dvostrukog iznosa prosječne plaće po 50 kn.

Članovi izabrani ili imenovani na prijedlog SDSS-a na funkcije saborskih zastupnika, potpredsjednika ili ministara u Vladi, državnih tajnika, ravnatelja uprave ili savjetnika u ministarstvima, članova uprave trgovačkih društava ili ustanova u pretežnom državnom vlasništvu, općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i njihovih zamjenika plaćaju tri posto neto iznosa mjesečne plaće ako ona nije veća od dvostrukog iznosa prosječne plaće, a pet posto ako im plaća prelazi navedeni dvostruki iznos. Prema tzv. običnim članovima u SDSS-u nisu, kažu otvoreno, inzistirali na obavezi plaćanja članarine zbog socijalnih i političkih razloga, ali zato jesu prema nositeljima državnih ili lokalnih funkcija. Sankcije su bile uskraćivanje mogućnosti kandidature za buduće stranačke ili navedene državne ili lokalne funkcije.

SNAGA - Stranka narodnog i građanskog aktivizma trenutno ima 160 članova i 'nekoliko tisuća simpatizera koji ne žele biti članovima nijedne stranke'. Članarina je 100 kuna godišnje, ali zasad ne inzistiraju na sankcijama za neplaćanje članarine. 'Nismo velika stranka i to bi bilo kontraproduktivno', objašnjavaju u Snazi, čiji je jedini predstavnik u Saboru Goran Aleksić. Nisu propisali isključivanje iz članstva u slučaju neplaćanja članarine.

Iz Stranke rada i solidarnosti (zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića) nisu odgovorili na pitanje koliko imaju članova. Naveli su samo da članarina za nezaposlene, studente i učenike iznosi nula kuna; zaposleni koji ostvaruju prihod do 7000 kuna plaćaju 10 kuna mjesečno ili 120 kuna godišnje, a oni koji zarađuju više od 7000 kuna plaćaju 20 kuna mjesečno ili 240 kuna godišnje. Članovi gube taj status ako ne podmire članarinu uzastopno dvije godine.

HSLS ima 17.000 članova, a članarina za sve iznosi 60 kuna godišnje. Izvršni odbori ogranaka zaduženi su za provođenje evidencije članstva, kao i evidencije uplata članarina, a isto tako zaduženi su za donošenje odluke o brisanju članova koji nisu uplatili članarinu za tekuću godinu do njenog kraja.

HDSSB je u rujnu odlučio provesti 'potpunu reviziju članstva' i trenutno broji 423 člana. Na Saboru stranke održanom 8. listopada odlučeno je da će godišnja članarina od 1. siječnja 2018. iznositi 50 kuna, a za umirovljenike i studente po 20 kuna. Dužnosnici stranke izdvajaju tri posto mjesečnih primanja za nju. Statutom je propisano brisanje iz evidencije članstva ukoliko se tijekom godine ne plati članarina za tekuću godinu.

Stranka međugeneracijske solidarnosti Hrvatske ima 1500 članova, uglavnom umirovljenika i osoba starije životne dobi. Članarina iznosi za sve 10 kuna, a u slučaju neplaćanja nije propisano isključivanje iz stranke.

Narodna stranka – reformisti podatak o broju članova ažurira na svojoj internetskoj stranici, na kojoj je vidljivo da trenutno broji 9000 članova. Reformisti, inače, zasad nisu odgovorili na upit tportala, baš kao ni Živi zid, Hrvatska demokršćanska stranka, Hrast, Promijenimo Hrvatsku! Neovisni za Hrvatsku.

Cijeli članak pročitajte ovdje.

Facebook komentari

hr Sat Oct 21 2017 11:03:05 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .