Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/58d76e88b4739847d78b4575/80
Foto: Pixabay

Tehnički pregled će se moći uvjetno proći i s manjim kvarovima vozila koji će moći otkloniti naknadno

Iako raste i uvoz novih automobila, broj rabljenih je nesrazmjerno veći pa je, primjerice, 2012. u Hrvatskoj registrirano 32.000 novih i 11.000 rabljenih osobnih automobila, a lani 45.000 novih i 60.000 rabljenih.

Centar za vozila Hrvatske (CVH) je stručna organizacija u području tehničkih pregledi vozila u Hrvatskoj. U svjetlu europskih ekoloških direktiva i planova nekih zemalja, posebice Njemačke, da zabrani dizel vozila na svojem području, u razgovoru s Davorinom Pavlovićem, predsjednikom Uprave CVH-a, željeli smo doznati o implikacijama tog procesa na Hrvatsku te problemima starog voznog parka u našoj zemlji, ali i o samoj tvrtki CVH.

Kako procjenjujete vozni park u Hrvatskoj te, posljedično, i sigurnost sudionika u prometu u Hrvatskoj?
Tijekom 2016. u stanicama za tehničke preglede vozila redovni tehnički pregled je obavljen na 2.010.172 vozila. Tehnička neispravnost utvrđena je na 442.267 vozila. Po svakom neispravnom vozilu utvrđeno je u prosjeku 3,5 različitih nedostataka, odnosno 1,53 milijuna različitih nedostataka. Od ukupnog broja utvrđenih nedostataka najviše otpada  na uređaj za kočenje (28%), svjetlosno signalne uređaje (24%), na osovine, kotače i pneumatike (11%), eko-test (8,5 %), pogonski motor (5%) itd. Dakle, nedostaci se najčešće  pojavljuju na uređaju za kočenje i svjetlosno signalnim uređajima. Ti uređaji imaju izravan utjecaj na siguran promet vozilima, te nam je zadaća i u buduće posebnu pozornost posvetiti kontroli ispravnosti upravo ovih sklopova vozila. Glavni uzroci ovako velikom broju nedostataka na pregledanim vozilima su prije svega starost i pomalo loše navike kvalitetnom održavanju vozila. Naime, prosječna starost pregledanih vozila je gotovo 14 godina što, uz svima poznatu činjenicu da se poveći broj vozila održava izvan sustava ovlaštenih, za to osposobljenih,  servisa, izravno utječe na ovakvo stanje tehničke pouzdanosti našeg voznog parka.

Što možemo očekivati u Hrvatskoj nakon što u Njemačkoj padnu cijene starih dizelaša? Kako će pretpostavljeni unos jeftinijih vozila utjecati na sigurnost prometa te na okoliš?
Kad je u pitanju zanavljanje našeg voznog parka jasni su trendovi povećanog unosa rabljenih vozila od 2013., odnosno od našeg ulaska u EU. Do ulaska Hrvatske u EU broj prvo registriranih novih vozila je bio značajno veći u odnosu na broj prvo registriranih rabljenih vozila. Ilustracije radi, 2012. u Hrvatskoj je registrirano oko 32.000 novih i 11.000 rabljenih osobnih automobila, prošle 2016. pak 45.000 novih i 60.000 rabljenih. Brojke govore da se odnos promijenio u korist rabljenih vozila. To ne bi bio problem da prosječna starost rabljenih vozila koja se unose u našu zemlju nije cca 9,6 godina. Kada je u pitanju vrsta pogonskog motora, više od 65% unesenih rabljenih vozila je s dizel motorom čija kvaliteta ispušnih plinova je najčešće ispod EURO IV razine. Nažalost, spomenuto stanje na njemačkom tržištu doprinijet će nastavku ovakvog trenda unosa rabljenih automobila i u bližoj budućnosti.

Koliko su Hrvati uopće osjetljivi na pitanja zaštite okoliša? Koliki je udio benzinsko-električnih hibrida i električnih automobila u ukupnom broju vozila koja pristupaju tehničkom pregledu?
Klasičan pogon, motor s unutarnjim izgaranjem, još uvijek je dominantan na globalnom tržištu, pa tako kod naših  motornih vozila. Gotovo  da je zanemariv broj vozila na električni ili hibridni pogon, ako isključimo vozila s pregrađenim pogonom na plin, što je neka vrsta hibridnog pogona. Od oko 1,5 milijuna osobnih automobila, tijekom 2016. je tehničkom pregledu pristupilo oko 2000 automobila s hibridnim i oko 300 automobila s čistim električnim pogonom. Kada su u pitanju automobili s klasičnim pogonom, 52% otpada na dizelske a 48% na benzinske motore.

9,6 godina

prosječna je starost rabljenog vozila koje se nakon 2013. godine uvozi u Hrvatsku

Kako se CVH prilagođava tim novim tehnologijama i zakonskim odredbama povezanima uz karakteristike vozila?
U normativnom smislu, tržište i proizvodnja vozila su poprilično kompleksni. Naime, danas postoje stotine tehničkih propisa koji reguliraju proizvodnju i stavljanje automobila na tržište. Svima je dobro poznata zadnja afera oko tzv. prijevare u iskazu emisije ispušnih plinova kod automobila s dizelskim motorima. Izravna posljedica ove afere je i promjena u načinu ispitivanja ispušnih plinova u postupku homologacije vozila, što će biti regulirano posebnim homologacijskim propisom. Da bi mogao pratiti razvoj novih tehnologija i odgovarajućih tehničkih propisa, koji na neki način usmjeravaju primjenu tih tehnologija, CVH u svom sustavu zapošljava više od 80 visokoobrazovanih stručnjaka koji prate odgovarajuća područja i stečena znanja dalje prenose u sustav tehničkih pregleda vozila sve do razine nadzornika tehničke ispravnost koji su operativni dio sustava.

Hrvatska je, u vašoj organizaciji, ove godine bila domaćim globalne konferencije tvrtki iz ovog sektora (CITA). Koji je fokus daljnjeg razvoja takvih tvrtki i institucija na globalnoj razini?
Kako su moderna vozila opremljena mnoštvom elektro regulacijskih i elektroničkih komponenti za čiju su uspješnu dijagnostiku presudne informacije dobivene od proizvođača vozila, primarni fokus razvoja tvrtki i institucija koje se bave tehničkim pregledima vozila je suradnja s europskim i svjetskim zakonodavnim tijelima te s proizvođačima vozila na području razmjene tehničkih značajki potrebnih za uspješan tehnički pregled vozila. Ovdje CITA, kao međunarodna organizacija priznata od strane Europske komisije i Gospodarske komisije UN-a za Europu kao stručno tijelo iz područja obaveznih tehničkih pregleda vozila, igra vrlo važnu ulogu u ostvarivanju kontakata, pregovorima, lobiranju i istraživanjima u smjeru povećavanja osviještenosti o važnosti obaveznih tehničkih pregleda vozila.

Postoji li neki međunarodni uzor čiju strategiju CVH može  iskoristiti u svom radu?
CVH ima svoj vrlo dugi razvojni put u poslovima provjere tehničke ispravnosti i registracije vozila. Naša tradicija je duga više od 45 godina. U tih 45 godina smo koristili znanje, iskustva  i dostignuća sličnih tvrtki iz svijeta, kao što su njemački TUV, GTU, KUSS i Dekra ili švedski Bilprovningen, ali i drugi. Kako u prošlosti tako i sada, s ovim i drugim sličnim tvrtkama imamo vrlo kvalitetnu suradnju, i da se malo pohvalim ne rijetko kolege iz ovih kompanija naša iskustva implementirali u svoje radne procese.

Koliko CVH može utjecati na eventualnu promjenu propisa vezanih uz tehničke preglede i vozila?
Najvažniji propisi o tehničkim pregledima i vozilima sadržani su u Zakonu o sigurnosti prometa na cestama i podzakonskim aktima koje donosi Ministarstvo unutarnjih poslova. Pored toga, materiju o vozilima regulira više od stotinu pravnih akata donesenih na razini Europske unije. CVH ne može utjecati na rad europskih i nacionalnih zakonodavnih i izvršnih tijela, već tim tijelima jedino može pružiti stručno-tehničke informacije, ako su takve informacije nužne za donošenje pojedinog propisa. Naše poslovanje je organizirano tako da sustavno i kontinuirano pratimo sve promjene u tehnologiji vozila i tehničkih pregleda, a u tim poslovima imamo i dugogodišnje iskustvo.

Koliko vas vozači, vlasnici vozila, doživljavaju kao partnere koji ima pomažu da budu sigurniji u prometu, a koliko kao "poreznike" kojima moraju redovito plaćati namete na svoj automobil?
Tehnički pregled je doista usluga s benefitom za vozače i to pogotovo one koji nemaju naviku ili vremena za povremeno održavanje vozila. Tehničkim pregledom provjerava se sigurnost vozila u kojem vozimo svoje obitelji ili kojim obavljamo svakodnevne poslove. Zaposlenici stanica za tehnički pregled su u izravnom doticaju s vlasnicima i vozačima vozila, i oni prenose vlasnicima vozila važnost tehničke sigurnosti njihovog vozila. Međutim, to nije dovoljno s obzirom na to da vlasnici na tehnički pregled dolaze najčešće jednom godišnje. Stoga su mediji vrlo važan alat u pogledu informiranja i podizanja osviještenosti vlasnika vozila. Osim toga, prilikom prijave tehničkog pregleda, kroz informacijski sustav u svim stanicama za tehnički pregled u Hrvatskoj, vlasnici vozila mogu dobiti obavijesti o besplatnim servisnim akcijama koje za njihovo vozilo organiziraju proizvođači vozila.

Koliko vozači godišnje izdvajaju za tehničke preglede i registraciju u usporedbi s vozačima u ostalim zemljama Europske unije i regije?
Cijena tehničkog pregleda vozila jednaka je u svim stanicama za tehničke preglede vozila u Hrvatskoj i regulirana je posebnom odlukom koju temeljem Zakona o sigurnosti prometa na cestama donosi ministar unutarnjih poslova. Cijena tehničkog pregleda ovisna je o vrsti pregleda i kategoriji vozila. Za komparaciju je najjednostavnije uzeti cijenu redovnog tehničkog pregleda s ispitivanjem ispušnih plinova osobnog automobila koja je u Hrvatskoj 253 kuna (cca 33 eura), u Sloveniji je ova cijena gotovo identična i iznosi 34 eura. U Njemačkoj je to značajno skuplje i iznosi oko 106 eura,  ovisno o saveznoj državi, a na razini od 100 eura je i u Austriji.

Kako vidite daljnji razvoj vaše tvrtke, a i čitavog sektora tehničkog preleta vozila u Hrvatskoj i globalno?   
Prema najavi ministra unutarnjih poslova, od 1. siječnja 2018. godine stanice za tehnički pregled vozila počinju obavljati poslove registracije vozila. Dosad su ove poslove obavljale isključivo policijske uprave i policijske postaje. Zbog usklađenja s EU direktivama, tijekom 2018. će nastupiti određene promjene u načinu obavljanja tehničkog pregleda, tako da će se utvrđeni nedostaci svrstavati u različite kategorije: manji, veći i opasni. Za manje nedostatke bi se izdavali uvjetni prolazak tehničkog kojeg bi vlasnik morao u određenom roku riješiti. Naš zadatak kao stručne organizacije je organizirati ove poslove, kako bi stupanjem propisa na snagu sve stanice za tehnički pregled vozila uskladile način rada s novom regulativom.

Javne ovlasti

Često CVH optužuju za monopolistički položaj na tržištu i uzurpaciju javnih ovlasti od strane privatne tvrtke. Kako to komentirate?
Takve tvrdnje su potpuno neutemeljene, o čemu se već izjasnio i Ustavni sud, ali i Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja. Propisi o tehničkim pregledima doneseni su s ciljem povećanja sigurnosti u prometu na cestama. Obavljajući te poslove stanice ne prodaju usluge na tržištu, već provode upravno-inspekcijski postupak, koji rezultira izdavanjem javnih isprava. Dakle, ovi poslovi nisu tržišne prirode, pa nema govora o monopolu. Osim toga, u Hrvatskoj tehničke preglede osim CVH obavlja još četrdesetak drugih pravnih osoba. Dodjela javne ovlasti privatnim tvrtkama u području tehničkih pregleda je u skladu s europskim direktivama, ali i praksa brojnih europskih zemalja poput Njemačke, Irske, Švedske, Finske i dr, javlja poslovni.hr

hr Fri Sep 22 2017 13:35:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a37c758b9e03ea72c8b45a3/80

Za napuštanje životinje kazna 30.000 kuna, a za držanje psa bez mikročipa 6.000

S obzirom da se u ljetnim mjesecima povećava broj nečipiranih i napuštenih pasa, Prijatelji životinja počeli su s kampanjom "Obitelj na more, a pas na ulicu?!" u sklopu koje će na jumbo plakatima upozoriti na zakonske obaveze i odgovornost svakog skrbnika životinje, a ove godine poseban naglasak stavili su na čipiranje te upozorili kako je kazna za držanje psa bez mikročipa i do 6.000 kuna.

Pod sloganom "Pas čipiran, skrbnik miran" naglasili su zakonsku obavezu mikročipiranja pasa od 2004. od kada se nastoji smanjiti broj napuštenih životinja i na taj način.

Kampanji se priključila  glumica Ksenija Pajić koja će porukom na jumbo plakatima podsjetiti na tu obavezu, ističu u priopćenju Prijatelji životinja. Pajić je prije pet godina u svoju obitelj udomila sada sedmogodišnju mješanku Amy. 

"Moja kujica Amy je udomljena, mikročipirana i kastrirana, i vrlo smo ponosni na nju. Cijela obitelj brine o njoj i želimo biti odgovorni skrbnici. Mikročipirali smo ju ne zbog Zakona nego zbog nje, da ju lakše nađemo ako se slučajno izgubi", rekla je Pajić.

Prijatelji životinja podsjećaju da je novi zakon o zaštiti životinja donio i rok za provedbu kontrole mikročipiranja te da lokalne zajednice trebaju do 30. lipnja ove godine provjeriti jesu li svi psi na njihovu području označeni mikročipom. Kazna za držanje psa bez mikročipa iznosi do 6.000 kuna.

Prema novom Zakonu o zaštiti životinja, napuštanje životinja kažnjivo je novčanim iznosom do 30.000 kuna.

hr Tue Jun 19 2018 11:38:01 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/588f2d96d454d808008b4586/80
Foto: Pixabay

Korisni savjeti policije za zaštitu od provalnika tijekom godišnjih odmora

Dolaskom ljeta i sezone godišnjih odmora većina građana svoje kuće i stanove na duže vrijeme ostavlja praznima i bez nadzora pa su iz policije dali nekoliko korisnih savjeta kako bi se zaštitili od provalnika i svoj dom učinili sigurnim.

"Kao i prethodnih, tako i ove godine upozoravamo građane na provalnike koji 'vrebaju' u vrijeme dok se oni nalaze na udaljenim destinacijama. Neki se povratkom kući neugodno iznenade kada pronađu razbacane i ispreturane stvari te shvate da su im ukradeni novac, nakit, umjetnine, dragi predmeti i druge vrijednosti", poručuju iz policije.

Građanima savjetuju da novac, nakit, umjetnine i dragocjenosti ne ostavljaju u svom domu (u kuhinjskim elementima, ladicama, pod madracem ili u garderobnim ormarima), već da ih pohrane na sigurno mjesto poput trezora u bankama ili na čuvanje osobi u koju imaju povjerenja. 

Savjetuju i da se ključ od kuće ili stana ne ostavlja ispod otirača, u tegli za cvijeće i na sličnim mjestima i da se svakako zatvore prozori, balkonska vrata i staklene stijene.

Ključ treba ostaviti pouzdanoj osobi koja će biti u mogućnosti češće obilaziti dom te organizirati da netko češće prazni poštanski sandučić kako se ne bi stekao dojam da u kući ili stanu duže vrijeme nema nikoga.

"Ne uklanjajte cvijeće s balkona i ne spuštajte rolete do kraja jer time dajete poruku da ste odsutni, adresu na kojoj boravite i broj telefona na koji vas se može dobiti kada ste na putu ostavite članu uže obitelji, susjedu, predstavniku stanara u zgradi ili bliskom prijatelju, ne zaboravite uključiti alarmni sustav ako ga imate, spremite predmete koji omogućavaju lakše penjanje, kao npr. ljestve, sanduci i slično, na obiteljskim kućama i stanovima u prizemlju ugradite dodatnu zaštitu na prozorima i drugim većim otvorima", ističu iz policije.

Dodaju i kako je preporučljiva rasvjeta tijekom cijele noći, koja se automatski pali u sumrak, svjetiljke sa senzorom ili osvjetljenje upravljano automatskim vremenskim prekidačem, a bilo bi dobro i ne govoriti svima da se putuje i ne ostavljati takve poruke na telefonskoj sekretarici ili društvenim mrežama.

"Ako vam se i pored svih samozaštitnih mjera dogodi da budete žrtva provalnika, po povratku kući ne dirajte ništa i nazovite policiju na broj 192, jer je svaki, pa i najmanji trag važan i može pomoći da provalnik bude pronađen", poručuju iz policije.

Prema izvješću Policijske uprave Sisačko-moslavačke, koja je objavila korisne savjete za građane, na tom je području lani zabilježeno 89 teških krađa provaljivanjem u kuće i stanove, od čega je u 83 slučaja provaljeno u kuće, dok je u šest slučajeva provaljeno u stanove. Od 1. siječnja do 17. lipnja ove godine zabilježene su 42 provale u kuće i stanove, izvijestila je PU sisačko-moslavačka. 

hr Tue Jun 19 2018 11:34:39 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/566d2a5e4b3a46c1228b4661/80
Foto: Ilustracija Google

Hrvati iseljavaju radi boljeg standarda i svjetonazora, a vraćaju se radi obitelji i prijatelja

Zbog čega Hrvati odlaze u inozemstvo? Koji su njihovi motivi te što o razlozima iseljavanja misle oni koji (još uvijek) žive u Hrvatskoj, MojPosao otkriva u velikom istraživanju, provedenom na gotovo 1300 ispitanika.

U istraživanju je sudjelovalo 43% ispitanika koji imaju iskustvo rada u inozemstvu (dalje u tekstu: ispitanici izvan Hrvatske), te njih 57% koji to iskustvo nemaju (u tekstu: ispitanici iz Hrvatske).

Njemačka uvjerljivo 'obećana zemlja' za Hrvate

Među ispitanicima s iskustvom rada izvan Hrvatske gotovo polovica (45%) još uvijek boravi u inozemstvu.

Gotovo polovica ispitanika s radnim iskustvo izvan Hrvatske boravila je u Njemačkoj (48%), koju bi odabralo i 63% ispitanika iz Hrvatske kada bi se odlučili na odlazak.

Tek 13% ispitanika s iskustvom rada izvan Hrvatske radilo je u Austriji, a njih 9% u Irskoj, dok su ispitanicima iz Hrvatske upravo te dvije zemlje poželjna odredišta (53% odabralo bi rad u Austriji, a njih 50% u Irskoj).

Polovica ispitanika izvan Hrvatske (48%) boravi ili su boravili u inozemstvu od 1 do 5 godina. Njih 37% u inozemstvu boravi ili su boravili do godinu dana, a 13% ispitanih je trajno preselilo.

Čak 50% ispitanika iz Hrvatske trajno bi preselili u inozemstvo, njih 39% u inozemstvu žele boraviti od 1 do 5 godina, a njih 4% do godinu dana.

Zanimljivo je da su ispitanici iz Hrvatske koji imaju obitelj s djecom u najvećoj mjeri spremni na trajno preseljenje (52%) ili na preseljenje od 2 do 5 godina (33%) te da u inozemstvo ne želi svega 7% ispitanika iz Hrvatske.


Bolji standard i svjetonazor glavni razlozi odlaska u inozemstvo

Ispitanici s iskustvom rada izvan Hrvatske, kao i oni iz Hrvatske, navode iste razloge za odlazak iz zemlje. To su bolji standard, svjetonazor i moralne vrijednosti te, na trećem mjestu, bolje plaćen posao u struci.

Ispitanici u komentarima kao razloge odlaska navode još: nemogućnost pronalaska posla u Hrvatskoj, veliku birokraciju, korupciju te nepoštivanje zakona.

Kao najveći izazov prilikom odlaska u inozemstvo ispitanici iz obje skupine navode odvojenost od obitelji i prijatelja, rješavanje stambenog pitanja te prilagodbu novom mentalitetu. Pod 'nešto drugo' ispitanici kao razlog navode savladavanje stranog jezika.


Prihvaćaju li iseljenici poslove koje se srame raditi u Hrvatskoj?

Većina ispitanika s iskustvom rada izvan Hrvatske (73%) posao su pronašli prije odlaska u inozemstvo. Isto bi učinilo i 81% ispitanika koji borave u Hrvatskoj.

Trećina ispitanika (32%) s iskustvom rada izvan Hrvatske pristala je raditi posao koji ne bi radili u Hrvatskoj. Njih 68% tu su mogućnost odbili. Kao glavne razloge za prihvaćanje takvog posla ispitanici navode visinu plaće (46%) te osjećaj cijenjenosti od strane poslodavca u inozemstvu (41%).

Ispitanici iz Hrvatske u većoj bi mjeri pristali raditi posao koji ne žele raditi u Hrvatskoj (48%), dok na to ne bi pristalo njih 47%. Smatraju da iseljenici rade poslove koje ne bi radili u Hrvatskoj zbog visine plaće (86%) te osjećaja cijenjenosti od strane poslodavca (70%). Zanimljivo, njih 15% smatra da je razlog i sram obavljanja posla te vrste u Hrvatskoj, dok to potvrđuje tek 1% ispitanika s iskustvom rada izvan Hrvatske.

Ispitanici koji su u inozemstvu prihvatili posao koji nisu željeli raditi u Hrvatskoj, učinili su to radi plaće od 1000 do 2000 eura (29%) te radi plaće veće od 2000 eura (21%). Pritom su žene (83%) spremnije raditi slabije plaćene poslove od muškaraca (62%).

Iako ispitanici iz Hrvatske u većoj mjeri izražavaju spremnost prihvatiti posao koji ne bi radili u Hrvatskoj, u većoj mjeri za to priželjkuju i plaću višu od 2000 eura (35%).


Obitelj i prijatelji glavni razlog povratka iz inozemstva ili ostanka u Hrvatskoj

Među ispitanicima s iskustvom rada izvan Hrvatske gotovo polovica (45%) još uvijek boravi u inozemstvu. Ispitanici koji su se vratili iz inozemstva kao glavni razlog povratka navode obitelj i prijatelje (27%) te da su planirali povratak i prije odlaska u inozemstvo (25%).

Najmanje ispitanika kao razlog povratka navodi da ne žele više raditi posao koji su radili u inozemstvu (3%) te previsoku cijenu stanovanja u inozemstvu (2%).

Razmatrajući prednosti ostanka u Hrvatskoj, ispitanici iz obje skupine na prvo mjesto stavljaju obitelj i prijatelje (59% s iskustvom rada izvan Hrvatske te 70% iz Hrvatske).

Zanimljivo je da ispitanici s iskustvom rada izvan Hrvatske kao drugi razlog navode da 'nema benefita' (34%), dok se ispitanicima iz Hrvatske na drugom mjestu nalazi sređena imovinska situacija/stambeno pitanje (31%).

I jednima i drugima na dnu popisa prednosti ostanka u Hrvatskoj nalaze se patriotizam, svjetonazor te obrazovni sustav.

Demografija

U istraživanju je sudjelovalo najviše ispitanika u dobi između 26 i 35 godina, kako iseljenika (40%) tako i onih iz Hrvatske (45%). Slijede ispitanici od 36 do 45 godina (34%, odnosno 28%), stariji od 46 godina (21% izvan Hrvatske, 17% iz Hrvatske) te mlađi od 25 godina (5%, odnosno 10%).

Gotovo polovica ispitanika ima završenu visoku stručnu spremu (46% izvan Hrvatske, 48% iz Hrvatske) Slijede ispitanici sa srednjom stručnom spremom (36% ispitanika u obje skupine) te višom stručnom spremom (16% izvan Hrvatske, 14% iz Hrvatske).

Najviše ispitanih iseljenika u inozemstvo je otišlo iz Zagreba i okolice (39%) te Istočne Hrvatske (20% ispitanika), dok su u najmanjoj mjeri u inozemstvo otišli ispitanici iz Sjeverne Hrvatske (8%).

Ispitanici s iskustvom rada u inozemstvu u najvećoj su mjeri zaposleni (85%), njih 14% je nezaposleno, a 1% čine umirovljenici. Među ispitanicima iz Hrvatske zaposlenih je 85%, nezaposlenih 16%, a 2% ispitanika još se školuje.

Ispitanici iz obje skupine u najvećoj mjeri imaju obitelj (s djecom).


hr Tue Jun 19 2018 09:36:04 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b28bdcc2af47f163d8b4676/80

Splićani prosvjeduju protiv ovrhe nad dječakom Cesareom, unatoč tome odveden je od majke

Splićani se u utorak ujutro okupljaju na Pujankama, u blizini zgrade gdje stanuje devetogodišnji dječak Cesare Avenati s majkom Ninom Kuluz, a kojega bi danas službenici Općinskog suda trebali predati na skrb njegovom ocu Talijanu Alessandru Avenatiju.

Građani su se u neposrednoj blizini Cesareove zgrade počeli okupljati još u ponedjeljak navečer, a dio ih je prosvjedovao i ispred Općinskog suda na Dračevcu gdje su predsjednici suda Marini Boko donijeli 10.600 potpisa kojima traže obustavu ovrhe, no do predsjednice nisu uspjeli doći.

Noć prije, u nedjelju, Cesare je zbog bolova u trbuhu završio na Dječjem odjelu KBC Split gdje je bio zadržan sve do ponedjeljka popodne kada je otpušten iz bolnice na kućnu njegu. Liječnici su savjetovali da dječak odmara i miruje.

"U šoku sam, ispred zgrade je preko 20 policijskih kombija, kao da je ratno stanje. Ima više od 80 policajaca koji su tu zbog jednog dječaka od devet godina. Nismo spavali cijelu noć, ne znam što će biti oko 9 sati kad je najavljena ovrha i hoće li stvarno čupati dječaka iz majčinog zagrljaja", rekla je Vanja Kuluz, dječakova teta.Pozvala je Splićane da dođu na prosvjed najavljen za 9 sati, kad je i ovrha.Na pitanje novinara hoće li se njezina sestra i dječakova majka Nina Kuluz javiti policiji u Torinu, odgovorila je kako je njezina sestra u šoku i pitanje je kako će izdržati današnji dan te hoće li biti u stanju putovati.Podsjetila je da je dječak u petak završio 'na hitnoj' i u bolnici te da pred svaku ovrhu dobije bolove u trbuhu i potrebna mu je liječnička skrb. Riječ je o psihosomatskim simptomima pa mu treba mir i otpušten je na kućnu njegu, rekla je te ustvrdila da je psihijatar koji prati dijete upozorio na traumu koja će za njega biti pogubna ako se ovrha obavi.Na pitanje što je s odgodom ovrhe koju je zatražio odvjetnik koji zastupa njezinu sestru odgovorila je da sa suda na to nije stigao nikakav odgovor."Sam sud zaključio je da otac nema roditeljskih kapaciteta, no inzistira na ovrsi. To je skandalozno", ustvrdila je. U veljači ove godine ovrha je odgođena iz sigurnosnih razloga, dok je prije točno godinu dana ovrha bila odgođena jer Alessandru Avenatiju nije bio osiguran prevoditelj za talijanski jezik.

Nina Kuluz i Alessandro Avenati jedno su vrijeme imali zajedničko skrbništvo nad dječakom koji je trebao živjeti u Italiji, a majka ga je imala pravo viđati svaki dan. Nina je pobjegla iz Italije skrivajući se u Bosni i Hercegovini, potom se vratila u Split, a dječakov otac je dva puta pokušao sina vratiti u Italiju.

Lani u lipnju je pred njenom kućom bio organiziran veliki prosvjed u kojem se tražila odgoda ovrhe nad djetetom. U međuvremenu je na talijanskom sudu izgubila skrbništvo nad dječakom, zbog otmice sina je osuđena na tri godine i četiri mjeseca zatvora, obvezna je Alessandru isplatiti 50 tisuća eura odštete te ima obvezu javljanja talijanskoj policiji u Torinu svakih 20 dana.




Na splitske Pujanke jutros oko 9 sati stigao je otac dječaka, u nadi da će ovoga puta odvesti svoga sina u Italiju. Baš kao i zadnji put za kada je bila zakazana ovrha,  pred zgradom dječaka okupili su se brojni Splićani, baš i kao i veći broj specijalaca. 

Oko 10 sati među prosvjednike je stigla vijest da odvode Cesarea, pa su odlučili blokirati cestu. Dječak je cijelo vrijeme zapomagao i otimao se.




Oko 10.30 sati Cesarea su odveli su u auto, unatoč tome što je vikao i zapomagao da želi ostati s majkom. U međuvremenu je privedena njegova teta. Prosvjednici su se spustili na Ulicu domovinskog rata.



Nina Kuluz neutješno plače nakon odvođenja sina, tješe je obitelj i ostali okupljeni...

hr Tue Jun 19 2018 08:17:15 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .