Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5ba50515cb557a8ea08b4b2f/80

Gradonačelnik Krstulović Opara s francuskim poduzetnicima: Budućnost Splita temelji se na razvoju tehnološke industrije i pametnih rješenja

Razvoj IT tehnologije i Smart City rješenja, stvaranje i očuvanje održivog grada, Tehnološki park Split na Dračevcu, zatim novi Žnjan s budućim društvenim sadržajima, razvoj prometne infrastrukture – metro Zračna luka - Trajektna luka, Istočna obala i Kopilica, vodni sustav aglomeracije Solin-Split te razvoj hotelskih kapaciteta, predstavljeni su danas poduzetnicima iz 40 različitih francuskih tvrtki, u sjedištu francuskog udruženja poslodavaca MEDEF u Parizu.
Gradonačelnik Andro Krstulović Opara konkretno je govorio o projektima koji će Splitu i splitskoj aglomeraciji dati novi razvojni zamah prvenstveno na području tehnološke industrije, a potom infrastrukture i turizma, a uključivanje i doprinos investitora, kako domaćih, tako i stranih, uvijek je dobrodošao.

Čelnici Rijeke i Zadra, Vojko Obersnel i Branko Dukić, također su u MEDEF-u predstavili razvojne projekte svojih gradova, kao i predstavnici Slavonskog Broda i Osijeka.



Nakon konferencije uslijedili su brojni pojedinačni razgovori sa predstavnicima francuskih tvrtki zainteresiranim za ulaganja. Podsjećamo, potporu ovom skupu dala je i hrvatska Agencija za investicije i konkurentnost, a predsjednik Radne skupine za održive gradove - MEDEF International, Gerard Wolf, zahvalio je na predstavljanju i poželio ostvarenje dobre suradnje hrvatskih gradova s francuskim tvrtkama.

Današnji program hrvatske delegacije nastavlja se posjetom OECD-ovom Centru za poduzetništvo, male i srednje tvrtke, gradove i regije, gdje će također imati priliku predstaviti mogućnosti ulaganja i razvoja gospodarstva.
hr Fri Sep 21 2018 16:50:44 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d0fbbbb29111cf4da8b4623/80
Foto: HRT/Screenshot

Cvjetne trake kao biočuvari i izvor zarade

Cvjetne i travne trake na oraničnim površinama čuvaju bioraznolikost. Na njima naravno nije dozvoljena uporaba pesticida i dio su IAKS mjera. Iako je potpora po hektaru cvjetne trake uz oranicu čak 985 eura, u nas ih je u Hrvatskoj prijavljeno - vjerovali ili ne - samo tri.
- Ovdje držim 5 vrsta od sijanih 9. Cvjetna traka je sijana prošle godine i posijano 9 različitih vrsta koje svjetaju u različito vrijeme. Dakle, cilj je sijanja ovih traka poticanje biološke, bio raznolikosti, a cvjetne su trake ovdje da drže korisne kukce i oprašivače i zato svaka od njih cvate u različlito vrijeme - objašnjavaDražen Dukić iz Jeduševca.

Ima tu crvene i bijele djeteline, inkarnatke, lani je bilo i facelije, heljde, suncokreta. Prava cvjetna oaza usred konvencionalno zasijalnih ratarskih kutlura. Ovdje na površinama obitelji Dukić konkretno - između parcela kukuruza.

Oranične površine teško su narušene intenzivnom obradom. Dodamo li tomu i sve vidljivije klimatske promjene - o okolišu valja voditi itekako računa. Cvjetne ili travne trake u koje se siju isključivo različite vrste trava, naročito su pogodne za velike parcele pod intenzivnim ratarskim kulturama. Na žalost, interes je u nas gotovo nikakav. Službeno - u Hrvatskoj je pod ovakvim trakama jedva tri hektara prijavljene površine. Za svoje dvije cvjetne trake koje se protežu na nešto više od jednog hektara ova će obitelj dobiti više od 985 eura potpore.

- IAKS mjera, koja je ovdje zasijana, potiče se iz EU fonodva, programa Ruralnog razvoja, ali se dio potiče i iz našeg nacionalnog proračuna. Cilj je sačuvati okoliš jer znamo da naša poljoprivredna proizvodnja intenzivno utječe na okoliš i cilj je vratitit biološku raznolikost koju smo intenzivnom poljoprivredom donekle promijenili - naglasila je Tatjana Međimurec iz Ministarstva poljoprivrede.

Trake se kose dvaput na godinu. U srpnju te nakon cvatnje, u rujnu i listopadu. Idealna su hrana za stoku. Uz to čuvaju organsku tvar u tlu, sprečavaju eroziju, vraćaju korisne, a zadržavaju štetne kukce. Pa je dobrobit za proizvodnu kulturu višestruka. Izborazba za poljoprivrednike koji koriste ovu mjeru obvezna je svake godine, a u sustavu mjere kaže pravilnik, moraju ostati pet godina, piše HRT.
hr Sun Jun 23 2019 19:50:16 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5be3520f0e49382c048b460e/80
Foto: Pixabay

Hrvatska na dnu EU: Hranu plaćamo više od Španjolaca, a imamo duplo manje plaće

Prema podacima koje je jučer objavio Eurostat, hrana je kod nas, primjerice, čak 50 posto skuplja nego u Rumunjskoj, komunikacije su 83 posto skuplje, prijevoz 23 posto, režije 20 posto, odjeća i obuća 15 posto...

Prosječna plaća u Hrvatskoj viša je za čak 40 posto od prosječne plaće u Rumunjskoj. Ipak, kupovna moć rumunjskih građana znatno je veća nego ona hrvatskih građana - Rumunji si, prema podacima Eurostata, mogu priuštiti 10 posto više roba i usluga od onih koje si mogu priuštiti stanovnici Hrvatske.

Razlog je jednostavan: cijene u Hrvatskoj neusporedivo su više nego u Rumunjskoj, ali i mnogim drugim europskim državama, u kojima su i prosječne plaće bitno veće od hrvatskih. Prema podacima koje je jučer objavio Eurostat, hrana je kod nas, primjerice, čak 50 posto skuplja nego u Rumunjskoj, komunikacije su 83 posto skuplje, prijevoz 23 posto, režije 20 posto, odjeća i obuća 15 posto...

No, hrana je jeftinija nego kod nas i u, primjerice, Španjolskoj, u kojoj je prosječna plaća 1749 eura, odnosno dvostruko je viša od one u Hrvatskoj, zatim u Estoniji, u kojoj je prosječna plaća 41 posto viša od hrvatske prosječne plaće, pa Češkoj, Poljskoj, Portugalu i Slovačkoj i jednako skupa kao u susjednoj Sloveniji, u kojoj prosječna plaća iznosi 1186 eura. 

- Razina cijena u Hrvatskoj je vrlo visoka u odnosu na naša primanja. To se posebno odnosi na cijene hrane, za koju izdvajamo lavovski dio našeg kućnog proračuna, bitno veći nego stanovnici razvijenijih članica EU, ali i na cijenu komunalija, energenata i usluga, koje su kod nas posljednjih godina prilično porasle. Zato Rumunji i s manjim plaćama mogu kupiti više roba i usluga od nas. Ukratko, košarica dobara u Rumunjskoj jeftinija je nego u Hrvatskoj. - objašnjava dr. Ljubo Jurčić sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.

Košarica dobara u Hrvatskoj jednostavno je - skupa. Tako, primjerice, kruh u Hrvatskoj košta 15-ak posto više nego u Nizozemskoj, u kojoj prosječna neto plaća iznosi 2152 eura - dva i pol puta više od one u Hrvatskoj, koja je iznosila 844 eura. U odnosu na prosjek cijena u EU, u Hrvatskoj je od promatranih prehrambenih artikala najjeftinije meso, koje košta 85 posto prosječne cijene u EU. Ta je cijena znatno niža od one u Njemačkoj, Irskoj ili Nizozemskoj, u kojoj je meso 23 posto skuplje odf prosjeka EU, ali meso je tamošnjim građanima, u odnosu na njihova primanja, i dalje bitno priuštivije nego građanima u Hrvatskoj. Naša je cijena također viša od cijene mesa u Estoniji, Poljskoj i Češkoj, državama u kojima je prosječna plaća već nego u Hrvatskoj. - piše Novac.hr.

Poljska je, primjerice, prema prosječnoj neto plaći relativno blizu Hrvatskoj (poljska je plaća viša za 27 eura), no cijene su doista osjetno niže. Dok su cijene prehrambenih artikala u Hrvatskoj na razini od 97 posto prosjeka EU, u Poljskoj te iste cijene iznose tek 69 prosjeka EU. Cijena kruha je, primjerice, na razini 68 posto prosjeka EU, a kruh je u Hrvatskoj tri posto skuplji od tog prosjeka. Voće i povrće, koje je u Hrvatskoj posljednjih godina izrazito skupo, stoji cjenovno na 94 posto prosjeka EU: u Rumunjskoj je cijena voća i povrća na 54 posto prosjeka EU, u Poljskoj na 69 posto, Češkoj na 79 posto, Sloveniji na 89 posto.

Ekonomisti su već upozorili i da su Hrvati u prosjeku znatno zaduženiji od građana drugih novih članica Unije. Uz to, dodaju, plaće u Hrvatskoj posljednjih desetak godina rastu znatno sporijom dinamikom nego u drugim novim članicama. Posljedica toga je i znatno manji raspoloživi dohodak u Hrvatskoj nego u drugim tranzicijskim članicama EU, odnosno manja kupovna moć.

Podsjetimo se, već nekoliko godina kupovna moć građana Hrvatske druga je najlošija u EU: od 2016. godine, kad je Rumunjska pretekla Hrvatsku, samo si Bugari sa svojim primanjima mogu priuštiti manje od stanovnika Hrvatske.

U proteklih deset godina kupovna moć građana Hrvatske rasla je minimalno: narasla je sa 60 posto prosjeka EU u 2008. na 63 posto tijekom 2018. Istodobno, kupovna moć rumunjskih građana narasla je sa 53 posto na 70 posto prosjeka EU, a kupovna moć stanovnika Bugarske - jedinih koji si za sada još mogu priuštiti manje od nas - narasla je sa 45 na 56 posto prosjeka EU. U istom periodu kupovna moć u Latviji narasla je sa 59 na 70 posto, a u Poljskoj - koja je 2008. bila praktički izjednačena s nama - na 77 posto prosjeka EU.

hr Fri Jun 21 2019 16:48:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d0bba6c29111cabd88b4595/80
Foto: Pixabay

Tamna strana rada na luksuznim jahtama: 'Radi se od jutra do mraka i nitko ne mari za vas'

Samo prošle godine bilo je 145 novih milijardera pa rastu i narudžbe za novim superluksuznim jahtama duljim od 24 metra. Ovog trena gradi ih se više od 500 u brodogradilištima po svijetu.

Kad njegov šef poželi neku posebnu namirnicu, Dirk Zimmerman, 35-godišnji chef na superjahti, sjeda u helikopter i kreće u potragu ne bi li ugodio bogatašu. Kako sam kaže, mnogo je puta letio s jahte u potrazi za tikvicama u Omanu, tartufima u Argentini ili pak za rajčicama koje rastu na obližnjem pacifičkom atolu.

Šokiralo bi vas kad bi znali koliko su novca u stanju potrošiti, ali dvosatni let helikopterom u potrazi za hranom me uvijek razveseli, kaže Zimmerman dok priprema sushi u profesionalno opremljenoj kuhinji 60-metarske jahte St David usidrene u Monaku, piše 100posto.hr

Dok je to jednima posao iz snova, mnogi znaju da postoji i druga strana medalje. Nesreće, povrede, smrti sastavni su dio ovog posla i rad na jednoj takvoj superjahti može biti opasniji od rada na naftnoj platformi.

U slučaju nesreće ili smrti nema se koga tužiti

Samo u posljednjih nekoliko godina trojica mladih članova posade izgubili su život dok su služili svojim bogatašima. Takve superjahte obično bez prekida plove oko svijeta i samo nakratko pristaju u neku marinu, a razlog je upravo taj da se ne moraju nigdje registrirati i plaćati poreze.

Zato i posade ne mogu imati istu pravnu zaštitu kao oni koji rade na kopnu. Obitelji se žale da u slučaju nesreće ili smrti, nemaju koga tužiti, a da nikad, baš nikad nisu dobili izraze saučešća, a kamo li pomoći u slučaju pogibije njihovih najmilijih, kao što se nikad nitko od bogatih vlasnika jahti nije pojavio na sprovodu.

Michael Hanlon imao je 22 godine kad je u ožujku 2013. dobio posao iz snova i postao instruktor vodenih sportova na 62-metarskoj jahti 'Faith' u posjedu kanadskog modnog milijardera Lawrencea Strolla. Ni mjesec dana kasnije, a prije no što je zaradio prvu plaću od oko 3500 dolara, bio je mrtav. 

Jahga Faith vratio se umoran nakon noćnog provoda izvan broda u Antibesu na francuskoj rivijeri. Odradio je dvije smjene turista, radeći dan i noć, a onda je otišao u lokalni bar proslaviti što je prvi put u životu preplovio Atlantik.

No, kako se jahta noću zaključava, on je pokušao ući na nju neslužbenim izlazom za slučaj opasnosti. Pao je s gornje palube i udario glavom u mol, te potonuo. Njegovo tijelo pronašli su tek idući dan.

Jacob Nichol iz Cornwalla umro je prošle godine kad mu je bilo tek 24. Dvije godine proveo je u bolnici s teškom povredom mozga nakon što je pao sa superjahte dok ju je čistio.

Dvije godine u komi bio je treći asistent, a kobnog dana je bio vezan sigurnosnim užadima dok je prao jahtu iako to uopće nije bio njegov posao, navodi 100posto.hr. Pao je i slomio lubanju. Ruski multimilijarder Alexander Mamut,u čijem je posjedu 90-metarska jahta, nije bio tada na brodu. Nakon deset dana u komi u bolnici u Palma de Mallorci, prebačen je u rodni grad i od tada mu je trebala konstantna medicinska skrb i njega.

Obitelj je sama morala angažirati ronioce ne bi li pronašli tijelo

Godine 2010. Robin Black dobio je poziv od kapetana 15.000.000 funti vrijedne superluksuzne jedrilice 'Burrasca' da bude časnik zadužen za putnike i opremu. Upravo se bio održavao yacht-show u Monaku.

Kako je kapetan ispričao ocu, Robina nisu vidjeli 24 sata, od trenutka kad se brod kojim goste s jahte prevoze do obale, a kojim je upravljao Robin, sudario s drugim čamcem. Uplakanoj obitelji kapetan je rekao da ne brinu, da će njegove osobne stvari ostaviti policiji u Monaku i da će u more baciti cvijeće, a onda su isplovili dalje zacrtanom rutom.

"Ne mogu vjerovati da je jahta isplovila prije no što su pronašli tijelo mog sina i prije no što smo mi doputovali u Monaco. Ne mogu vjerovati da u takvoj tragediji oni jednostavno dižu sidro i odlaze, a rodbinu ostavljaju da se sami bave s papirima, policijom i svim drugim", govori Robinova majka.

Kako kažu, ne znaju ni čija je 'Burrasca', mogu samo pretpostavljati da je u vlasništvu nekog ruskog tajkuna, ali to nitko nije dužan otkriti. Ekipa s jahte nije niti angažirala ronioce koji bi eventualno pronašli Robinovo tijelo. Ronioce je angažirao obiteljski prijatelj koji je kapetan druge superjahte, no ronioci nisu uspjeli pronaći Robina jer u trenutku potonuća nije imao na sebi prsluk za spašavanje. Također, nije imao ni životno osiguranje. 

Ne zna se čiji zakon je na snazi jer se plovi međunarodnim vodama

Kad nešto pođe po zlu, dodatni problem sa superjahtama je taj da je sasvim nemoguće saznati i razumjeti čiji zakoni bi se trebali primijeniti. Brodovi često plove u međunarodnim vodama, na dnevnoj bazi vodi ih osoblje i menadžment kompanije kojoj se ne zna vlasnik, a brodovi su obično registrirani u offshore kompanijama u zemljama poput Paname ili Djevičanskih otoka.

Da stvar bude gora, brodovi mogu biti registrirani u nekoj trećoj zemlji i ploviti pod njezinom zastavom iako tamo uopće nisu stacionirani. Tako je i 'Burrasca' u trenutku Willove smrti, bila registrirana na Karibima.Britanija nije tražila istragu, a lokalne vlasti su to proglasile nesretnim slučajem.

"Život na brodu je fenomenalan za vlasnike jer tu dobivaju uslugu sa sedam zvjezdica. Ali za časnike i posadu to je sasvim druga priča", kaže Danny McGowan, strateški organizator u udruzi pomoraca Nautilus International, prepričava 100posto.hr

Došao je na show u Monako iz ureda u Londonu da bi upozorio upravo na pogibije mladih radnika i da bi upozorio na opasnosti ovog posla u industriji koja se smatra vrhuncem glamura.

"Posade rade svaki dan bez predaha, nerijetko od jutra do mraka, pa i dulje. Ne samo da pogibaju. Ima tu na tisuće drugih ozljeda, ali i povreda radnog prava. Posadi se, pri ulasku u brod putovnice oduzimaju, a izbacuje ih se i za najmanju pogrešku. Vlasnici jahti na posadu gledaju kao na 'potrošnu i zamjenjivu radnu snagu'. Nisam tu da bih se borio protiv multimilijardera, nego da zajedno s njima ovaj posao unaprijedimo", kaže McGowan za The Guardian.

hr Thu Jun 20 2019 18:55:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d090f8b29111c4cd58b4576/80
Foto: PIXABAY

HGK upozorava: 'Do 2050. godine imat ćemo milijun manje radno sposobnih ljudi'

- Zbog emigracije i starenja stanovništva u zadnjih desetak godina smo izgubili oko 500.000 radno sposobnih ljudi. Zato danas imamo kroničan problem nedostatka radnika koji treba rješavati odmah i sada, jer će se pokazati kao ključni limitator našeg razvoja. Novi Zakon o strancima će ukinuti kvote i dozvoliti tvrtkama da zapošljavaju koliko god radnika trebaju. To je korak u pravom smjeru, ali taj korak se mora ubrzati i pretvoriti u sprint - istaknuo je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović na konferenciji 'Može li Hrvatska bez stranih radnika?'.

Naglasio je da ne smijemo dozvoliti kočenje rasta gospodarstva zbog birokratske tromosti jer i ovako kaskamo za konkurencijom.

- Razina našeg BDP-a će tek ove godine dosegnuti pretkriznu 2008. godinu, dok su usporedive zemlje u odnosu na isto razdoblje otišle naprijed za gotovo 30 posto. No, najviše zabrinjava činjenica da je broj zaposlenih danas, unatoč solidnom rastu, još uvijek za 100.000 ljudi niži u odnosu na 2008. godinu, a to je najvažniji pokazatelj gospodarske uspješnosti zemlje i temelj za procjenjivanje održivosti sustava socijalne sigurnosti, društvenog napretka i blagostanja ljudi - poručio je Burilović za novac.hr.

Davorko Vidović, savjetnik za radnu politiku i zapošljavanje HGK, je kazao da nedostatak radnika ima nesagledive posljedice ne samo na gospodarstvo, već čitavo društvo.

- Ni sustav ni institucije nisu pripremljeni za rješavanje ovog problema. Treba nam strateški pristup uvozu radnika jer kvotni sustav više ne može funkcionirati. Treba nam ukidanje svih ograničenja i nadam se da će Vlada to prepoznati - izjavio je Vidović.

O trendovima i perspektivama domaćeg radnog kontingenta govorio je Anđelko Akrap, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Upozorio je da nas do 2050. godine čeka ozbiljan pad i starenje stanovništva.

- Prema projekcijama, za tridesetak godina će nam broj radno sposobnih ljudi drastično pasti, s današnjih 2,8 na 1,8 milijuna. Analize su još 1970-ih pokazivale da ćemo se suočiti s nedostatkom radnika, a danas je jasno da će demografske promjene imati restriktivan utjecaj na rast BDP-a. Treba nam decentralizacija i dugoročna strategija razvoja zemlje čiji će sastavni dio biti populacijska politika - rekao je Akrap dodajući da države koje nemaju dovoljnu stopu fertiliteta za prirodnu obnovu stanovništva nisu dobro organizirane.

S druge pak strane državni tajnik u Ministarstvo unutarnjih poslova, Žarko Katić najavio je da će se model kvota zamijeniti beskvotnim sustavom jer je neprecizan.

- Cilj nam je da poslodavac što prije dobije dozvolu za uvoz radnika. Ako poslodavac zadovolji sve uvjete regionalne ispostave HZZ-a će mu u roku od 5 dana izdavati pozitivno mišljenje za uvoz radnika. Donošenje novog Zakona o strancima će omogućiti nove načina ulaska stranaca u Hrvatsku, ne samo radnika već i studenata, a to je dobro za našu demografsku sliku - istaknuo je Katić, dodavši da je MUP u samo u prvoj polovici ove godine izdao preko 40.000 radnih dozvola za državljane 55 zemalja. Nakon javne rasprave koja počinje u srpnju, novi Zakon bi u rujnu trebao doći u Sabor.

Probleme integracije stranih radnika prezentirala je Marina Perić Kaselj, ravnateljica Instituta za migracije i narodnosti.

- Mi smo društvo koje je u strahu od stranaca, nemamo nikakvu strategiju niti znamo kakve radnike i iz kojih zemalja želimo. Treba nam dvosmjerna integracijska politika koja je usmjerena na strance, ali i lokalno stanovništvo. Pozitivne primjere integracije na lokalnoj razini moramo primjenjivati i na državnoj razini - naglasila je.

Pomoćnica ravnatelja HZZ-a Ruža Hrga je kazala da se broj nezaposlenih od 2013. do danas drastično smanjio.

- Broj nezaposlenih je pao za 217.000 odnosno 65 posto. U zadnjih pet godina je stvoreno 140.000 novih radnih mjesta pa je registrirana zaposlenost porasla za 10 posto, a u zapošljavanju prednjači tercijarni sektor - izjavila je Hrga.

U sklopu konferencije održana je i panel rasprava pod nazivom 'Strani radnici – stajalište gospodarstvenika' čiji su sudionici poručili da nam treba kraća i jeftinija procedura uvoza stranih radnika.

- Jako je teško pronaći radnu snagu, ali mi se zasada snalazimo s onim što imamo i još uvijek se nismo okrenuli uvozu, iako nam nedostaje radnika svih profila. Problem kod uvoza radnika je procedura koju treba proći, koja košta, ali vas onda stavlja pred gotov čin. Takvom radniku morate osigurati smještaj i uvjete, a nitko vam ne može garantirati da će biti kvalitetan radnik i da ćete ga zadržati - pojasnio je Saša Breznik iz poljoprivrednog poduzeća Orahovica, dodavši da je ribnjačarstvo branša koja traži specifična znanja i gotovo je nemoguće pronaći radnike s iskustvom, a studenti koje izlaze iz naših škola jako površno obrađuju tu temu, ako je se uopće dotiču.

Marijan Batina iz tvrtke Boxmark je izložio njihova iskustva sa stranim radnicima.

- Mi već pet godina zapošljavamo Mađare, dnevne migrante koje vozimo autobusima na posao iz pograničnih mjesta. Jako smo zadovoljni s njima, a kako su radnici iz EU-a ne spadaju u nikakve kvote. Treba nam jednostavnija i jeftinija procedura uvoza radnika jer sad bespotrebno gubimo vrijeme. Prođe po mjesec dana od podnošenja zahtjeva do izdavanja dozvola, a prošle godine smo zbog toga izgubili nekoliko potencijalnih radnika iz Ukrajine koji nisu htjeli čekati našu birokraciju, već su otišli raditi u Poljsku - kazao je Batina, dodavši kako svim radnicima nude iste uvjete da se izbjegnu trzavice na radnom mjestu. Po preporuci stranaca koje su već zaposlili ove će godine dovesti desetak Pakistanaca na probu, a planiraju i uvoz Filipinaca.

hr Tue Jun 18 2019 18:21:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis

Pročitajte još . . .