Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5881c8e11eea8f720c8b46cc/80
Foto: Facebook

Političke stranke i javne osobe protiv napada na LGBT osobe

Nakon napada u noćnom klubu Super Super, u kojemu je u prvim satima nedjelje netko bacio suzavac i bilo je ozlijeđenih, nižu se osude stranaka i javnih osoba koje ističu da se ne radi samo o napadu na LGBT osobe, nego na mladost, na sigurnost građana Zagreba i posebno upozoravaju na opasnost ako se pokaže da se radilo o zločinu iz mržnje


Tako je predsjednik SDP-a Davor Bernardić u priopćenju najoštrije osudio spomenuti napad i upozorio kako je "jučer napadnuta LGBT manjina. Danas možda bude neka nacionalna ili vjerska manjina. Sutra si možda ti na redu".

Član SDP-ova predsjedništva i saborski zastupnik Bojan Glavašević je pak u nedjelju na konferenciji za novinare izjavio kako SDP najoštrije osuđuje napad na klub Super Super u kojemu je većina osoba prisutnih u trenutku napada pripadala LGBT populaciji, kojoj je poručio da je SDP uz njih.

Potpredsjednica HNS-a i kandidatkinja za zagrebačku gradonačelnici Anka Mrak-Taritaš ocijenila je kako je "napad suzavcem na zagrebački klub Super Super napad na sigurnost svih građanki i građana Zagreba. Navedeni klub je mjesto gdje izlaze brojni mladi Zagrepčani i Zagrepčanke i njihova sigurnost ne smije biti dovedena u pitanje, smatra i izražava zabrinutost za sigurnost djece i kao majka, i kao Zagrepčanka, i kao odgovorna javna osoba.

Mrak-Taritaš podsjetila je kako je "u bitku 'za bolji Zagreb' krenula baš iz toga kluba i time jasno poručila koliko cijeni mjesta u kojima mladi ostvaruju svoju kreativnost i slobodu, u kojima cvate različitost". Ustvrdila je da će, ako istraga pokaže da je napad motiviran mržnjom, to biti  i civilizacijska sramota za hrvatsko društvo i poručila "kako Zagreb vidi kao grad bez nasilja i mržnje, kao siguran grad za sve naše sugrađane".

Nezavisna kandidatkinja za gradonačelnicu Zagreba Sandra Švaljek također oštro osuđuje napad.

„Baciti suzavac među ljude koji se druže u srcu našeg grada je nedopustivo. Ozlijeđene su dvije osobe i pukom srećom izbjegnuta je veća tragedija. Zagreb mora biti tolerantan grad prema svim svojim građanima i u njemu se svi moraju osjećati sigurno“, poručila je Švaljek.

Stranka Pametno priopćenjem je  izrazila "osudu i gnušanje nad nasiljem u klubu Super Super". Ta stranka "osuđuje svaki oblik nasilja, a posebno ovakvo, potaknuto ekstremnim političkim frakcijama. Riječ je o izazivanju i huškanju građana na pripadnike LBGT zajednice što je sramotno ponašanje koje nas obilježava kao primitivnu zemlju punu mržnje i netolerancije". Odgovornost za takve izgrede, ističe se u priopćenju, snose svi oni koji u političkom i javnom životu otvoreno zagovaraju netoleranciju i neprihvaćanje drugih i drukčijih, "time šire plamen mržnje i snose odgovornost za ovaj nemili događaj".

Radnička fronta (RF) ocijenila je u priopćenju kako "iako krivac još nije poznat, nema sumnje da se radi o homofobnom i transfobnom napadu iz mržnje". Oštro osuđuje napad koji smatra činom nasilja vrijednog prezira i dodaje kako je RF mislio da je "vrijeme krvavih prideova sa suzavcem prošlo", no da je "sve je očitije da nije tako - nakon vremena laganih pomaka u 2000-tima, povijest je počela ići unazad i sve su manjine, pa tako i LGBTIQ manjina, sve ugroženije".

RF smatra da je napad "samo grozna posljedica opće atmosfere netolerancije prema 'drugima' i "drukčijima" koja se u društvu stvara zadnjih godina, gdje se u uvjetima političke i ekonomske krize status quo pokušava očuvati traženjem lažnih krivaca na svim stranama". Kako bi se narod odvratio od toga da pogleda prema političko-ekonomskoj eliti i sistemu koji su pravi krivac za nejednakost, siromaštvo i nezaposlenost, huška ga se na one koji se drugačije seksualno i rodno izražavaju, koji se drugačije zovu ili drugačije razmišljaju.

Organizacija mladih HSS-a također je oštro osudila napad na zagrebački noćni klub "Super Super" i u priopćenju ocijenila kako je to "posljedica zatvaranja očiju pred politikom koju provodi najekstremnija struja u Hrvatskoj". Predsjednica Marija Kukić istaknula je kako se "sukladno Statutu mladi HSS-a  zauzimaju za slobode pojedinca koje ne ugrožavaju slobode drugih pojedinaca, a u klubu su stradala nečija djeca, nečiji unuci, sutra to može ili je mogao biti svatko od nas",  pa mladi HSS "očekuju  reakciju i mjere zaštite od onih kojima su u predizbornoj kampanji bila puna usta tolerancije, jednakosti i slobode".




Facebook komentari

hr Sun Feb 12 2017 15:46:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58cb80f7b47398a0c98b458a/80
Foto: Agrokor

Vrhunac krize: Todorić optužen za lažiranje financijskih izvještaja, dobavljači prijete prisilnom naplatom

Oko svega toga sinoć je održan i hitan sastanak ključnih dobavljača s ruskim bankarima

Agrokor od kojeg ovisi golemi dio hrvatskog gospodarstva u ovom trenutku je na samom vrhuncu krize. Loše vijesti izmjenjuju se jedna za drugom, sve jedna lošija od druge. - javlja RTL

Zadnja, ali još nepotvrđena vijest je da je jedan od velikih dobavljača Agrokora aktivirao svoje zadužnice, ako to još nije učinio, što bi moglo izazvati stampedo prisilne naplate koji bi mogao potpuno blokirati kompaniju.

A sve je krenulo oko 16 sati kada su ruski bankari objavili da je Agrokor lažirao svoja financijska izvješća.

Oko svega toga je večeras održan i hitan sastanak ključnih dobavljača s ruskim bankarima. 

Osobito je neugodna situacija za ministra financija Zdravka Marića. Naime, on je od 2011.- 2015. u Agrokoru bio izvršni direktor za strategiju i tržište kapitala. Već ga se počelo prozivati za odgovornost po tom pitanju.

No, u ministarstvu financija tvrde kako se ministar Marić u Agrokoru uopće nije bavio niti je bio nadležan za izradu financijskih izvještaja. I doista po opisu posla to je bio djelokrug prvog financijaša Agrokora a to je zadnje dvije godine Ivan Crnjac, izvršni potpredsjednik Agrokora za financije i bliski prijatelj obitelji Todorić. Ali i bez ove afere Crnjac je prvi na odstrelu Agrokorovih vjerovnika, osobito banaka, koje na to mjesto žele postaviti čovjeka od svog povjerenja.   

Gdje se i na kojim stavkama u Agrokoru eventualno neistinito prikazivalo stanje dugova zasad je još nepoznanica, ali evo što su o stanju dugova za sada utvrdili financijski analitičari. Dakle samo tijekom ove godine Agrokor svojim investitorima po razno raznim osnovama, od kamata i obveznica do faktoringa i raznih drugih dospijeća, mora platiti  minimalno 450 milijuna eura. 

Po procjeni analitičara goruće pitanje je dug dobavljačima s preko 150 dana kašnjenja u plaćanju a on prema njihovoj procjeni iznosi oko 2,5 milijarde kuna ili oko 300 milijuna eura. Kad se zbroje sve obaveze Agrokoru za  tekuću likvidnost i otplatu obaveza ove godine treba oko 750 mil eura. Obzirom da je Agrokor početkom godine u siječnju od Sberbanke već dobio novi kredit od 60 milijuna eura, a plaćeno je i oko 50 milijuna kamata i dospjelih mjenica do kraja godine ostaje rupa od najmanje 600 milijuna eura. 

Ali to je samo tek zagrijavanje za vruću 2018. Agrokoru tada dospijeva minimalno 300 milijuna eura kamata, i 500 milijuna eura glavnice raznih kredita. I onaj najteži, nemilosrdni PIK loan kredit za koji je Ivica Todorić založio kompletno vlasništvo nad Agrokorom u iznosu od 535 milijuna eura. Dakle samo po toj osnovi u 2018. Agrokoru treba minimalno 1 milijarda eura svježeg novca. I sad ruski bankari kažu da ni to nije sve, da su pronašli još veće dugove nego što su prikazani.

Inače, vijest o lažiranju financijskih izvještaja Bloomberg je objavio u 15.45, taman da prije zatvaranja burzi Agrokorove obveznice i dionice ponovo zarone i to jako duboko. Obveznice su tako u Frankfurtu, Berlinu i Sttutgartu potonule za više od 10 posto, na samo 42 posto svoje nominalne vrijednosti. Toliko su otprilike potonule i dionice Agrokorovih kompanija na Zagrebačkoj burzi:  najviše su stradali Ledo i Jamnica koji su pali za oko 12, to jest 15 posto.   

U svakom slučaju sve je bliži trenutak kada će ovako ili onako morati intervenirati ili se bar oglasiti i hrvatska Vlada, čeka se povratak premijera Plenkovića s Malte. - piše RTL

 

Facebook komentari

hr Thu Mar 30 2017 08:08:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58482e871eea8f172f8b4575/80
Foto: Facebook Milan Kujundžić

Evo što Kujundžić osigurava liječnicima da bi ih zadržao u Hrvatskoj

Do kraja godine bit će donesen novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti koji bi trebao omogućiti da liječnici koji više rade budu bolje plaćeni, što će biti najbolji način da se u Hrvatskoj zadrže najbolji liječnici, koji više neće imati potrebu odlaziti u Irsku, Dansku i druge zemlje, izjavio je ministar zdravstva Milan Kujundžić na tematskoj raspravi saborskog Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku posvećenom utjecaju manjka liječnika na funkcioniranje zdravstvenog sustava

Milan Kujundžić je rekao kako je odlazak liječnika ozbiljan problem jer su hrvatski liječnici kvalitetni pa njihova znanja i vještine trebaju cijeloj Europi, zato im nude puno bolje uvjete nego što im sada financijski može ponuditi Hrvatska.  

- Na razini Ministarstva i Vlade pokušavamo s lokalnom upravom dogovoriti određene materijalne beneficije u smislu zaposlenja supruge ili supruga, dobivanja povoljnih kredita, možda i stanova i kuća, zemljišta - rekao je dodavši kako neke lokalne samouprave već sada nude stanove liječnicima da dođu raditi kod njih.

Predsjednik Hrvatske liječničke komore (HLK) Trpimir Goluža poručio je kako je cilj HLK-a omogućiti liječnicima ostvarivanje njihovih profesionalnih ambicija i pravno siguran okvir za kvalitetan rad u Hrvatskoj, prenosi tportal.

- HLK je do danas izdala 1301 potvrdu za odlazak iz Hrvatske, a u tri i pol godine otišao je i nije se vratio 551 liječnik. To je pitanje od nacionalnog interesa pa treba osmisliti kvalitetnu državnu politiku koja u sinergiji s lokalnom politikom jedina može naći rješenje za taj problem - rekao je Goluža.

Među onima koji su otišli 83 posto su liječnici u dobi od 24 do 47 godina. Prosječna dob liječnika u Hrvatskoj je 50 godina, a u idućih 10 godina u mirovinu će otići oko 3700 liječnika.


Hrvatskoj nedostaje 2125 liječnika

Hrvatska ima manje liječnika od EU-ovog prosjeka, pa joj trenutno nedostaje 2125 liječnika, a na burzi se nalazi njih 14, kaže Goluža.

Odlasku liječnika pridonose niska cijena rada, koja iznosi 64 kune po satu, i veliki broj prekovremenih sati koje moraju odraditi, a godišnje po liječniku dosežu 180 dana, dodao je.  

Bivši ministar zdravstva Siniša Varga (SDP) podsjetio je da su prije izbora sve stranke obećavale niz mjera za ostanak liječnika u Hrvatskoj, pa tako i stranke koje su sada na vlasti.

- Prošlo je 200 dana od dolaska nove Vlade i vrijeme je za konkretne poteze prema liječnicima. Mi kao oporba ćemo podržati svaki prijedlog za poboljšanje položaja liječnika u hrvatskom društvu, uključujući i strukovni kolektivni ugovor, koji je obećao Most - rekao je Varga.

Predsjednica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine Vikica Krolo ističe da primarna zdravstvena zaštita može pridonijeti ostanku liječnika u Hrvatskoj ali im treba omogućiti bolje uvjete rada, a jedan od pomaka bila bi davanje koncesija svima liječnicima koji to žele. To bi bio motiv mladim liječnicima da ostanu u obiteljskoj medicini, kaže.

- Jedan od uvjeta koji je propisao EU jest specijalizacija za liječnike obiteljske medicine od 2020. godine. Stoga je već 'minuta do podneva' za raspisivanje natječaja za specijalizacije, kako bi hrvatski liječnici mogli ispuniti taj uvjet EU-a - rekla je Krolo.

Facebook komentari

hr Wed Mar 29 2017 22:15:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58da8239b473983bde8b45df/80
Foto: D.N.

Nagrade za životno djelo Splitsko-dalmatinske županije D. Rudolfu, I. Šimunoviću i B. Uglešiću

Dobitnici ovogodišnjih nagrada Splitsko-dalmatinske županije (SDŽ) za životno djelo su akademik Davorin Rudolf (83), povratnik iz iseljeništva Ivan Šimunović (83) i psihijatar Borben Uglešić (91), odlučila je Županijska skupština na sjednici u srijedu.
Davorin Rudolf je redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), jedan od utemeljitelja Pravnog fakulteta u Splitu, gdje je bio dekan i dugogodišnji profesor, te ravnatelj prvoga i u nas jedinoga Poslijediplomskog studija prava mora.
 Autor je12 knjiga i više od 100 znanstvenih radova, predavač na mnogim međunarodnim skupovima u Manili, Napulju, Helsinkiju, Budimpešti i New Delhiju.
 Rudolf je bio ministar vanjskih poslova i ministar pomorstva u trima vladama suvremene Republike Hrvatske, veleposlanik u Italiji, Malti, Cipru i San Marinu, veleposlanik u organizaciji UN-a, predsjednik Kulturno-prosvjetnog vijeća splitske Skupštine općine od 1968. do 1971. i član uže uprave Hajduka, navodi se u obrazloženju.
 U obrazloženju se podsjeća da je i počasni građanin Dubrovačko-neretvanske županije zbog doprinosa Domovinskom ratu i doživotni počasni predsjednik Foruma hrvatske sloge.
 Akademik Rudolf svojim djelovanjem dao je izniman doprinos znanosti, politici i društvenim djelatnostima, ističe se u obrazloženju nagrade za životno djelo.
 Ivan Šimunović rodio se u Dračevici na otoku Braču, odakle je s 23 godine otišao "trbuhom za kruhom" u daleki Novi Zeland. Svojim zalaganjem i mukotrpnim radom stječe bogatstvo i poslovni ugled te nadimak Kralj škampa kao vlasnik flote od 25 ribarskih brodova i prvi koji je počeo loviti škampe na dubini od 400 metara. Vlasnik je tvornica, restorana, radionica i trgovina ribarske opreme, navodi se u obrazloženju.
 Šimunović je, kako je obrazloženo, izdašno pomagao obrani Domovine te ga je prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman za zasluge odlikovao Redom hrvatskog trolista, Redom Danice hrvatske s likom Blaža Lorkovića i Spomenicom domovinske zahvalnosti.
 U svibnju 1994. kupuje pogon tvornice "Sardina" u Milni, obnavlja ga i nastavlja proizvodnju. Kupuje i turističko naselje "Velaris" u Supetru i u njegovu sklopu podiže Simulacijski centar za obuku pomoraca, koji je jedan od najmodernijih u Europi.
 Od 2011. Ivan Šimunović vraća se rodnom Braču i Dračevici, o kojoj se uvijek brinuo te pomogao izgradnju kapelice na mjesnom groblju i obnovu mjesne crkve.
 Iako je napunio 83 godine, Ivan Šimunović još aktivno pridonosi svekolikom napretku rodnog Brača i županije, navodi se u obrazloženju.
 Prof. dr. Borben Uglešić rodio se 1926. u Makarskoj, u psihijatrijskoj struci aktivan je 40 godina, a uz mnoge dužnosti u splitskome KBC-u, osnivač je i prvi voditelj Jedinice za znanstveni rad. Od 1962. vodio je Neurološko-psihijatrijski odjel splitske Opće bolnice, a nakon odvajanja neurologije i psihijatrije 1980. vodio je Psihijatrijski odjel koji 1986. postaje Klinika Medicinskog fakulteta čiji je bio predstojnik.
 Objavio je više od 200 znanstvenih i stručnih radova i tri monografije te je vodio nekoliko međunarodnih znanstveno-istraživačkih projekata.
 Osnovna znanstvena orijentacija mu je psihijatrijska epidemiologija i s tog područja mu je i doktorat znanosti. Izniman je njegov doprinos kad je riječ o psihofarmakologiji, alkohologiji i ovisnosti, a zbog svojih radova iz biologijske psihijatrije, uvršten je u Indeks Svjetske zdravstvene organizacije. Odgojio je mnoge liječnike specijaliste, a pod njegovim mentorstvom stupanj magistra znanosti steklo je deset kandidata i četiri kandidata doktorat znanosti.
 Uvaženi je stručnjak iz forenzičke psihijatrije, a godinama radi kao sudski vještak.
 Redoviti je član Medicinske akademije Hrvatske, počasni član Češkoga liječničkog društva i Slovačkoga psihijatrijskog društva.
 Dobitnik je nagrade za životno djelo Hrvatskoga psihijatrijskog društva, stoji u obrazloženju.

Facebook komentari

hr Wed Mar 29 2017 21:43:01 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58dbf951b47398e7008b45ed/80
Foto: HRT

Dani ponosa: Na današnji dan 1991. održan je prvi sastanak predsjednika u Splitu

U splitskoj vili Dalmacija 28. ožujka 1991. održan je prvi od šest sastanaka predsjednika jugoslavenskih republika

Hrvatski predsjednik Franjo Tuđman bio je domaćin predsjednicima Srbije: Slobodanu Miloševiću, Bosne i Hercegovine, Aliji Izetbegoviću, Slovenije, Milanu Kučanu, Crne Gore, Momiru Bulatoviću i Makedonije, Kiri Gligorovu.

Predsjednici su razgovarali o rješavanju državne krize. Razmatrale su se mogućnosti ostajanja ili razlaza u labavom savezu republika. Slovenija i Hrvatska predložile su stvaranje konfederacije, odnosno saveza suverenih država, što su kao dobro rješenje brzo prihvatile Makedonija i BiH, a čemu su se protivile Srbija i Crna Gora.

U zajedničkom priopćenju istaknuta je zajednička želja da se nastavi s pregovorima. No bilo je to samo kupovanje vremena Slovenije i Hrvatske, koje će vrlo brzo samostalnost morati braniti oružjem. Sve što se događalo u prva tri mjeseca 1991., napose tijekom ožujka, jasno je upućivalo da Hrvatsku očekuje krvavi rat zbog velikosrpskih pretenzija, prenosi HRT. Početkom ožujka u Pakracu je izbila srpska oružana pobuna koju su pripadnici hrvatske policije učinkovito svladali. Istovremeno je područje Slavonije i Baranje postajalo poprištem velikih mitinga na kojima se histerično prijetilo ratom.

Vrh Jugoslavenske narodne armije pokušao je preko Predsjedništva SFRJ donijeti odluku o uvođenju izvanrednog stanja, a predsjednik SFRJ Borisav Jović demagoški je podnio, pa opozvao ostavku zbog toga što se izvanredno stanje nije uvelo. Vrhunac krize u ožujku 1991. dogodio se upravo u vrijeme sastanka šestorice predsjednika u Splitu.

Na sam dan održavanja sastanka u Splitu pobunjenici su okupirali Plitvice. Tuđman je zamolio Miloševića da u svrhu uspostave normalnih odnosa za razgovore uskrati terorističkim skupinama bilo kakvu potporu, što Milošević naravno nije napravio. Bila je to jasna poruka da pobunjeni Srbi i službeni Beograd neće dopustiti Hrvatskoj da na miran način ostvari pravo na neovisnost, objavio je HRT.

Facebook komentari

hr Wed Mar 29 2017 20:19:57 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .