Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/58d76e88b4739847d78b4575/80
Foto: Pixabay

Tehnički pregled će se moći uvjetno proći i s manjim kvarovima vozila koji će moći otkloniti naknadno

Iako raste i uvoz novih automobila, broj rabljenih je nesrazmjerno veći pa je, primjerice, 2012. u Hrvatskoj registrirano 32.000 novih i 11.000 rabljenih osobnih automobila, a lani 45.000 novih i 60.000 rabljenih.

Centar za vozila Hrvatske (CVH) je stručna organizacija u području tehničkih pregledi vozila u Hrvatskoj. U svjetlu europskih ekoloških direktiva i planova nekih zemalja, posebice Njemačke, da zabrani dizel vozila na svojem području, u razgovoru s Davorinom Pavlovićem, predsjednikom Uprave CVH-a, željeli smo doznati o implikacijama tog procesa na Hrvatsku te problemima starog voznog parka u našoj zemlji, ali i o samoj tvrtki CVH.

Kako procjenjujete vozni park u Hrvatskoj te, posljedično, i sigurnost sudionika u prometu u Hrvatskoj?
Tijekom 2016. u stanicama za tehničke preglede vozila redovni tehnički pregled je obavljen na 2.010.172 vozila. Tehnička neispravnost utvrđena je na 442.267 vozila. Po svakom neispravnom vozilu utvrđeno je u prosjeku 3,5 različitih nedostataka, odnosno 1,53 milijuna različitih nedostataka. Od ukupnog broja utvrđenih nedostataka najviše otpada  na uređaj za kočenje (28%), svjetlosno signalne uređaje (24%), na osovine, kotače i pneumatike (11%), eko-test (8,5 %), pogonski motor (5%) itd. Dakle, nedostaci se najčešće  pojavljuju na uređaju za kočenje i svjetlosno signalnim uređajima. Ti uređaji imaju izravan utjecaj na siguran promet vozilima, te nam je zadaća i u buduće posebnu pozornost posvetiti kontroli ispravnosti upravo ovih sklopova vozila. Glavni uzroci ovako velikom broju nedostataka na pregledanim vozilima su prije svega starost i pomalo loše navike kvalitetnom održavanju vozila. Naime, prosječna starost pregledanih vozila je gotovo 14 godina što, uz svima poznatu činjenicu da se poveći broj vozila održava izvan sustava ovlaštenih, za to osposobljenih,  servisa, izravno utječe na ovakvo stanje tehničke pouzdanosti našeg voznog parka.

Što možemo očekivati u Hrvatskoj nakon što u Njemačkoj padnu cijene starih dizelaša? Kako će pretpostavljeni unos jeftinijih vozila utjecati na sigurnost prometa te na okoliš?
Kad je u pitanju zanavljanje našeg voznog parka jasni su trendovi povećanog unosa rabljenih vozila od 2013., odnosno od našeg ulaska u EU. Do ulaska Hrvatske u EU broj prvo registriranih novih vozila je bio značajno veći u odnosu na broj prvo registriranih rabljenih vozila. Ilustracije radi, 2012. u Hrvatskoj je registrirano oko 32.000 novih i 11.000 rabljenih osobnih automobila, prošle 2016. pak 45.000 novih i 60.000 rabljenih. Brojke govore da se odnos promijenio u korist rabljenih vozila. To ne bi bio problem da prosječna starost rabljenih vozila koja se unose u našu zemlju nije cca 9,6 godina. Kada je u pitanju vrsta pogonskog motora, više od 65% unesenih rabljenih vozila je s dizel motorom čija kvaliteta ispušnih plinova je najčešće ispod EURO IV razine. Nažalost, spomenuto stanje na njemačkom tržištu doprinijet će nastavku ovakvog trenda unosa rabljenih automobila i u bližoj budućnosti.

Koliko su Hrvati uopće osjetljivi na pitanja zaštite okoliša? Koliki je udio benzinsko-električnih hibrida i električnih automobila u ukupnom broju vozila koja pristupaju tehničkom pregledu?
Klasičan pogon, motor s unutarnjim izgaranjem, još uvijek je dominantan na globalnom tržištu, pa tako kod naših  motornih vozila. Gotovo  da je zanemariv broj vozila na električni ili hibridni pogon, ako isključimo vozila s pregrađenim pogonom na plin, što je neka vrsta hibridnog pogona. Od oko 1,5 milijuna osobnih automobila, tijekom 2016. je tehničkom pregledu pristupilo oko 2000 automobila s hibridnim i oko 300 automobila s čistim električnim pogonom. Kada su u pitanju automobili s klasičnim pogonom, 52% otpada na dizelske a 48% na benzinske motore.

9,6 godina

prosječna je starost rabljenog vozila koje se nakon 2013. godine uvozi u Hrvatsku

Kako se CVH prilagođava tim novim tehnologijama i zakonskim odredbama povezanima uz karakteristike vozila?
U normativnom smislu, tržište i proizvodnja vozila su poprilično kompleksni. Naime, danas postoje stotine tehničkih propisa koji reguliraju proizvodnju i stavljanje automobila na tržište. Svima je dobro poznata zadnja afera oko tzv. prijevare u iskazu emisije ispušnih plinova kod automobila s dizelskim motorima. Izravna posljedica ove afere je i promjena u načinu ispitivanja ispušnih plinova u postupku homologacije vozila, što će biti regulirano posebnim homologacijskim propisom. Da bi mogao pratiti razvoj novih tehnologija i odgovarajućih tehničkih propisa, koji na neki način usmjeravaju primjenu tih tehnologija, CVH u svom sustavu zapošljava više od 80 visokoobrazovanih stručnjaka koji prate odgovarajuća područja i stečena znanja dalje prenose u sustav tehničkih pregleda vozila sve do razine nadzornika tehničke ispravnost koji su operativni dio sustava.

Hrvatska je, u vašoj organizaciji, ove godine bila domaćim globalne konferencije tvrtki iz ovog sektora (CITA). Koji je fokus daljnjeg razvoja takvih tvrtki i institucija na globalnoj razini?
Kako su moderna vozila opremljena mnoštvom elektro regulacijskih i elektroničkih komponenti za čiju su uspješnu dijagnostiku presudne informacije dobivene od proizvođača vozila, primarni fokus razvoja tvrtki i institucija koje se bave tehničkim pregledima vozila je suradnja s europskim i svjetskim zakonodavnim tijelima te s proizvođačima vozila na području razmjene tehničkih značajki potrebnih za uspješan tehnički pregled vozila. Ovdje CITA, kao međunarodna organizacija priznata od strane Europske komisije i Gospodarske komisije UN-a za Europu kao stručno tijelo iz područja obaveznih tehničkih pregleda vozila, igra vrlo važnu ulogu u ostvarivanju kontakata, pregovorima, lobiranju i istraživanjima u smjeru povećavanja osviještenosti o važnosti obaveznih tehničkih pregleda vozila.

Postoji li neki međunarodni uzor čiju strategiju CVH može  iskoristiti u svom radu?
CVH ima svoj vrlo dugi razvojni put u poslovima provjere tehničke ispravnosti i registracije vozila. Naša tradicija je duga više od 45 godina. U tih 45 godina smo koristili znanje, iskustva  i dostignuća sličnih tvrtki iz svijeta, kao što su njemački TUV, GTU, KUSS i Dekra ili švedski Bilprovningen, ali i drugi. Kako u prošlosti tako i sada, s ovim i drugim sličnim tvrtkama imamo vrlo kvalitetnu suradnju, i da se malo pohvalim ne rijetko kolege iz ovih kompanija naša iskustva implementirali u svoje radne procese.

Koliko CVH može utjecati na eventualnu promjenu propisa vezanih uz tehničke preglede i vozila?
Najvažniji propisi o tehničkim pregledima i vozilima sadržani su u Zakonu o sigurnosti prometa na cestama i podzakonskim aktima koje donosi Ministarstvo unutarnjih poslova. Pored toga, materiju o vozilima regulira više od stotinu pravnih akata donesenih na razini Europske unije. CVH ne može utjecati na rad europskih i nacionalnih zakonodavnih i izvršnih tijela, već tim tijelima jedino može pružiti stručno-tehničke informacije, ako su takve informacije nužne za donošenje pojedinog propisa. Naše poslovanje je organizirano tako da sustavno i kontinuirano pratimo sve promjene u tehnologiji vozila i tehničkih pregleda, a u tim poslovima imamo i dugogodišnje iskustvo.

Koliko vas vozači, vlasnici vozila, doživljavaju kao partnere koji ima pomažu da budu sigurniji u prometu, a koliko kao "poreznike" kojima moraju redovito plaćati namete na svoj automobil?
Tehnički pregled je doista usluga s benefitom za vozače i to pogotovo one koji nemaju naviku ili vremena za povremeno održavanje vozila. Tehničkim pregledom provjerava se sigurnost vozila u kojem vozimo svoje obitelji ili kojim obavljamo svakodnevne poslove. Zaposlenici stanica za tehnički pregled su u izravnom doticaju s vlasnicima i vozačima vozila, i oni prenose vlasnicima vozila važnost tehničke sigurnosti njihovog vozila. Međutim, to nije dovoljno s obzirom na to da vlasnici na tehnički pregled dolaze najčešće jednom godišnje. Stoga su mediji vrlo važan alat u pogledu informiranja i podizanja osviještenosti vlasnika vozila. Osim toga, prilikom prijave tehničkog pregleda, kroz informacijski sustav u svim stanicama za tehnički pregled u Hrvatskoj, vlasnici vozila mogu dobiti obavijesti o besplatnim servisnim akcijama koje za njihovo vozilo organiziraju proizvođači vozila.

Koliko vozači godišnje izdvajaju za tehničke preglede i registraciju u usporedbi s vozačima u ostalim zemljama Europske unije i regije?
Cijena tehničkog pregleda vozila jednaka je u svim stanicama za tehničke preglede vozila u Hrvatskoj i regulirana je posebnom odlukom koju temeljem Zakona o sigurnosti prometa na cestama donosi ministar unutarnjih poslova. Cijena tehničkog pregleda ovisna je o vrsti pregleda i kategoriji vozila. Za komparaciju je najjednostavnije uzeti cijenu redovnog tehničkog pregleda s ispitivanjem ispušnih plinova osobnog automobila koja je u Hrvatskoj 253 kuna (cca 33 eura), u Sloveniji je ova cijena gotovo identična i iznosi 34 eura. U Njemačkoj je to značajno skuplje i iznosi oko 106 eura,  ovisno o saveznoj državi, a na razini od 100 eura je i u Austriji.

Kako vidite daljnji razvoj vaše tvrtke, a i čitavog sektora tehničkog preleta vozila u Hrvatskoj i globalno?   
Prema najavi ministra unutarnjih poslova, od 1. siječnja 2018. godine stanice za tehnički pregled vozila počinju obavljati poslove registracije vozila. Dosad su ove poslove obavljale isključivo policijske uprave i policijske postaje. Zbog usklađenja s EU direktivama, tijekom 2018. će nastupiti određene promjene u načinu obavljanja tehničkog pregleda, tako da će se utvrđeni nedostaci svrstavati u različite kategorije: manji, veći i opasni. Za manje nedostatke bi se izdavali uvjetni prolazak tehničkog kojeg bi vlasnik morao u određenom roku riješiti. Naš zadatak kao stručne organizacije je organizirati ove poslove, kako bi stupanjem propisa na snagu sve stanice za tehnički pregled vozila uskladile način rada s novom regulativom.

Javne ovlasti

Često CVH optužuju za monopolistički položaj na tržištu i uzurpaciju javnih ovlasti od strane privatne tvrtke. Kako to komentirate?
Takve tvrdnje su potpuno neutemeljene, o čemu se već izjasnio i Ustavni sud, ali i Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja. Propisi o tehničkim pregledima doneseni su s ciljem povećanja sigurnosti u prometu na cestama. Obavljajući te poslove stanice ne prodaju usluge na tržištu, već provode upravno-inspekcijski postupak, koji rezultira izdavanjem javnih isprava. Dakle, ovi poslovi nisu tržišne prirode, pa nema govora o monopolu. Osim toga, u Hrvatskoj tehničke preglede osim CVH obavlja još četrdesetak drugih pravnih osoba. Dodjela javne ovlasti privatnim tvrtkama u području tehničkih pregleda je u skladu s europskim direktivama, ali i praksa brojnih europskih zemalja poput Njemačke, Irske, Švedske, Finske i dr, javlja poslovni.hr

Facebook komentari

hr Fri Sep 22 2017 13:35:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/593e6175b9e03ef4298b45f0/80

Sabor: Zastupnici nezainteresirani za strateške investicijske projekte

Novi Zakon o strateškim investicijskim projektima, kojim bi se trebala popraviti investicijska klima u Hrvatskoj, u utorak gotovo da nije izazvao pozornost saborskih zastupnika

Bilo je prijavljeno tek pet rasprava, a odvijale su se u gotovo praznoj sabornici

- Žao mi je što se u tu raspravu ne uključuju kritičari, ali kad dođu čudne teme ova će dvorana biti dupkom puna, a retorika oštra. - zamjerao je HDZ-ov Darko Horvat.

Ustvrdio je kako se predloženi zakon "sretno i spretno" nadovezuje na Zakon o poticanju investicija sa ciljem da investicijsko okružje donese novi, svježi kapital uz iste uvjete za strane i domaće investitore.

Ministrica gospodarstva, malog i srednjeg poduzetništva i obrta Martina Dalić istaknula je kako se novim zakonom propisuje žurnija procedura i podrška državnih tijela investitorima tijekom pripreme investicijskog projekta.

Smanjuje se, kako je najavila, vrijednost projekata koji se mogu kandidirati, kako za listu strateških projekata tako i za samo proglašenje strateških projekata.

- Vrijednost se smanjuje sa dosadašnjih 150 milijuna kuna na 75 milijuna kuna, odnosno na području otoka sa 20 na 10 milijuna kuna. - pojasnila je.

Zakonom se, ističe, redefinira iznos i način na koji investitor podnosi dokaze da ima osigurane izvore financiranja.

Zabrinutost zbog projekata od zajedničkog interesa u području energetike

Odredba po kojoj se na listu strateških projekata automatizmom uvrštavaju projekti uvršteni na europsku listu projekata od zajedničkog interesa u području energetike posebno je zabrinula Branimira Bunjca (Živi zid).

- Doista mi nije jasno kako nešto što dolazi izvana može biti automatizmom proglašenom hrvatskim nacionalnim interesom? Na taj se način krše ne samo svi hrvatski zakoni nego i Ustav, ugrožava se nacionalna sigurnost. - tvrdi Bunjac.

- To je moguće zato što je Hrvatska nakon dugih pregovora i vlastitom odlukom postala članica EU-a. Da bi neki projekt mogao biti uvršten na listu projekata od zajedničkog interesa, on mora biti predložen od države članice i mora imati podršku još jedne države članice. - odgovorila je Dalić.

Dodala je kako su za sada dva hrvatska projekta uvrštena na tu listu, to je LNG terminal i nedavno, u posljednjem ažuriranju iz studenoga, plinovodna mreža koja taj LNG terminal povezuje s ostatkom Europe.

- Treba napustiti iluziju da su strane investicije čarobna rješenja za našu situaciju. - poručio je Ivan Lovrinović (Promijenimo Hrvatsku).

Mostovac Slaven Dobrović pozvao je Vladu da se snažnije pozabavi kriterijima prilikom definiranja strateških projekata u Hrvatskoj.

- Investitori koji u svojim zemljama apsolutno poštuju svu proceduru, kada prođu granicu, bez obzira što smo u EU, odmah počinju neka druga pravila igre. I za to nisu krivi oni, nego smo krivi mi jer nitko sa sigurnošću ne može reći da će jedan zakon koji vrijedi ove godine vrijediti i druge godine. - ističe Anka Mrak Taritaš (GLAS).

Važno je odgovoriti na pitanje kakve strateške projekte želimo. Za neku općinu je strateški projekt izgradnja vodovodne mreže, a za grad izgradnja proizvodne zone. Koja su to ključna područja za koja je država odlučila da su bitna, i će u njih ulagati, rekla je Mrak Taritaš.

Facebook komentari

hr Tue Dec 12 2017 14:12:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5891e5ffb473984e008b4594/80
Foto: Mup.hr

Most napustili Vlaho Orepić i splitski vijećnik Martin Pauk

Orepić smatra da se društvo u cjelini nalazi u iznimno složenim i zahtjevnim okolnostima i da za konfliktnu politiku jednostavno nema prostora ni vremena, pa bi je trebala zamijeniti "jasna, korisna, životna politika"

 Saborski zastupnik Vlaho Orepić, bivši Mostov ministar unutarnjih poslova, objavio je u utorak da je odlučio istupiti iz Kluba zastupnika Mosta ocijenivši da konfliktna politika koju vodi ta stranka "sužava prostor za realizaciju same ideje Mosta".

- Ovakav Most koji u svom djelovanju inzistira na konfliktnoj politici kad je riječ o djelovanju prema van, a unutar sebe ne rješava probleme, sužava prostor i mehanizme za realizaciju same ideje Mosta. Zbog toga sam odlučio istupiti iz Kluba zastupnika Mosta. - izjavio je Orepić u Saboru. 

- Već duže vrijeme nastojim iskomunicirati, nastojim potaknuti rješavanje problema koji se uglavnom odnose na jasno profiliranje političkih ciljeva, unutarnje organizacije, pa i djelovanje na terenu. Međutim, iscrpio sam sve formalne mogućnosti za to. - dodao je Orepić.

Smatra da se društvo u cjelini nalazi u iznimno složenim i zahtjevnim okolnostima i da za konfliktnu politiku jednostavno nema prostora ni vremena, pa bi je trebala zamijeniti "jasna, korisna, životna politika".

- Istupio sam zato što ideju Mosta želim oplemeniti jasnim i konkretnim političkim ciljevima koji će biti prihvatljivi, koji će biti bitni cijelom društvu, a ne samo dijelu njega. - naglasio je Orepić, dodavši da to podrazumijeva okupljanje stručnih ljudi koji će moći realizirati političke ciljeve.

- Nastojat ću u Saboru biti glas upravo takvih samoostvarenih ljudi koji nisu ideološki opterećeni, kako onih u Mostu i tako i onih izvan njega. Nastojat ću politiku kao sredstvo vratiti narodu i izvesti ih iz lokalnih okvira. Moje političko djelovanje bit će u potpunosti usmjereno postizanju pristojne, uljuđene, uređene građanske Hrvatske. - poručio je Orepić.

Na pitanje novinara je li i dalje u oporbi ili na vlasti Orepić nije želio odgovoriti izjurivši iz zgrade Sabora.

Iz Mosta izašao i Martin Pauk

Iz Mosta je izašao i splitski gradski vijećnik Martin Pauk koji će odsad djelovati kao nezavisni vijećnik. Tijekom prošlih izbora bio je Mostov povjerenik za Split.

Pauk kaže da se njega ne može držati unutar nekih okvira, da je uvijek bio kao divlje dijete i od svojih stavova ne odstupa. Vizija političkog djelovanja Mosta u gradskom vijeću i njegova osobna razilaze se. - piše N1

Facebook komentari

hr Tue Dec 12 2017 13:07:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a28ff79b9e03e551c8b4583/80
Foto: Dnevnik.hr

Prihvaćena Strategija razvoja urbane aglomeracije Split: Na raspolaganju 63 milijuna eura iz EU fondova

Ova je Strategija, koju je besplatno izradilo splitsko Sveučilište angažirajući oko 850 stručnjaka, prihvaćena jednoglasno, za nju je glasovalo svih 28 nazočnih vijećnika

Splitsko Gradsko vijeće prihvatilo je u utorak Strategiju razvoja urbane aglomeracije Split za razdoblje do kraja 2020. godine, a kojom će se omogućiti realizacija projekata korištenjem gotovo 63 milijuna eura iz fondova Europske unije.

Ova je Strategija, koju je besplatno izradilo splitsko Sveučilište angažirajući oko 850 stručnjaka, prihvaćena jednoglasno, za nju je glasovalo svih 28 nazočnih vijećnika.

Urbana aglomeracija Split predlaže projekte koji obuhvaćaju dvije trećine područja Splitsko-dalmatinske županije. Osim Splita kao nositelja, ta aglomeracija obuhvaća još 12 gradova i općina: Solin, Kaštela, Trogir, Omiš, Sinj, Dicmo, Podstranu, Dugi Rat, Dugopolje, Muć, Klis i Lećevicu.

 Urbana aglomeracija Split odnosi se na projekte za čisti urbani prijevoz, razvoj integriranih turističkih programa temeljenih na kulturnoj baštini, korištenje brownfield lokacija (zapuštena zemljišta , napušteni industrijski i trgovački objekti ili infrastruktura) kako bi se na njima pokrenule nove aktivnosti.

Urbana aglomeracija Split također se, kako je obrazloženo,  odnosi na unaprjeđenje javnog sustava toplinarstva i razvoj sustava poduzetničke infrastrukture, ali i na unaprjeđenje kvalitete ponude obrazovnih programa cjeloživotnog učenja, održivu integraciju nezaposlenih osoba, razvoj strukovnog obrazovanja i razvoj deinsitucionaliziranih usluga socijalne skrbi te na jačanje socijalne uključenosti.

Facebook komentari

hr Tue Dec 12 2017 11:32:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a2fa3ffb9e03ead248b4579/80
Foto: Ferata

Protivnici izgradnje TE Peruća uputili se u Zagreb, održat će prosvjed unatoč zabrani policije

Put Zagreba noćas je krenulo stotinjak prosvjednika s područja Cetinske krajine i Splita, a očekuje se kako će se pred Ministarstvom pridružiti brojni Sinjani i Cetinjani sa zagrebačkom adresom

Prosvjed organizira građanska inicijativa "Ne daj se, Cetino" povodom najavljene sjednice Savjetodavnog stručnog povjerenstva za procjenu utjecaja na okoliš.

Iz građanske inicijative poručuju kako će se prosvjed održati unatoč zabrani policije.

- Budući da nas je Ministarstvo o vremenu i mjestu sjednice obavijestilo tek u petak 8. prosinca u 13:53, nadležna VIII. policijska postaja jučer je, 11. prosinca odbila odobriti mirno okupljanje jer prijavu nismo predali u zakonskom roku, koji je bio u petak do 11 sati. 

Štoviše, u VIII. policijskoj postaji najavljena je prekršajna prijava voditelju prosvjeda i moguće privođenje u policijsku postaju. Prosvjed u utorak bit će i prosvjed protiv ovakvog ophođenja Ministarstva s građanima, koje je protivno svim demokratskim načelima. - ističu iz građanske inicijative. - piše Ferata

Facebook komentari

hr Tue Dec 12 2017 10:34:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .