Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/586f817c1eea8fe3c68b4612/80
Foto: Pixabay

Na skijanje ide oko 200 tisuća Hrvata: Za četveročlanu obitelj bez 10.000 kuna nema se što tražiti na većini europskih skijališta

Šestodnevna ski karta najskuplja je na Kronplatzu, gdje iznosi 239 eura, u austrijskom Gerlitzenu je 202 eura, a na slovenskoj Rogli 149 eura. Dok za tjedan dana zimovanja na velikim europskim skijalištima treba izdvojiti nekoliko tisuća kuna, na Platku za šest noćenja s doručkom treba platiti tek nešto više od 700 kuna

Pred nama je hrvatski skijaški tjedan, kada zimuje najveći broj Hrvata. Predviđanja su da će ove godine na skijanje ići oko 150 do 200 tisuća Hrvata. Znamo da bijeli sport nije jeftin, za četveročlanu obitelj s velikom djecom bez 10.000 kuna nema se što tražiti na većini europskih skijališta. Ski standard, koji se ogleda u veličini, brojnosti i opremljenosti skijaških staza, komfornom smještaju i obilju pratećih sadržaja, ima svoju cijenu, pa gornje granice gotovo da i nema. Oni, pak, kojima cijena nije važna, troše tako na zimovanje bez problema po osobi koliko prosječna obitelj za sve svoje članove.

Većini je, dakako, bitno koliko što košta, pa imaju i jeftinija slovačka ili francuska skijališta, a neki se svake zime zadovolje i bosanskim ili domaćim skijalištima. Na Jahorini, primjerice, dnevna ski karta vikendom stoji oko 150 kuna, na Platku i Sljemenu i manje. Šestodnevna ski karta najskuplja je na Kronplatzu, gdje iznosi 239 eura, u austrijskom Gerlitzenu je 202 eura, a na slovenskoj Rogli 149 eura. Dok za tjedan dana zimovanja na velikim europskim skijalištima treba izdvojiti nekoliko tisuća kuna, na Platku za šest noćenja s doručkom treba platiti tek nešto više od 700 kuna, piše Novi list.


Posebne akcije

– Ove godine na oduševljenje hrvatskih gostiju, za čak 80 posto aranžmana u hrvatskom skijaškom tjednu, od 7. do 14. siječnja, na snazi su bili ili first minute ponude ili posebne akcije poput sedmodnevnog boravka po cijeni šestodnevnog i slično. Riječ je o razdoblju niske sezone pa Hrvati mogu skijati po nikad pristupačnijim cijenama, a tjedan poslije i još nižim cijenama u Atlasovoj klupskoj ponudi za one koji nisu vezani uz školski raspust – kaže nam Nikolina Frklić iz agencije Atlas i naglašava da gosti s Kvarnera najviše biraju Italiju, Austriju i Sloveniju za kraće boravke te Francusku za proljetno skijanje uz dobar provod, osobito za mlađe generacije. Istrani, recimo, mahom biraju Italiju – Kronplatz, Alta Badiju i Superske Dolomite te Passo Tonale, dok Zagrepčani češće odlaze u Austriju, u Sillian, Katschberg, Nassfeld, Bad Kleinkirchheim, Saalbach ili skijalište Zell am See. Slovenska skijališta, kazuju u agenciji Atlas, omiljena su za obitelji s manjom djecom, dok Francusku najviše preferiraju mladi kojima su austrijska i talijanska skijališta preskupa.


Prodaja tijekom ljeta

– Skijaši tradicionalno i u najvećem broju putuju na sedmodnevna zimovanja, što im je ove godine bilo pomalo otežano zbog usklađivanja zimskog odmora s trajanjem zimskih praznika, jer je odluka o produljenju praznika došla kasno. Dio neodlučnijih skijaša zbog toga će ove sezone preskočiti zimski odmor. Usprkos tome, u tijeku je još jedna uspješna skijaška sezona, a i prošla je bila odlična, u kojoj očekujemo rast od 10 posto – kaže Frklić. Ona napominje da tržište iz godine u godinu mijenja navike te se skijaški aranžmani kupuju znatno ranije nego prije, a velik dio kapaciteta prodan je tijekom ljeta, što je u skladu s navikama ostalih europskih gostiju. Na snazi su bili first minute popusti koji su se kretali i do 30 posto, a last minute ponuda u ovom segmentu gotovo i nema. Vrijedi spomenuti da su cijene u katalogu 90 posto bazirane na ponude na dnevnoj bazi, poput jednog polupansiona i jednodnevnog najma apartmana, ovisno o usluzi koju objekt nudi. Takva inicijativa pokrenuta je ponajviše zbog mladih generacija koje sve više rezerviraju aranžmane online, što je ujedno i novost u Atlasovoj strategiji poslovanja, koji je u ovoj sezoni ponudio i online kupnju skijanja.

Facebook komentari

hr Fri Jan 06 2017 14:41:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a1855c4b9e03e490d8b456f/80

Sve manje hrvatskih građana drži “višak” novca kod kuće

Najveći dio novca koji se čuva “u čarapi” stiže vjerojatno od turizma

Prema tvrdnji predstavnika Hrvatske narodne banke, hrvatski građani oko dvije milijarde eura i dalje čuvaju kod kuće. Riječ je, naravno, o slobodnoj procjeni toga iznosa, jer je do točnog, službenog podatka o tome nemoguće doći.

Kako je Hrvatska jako euroizirana zemlja, što je vidljivo kada se prati stanje depozita u bankama koji su oko 80 posto u eurima, za pretpostaviti je da su i kućne zalihe “u čarapama” također u najvećoj mjeri u toj valuti. Iako, treba podsjetiti, podatci objavljeni krajem prošle godine govorili su da banke bilježe i rast kunske štednje u odnosu prema 2010. godini.

Kako nam je rekao ekonomski analitičar Ljubo Jurčić, u toj se procjeni u obzir uzimaju plaće, potrošnja u trgovinama, krediti plus stanje na računu, a razlika je, kaže, “u čarapi”. Treba uzeti u obzir i turizam, kao i doznake iz inozemstva. Naime, Hrvatska je i 2016. bila među zemljama EU s pozitivnim saldom u inozemnim doznakama, koji je iznosio 245 milijuna eura, pokazalo je nedavno izvješće Eurostata. U Hrvtasku je stiglo 378 milijuna eura inozemnih doznaka, a iz Hrvatske u druge zemlje poslana su 133 milijuna eura. U 2015. taj je suficit iznosio čak 741 milijun eura. Većinu osobnih transfera pritom čine novčane doznake migranata, koji novac šalju u matične zemlje., piše Glas Slavonije

Jurčić kaže kako se procjenama štednje, kako one u bankama tako i kućne, posljednji put bavio kada su se marke pretvarale u eure. “Ne znam je li to netko sada radio, ali te analize mogu biti dosta precizne. S tim što se to ne može raditi za jednu godinu, nego se gleda sve to, ukupan dohodak sive ekonomije i službene ekonomije minus potrošnja, krediti i štednja na računima u posljednjih deset godina. Najveći dio novca u kućnoj štednji stiže od turizma, najviše je toga naravno u Zagrebu, a u Slavoniji i Baranji vrlo malo, nešto od pšenice i stoke. No to je zanemarivo u odnosu prema drugim dijelovima zemlje, jer su u Slavoniji ostali prihodi maleni. I kako dolaze nove, mlađe generacije, manje se štedi kod kuće. 

Teško je to i čuvati od provale, a pljačkaši vide i znaju tko ima novca pa u takve kuće provaljuju”, rekao nam je Jurčić. Prema njegovim riječima, u krizi su brojni ljudi podigli novac iz banaka, tako da je 2008. i 2009. podignuto čak 800 milijuna eura, a nakon nje, kada se vidjelo da su banke opet sigurne i da neće propasti, vratilo se u njih i više od milijardu eura.

- Što znači da se tada u banke vratilo 200-300 milijuna eura više nego što je prije krize bilo u njima - kaže Jurčić, složivši se kako je držanje većih iznosa novca u kući, zvali to štednjom ili nekako drukčije, u svakom slučaju više navika seoskih domaćinstava i starijih generacija. Tako je danas taj procijenjeni iznos “u čarapama” manji od deset posto iznosa ukupne štednje u bankama.

Facebook komentari

hr Fri Nov 24 2017 18:25:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a154d4ab9e03e3d098b459b/80

Pao novi rekord: Dragojević je rasprodao i drugi koncert

Nakon rasprodanog prvoga koncerta organizatori su počeli razmišljati o drugoj svirci. Nekoliko dana bilo je neizvjesno jer se čekala odluka Oliverovih doktora
Glazbenik je prvi koncert u Splitu 15. prosinca u Spaladium Areni rasprodao u roku osam sati. Drugi koncert, koji će biti dan poslije, rasprodao se još brže. 

Nakon rasprodanog prvoga koncerta Oliver Dragojević (69) i organizatori počeli su razmišljati o drugoj svirci. Nekoliko dana bilo je neizvjesno jer se čekala odluka Oliverovih doktora.

Dalmatinski pjevač se ne predaje te ga niti umor od terapija ne može zaustaviti da finalizira pripreme za koncert. Sa svojim pratećim bendom Dupini Oliver se redovito sastaje nedaleko splitskog kafića.

-  Dane provodim kod kuće gdje sviram i pjevam. Znate, ujutro ustanem, uzmem gitaru i počnem svirati, i tako po cijeli dan. Nije mi teško, gledam na to kao jednu vrstu rekreacije - rekao je i dodao da utjehu nalazi u pjesmama., piše 24sata.hr

Facebook komentari

hr Fri Nov 24 2017 17:04:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a183c4cb9e03e760a8b4687/80
Foto: Facebook

Napuštena kujica umrla od slomljenog srca

Psi prema novijim istraživanjima mogu odlučiti umrijeti kada proživljavaju tešku depresiju poput kujice Nube koja je prestala jesti i piti nakon što ju je vlasnik ostavio. Kujica Nube Viajera (u prijevodu Putujući Oblak) uginula je od, kao što veterinari vjeruju, slomljenog srca nakon što ju je vlasnik ostavio na aerodromu u Kolumbiji.
Bila je stara oko dvije godine, a prema njezinom ponašanju, iako nije imala ogrlicu, veterinari su zaključili da je doista imala vlasnika jer se nije ponašala kao lutalica. Ona je zadnja dva mjeseca života provela upravo tamo gdje ju je vlasnik ostavio - na aerodromu, gdje je prilazila putnicima i mirisala ih ne bi li našla svojeg čovjeka.

S vremenom, izgubila je volju za životom i počela je odbijati hranu i vodu. Zadnje dane svog života, prema riječima svjedoka, provela je sklupčana u kutu jer više nije mogla ni stajati. Svu hranu i vodu koju su joj nudili putnici i zaposlenici aerodroma jednostavno nije htjela. Naposljetku je prebačena u veterinarsku kliniku gdje je provela posljednjih 48 sati života.

Doktor Alejandro Sotomonte, koji je pokušavao izliječiti Nubu izjavio je kako je uvjeren da je uginula od slomljena srca zato što ju je vlasnik ostavio, prenosi Oddity Central. Prema njegovim riječima, bila je mlada i nije pokazivala nikakve znakove ozbiljne bolesti - osim depresije. Napomenuo je i kako nove studije pokazuju kako psi mogu odlučiti umrijeti kada proživljavaju tešku depresiju, što vjeruje i da je ovaj pas učinio., piše zdrava krava

Facebook komentari

hr Fri Nov 24 2017 16:35:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a180c5eb9e03e030b8b4617/80
Foto: D.N.

Splitska Glazbena škola Josipa Hatzea obilježava 90. obljetnicu

Glazbena škola Josipa Hatzea, utemeljena 1927. kao Gradska glazbena škola, osim u Splitu, odjele ima i u Trogiru, Kaštelima, Bolu, Supetru, Postirama, Hvaru, Starom Gradu, Jelsi te Visu

Splitska Glazbena škola Josipa Hatzea, najveća u Dalmaciji, u petak bogatim koncertnim programom obilježava 90. obljetnicu postojanja, a od iduće školske godine njezina bi se djelatnost, kako najavljuje ravnateljica Vesna Alebić, trebala proširiti i na odjel klasičnoga baleta.

Glazbena škola Josipa Hatzea, utemeljena 1927. kao Gradska glazbena škola, osim u Splitu, odjele ima i u Trogiru, Kaštelima, Bolu, Supetru, Postirama, Hvaru, Starom Gradu, Jelsi te Visu. Ukupno ima 950 učenika koje poučava 130 djelatnika.

Dugoročni je cilj škole, koja u Splitu djeluje na tri lokacije, preseliti se u veći prostor koji bi imao oko dvije tisuće kvadrata, a u planu je i otvaranje programa klasičnoga baleta, za što do kraja godine trebaju podnijeti zahtjev Ministarstvu kulture.

U Hrvatskoj postoje četiri nacionalne kazališne kuće s profesionalnim baletnim ansamblom, ali jedino u Splitu ne postoji mogućnost formalnoga obrazovanja za klasični balet, pa je plan Glazbene škole Josipa Hatzea od sljedeće godine otvoriti i program klasičnoga baleta, rekla je Alebić za Hinu.

- S kazalištem zaista imamo odličnu suradnju, kao i s direkcijom Baleta, imamo njihovu podršku, a za to je zainteresiran i ravnatelj Baleta Igor Kirov. Kazalište bi nam ustupilo prostor svog baletnog studija gdje bi naši učenici vježbali do eventualnog preseljenja u novi i veći prostor. - kaže Alebić.

Osim toga, želja škole je da njezin Puhački orkestar Hatze Brass2Go u budućnosti preraste u Gradsku glazbu Split.

U školi su, napominje Alebić, najpopularniji instrumenti gitara i klavir, a među učenicima starijega uzrasta i pjevanje, no kandidatima nastoje ponuditi sve simfonijske instrumente jer od njih "kreće budući orkestar" pa stoga, kaže Alebić, rade na promociji deficitarnih simfonijskih instrumenata.

U proteklim desetljećima kroz splitsku glazbenu školu prošli su mnogi ugledni glazbenici, ali i političari poput maestra Harija Zlodre, opernoga pjevača i prvaka berlinske opere Ante Jerkunice, pijanista Kemala Gekića, dekana zagrebačke Muzičke akademije Dalibora Cikojevića, ali i Olivera Dragojevića, Danijele Martinović, Tončija Huljića te gradonačelnika Andre Krstulovića Opare koji je učio klarinet.

Škola danas obljetnicu obilježava bogatim programom pa su tako ujutro na koncertu u Muzeju grada nastupili solisti i ansambli, učenici Glazbene škole Josipa Hatzea te studenti Umjetničke akademije Sveučilišta Split.

Puhački orkestar Hatze Brass2Go u 18.30 sati izvest će Promenadni koncert tijekom kojega će svirati od crkve Gospe od Zdravlja do crkve Sv. Frane, a u 19.30 na velikoj pozornici HNK nastupit će Zbor i Gudački orkestar Glazbene škole pod ravnanjem Jure Bučevića, te solisti, nekadašnji učenici škole, a danas profesionalni glazbenici, te glazbenici koji su u posljednjim desetljećima obilježili kulturnu scenu grada Splita.

Na koncertu će nastupiti violinist Valter Lovričević, oboistica Sanja Milić, pijanisti Zoran Velić, Vesna Podrug i Jadranka Garin, bas Ante Jerkunica, violončelist Mihovil Karuza, saksofonist i skladatelj Gordan Tudor, fagotist Žarko Perišić, te klarinetist Željko Milić. Osim njih nastupit će i Simfonijski orkestar sastavljen od profesionalnih glazbenika, nekadašnjih učenika škole okupljenih posebno za taj koncert, pod ravnanjem Harija Zlodre.

Facebook komentari

hr Fri Nov 24 2017 13:12:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .