Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/586f817c1eea8fe3c68b4612/80
Foto: Pixabay

Na skijanje ide oko 200 tisuća Hrvata: Za četveročlanu obitelj bez 10.000 kuna nema se što tražiti na većini europskih skijališta

Šestodnevna ski karta najskuplja je na Kronplatzu, gdje iznosi 239 eura, u austrijskom Gerlitzenu je 202 eura, a na slovenskoj Rogli 149 eura. Dok za tjedan dana zimovanja na velikim europskim skijalištima treba izdvojiti nekoliko tisuća kuna, na Platku za šest noćenja s doručkom treba platiti tek nešto više od 700 kuna

Pred nama je hrvatski skijaški tjedan, kada zimuje najveći broj Hrvata. Predviđanja su da će ove godine na skijanje ići oko 150 do 200 tisuća Hrvata. Znamo da bijeli sport nije jeftin, za četveročlanu obitelj s velikom djecom bez 10.000 kuna nema se što tražiti na većini europskih skijališta. Ski standard, koji se ogleda u veličini, brojnosti i opremljenosti skijaških staza, komfornom smještaju i obilju pratećih sadržaja, ima svoju cijenu, pa gornje granice gotovo da i nema. Oni, pak, kojima cijena nije važna, troše tako na zimovanje bez problema po osobi koliko prosječna obitelj za sve svoje članove.

Većini je, dakako, bitno koliko što košta, pa imaju i jeftinija slovačka ili francuska skijališta, a neki se svake zime zadovolje i bosanskim ili domaćim skijalištima. Na Jahorini, primjerice, dnevna ski karta vikendom stoji oko 150 kuna, na Platku i Sljemenu i manje. Šestodnevna ski karta najskuplja je na Kronplatzu, gdje iznosi 239 eura, u austrijskom Gerlitzenu je 202 eura, a na slovenskoj Rogli 149 eura. Dok za tjedan dana zimovanja na velikim europskim skijalištima treba izdvojiti nekoliko tisuća kuna, na Platku za šest noćenja s doručkom treba platiti tek nešto više od 700 kuna, piše Novi list.


Posebne akcije

– Ove godine na oduševljenje hrvatskih gostiju, za čak 80 posto aranžmana u hrvatskom skijaškom tjednu, od 7. do 14. siječnja, na snazi su bili ili first minute ponude ili posebne akcije poput sedmodnevnog boravka po cijeni šestodnevnog i slično. Riječ je o razdoblju niske sezone pa Hrvati mogu skijati po nikad pristupačnijim cijenama, a tjedan poslije i još nižim cijenama u Atlasovoj klupskoj ponudi za one koji nisu vezani uz školski raspust – kaže nam Nikolina Frklić iz agencije Atlas i naglašava da gosti s Kvarnera najviše biraju Italiju, Austriju i Sloveniju za kraće boravke te Francusku za proljetno skijanje uz dobar provod, osobito za mlađe generacije. Istrani, recimo, mahom biraju Italiju – Kronplatz, Alta Badiju i Superske Dolomite te Passo Tonale, dok Zagrepčani češće odlaze u Austriju, u Sillian, Katschberg, Nassfeld, Bad Kleinkirchheim, Saalbach ili skijalište Zell am See. Slovenska skijališta, kazuju u agenciji Atlas, omiljena su za obitelji s manjom djecom, dok Francusku najviše preferiraju mladi kojima su austrijska i talijanska skijališta preskupa.


Prodaja tijekom ljeta

– Skijaši tradicionalno i u najvećem broju putuju na sedmodnevna zimovanja, što im je ove godine bilo pomalo otežano zbog usklađivanja zimskog odmora s trajanjem zimskih praznika, jer je odluka o produljenju praznika došla kasno. Dio neodlučnijih skijaša zbog toga će ove sezone preskočiti zimski odmor. Usprkos tome, u tijeku je još jedna uspješna skijaška sezona, a i prošla je bila odlična, u kojoj očekujemo rast od 10 posto – kaže Frklić. Ona napominje da tržište iz godine u godinu mijenja navike te se skijaški aranžmani kupuju znatno ranije nego prije, a velik dio kapaciteta prodan je tijekom ljeta, što je u skladu s navikama ostalih europskih gostiju. Na snazi su bili first minute popusti koji su se kretali i do 30 posto, a last minute ponuda u ovom segmentu gotovo i nema. Vrijedi spomenuti da su cijene u katalogu 90 posto bazirane na ponude na dnevnoj bazi, poput jednog polupansiona i jednodnevnog najma apartmana, ovisno o usluzi koju objekt nudi. Takva inicijativa pokrenuta je ponajviše zbog mladih generacija koje sve više rezerviraju aranžmane online, što je ujedno i novost u Atlasovoj strategiji poslovanja, koji je u ovoj sezoni ponudio i online kupnju skijanja.

Facebook komentari

hr Fri Jan 06 2017 14:41:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a040d9fb9e03e439d8b4744/80
Foto: Pixabay

Odabrali čokoljupci: Evo koja je čokoladica najbolja na svijetu!

Rasprava o najboljoj čokoladi na svijetu rijetko će kada završiti konsenzusom. Naime, svatko voli nešto drugo. Lješnjaci, grožđice, keks, nugat, kikiriki, karamela. Opcija je jednostavno previše da bi se dvije ili više osoba dogovorile oko toga koja je čokolada najbolja.

Kako bi dao doprinos ovoj vječnoj svađi..., pardon, debati, internetski servis za stvaranje rang lista Ranker.com pitao je ljude koja je najbolja čokolada, odnosno čokoladica na svijetu, piše The Independent, prenosi Jutarnji list.

Kriteriji koje određena čokolada mora ispuniti da bi se uopće plasirala na listu su sljedeći: mora biti u obliku table, što znači da zdjelice, jaja, komadići, loptice i slični oblici ne prolaze.

Nakon određivanja kriterija, više od 100 tisuća ljudi pristupilo je glasanju te je utvrđeno da je Nestléov Kit Kat najbolja čokoladica na svijetu.

Neobičan izbor, svakako se mora reći, ali pogleda li se pobliže, nije nužno i neočekivan. Zahvaljujući činjenici da se radi o proizvodu Nestléa, Kit Kat se može kupiti u većini država na svijetu, a njegova kombinacija prhkog vafla i ukusne čokolade uistinu je ukusna.

Iza Kit Kata su se plasirali Twix, Snickers, Milky Way te Hershey Bar, a najboljih deset zaokružili su Nestlé Crunch, Butterfinger Bar, 3 Musketeers, Toblerone i Almond Joy.

Među iznenađenjima svakako je niski plasman Lindta (19. mjesto) i Kinderovog Buena (29. mjesto).

Facebook komentari

hr Mon Feb 19 2018 14:23:38 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a4dfcb4b9e03ebc3f8b466b/80

Sad je i službeno: Kućni ljubimci pospješuju mentalno zdravlje

Nedavno objavljena meta-analiza 17 velikih istraživanja dokazala je da kućni ljubimci koriste ljudima s psihičkim bolestima.

U sustavnoj analizi već objavljenih studija, doktorica Helen Louise Brooks sa sveučilišta u Liverpoolu pokazala je da kućni ljubimci pomažu ljudima s ozbiljnim bolestima poput depresije, shizofrenije i bipolarnog poremećaja. 

Kućni ljubimci tim ljudima pružaju dubok osjećaj "ontološke sigurnosti", odnosno osjećaj stabilnosti, kontinuiteta i životnog smisla, objavljeno je u časopisu BMC Psychiatry.

Znanstvenici su proučavali učinak mačaka, pasa, hrčaka, ptičica, pa čak i zlatnih ribica na psihički oboljele.

Kućni ljubimci su im pružali osjećaj bezuvjetne ljubavi i podrške i ublažavali brige, usamljenost i tugu. 

"Kućni ljubimci ne osuđuju, prihvaćaju i podržavaju bezuvjetno, što bolesnici često ne dobivaju od obitelji ili društva", rekla je Brooks.

Dodatno, neke od vlasnika ljubimci prisiljavaju da ostanu povezani s vanjskim svijetom i uključe se u fizičke aktivnosti i socijalne kontakte. 

"Ljubimac im uz to pomaže da zadrže osjećaj osobnosti, dostojanstva i egzistencijalnog smisla", zaključuje Brooks.

Facebook komentari

hr Mon Feb 19 2018 14:08:33 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a8aa3532af47f6c038b45f9/80

Pijani ili umorni za volanom? Dođe vam na isto!

Nakon cjelonoćnog izlaska s prijateljima, čak i najtrezniji vozač može biti prijetnja sebi i drugima.

Umor može imati poguban utjecaj na vožnju, baš kao i alkohol, upozorava Njemačko vijeće za sigurnost prometa (DVR). 

Osoba koja nije spavala 17 sati imat će smanjenu reakciju za upravljačem, usporedivu s onom kakva se javlja pri 0,5 promila alkohola u krvi. Nakon 22 sata bez sna, to raste na 1,0 promil.

Umor predstavlja opasnosti u formi mikrosna za volanom. Vozač koji sklopi oči na samo nekoliko sekundi vozit će slijep opasno dugu dionicu. Pri brzini od 50 km/h, automobil prolazi 30 metara u samo dvije sekunde. 

Prvi znaci umora uključuju često zijevanje i teške kapke. To treba prepoznati kao znake upozorenja i odmah reagirati, naglašava DVR. 

Kratko zaustavljanje, protezanje i udisanje svježeg zraka može pomoći u prevladavanju umora. Stručnjaci napominju i da šalica kave, za kojom će mnogi posegnuti u slučaju umora, počinje djelovati tek za pola sata.

Facebook komentari

hr Mon Feb 19 2018 11:16:58 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a435b04b9e03e663a8b456b/80
Foto: Pixabay

Doznajte koliko doista zrači vaš pametni telefon

Iako niti jedan pametni telefon, koji se trenutno nalazi na tržištu, ne prelazi tu razinu, neki su bliže toj granici od drugih.

Rasprave o tome zrače li pametni telefoni (a i mobiteli prije njih) i koliko vode se već godinama. I dok proizvođači tvrde da su njihovi uređaji sigurni i u skladu sa svim propisima, liječnici ipak upozoravaju kako bismo trebali biti oprezni prilikom dugotrajnog korištenja pametnih telefona, piše zimo.hr.

Njemački savezni ured za zaštitu od zračenja napravio je bazu velikog broja najpopularnijih pametnih telefona i razine zračenja koji svaki od njih emitira.

Neki od uređaja zaista emitiraju visoke frekvencije, pogotovo tijekom telefonskog poziva, dok su drugi puno pristojniji i mogli bi se okarakterizirati kao bezopasni.

Međunarodna komisija za zaštitu od neionizirajućeg zračenja (ICNIRP) još je 1998. preporučila kako SAR odnosno specifični nivo apsorpcije elektromagnetskog zračenja ne bi smio prijeći dva vata po kilogramu.

Iako niti jedan pametni telefon, koji se trenutno nalazi na tržištu, ne prelazi tu razinu, neki su bliže toj granici od drugih.

Među uređajima koji najviše zrače tijekom razgovora nalaze se modeli OnePlusa, Huaweia, Nokie, ali i Appleov iPhone.

S druge strane, najmanje zrače modeli Samsunga, Googlea, ZTE- i LG-a.

Želite li provjeriti koliko je vaš pametni telefon opasan za vaše zdravlje, posjetiti stranice BfS-a, uz napomenu da se u bazi ne nalaze baš svi modeli svih proizvođača, već oni koji su najpopularniji i najprodavaniji u Njemačkoj.

Facebook komentari

hr Mon Feb 19 2018 09:47:26 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .