Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5a06e6b3b9e03e86a48b45c2/80

Trećina djece u Hrvatskoj je pretila, počinju piti s 13 godina

Prema istraživanju, Hrvatska je šesta najnezdravija zemlja na svijetu. Hrvati se u većini bore s kroničnim, dugotrajnim bolestima i gotovo pola ih uzima lijekove svaki dan.
Navike su nam jako loše. Djelomično su vezane uz našu kulturu jer smo mi narod koji, kad slavi ili tuguje, uvijek to radi uz hranu i piće, istaknula je Ana Puljak, voditeljica Odjela za promicanje zdravlja u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”, koja kaže kako su podaci zabrinjavajući, no najviše brinu oni koji se odnose na najmlađe, piše 24sata

- Najgore je s alkoholom. Zaista smo pri vrhu europskih zemalja. Taj trend je uzlazan. Pušenje također. Mladi nam puše, rano počnu, a djevojke danas puše jednaku količinu kao i muškarci, što je prije bilo dominantnije kod muških - rekla je Puljak.

Kod djece je i trend prekomjerne tjelesne težine alarmantan. Do prije pet godina bili smo uvjereni kako se broj kreće oko 25 posto, a danas znamo da svako treće dijete u Hrvatskoj ima ili prekomjernu tjelesnu težinu ili je pretilo - rekla je dr. sc. Ivana Pavić Šimetin, zamjenica ravnatelja u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo. 

Puljak iz NZJZ-a “Dr. Andrija Štampar” ističe kako djeca upola smanje tjelesnu aktivnost kad sjednu u školske klupe, a trebalo bi biti obrnuto. 

Više sati tjelesnog odgoja

Preporučuje da se u osnovnim i srednjim školama uvede više sati tjelesne i zdravstvene kulture jer sadašnja dva sata su definitivno premalo. Problem je i u prehrani. 
Prema Šimetin, riječ je, prije svega, o socioekonomskom problemu. Građanima nisu svakodnevno dostupne zdrave namirnice, poput voća i povrća, ali zato imaju na raspolaganju jeftine pekarske proizvode. Uz nedostatak tjelesne aktivnosti, problem je teško riješiti. 

- Imate, primjerice, djecu koja u srednjoj školi imaju obveze tijekom cijeloga dana, ali nemaju zajamčen ni jedan cjeloviti zdravi obrok – istaknula je dr. Šimetin dodajući kako na globalnoj razini liječnici razumiju kolika je pošast debljina do te mjere da si je Svjetska zdravstvena organizacija do 2025. godine zadala  zaustaviti porast epidemije debljine. 

Većina mališana, kaže Puljak, kroz alkohol, cigarete i nezdravu prehranu želi pokazati odraslost, a već stečene navike ne napuštaju ni kao odrasli ljudi. Problem s prekomjernom tjelesnom težinom pogoršava se nakon 15. godine. 

Loše navike vode do bolesti

Zato imamo 38 posto građana koji se bore s težinom, a svaki peti je pretio. To postaje začarani krug koji niže posljedice. Zbog toga dolazimo do toga da smo šesta najnezdravija svjetska nacija, prema britanskoj stranici za kliničku komparaciju Clinic Compare, a od nas su na prostorima bivše države gori samo Slovenci,  koji se nalaze na trećemu mjestu. 

Dolazimo i do toga da 59 posto Hrvata hoda ili se bavi nekom fizičkom aktivnošću manje od sat vremena na tjedan. Kako bi zdravije živjeli, prosječan građanin trebao bi se kretati najmanje 150 minuta na tjedan. 

- Sve ove navike dovode do kroničnih bolesti od kojih Hrvati najviše umiru. To su kardiovaskularne bolesti, dijabetes i razni tumori - rekla je Puljak. 

Više od 60 posto bolesnih

Od zloćudnih bolesti, Hrvati najviše umiru od karcinoma dišnog sustava, debelog crijeva i rektuma te dojke. Rak dojke je među najčešćim uzročnicima smrti kod žena. To potvrđuje i Europska zdravstvena anketa koja se u Hrvatskoj provodila 2014. i 2015. godine. Prema njoj, postojanje neke dugotrajne bolesti iskazuje gotovo 60 posto stanovnika, pri čemu prednjače žene.

Čak 47,7 posto građana uzima propisane lijekove. Zašto smo takvi? Jednoznačan odgovor ne postoji. Problem je na više razina, od odgoja, preko sustava školstva, prehrambene industrije pa do medija i politike. 

Zdrave navike od djetinjstva

O prevenciji bolesti, koji su direktna posljedica alkoholiziranja, pušenja i prekomjerne tjelesne težine, previše se priča, a premalo ulaže. Javnih zdravstvenih akcija koje utječu na to da se bolest zbog prevencije nikad ni ne pojavi ima, ali to nije tipična medicina. 

- U ovu svrhu uključeno je cijelo društvo. To se rješava takozvanim multidisciplinarnim pristupom - rekla je Puljak, koja i sama u Nastavnom zavodu radi s maloljetnicima zbog poboljšanja njihova zdravlja.

Propitivanje životnih izbora

- Učimo djecu kako prepoznati svoje emocije i kako jednu potrebu ne zamijeniti drugom. Ne da jedu ako su tužni, nego da im je jasno kako nisu gladni, nego samo tužni. Umjesto toga, učimo ih da razgovaraju s roditeljima i prijateljima ili pročitaju neku knjigu - objasnila je Puljak i rekla kako se to u školama uopće ne uči. Oni tako nauče misliti svojom glavom jer tad postaju svjesni problema i propitaju svaki životni izbor. Puljak kaže kako kod nas postoje dobre strategije, primjerice za smanjenje unosa soli, koje najviše ima u pekarskim proizvodima, ali kad se počnu provoditi, uvijek negdje zapne. Prehrambene navike su nam, stoga, jako loše i to nas dovodi do gorućeg problema ne samo kod djece i odraslih. 

Svaki dan šest žestica

- Najviše jedemo crveno meso, kruh i krumpir te puno suhomesnatih proizvoda koji su puni aditiva i soli, a ribu jako slabo. Pijemo gazirane sokove, pogotovo djeca. Ljudi ne znaju da je u takozvanom ledenom čaju pet vrećica šećera i bojilo - objasnila je Puljak. Generalno gledano, Hrvatska se bori s brojnim dijagnozama. Alkohol svaki dan pije devet posto građana, a čak jedan posto ih svakodnevno popije više od šest pića. Puši 25 posto njih, no primjećuje se trend smanjenja potrošnje duhanskih proizvoda kod mladih.

- Primijetili smo povećanje korištenja e-cigareta. Mladi konzumaciju prilagođavaju trendovima – zaključila je Šimetin.

hr Sat Nov 11 2017 13:00:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5436b9be1899426f760006fc/80
Foto: Screenshot

Građani pripremaju privatne tužbe zbog švicarskog franka

Na krilima nedavne pravomoćne presude Visokog trgovačkog suda, bivši i sadašnji korisnici kredita u švicarskim francima masovno se spremaju za privatne tužbe protiv banaka. Udruzi Franak rapidno raste broj članova i svi ih zovu radi savjeta oko tužbe. Banke pak i dalje ne odustaju od svojih argumenata.

U udruzi franak telefon neprestano zvoni pošto se građani, koji žele podignuti privatne tužbe protiv banaka, redaju na konzultacijama.

- Naš odvjetnik, koji nas u ovom postupku prati već dugi niz godina, će prvo postaviti tužbeni zahtjev i na taj će način educirati i odvjetnike koji će htjeti surađivati - rekla je Sandra Žiga iz Udruge Franak.

Iz Hrvatske udruge banaka tvrde da je sporno ima li pravo na tužbu oko 55 tisuća građana koji su prihvatili konverziju i prešli na kredite u eurima.

- Kada je konverzija tih kredita provedena isključivo na teret banaka. Time je već izjednačena pozicija korisnika CHF kredita s onima koji su kredite podizali uz valutnu klauzulu u eurima - stoji u priopćenju Udruge.

Dok je ministar financija Zdravko Marić nedavno stao na stranu banaka, saborski zastupnik Aleksić tvrdi da presude dijela županijskih sudova pokazuju da svi imaju pravo tužiti.

- Očigledno je da nije sklon građanima, da nije sklon vladavini prava nego je više sklon nekakvoj ekonomskoj računici. Ja poručujem njemu i svima koji se brinu za banke da banke u ovom trenutku imaju 27 milijardi kuna likvidnosti - rekao je Goran Aleksić, saborski zastupnik (SNAGA).

Aleksić računa da bi trošak za banke, ako bi baš svi pogođeni korisnici podigli tužbe, bio između 10 i 15 milijardi kuna. U udruzi franak izrađuju poseban kalkulator koji će svakom korisniku izračunati koliku bi točno odštetu trebao tražiti prilikom tužbe, piše dnevnik.hr

hr Sat Jul 21 2018 16:04:25 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/55a0e1ac3b94ea0b008b4e4d/80
Foto: Darko Tomas / CROPIX

HAK: Promet i dalje vrlo gust, kolnici mokri i skliski u Primorju i Gorskom kotaru

Kolnici su mokri i skliski u Hrvatskom primorju i Gorskom kotaru. Promet je vrlo gust na većini cesta u smjeru mora, i obrnuto u smjeru unutrašnjosti, duž Jadranske magistrale (D8), zagrebačkoj (A3) i riječkoj (A7) obilaznici, u trajektnim lukama kao i na graničnim prijelazima, na Kaštelu i Plovaniji kolona je duga oko 5 km i dijelom se proteže na Istarski ipsilon te se na ulaz i izlaz iz zemlje čeka sat vremena.

Na državnoj cesti DC1 između Karlovca i Slunja promet je prekinut kod mjesta Krnjak, zbog prometne nesreće,  javio je Hrvatski autoklub (HAK) u 14,30 sati.

Na A1  kod naplatnih postaja Lučko u smjeru mora kolona je duga oko 500 m. U smjeru Zagreba kolona je duga oko 6 km; kod naplatnih postaja Demerje u smjeru Zagreba kolona je duga oko 1 km;
kolona u pokretu između Lučkog i Bosiljeva 2 u smjeru mora; kolona u pokretu između čvorova Maslenica i Sveti Rok u smjeru Zagreba; između 239.+500 km i 242.+500 km u smjeru Dubrovnika kolona vozila je oko 2 km; na 362. km u smjeru Dubrovnika vozilo je u kvaru.


Na A2 Zagreb-Macelj promet pojačan u oba smjera; kod naplatnih postaja Trakošćan u smjeru Slovenije kolona je duga oko 1,5 km (povremeno se vozila zaustavljaju kod tunela Frukov Krč).

Na  A3 Bregana-Lipovac promet pojačan u smjeru istoka; kolona osobnih vozila kod GP Bajakovo u smjeru Srbije duga je oko 6 km; prometna nesreća je na 55. +450 km u smjeru Lipovca između naplatne postaje Zagreb istok i čvora Ivanić Grad u smjeru Lipovca; teretno vozilo u kvaru je na zaustavnoj traci na autocesti A3 na 119+350 km u smjeru Lipovca između čvora Kutina i Novska.

Na A7 GP Rupa-čvor Diračje kolona je između čvorova Hreljin i Šmrika u smjeru Krka duga oko 3 km.
Zbog pojačanog prometa na graničnim prijelazima Kaštel i Plovanija kolona je duga oko 5 km, dijelom se proteže i na Istarski ipsilon; kod čvora Matulji u smjeru Rijeke kolona je duga oko 3 km.
Kod čvora Matulji u smjeru Istre kolona je duga oko 2 km.
Na Krčkom most (DC102) pojačan promet u oba smjera, kolone su duge oko 4 km.

Na GP Macelj se na ulaz u Hrvatsku čeka oko pola sata 

Pojačan je priljev vozila u većini trajektnih luka.

hr Sat Jul 21 2018 15:00:47 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58875a161eea8fc6248b45ce/80
Foto: Wikipedia

Ovog vikenda u splitskoj Trajektnoj i Zračnoj luci rekordnih 137.000 putnika

Ovog se vikenda u splitskoj Trajektnoj i Zračnoj luci očekuje promet oko 137.000 putnika u oba smjera, što je rekord u dosadašnjem dijelu sezone, a za sljedećih nekoliko vikenda postoje najave o još većem prometu u te dvije splitske luke.
"Danas i sutra kroz splitsku Trajektnu luku proći će oko 80.000 putnika i više od 16.000 vozila što je najveći promet tijekom vikenda ove godine", rekla je u subotu za Hinu voditeljica agencije Jadrolinije u Splitu Jelena Ivulić.
Po njezinim riječima, u sljedećih nekoliko vikenda očekuje se još veći promet u splitskoj Trajektnoj luci.

Ovog se vkenda i u splitskoj Zračnoj luki također očekuje rekordan ovogodišnji promet putnika tijekom jednog vikenda.

"Danas i sutra kroz splitsku Zračnu luku prometovat će oko 57.000 putnika što je najveći vikend promet ove godine, a u sljedeća dva vikenda, prema najavama, imat ćemo još veći promet putnika", rekao je voditelj Službe prihvata i otpreme u splitskoj Zračnoj luki Mate Melvan.

Najveći broj putnik koji zrakoplovima stižu u splitsku Zračnu luku je iz Velike Britanije, a zatim iz Njemačke, Francuske i skandinavskih zemlja.

"Splitska Zračna luka je povezan sa 100 destinacija u 25 zemalja posredstvom tih destinacija nam zrakoplovima dolaze putnici iz cijelog svijeta, rekao je Melvan.

Dodao je kako je u prvih šest mjeseci ove godine promet putnika u splitskoj Zračnoj luci bio 15,7 posto veći u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
hr Sat Jul 21 2018 13:51:28 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ae5f4202af47f77948b4892/80
Foto: Dalmacija News

Vlada odbacuje insinuacije da nema novca za djecu

Hrvatska Vlada odbacuje netočnosti i zlonamjerne insinuacije iznesene u javnosti proteklih dana kojima se stvara iskrivljena slika da država nema novca za lijekove za djecu, a ima za nacionalni stadion, što je netočna i zlonamjerna teza koja nema uporišta u činjenicama, ističe se u subotu priopćenju te podsjeća da će se ove godine za posebno skupe lijekove izdvojiti oko 1,3 milijarde kuna, što je povećanje od oko 85 posto u odnosu na 2015.

Služba za odnose s javnošću Ureda predsjednika Vlade u reagiranju napominje kako "ni jedna dosadašnja hrvatska vlada nikada prije nije osigurala više novca u tu svrhu te dodaje kako pitanju djece oboljelih od teških ili rijetkih bolesti Vlada posvećuje najveću pažnju i pristupa odgovorno, pravodobno i angažirano na različite načine i na svim razinama.

Naprotiv, kako se navodi, Vlada i Ministarstvo zdravstva mobilizirani su na svim razinama kako bi se djeci oboljelih od teških ili rijetkih bolesti omogućilo kvalitetno liječenje te dostupnost skupocjenih lijekova. 
Služba podsjeća da su financijska sredstva za lijekove osigurana na posebnim pozicijama Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO). 

Ove godine za posebno skupe lijekove izdvojiti oko 1,3 milijarde kuna

 "U Hrvatskoj je 2005. uspostavljen Fond za posebno skupe lijekove kako bi se osigurala dostupnost tih lijekova," stoji u reagiranju te se dodaje kako su od tada do danas sredstva za financiranje posebno skupih lijekova višestruko povećana. 

Tako je, ističe Vlada, u 2015. bilo osigurano oko 747,4 milijuna kuna, u 2016. oko 933,5 milijuna kuna, a u 2017. oko 1,15 milijarde kuna. 

Taj iznos se kontinuirano povećava te se procjenjuje da će u 2018. godini HZZO za posebno skupe lijekove izdvojiti oko 1,3 milijarde kuna, što je, naglašava se, povećanje od oko 85 posto u odnosu na 2015. 

O visini tih sredstava dovoljno govori činjenica da taj iznos premašuje jedan posto državnog proračuna, napominje Služba za odnose s javnošću.

Naglašava kako se posebna pažnja posvećuje liječenju djece oboljele od rijetkih i teških bolesti, pa se, kako navodi, na Popisu posebno skupih lijekova HZZO-a Zavoda nalaze brojni skupi i inovativni lijekovi namijenjeni liječenju djece.

Ističe kako je liječenje onkoloških bolesti kod djece za Vladu na vrhu prioriteta, što se, tvrdi, najbolje pokazalo na primjeru lijeka Dinutuximab beta za liječenje neuroblastoma, u trenutku kada lijek još nije bio službeno dostupan na hrvatskom tržištu, niti je tvrtka podnijela zahtjev za stavljanje na listu lijekova HZZO-a. 
 

Osim toga, Klinici za dječje bolesti Zagreb osigurana su dodatna sredstava u iznosu do 14 milijuna kuna, s tim da su sredstva za liječenje osigurana iz državnog proračuna i u 2018. godini, napominje Služba.
 

Predsjednik Vlade Andrej Plenković je u Davosu 2018. održao radni sastanak s predsjednikom švicarske farmaceutske kompanije F. Hoffmann–La Roche Ltd. Christophom Franzom te ispitao mogućnost uključivanja pacijenata iz Hrvatske u kliničko ispitivanje novog lijeka za liječenje spinalne mišićne atrofije", podsjeća Služba.
 

Slijedom tih dogovora Ministarstvo zdravstva je, kako se navodi, nakon provedene procedure odobrilo kliničko ispitivanja za pacijente koji boluju od spinalne mišićne atrofije tip II i III u dobi od 2 do 25 godina.

Uz to, lijek Spinraza (nusinersen) 24. travnja 2018. uvršten je na Osnovnu listu lijekova Zavoda za liječenje spinalne mišićne atrofije tipa I, II i III čime je osiguranicima omogućeno dobivanje lijeka na teret obveznog zdravstvenog osiguranja, za što su također osigurana potrebna financijska sredstva u 2018. i 2019. godini, podsjeća Služba za odnose s javnošću.

hr Sat Jul 21 2018 13:51:11 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .