Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5c17592a0e4938ca508b45ae/80
Foto: Grad Split, Facebook

Solinski inovator Ivan Mrvoš kritizirao privremeno rješenje kolodvora na Kopilici: "Bolje ne raditi ništa, nego izgradit ovakvo ruglo"

Solinski inovator i vlasnik tvrtke Include Ivan Mrvoš na svom Facebook profilu osvrnuo se na privremeno rješenje

Prije nekoliko dana na Kopilici je održano predstavljanje budućeg izgleda autobusnog i željezničkog kolodvora, a koji bi tebao biti gotovo dogodine. 

Solinski inovator i vlasnik tvrtke Include Ivan Mrvoš na svom Facebook profilu osvrnuo se na privremeno rješenje kolodvora koje je ponudio Grad Split te je uz tekst objavio vlastite vizualizacije kolodvora koje možete vidjeti ovdje.

Objavu donosimo u nastavku, u cijelosti i autentično: 

- Prije nekoliko dana Grad Split najavio je izgradnju novog autobusnog/željezničkog kolodvora u Kopilici. 

E sad, slijedi niz nevjerojatnih činjenica:

- nevjerojatno je da drugi najveći grad u državi ima ovakve katastrofalne vizualizacije projekta
- nevjerojatno je uopće da je 'ono' ideja projekta; doslovno barake koje će služiti kao čekaonice/garderoba/wc, pa zatim nekakve nadstrešnice koje će završit na rivi kad prva bura krene
- nevjerojatno je da Split koji ima nekoliko milijuna noćenja/gostiju kroz ljeto i koji doslovno živi od turizma želi izgradit ovakav kolodvor, koji nije dostojan ni najgoreg sela u Zimbabveu
- nevjerojatno je da se nisu mogli povuć neki ozbiljniji novci iz EU, ako već grad/županija nema novaca za jedan od najvažnijih projekata ovog stoljeća u Splitu
- nevjerojatno je da se već za 2019. najavljuje kao 'metro', kad dizelski vlak star 10, 20 godina nije metro - nego stari vlak

Ako se već nema novaca, zašto se idejno rješenje i vizualizacije nisu dogovorili s fakultetom građevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu? Tamo sigurno ima dovoljno pametnih ljudi koji bi doslovno 'pro bono' napravili kvalitetan projekt

Trenutni kolodvor u splitu je izgrađen valjda 1968. godine, tada isto pod pričom PRIVREMENI - privremeno je tu samo 50 godina. Isto tako će biti i s ovim - to je 100%.

Oni koji žive u Splitu i okolici znaju koji su problemi ljeti kad se treba autom dovesti na autobusni kolodvor, koji je ujedno i željeznički, a i trajektni - jer sve je zbijeno na nekoliko desetaka tisuća kvadrata. Oba kolodvora (željeznički i autobusni) izgledaju katastrofalno, pretrpani su, ljeti se često i satima čeka za dolazak u trajektnu luku autom/autobusom.

Ideja da se autobusni i željeznički kolodvor maknu u Kopilicu i da imamo brzi vlak/metro koji svakih nekoliko minuta kreće od zračne luke u Kaštelima pa preko Solina i Kopilice, sve do trajektne luke je vrhunska ideja - koja se povlači već godinama, ali nikako da dočeka realizaciju. Bilo bi super da se izgradi moderna stanica u ZL Split i da metro ljude prevozi do centra grada u svega petnaestak minuta. I da u luku više ne dolaze autobusi, nego moderni metro na uređene terminale i veliki plato na mjestu sadašnjeg autobusnog kolodvora.

Problema u ovom projekti ima cijeli niz - od toga da uopće nemamo elektrificiranu prugu od Kaštela do Splita (voze dizelski vlakovi LOL), pristupne ceste u Kopilici koja nije izgrađena za budući promet, pa do totalne neorganiziranost zadnjih XY vlasti koje ništa nisu učinile po pitanju ovog slučaja.

Zaključno: bolje ne raditi ništa, nego izgradit ovakvo ruglo. Na kraju ćemo sljedećih 50 godina imat 'privremeni kolodvor' u Kopilici, s pristupnim cestama koje nisu spremne za to, bez povezanosti s Kaštelima, a pretpostavljam i s ostacima ovog trenutnog rugla od kolodvora na istočnoj obali. Četiri milijuna kuna predviđena za 'ovo' bolje je potrošit na kvalitetno idejno rješenje, vizualizacije i pisanje EU projekta - dobit ozbiljne novce i onda krenut u ozbiljne radove. Lakše nam je još tri godine preživit s ovim kolodvorom, nego dobit još jednu katastrofu.

I na kraju - bezveze sam uzea vrimena jutros i napravia nekoliko brzinskih amaterskih vizualizacija rješenja kolodvora u Kopilici (uloženo cca 2, 3 sata vremena). Inače vizualizacije u firmi radimo po nekoliko dana za razne projekte i izgledaju stvarno vrhunski, jer pravi renderi zahtijevaju vremena. Par dana za ovaj projekt dalo bi vrhunske vizualizacije. Nisam arhitekt niti se previše kužim u građevinu, al' ovo je valjda minimum kojega bi Split treba imati za kolodvor. Pa ako netko iz grada možda to i vidi - dajem im ideju i vizualizacije besplatno, ako im se sviđa. Ovo rješenje dizajnom prati Poljud/školjku/val, s hrpom stakla, čelika i drugih materijala. Uključuje 1.500 m2 zatvorenog (klimatiziranog) prostora sa modernim čekaonicama, garderobom, sanitarnim čvorovima, uredima i kartomatima (šaltera šta manje, samo e-ticketing), 900 m2 otvorenog vanjskog prostora s pametnom LED rasvjetom, 18 mjesta za autobuse s opcijom proširenja, mjesto za taksiste, mjesto za iskrcaj, ... Na 2.200 m2 krova stane i opcija sa 330 kW solarnih panela - dovoljno da cijeli sustav bude potpuno energetski neovisan. Svašta se može napravit, samo je pitanje želje/volje, a toga kao i inače - nedostaje. - stoji u objavi

hr Mon Dec 17 2018 09:07:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b3b8b15cb557ac8078b45df/80
Foto: Pixabay/Ilustracija

Nije u šoldima sve: Poslodavci moraju biti fleksibilniji, evo kako sve mogu izaći u susret radnicima

Potraga za radnicima ima i pozitivnu stranu. Nju doživljavaju radnici koji su za vrijeme velike nezaposlenosti imali malo prilika za rad. Naročito to osjete radnici iz manjih sredina gdje su i stope nezaposlenosti više.

Jedna od njih je 36-godišnja Siščanka Irena, po zanimanju trgovkinja koja je u svom radnom vijeku imala kratka razdoblja zaposlenosti i duga razdoblja nezaposlenosti. Poslovi koje je dobivala u manjoj sredini, naročito u branši u kojoj ona radi, vrlo su nesigurni. S obzirom na velik broj zainteresiranih za pojedino radno mjesto, poslodavac unatoč malim plaćama, lako mijenja zaposlenike, a to je Irena itekako osjetila na vlastitoj koži. Nedostatak radne snage za radnike poput nje znači više prilika i u konačnici, ako im je to potrebno, i veću sigurnost, piše Dnevnik.hr.

''Nakon završetka srednje škole počela sam raditi u Sisku, u trgovini mješovitom robe gdje sam odrađivala prvu godinu prakse. Bez posla sam bila oko osam godina prvenstvo zato što do nekog isplativog posla bilo jako teško doći, a u zadnjih par godina bilo je tu i malo dijete pa sam vrijeme radije provodila s njim'', priča Irena.

No, zbog nedostatka radne snage, poslodavci su morali postati kreativniji u privlačenju zaposlenika. Tako je trgovački lanac Spar koji svoje trgovine ima diljem Hrvatske, osim na uvjetima rada, poradio i na privlačenju zaposlenika iz mjesta u kojima nemaju nužno svoje trgovine. Irena se prijavila na razgovor za posao te su joj ponudili prijevoz iz sela u kojem živi u blizini Siska, do jedne njihove zagrebačke trgovine. Tako joj osiguraju prijevoz od njezinog sela do trgovine u Zagrebu i nakon posla natrag kući.

''U Sparu sam se zaposlila sasvim slučajno putem portala Moj posao. Privuklo me prvenstveno to što je organizirao prijevoz za radnike iz Siska što je odlično. Radna atmosfera je opuštena. Ima i teških i napornih dana, ali sve u svemu ok'', kaže Irena.

Da poslodavci moraju naučiti biti fleksibilniji, što ne uključuje samo podizanje plaće nego i radne uvjete te odnos prema zaposlenicima, za DNEVNIK.hr naglašava Ana Jergović koja se bavi ''employer brandingom'' u Infobipu.

Što sve više traže zaposlenici?

''Zaposlenici su u ovoj godini često tražili od poslodavca klizno radno vrijeme, rad od kuće, treći stup mirovinskog osiguranja, sportske aktivnosti... Onda ide pregovor s upravom oko toga. Na Infobipovom primjeru mogu reći da postoji sluh i da se izlazi u susret ljudima'', priča Jergović ističući da se zahtjevi posebno udovoljavaju onim zaposlenicima koji se bave deficitarnim profesijama. Osim IT stručnjaka, čime se bave u Infobipu, na tržištu rada sve je veća potražnja od ponude i za uslužnim djelatnicima poput ugostitelja, ali i trgovaca.

''Primjećujem da se kod poslodavaca često javlja strah, boje se izaći u susret zaposlenicima, jer misle da bi to moglo utjecati na njihovu efikasnost, da će ih razmaziti, da će kraće raditi, opustiti se, radit će od doma pa će manje raditi. Treba osvijestiti da je to samo strah jer kada udovoljite zaposleniku jača se spona između njih i poslodavca, zahvalniji su, motiviraniji'', kaže Jergović.

U zemljama zapadnije od Hrvatske s nedostatkom radne snage u svom zavičaju suočavaju se već desetljećima, pa su imali prilike razviti modele kako tome doskočiti. Hrvojka Kutle, iz Udruge U4 HR navela je neke od modela koje je po uzoru na zapadne zemlje preuzela Hrvatska.

''Jedna od njih je da velik dio poslodavaca svojim zaposlenicima plaća privatno zdravstveno osiguranje. To je model koji je došao izvana. Ali samo privlačenje ide iz 'employer brandinga', morate svojim zaposlenicima unutar kuće dati razlog da ostanu. Ako oni imaju razlog ostati onda će to privući druge zaposlenike da dođu. To je puno bitnije, jače, da netko kaže da radi tu i da mu je dobro, nego ono što ćete napisati o sebi u oglasu'', samo su neki od primjera koje navodi.

Ograničavajući zakon

Na podosta toga, ističe, poslodavce ograničava zakon. ''Kod nas u Hrvatskoj postoji puno stvari u kojima vas zakon ograničava, onda ne možete puno svari ponuditi. Odnosno kad ih ponudite onda vas puno više koštaju nego što vrijede. Onda se nađete u situaciji da radite da rubu zakona. Hrvatska ima dobre zakone i nije problem u zakonima, problem je u provođenju zakona. Neki zakon provode, neki ne i onda država umjesto da kontrolira tko ne provodi zakon, donese još rigorozniji zakon. Onda ste onima koji su poštovali zakon dodali još neke restrikcije, a oni koji to nisu radili ne rade to ni sada. To je problem hrvatskog društva. Ljudi iz Hrvatske ne odlaze jer nemaju posao. Ako meni radnik kaže da odlazi, a ima dobru plaću za hrvatske prilike, on ne odlazi zbog plaće'', rekla je Kutle.

Da su plaće radnicima ipak još uvijek najvažnije, kaže urednik poslovnog tjednika ''Lider'' Miodrag Šajatović: ''Prvo se traže veće plaće. Poslodavci često nemaju drugog izlaza nego povećavaju plaće. Posljedica toga će biti da će manje izdvajati za investicije. Time će naše firme biti tehnološki zaostalije i gubit će utrku s ostalima. Država bi trebala smanjiti poreze da bi poslodavci imali za veće plaće. Postaje i sve važnije kakva je atmosfera u nekoj firmi, osjećaju li se u zaposlenici u njoj ugodno''.

hr Sun Jan 20 2019 16:01:34 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58e1e5b6b473988b0f8b45c7/80

Do dizala s pomoću novca EU-a - počele prijave

Tri godine umirovljenici i HGK rade na projektu "Dostupnost do stana", putem kojeg planiraju ugradnju dizala s pomoću europskih fondova. Tvrde da u Hrvatskoj ima gotovo 17 tisuća zgrada s tri i više katova u kojima nema dizala. Sada prikupljaju prijave zainteresiranih predstavnika stanara, a nakon obrade podataka, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU-a u drugoj polovini godine objavit će pilot natječaj.
Dobru "kondiciju" u Hrvatskoj ima oko 700 tisuća građana koji žive u zgradama bez dizala. Ako ih žele ugraditi, uz 85-postotno sufinanciranje iz fondova Europske unije, predstavnici stanara mogu to napokon učiniti. Podaci se prikupljaju do kraja siječnja. Prijave se mogu poslati poštom ili internetom Hrvatskoj gospodarskoj komori Zagreb ili Udruzi umirovljenika Hrvatske pošte i telekoma. Dosad je pristiglo više od 6.200 prijava.

- Utvrđujemo interes za svaku od 16.804 zgrade. Hoće li stanari uopće da im se ugradi dizalo. Tu ima svega. Ima nesuglasica među stanarima, a ima i objekata na kojima nažalost nema mjesta za dizalo, kaže Želimir Manenica, dopredsjednik koordinacijskog odbora Udruge umirovljenika HT-a i HP-a. Iz HGK poručuju kako se sve dobivene podatke objediniti u jedinstvenu bazu, a analiza će pokazati ukupan broj potrebnih dizala i broj dizala po gradovima. 

Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabriela Žalac najavljuje pilot-natječaj u drugoj polovini godine. Izmjenom Operativnog programa i analizom vidjet će se koliko je novaca potrebno kako bi izašli ususret starima i nemoćnima, poručila je. 

U Ministarstvu graditeljstva ističu da za realizaciju ovog projekta nema zapreka u prostornim planovima, a neće trebati ni građevinska dozvola. Postupak ne traje dugo i nije skup - projektant isprojektira dizalo, njegovu dogradnju, uklopi ga suvislo u prostor, ovjeri projekt i preda ga nadležnom uredu.  

Inače, prijave su neobvezujuće, što znači da jednom kada se objavi natječaj, moći će se prijaviti svi zainteresirani, piše HRT.
hr Sun Jan 20 2019 14:35:47 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c44786f0e493806828b4620/80
Foto: HRT

Počelo postavljanje prvog stalnog pilota Pelješkog mosta

U Komarni je počelo postavljanje prvog stalnog pilota Pelješkog mosta. Trebalo je početi jučer, ali je odgođeno zbog jakog juga. Valovi i vjetar otežavali su pozicioniranje i precizno postavljanje pilota dugog 126 metara.
Brod iz Kine dovezao je 24 pilota koji će biti dio Pelješkog mosta. Piloti su dužine od 126 do 128 metara i oni su najduži koji će se ugraditi kao temelji za dva središnja stupa budućeg mosta. Ukupno će biti postavljeno 148 pilota. 

- Razlika između njih i testnih pilota je u tome što su ovi stalni piloti u jednom dijelu antikorozivno zaštićeni, to je dio koji će biti u moru neposredno, dok onaj dio koji ulazi u mulj nije potrebno zaštititi, i u njima su ugrađene vodilice za postavljanje katodne zaštite i zaštite od munje, objašnjava Jeroslav Šegedin, predstavnik Hrvatskih cesta na gradilištu Pelješkog mosta.

Nakon toga slijedi izvlačenje mulja, čija je naslaga na sredini Neretvanskog kanala oko 70 metara, te ubacivanje armiranog betona u cijevi pilota, piše HRT.
hr Sun Jan 20 2019 14:32:50 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c4458c50e4938d2828b45e4/80

Prosvjedna šetnja za Marjan: Građani žele odgovorno pristupanje problemu potkornjaka

Građani okupljeni oko inicijative Naš Marjan na Facebook-u organizirali su prosvjednu šetnju zbog odvoza stabala zaraženih nametnikom potkornjakom. Dolazak teške mehanizacije na Marjan podržao je i gradonačelnik Splita Andro Krstulović Opara.
U prosvjednu šetnju krenulo se u 10:25 s marjanske Vidilice prema botaničkom i zoološkom vrtu.

Zahtjevi inicijative građana i ove prosvjedne akcije su:

- Traže od gradonačelnika Opare osnivanje kriznog stožera i da se ponaša prema problemu potkornjaka na način kao da je na Marjanu izbio požar.

- Traže da se promijeni prioritet rada JU i da se ne čeka probijanje vlaka kako bi se pristupilo ozbiljnoj sanaciji.

- Traže da se JU Marjan odobre dovoljna sredstva za interventan angažman velikog broja šumara koji će odmah, od sutra, započeti sanaciju na način kako je predvidio dr. Pernek.

- Traže da se preispita odluka o probijanju vlaka s obzirom da će se s njima samo olakšati pristup pojedinim dijelovima šuma, što znači da će se šuma uništiti samo zato da bi se sanacija obavila jeftinije. Smatraju da nema te cijene koju građani nisu spremni platiti da Marjan ostane lijep kakav je danas.

- Traže da se dr. Perneku na raspolaganje stave dovoljna sredstva za postavljanje klopki čija je cijena zanemariva, kao i dovoljan broj djelatnika koji će prazniti klopke i dopunjavati ih feromonom kako bi one bile učinkovite. Također zahtijevaju nadzor nad JU koja će provoditi ove mjere.

- Traže da se građanima omogući da pomognu u odvozu nezaraženih debla.

hr Sun Jan 20 2019 12:17:53 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .