Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5ac1e0ee2af47f2a5d8b4689/80
Foto: Ilustracija Pixabay

U muzeju vještičino srce, kopitar, žilasta tavica, brezov djed, sotonsko biće i pseća bljuvotina

Ako bi netko htio vidjeti pseću bljuvotinu, vještičino srce, kopitara, slabunjavku, žilastu tavicu, brezovog djeda, pasjeg stršaka, debelonog smrčka, sotonskog vrganja ili još oko 1500 neobičnih bića čudesnih oblika, boja i imena, morao bi posjetiti edukacijski centar Svijet gljiva u zagrebačkom Muzeju gljiva, koji, osim neobičnih i novootkrivenih vrsta, čuva i poznatije vrganje, bukovače, pečurke, tartufe.

Muzej gljiva kao jedinstvenu turističku atrakciju, jer stalnu postavu čini velika zbirka, oformio je bivši profesor s Agronomskog fakulteta Romano Božac koji je i sam otkrio neke nove vrste.

Zbirka broji oko 1500 vrsta, brojne su rijetke, a sve izgledaju kao da su netom ubrane. To je omogućila obrada zamrzavanja i sušenja -liofilizacija. Proces traje od 100 do 200 sati dok je za veće gljive potrebno i više vremena.

"Svijet gljiva očarava, pojavljuju se na nepredvidivim i gotovo nemogućim mjestima. Od vrsta u svim bojama i izvanrednim oblicima jedne su moćni lijekovi, druge otrovi, treće psihoaktivne, halucinogene, a četvrte su primjerice jedinstvena gurmanska poslastica. Očaravajući je to svijet", rekao je Božac.

U muzej je s otoka Sahalina pristigla nepoznata vrsta koja još nije proučena. Za oko zapne gljiva jedinstvenog izgleda -vještičje srce, bijeli vrganj kao raritet u svijetu stigao je iz Edinburgha. Iz Rovinja stiže novootkrivena štrkasta puhara, a s Velebita i cvijet -uskolisni sunovrat koji je također liofiliziran. Otrovnice predstavljaju zelena i bijela pupavka. Smrt od njih nastupa ubrzo nakon uočavanja znakova trovanja; ali otrovnice su bezopasne ako ih se ne pojede, pojasnio je.

Vođen poslovicom "U prirodi je sve otrov i lijek, ovisno o količini", Božac je probao komadić zelene pupavke i nije mu bilo ništa, no na veću količinu ne bi pristao.

Gljive je Božac, u svom bogatom pedesetogodišnjem iskustvu sam determinirao i liofilizirao. Došle su uglavnom iz Hrvatske, no ima ih i iz Austrije, Francuske, Italije, Japana, Kine, Maroka, Rusije, Slovenije, Ukrajine.

"Divne su i kada ih promatrate pod mikroskopom i skrivaju razna čuda", ustvrdio je.

Srednja Europa vrt je za oko 7000 vrsta viših gljiva tj. složenijih, a nižih ili prostih ima na tisuće pojasnio je Božac. Napisao je i najveću hrvatsku enciklopediju gljiva u kojoj je opisano i slikama popraćeno 2000 vrsta gljiva.

Pojasnio je kako su gljive posebno carstvo, ni biljno niti životinjsko nego zasebno carstvo gljiva. "Uz to da ljudi, životinje i gljive ispuštaju CO2, glikogen je jedina sličnost koje gljive i životinje imaju", kazao je.

U Hrvatskoj je uvjetno jestivi 'Hadrijanov stršak' prvi put pronađen prije par godina. Izuzetno je rijedak i neobičan, a u muzej je stigao iz Slovenije. 'Novu vrstu koju svijet još ne poznaje' - golemu plamenku su, pak, našle dvije djevojčice pokraj Šibenika, a izložen je i tartuf s Peščenice, rekao je Božac.

Pohvalio se i novootkrivenim rovinjskim crnim tartufom 'Tuber donnagotto', koji je ime dobio po njegovim psima Donni i Gottu, koji su ga i otkrili. Božac je dodao da je muzej i kulturnoznanstvena ustanova koju posjećuju ljudi iz cijeloga svijeta.

HMD: Prema procjenama na svijetu obitava više od milijun i pol vrsta gljiva

Hrvatsko mikološko društvo (HMD) izvještava kako su gljive slabo istražene, a procjenjuje se da u Hrvatskoj živi oko 20.000 vrsta, uključujući i lišaje. Pronađeno i zabilježeno ih je tek oko 4500.

Projektom Bioraznolikost gljiva želi se ustanoviti koje vrste gljiva žive na području Hrvatske, u kakvoj su vezi s okolišem i kako su rasprostranjene. Kartirano je oko 44.000 gljivljih nalaza, tj. oko 2200 poznatih vrstai 1090 vrsta koje su prvi put pronađene i zabilježene.

Pretpostavlja se da na svijetu postoji više od milijun i pol vrsta gljiva, od kojih je opisano tek oko 120.000.

Teoretski, samo jedna gljiva bi mogla prekriti cijelu Zemlju razmnožavanjem sporama ili putem odjeljivanja micelija, no praktično, to je nemoguće. Spore nekih gljiva mogu biti 'uspavane' stoljećima nakon čega se mogu uspješno razmnožiti.

Šaroliki društveni život gljiva; Od gorostasa do palčića

Spore gljiva i ćelijski zid se sastoje od hitina – jedne od najtvrđe prirodno stvorene materije na Zemlji. Može se usporediti s oklopom kod kukaca. Gljive su prekrivale Zemlju mnogo prije stabala, što dokazuje fosil organizma Prototaxites visok osam i širok jedan metar, poručili su iz HMD-a.

U narodu se gljive slave kao simbol plodnosti. Golema puhara, a zabilježeni su primjerci teški 15 kilograma, može stvoriti trilijune rasplodnih stanica -spora, što je, do sada poznato, najviše od svih organizama na svijetu.

Armillaria ostoyae, popularno medna gljiva ili Humongous Fungus najveće je poznato biće. Raste ispod površine tla na korijenju stabala u nacionalnom parku Malheur u Modrim planinama na istoku američke države Oregon. Leži na 890 hektara ili oko 9,5 kilometara kvadratnih.

Najbrže rastuća gljiva je phallus impudicus (smrdljivi stršak mavrah ili kuga, pupavac, vražje jajce) i kroz nekoliko sati se golim okom može vidjeti njezin rast. Zbog neugodnog mirisa može se namirisati s desetaka metara udaljenosti.

Obična puza ili medenjača, kao i podla zavodnica ili zavodljiva lisičica, svjetleće su gljive. U rodu mycena ima ih više od 70. Ta kemijska reakcija naziva se bioluminisencija, ljudi su ih u prošlosti koristili da osvijetle put. 

Zvjezdače su gljive koje 'hodaju'. Naime zbog utjecaja vlage se šire, a bez nje skupljaju što uzrokuje njihovo pomicanje. Neke vrste sluznjača pomiču se u potrazi za hranom. Psathyrella aquatica je jedna od gljiva koja raste i živi pod vodom, kazali su iz HMD-a.

Vilino kolo je prirodna pojava u kojoj gljive, obično na pašnjacima, formiraju kružnicu.

Neke gljive sadrže oko pet posto preporučenog dnevnog unosa vitamina D. Šiitake na sunčevoj svjetlosti za osam sati mogu povećati koncentracija vitamina D za čak 4 600 puta. Pune su antioksidansa i nemaju puno kalorija, a voda u gljivama čini do 90 posto ukupne mase.

Lijek, otrov, ali i predmet istraživanja

Kroz mrežu tankih hifa gljive upijaju hranu iz organskih tvari. Jedne žive s drugim vrstama i međusobno surađuju, druge razlažu mrtvu organsku tvar, a treće su paraziti koji napadaju organizme.

"Neke uzrokuju infektivne bolesti, druge se koriste za suzbijanje infekcija uzrokovanih bakterijama, neke razgrađuju rezerve hrane, a neke sintetiziraju jake čak i smrtonosne otrove. Primjerice, patogena (po život opasna) gljiva može rasti u tlu kao plijesan, a kao kvasac u organizmu.

Egipatske piramide sačuvale su opis procesa proizvodnje piva pomoću kvasca. Kvasac ima veliki značaj u istraživanjima na području genetike, molekularne biologije, medicine, fiziologije. Godine 2001. dodijeljena je Nobelova nagrada za područje medicine i fiziologije za istraživanje kvasca jer su rezultati istraživanja značajno pridonijeli razumijevanju nastajanja raka", neki su od podataka objavljenih na stranicama PMF-a.

Gljive stvaraju antibiotike i koriste ih protiv drugih mikroorganizama. Antibiotik penicilin izveden je iz gljive plijesni (jednostavnije gljive) Penicillium. Na temperaturi od 25 do 50°C raste zelena plijesan, a može se razmnožavati i potpuno prekriti voćku za samo pet dana.

hr Mon Apr 02 2018 09:52:14 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c12c4f30e4938b8468b4605/80
Foto: Pixabay

Kod gripe nemojte odmah uzimati lijekove za temperaturu, savjetuje liječnik

Epidemija gripe samo što nije krenula. Iako se očekuju i nove doze cjepiva, liječnici kažu kako masovnija oboljenja tek slijede

Gripu treba preležati, jer riječ je o ozbiljnoj bolesti kod koje se mogu razviti komplikacije.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo navodi kako su se prvi slučajevi gripe pojavili krajem studenog, a očekuju da će u sljedećih nekoliko tjedana broj oboljelih znatnije porasti. Iako je mnogi tako ne doživljavaju, gripa može biti opasna.

Odmah se treba javiti liječniku u slučaju ozbiljnijih simptoma poput teškog disanja, bolova u prsima ili u slučaju dezorijentiranosti, konfuznosti, svakako treba otići liječniku.

Iako je epidemija već krenula to ne utječe na učinkovitost cjepiva.

Ove godine u Hrvatskoj je nabavljeno 320.000 doza, a s obzirom da je ove godine interes za cijepljenjem jako velik, bit će potrebno nabaviti još doza.

Kako liječiti gripu?

Kod gripe ne trebaju odmah uzimati lijekove za skidanje povišene temperature, koji opterećuju organizam. Njih je najbolje uzeti prije spavanja. Tijekom dana pomažu i druge metode.

"Preko dana svakako, pet, šest, deset puta ako treba koristit tuš ili kadu, znači tuširat se i namjestit si temperaturu vode kako nam odgovara, jer kako god da je namjestite uvijek će ona biti pet do šest stupnjeva hladnija nego koža. Tako da će se izvući ogromne količine topline iz tijela", kaže liječnik Leonardo Bressan.

Uz disciplinirano ponašanje u većini će slučajeva, poručuje, sve proći bez većih problema, piše zivotistil.hr

hr Thu Dec 13 2018 21:46:17 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c12a3be0e4938e6478b45c1/80
Foto: Stipan Ujdur

Antička 3D Narona konačno gotova: Pogledajte kako je izgledala Dalmacija prije 1500 godina

Izrada kompletnog 3D modela i video renderiranje sveukupno je trajalo 18 mjeseci.

Pri izradi ovoga 3D modela korištena je stručna literatura iz Austrijskog arhiva za istraživanje Narone, istraživača, Karl Patscha, “ZUR GESCHICHTE UND TOPOGRAPHIE VON NARONA“ iz 1907. (Povijest i topografija Narone).

Korišteno je i deset knjiga o antičkoj arhitekturi od Vitruvija, prvog rimskog arhitekta, koji je stručno napisao kao se organizira i gradi.

Autentičnosti 3D modela mnogo su doprinijele skice, ilustracije i snimci rekonstrukcija antičke rimske arhitekture, korišteno je i mnogo izvora na internetu, pretežno za mediteranske geo lokalitete.

Dio foruma i hrama su autentični pronađenim antičkim ostacima, ostali dio 3D modela je pretpostavka kako je mogao izgledati u antici, za ovo su korištene Vtruvijeve knjige o antičkoj arhitekturi. 

Sve 3D modele je moguće mijenjati, odnosno dograđivati ovisno o novim otkrićima na geo lokalitetu Narone u Vidu.


Animacija za Dioklecijanovu palaču je rađena devet mjeseci.


hr Thu Dec 13 2018 19:24:55 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c0542c60e493850368b458e/80
Foto: Pixabay

Nećete vjerovati koliko se kukaca nalazi u jednom prosječnom božićnom drvcu

Prema istraživanju organizacije Safer Brand, koja se bavi organskim vrtlarenjem i kontroliranjem nametnika, moguće je da se na vašem božićnom drvcu nalazi nešto više od ukrasa
Pauci, biljne uši, pa čak i bogomoljke, nisu dobrodošli gosti u vašem božićnom drvcu, ali ako je vjerovati nedavnom istraživanju, u prosječnom drvcu nalazi se do 25 tisuća različitih insekata! 

Većina njih mikroskopske su veličine, pa ih vjerojatno nećete primijetiti (srećom!), a vjerojatno će ostati unutar krošnje drvca. "Iako će mnogi insekti ostati unutar drvca, neke će možda privući svjetlo, pa i prozori", piše u istraživanju.  

Ne brinite, oni vam nikako ne prijete jer će se oslanjati samo na drvce kako bi preživjeli.  

North Carolina Christmas Tree Association kaže da je vjerojatnost vrlo mala da će broj insekata biti toliki da ćete ih primijetiti i da su pretpostavke Safe Branda vrlo ekstremne, piše vecernji.hr
hr Thu Dec 13 2018 17:39:38 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b54b686cb557ad2408b456f/80
Foto: Pixabay

Imate pojačanu želju za slanim? Ovo može biti razlog

Bez soli gotovo je nezamisliva priprema ijednog jela, a ako osjećate posebnu jaku želju za nečim slanim, ovo mogu biti razlozi...
Znate ono kada imate želju za nečim slatkim? Ili slanim? 

Preporučena doza soli na dan je do 2,300 miligrama, idealno bi bilo manje od 1,500 miligrama, preporuka je to Američkog udruženja za zdravlje srce, a upravo Amerikanci konzumiraju i do 50 posto više od preporučene dnevne doze. 

Bez soli gotovo je nezamisliva priprema ijednog jela, a ako osjećate posebnu jaku želju za nečim slanim, ovo mogu biti razlozi...

Intenzivna tjelovježba

Osobe koje se bave tjelovježbom, gube elektrolite iz svog tijela kroz pojačano znojenje. Stoga ih je bitno nadoknaditi. 

Upravo nedostatne količine elektrolita u organizmu daju vam osjećaj želje za slanim, pojasnio je kardiokirurg dr. David A. Greuner.

Energetski napici mogu biti dobar izbor u nadoknadi eletrolita, ali možete i sami pripremiti napitak od limuna i limete, đumbira i prstohvata soli. 

Dehidrirani ste

Ako je vaše tijelo u stanju dehidracije, imat ćete potrebu za nečim slanim, a slana jela "traže" i da pijete više vode. To je jedan od načina kako tijelo traži da pijete više vode. 

Ovo se događa i trudnicama, posebice u vrijeme kada imaju mučnine. 

U PMS-u ste

Iako je češće da ćete posegnuti za slatkim, ako ste u PMS-u možete osjećati i jaču želju za slanim, posebice u tjednu prije menstruacije. Pokušajte izbjegavati konzumirati slano za vrijeme PMS-a jer može uzrokovati nadutost.

Pod stresom ste

Težak dan je iza vas i tijelo vas "traži" čips. Neki će posezati za ovakvim grickalicama iz dosade ili zbog stresa.

Niste se naspavali

Nedostatak sna i umor potaknut će u vama želju za brzom i nezdravom hranom, pokazalo je istraživanje provedeno 2013. godine, piše vecernji.hr


hr Thu Dec 13 2018 16:26:49 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .